|
|
|
|
UvodJavor je dominantni planinski masiv koji se proteže u istočnim dijelovima Bosne. To je preko 30 km duga i oko 15 km široka planina na razvođu Bosne i Drine u istočnoj Bosni. Pruža se u dinarskom smjeru između potoka Varošnice i Repušnice na sjeverozapadu, potoka Štedrića i udoline Podžeplje na jugoistoku, Studenog Jadra, Drinjače i njene pritoke Tišće na sjeveroistoku i rječice Stupčanica i Žepa na jugozapadu.
U sjeverozapadnom dijelu najviši su vrhovi Debelo brdo (1309 m), Javorovo brdo (1344 m) i Igrište (1406 m), a u sjeveroistonom Strug (1343 m) i Vranji kamen (1313 m); u jugoistočnom dijelu diže se najviši vrh cijelog masiva Veliki Žep (1537 m). Administrativno se nalazi na prostoru općina: Srebrenica, Han-Pijesak, Vlasenica i Kladanj. Han Pijesak se praktično nalazi u podnožju ove planine na 1000-1100 metara nadmorske visine. Geološki je heterogena. Veći dio planine građen je od krednih vapnenaca, vapnenačkih škriljevaca i lapora, a manji od jurskih vapnenaca, lapora, pješčenjaka, škriljevaca i konglomerata. Vapnenci dominiraju središnjim dijelom planine, pješčenjaci, rožnjaci i glinenci (glinci) južnim i jugozapadnim, a vapnenci-rožnjaci sjevernim i sjeveroistočnim. Zbog iskorištavanja bujne crnogorične i listopadne šume bila je sagrađena željeznička pruga Zavidovići - Han Pijesak - Kusače. Preko Javorka vodi cesta Sarajevo-Vlasenica-Zvornik, a njegovim sjeveroistočnim podnožjem cesta Vlasenica-Srebrenica. U selu Žepa, u dolini istoimene rijeke, nalazi se stari kameni most, poznat po pripovijetki Ive Andrića. IZVOR JOKANOVIĆ, Milan: Javor. Članak. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 4, str. 474. Zagreb, 1960. 
Položaj planine Javor
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 ENGLISH SUMMARY: Javor (Eastern Bosnia)
- -
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
|
Planina Javor
Šumoviti obronci planine Javor, južno od gradića Vlasenice. Javor je dominantni planinski masiv na ovome dijelu istočne Bosne i nalazi se na teritorijima općina Srebrenica, Han Pijesak i Vlasenica. Najviši vrh Javora je Veliki Žep (1537 m). |
|
Gorski car i nesanica | Ogromni medo koji ne spava ove zime | Han Pijesak | Gorštak
Autor: Gorštak / Highlander Datum objave: 9.2.2024. Opis. Pogledajte ogromnog stanovnika naših šuma koji ove zime nije spavao svoj zimski san. Mrki medvjed je naša najkrupnija divljač i sa pravom se naziva GORSKI CAR. Hvala Vlado na snimcima. |
|
Agro karavan ep.198 - Han Pijesak - 17.10.2021.
Autor: AgroTV Srbija Datum objave: 23.10.2021. Opis. Program naše televizije možete pratiti na poziciji 126 u okviru Osnovnog paketa mts TV! "AgroTV" - jedini televizijski kanal u Srbiji posvećen poljoprivredi 365 dana u godini. agrotv.net |
|
Groblja srpskih vojnika iz Prvog svjetskog rata
Grebeni planine Javor i okolica Han Pijeska je kraj do koga je srpska vojska doprijela tijekom protuofanzive u Bosni 1914. godine (tijekom tzv. "Bitke na Drini") u Velikom ratu (Prvom svjetskom ratu). Brojni poginuli srpski vojnici sahranjeni su u grobljima koja se pretežito nalaze na planini Javor. Lokacije tih groblja su i dalje, zbog loših cesta, teško dostupne, groblja zapuštena (stanje 2019. godine), a njima, na osobnu inicijativu, brigu vode lokalni lovci i šumari. Radi se o tri groblja na planini, na lokacijama: Vran kamen, Velika Igrišta i Ružina voda. Pored toga, valja biti oprezan jer na dijelovima planine još ima minski sumnjivih područja. Lokalitet Vran kamen najudaljenije je od tri groblja. Do njega treba voziti oko 8 kilometara šumskom cestom, nakon čega valja pješačiti još četrdesetak minuta. Srpski vojnici Šumadijske divizije Drugog poziva stigli su ovdje u okviru bitke na Drini 1914. Saveznici, posebno Rusija, tražili su da Srbija produži ofenzivu i spriječi Austrijance da dio trupa prebace na ruski front. Ova je teško dostupna lokacija bila strateški važna jer se s nje otvarao prostor i prema Srbiji i prema unutrašnjosti Bosne. Na Vran kamenu je bila smještena artiljerija. Borbe su se vodile od kraja kolovoza/avgusta do početka listopada/oktobra 1914. Ovaj su važan grebenski položaj nekoliko puta zauzimali Srbi pa Austrijanci, zbog čega je stradalo mnogo vojnika. Pretpostavlja se da je ovdje svoj život ostavilo njih oko 1.000, mahom iz Kragujevca, jer su oni činili 11. puk koji je držao ovaj položaj. Godine 2009. na groblju je postavljena spomen ploča koju je donirao klesar iz Vlasenice. Lokalitet Velika Igrišta. Na Velikim Igrištima se nalazi drugo groblje gdje počiva, pretpostavlja se, oko 300 vojnika iz 10. puka. Pristup je groblju kraći, ali je naporniji zbog nagiba planine – posebno posljednjih 50-ak metara, kada se uspinje do samog vrha Velika Igrišta. Ujedno je to, sa 1.406 m n.v., bila najviša pozicijska točka čitavog bojišta na planini Javor. Utvrđeno je da na groblju ovdje ima najviše vojnika iz Aranđelovca" Samo groblje je s južne strane vrha. Ploču koja tu stoji podigli su lovci i Aranđelovčani 1990. godine. Gradovi Han Pijesak i Aranđelovac (u Srbiji) su pobratimljeni gradovi. Lokacija Ružina voda. Vojničko groblje na lokaciji Ružina voda najdostupnije je od tri groblja, jer se nalazi pored ceste. Riječ je o putu koji stoljećima vodi ka Sarajevu, zbog čega su tu vođene bitke, s namjerom da se prekine veza Austrougara sa Sarajevom. Ovo se groblje nalazi na teritoriju općine Vlasenica. Na njemu počivaju pripadnici 12. puka. Stotinjak metara izpred groblja podignuta je odmah poslije Prvog svjetskog rata spomen-česma. No, česmi je 1952. godine promijenjen izlged i postavljen novi natpis, koji se odnosio na nove bitke, vođene u Drugom svjetskom ratu. Jedino je ograđeno od vojničkih grobalja na Javoru, a same humke su oivičene kamenjem. Na njemu se nalazi spomenik, podignut 2004. |
Oko magazin: Kuća Kralja Aleksandra, maršala Tita i vojske Republike Srpske
Autor: RTS Oko - Zvanični kanal Datum objave: 21.11.2019. Opis. Han Pijesak - zapuštena rezidencija i groblja srpskih vojnika. Rezidencija kralja Aleksandra Karđorđevića, podignuta je posle I svetskog rata u Han Pijesku. Jedina kraljevska vila u Bosni i Hercegovini, bila je mesto gde je kralj obavljao državničke poslove i dovodio decu da se nadišu čistog vazduha. U nju su kasnije ušli prvo četnici pa Nemci, pa onda partizani, da bi onda postala i Titov dvorac. Danas je potpuno zapuštena. Okolina Han Pijeska je i kraj do koga je srpska vojska došla tokom ofanzive u Bosni 1914. godine i gde su srpski vojnici i danas sahranjeni. Nalaze se u grobljima na planini Javor, teško dostupnim, o kojima na ličnu inicijativu brigu vode lovci i šumari. Mogu li ovi spomenici propisno da se obnove i obeleže, i zašto to do sada nije urađeno? MJESTO POVRATKA: HAN PIJESAK, PODŽEPLJE I NEVAČKA
Autor: Hayat Media BIH Datum objave: 5.12.2020. Opis. HAYAT MEDIA BIH - SVA PRAVA ZADRŽANA - - REUPLOAD ZABRANJEN - info +387(0)33 580 882 marketing: +387(0) 33 580 900 Jošanicka 55, Vogošca, 71320, [email protected] PORTAL: www.hayat.ba WEB TV (10 kanala) GLEDAJ Hayat: http://bit.ly/Hayat_PLAY VIDEOTEKA HAYAT PLAY (S-VOD): http://bit.ly/Hayat_PLAY APLIKACIJA iOS: http://bit.ly/Hayat_App_iOS APLIKACIJA ANDROID: http://bit.ly/Hayat_App_Android Lajkajte HAYAT.BA: / hayatmediabih Lajkajte Hayatovce: / hayatovci Lajkajte Hayat: / www.hayat.ba Lajkajte portal hayat.ba: / portalhayat.ba Pratite Hayat TV na TWITTERU: / hayatmediabih Pratite Hayat TV na INSTAGRAMU: / hayatmediabih YOU TUBE: http://bit.ly/HayatMediaBIH_YT Sama ispod Javor planine,iako ima 70 godina bavi se stočarstvom i zemljoradnjom
Autor: Bosanska Sehara Datum objave: 30.1.2021. Opis. Na obroncima Javor planine u zaseoku gdje su samo dvije žene baba radi sve vrste stočarskih i poljoprivrednih poslova,Uporna i vrijedna starica ne odustaje od svoje Grude.. (Miloševići-Vlasenica) |
Plan grada Vlasenice
|
|
Han-Pogled je imao strategijski značaj u vrijeme opće nesigurnosti putnika za vrijeme vladavine Turaka, izloženih napadima odmetnika. Od ovog hana se širi pogled preko Birča, prema Majevici, Drini i Srbiji, te je zbog toga dobio ime Pogled.
|
|
|
JAVOR Tradicionalni pohod u Pjenovac 2014 - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 2.2.2014. Opis videa: Od 1. do 2.februara 2014. godine, Planinarsko-ekološko društvo ,,Acer,, iz Vlasenice (Republika Srpska) je organizovalo tradicionalni pohod na planini Javor od mesta Pećina, preko Debelog brda, Ponora, Podkozlovače i Mrkova do Pjenovca. U ovoj akciji je uzelo učešće preko 500 planinara iz Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije, Hrvatske i Makedonije. |
POHOD U PJENOVAC 2015 - PED ACER iz Vlasenice - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 4.2.2015. Opis videa: U znak zahvalnosti, ovaj video snimak smo posvetili dragim prijateljima planinarima iz PED ,,ACER,, iz Vlasenice. Tradicionalnu sportsko-turističku manifestaciju "Pohod na Pjenovac" je u nedelju 01. februara 2015. godine organizovalo Planinarsko-ekološko društvo "Acer" iz Vlasenice. Ovo je jedna od najmasovnijih planinarskih akcija u R. Srpskoj. Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je na poziv Planinarsko-ekološkog društva ,,Acer,, iz Vlasenice, učestvovao u ovoj akciji Pešačenje je bilo preko najlepših delova Javor planine. Išlo se stazom preko Debelog brda, Igrišta, Podkozlovače, pored reke Bjesnice, preko Mrkova do Pjenovca uz usputne kraće odmore. Domaćini su na kraju ture duge 15 km za sve učesnike organizovali ručak i povratak autobusima od Pjenovca do Vlasenice. |
Skijalište kod Vlasenice tri puta otvarano, ali još nije završeno
Autor: Al Jazeera Balkans Datum objave: 16.3.2024. Opis. Vlada bh. entiteta Republika Srpska uložila je više od 20 miliona eura u ski-centar Igrišta kod Vlasenice. To je treći pokušaj njegove izgradnje u posljednje četiri decenije. Opozicija u RS-u optužuje vlasti tog entiteta da projekat koriste kako bi dijelili višemilionske poslove bliskim firmama. Vladajući odbacuju te tvrdnje i krive mještane obližnjeg sela za opstrukciju izgradnje. Više u prilogu novinara Al Jazeere Emira Skenderagića. |
|
ZAPIS O SELU JAZAVICIJE RUPE Запис о селу Јазавичије рупе
Autor: Snjezan Lalovic Datum objave: 26.3.2018. |
Jazavčije rupe - planinski kamp srođen sa predjelom
Autor: N1 BiH Datum objave: 10.10.2022. Opis. Jazavčije rupe su planinski kamp koji se nalazi na oko desetak kilometara od Han Pijeska. Vlasnici kampa, Vanja i Vesna Drljić, zajedno sa njihovom djecom, sve su u tom kampu osmisli i sagradili zajedničkim snagama, sa ogromnom ljubavlju prema prirodi. Vanja Drljić je prije 8 godina došao na livadu svojih predaka, sa čvrstom odlukom da napusti posao i život u gradu. Ništa tad na tom mjestu nije bilo izgrađeno a sve što mu je trebalo oduvijek je postojalo i bilo tu pred njim, snažno i samoniklo. Početni kapital za ostvarenje sna uvijek je u srcu; želja da mu priroda i zemlja kojom su gazili oni od kojih je postao daju slobodu, nije prijetila da oduzme ni od mira ni od ljepote. Cilj je bio da se srodi sa predjelom ponovo, da tu živi i postoji, da onima sa istom žudnjom za skladom sa svojim najistinitijim bićem, uznemirenim bukom današnjice, omogući da se zagledaju u isto ovo prostranstvo, da dođu, ne kao turisti, već kao ljudi i prijatelji - prijatelji zamisli koja je u njemu bivala sve jasnija, prijatelji svake travke, bube i leptira kojima je ova planina kuća. Prvi koji vas na ovom mjestu dočeka sa ljubavlju, je doživotni predsjednik Republike Jazavčije rupe, Cile, pas koga se ne boje ni oni koji imaju paničan strah od pasa. Cile je duša ovog kampa i ovog dijela planine, onaj za koga prvo pitaju posjetioci koji se u Jazavčije rupe vraćaju. Pratite nas: Facebook N1 Bosna i Hercegovina / n1bih Facebook N1 BiH magazin / n1bihmagazin Twitter @N1infoSA / n1infosa Instagram n1bih / n1bih TiTok n1bih https://www.tiktok.com/@n1bih?lang=en... |
|
Han Pijesak je gradsko naselje i sjedište općine Han Pijesak. Nalazi se na razvođu rijeka Stupčanice i Žepe. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Han Pijesak ukupno je popisano 1.820 osoba.
Zemljopis. Han Pijesak je okružen visovima: Velikim Žepom 1537 m, Javornikom 1219 m, Studenom Gorom 1149 m i Trešnjevcem 1245 m. Ovakav zemljopisni položaj uvjetovao je zdravu planinsku klimu. Sam Han-Pijesak je na nadmorskoj visini od 1100 m što ga čini gradom (naseljem) s najvećom nadmorskom visinom u entitetu RS. Bujne četinarske i listopadne šume doprinijele su da ovo mjesto postane poznato klimatsko i zračno lječilište, jer po količini ozona zauzima jedno od najznačajnijih mjesta u Europi. Općina Han-Pijesak nalazi se na magistralnoj cesti koja Vlasenicu i Sokolac. Općina Han-Pijesak zauzima površinu od oko 330 km². U njoj se nalazi 25 naselja i 3.530 stanovnika (prema popisu iz 2013. godine). Trenutno je broj stanovnika manji od navedenog, ali kada se završi proces povratka, koji je veoma intenziviran, dostići će nivo utvrđen navedenim popisom. Općina Han-Pijesak spada u brdsko-planinska područja sa preko 1.000 metara nadmorske visine. Sela su mala, raštrkana između planina Javora, Devetaka i Žepa i vrlo su rijetko naseljena. Ova općina po veličini i broju stanovnika spada u male općine sa 10,51 stanovnika po jednom kilometru kvadratnom. Klima. Preko ovoga prostora kreću se i sudaraju polarne i suptropske zračne mase. Klimatska obilježja uvjetovana su kako velikom nadmorskom visinom tako i zemljopisnom širinom i kontinentalnošću. Najhladniji mjeseci su siječanj/januar sa srednjom temperaturom -4,5 °C i veljača/februar -3,7 °C, a najtopliji mjesec je srpanj/jul sa 15,7 °C. Srednja godišnja temperatura veoma je niska i iznosi 6,5 °C. Što se tiče padalina zimski mjeseci su siromašniji od ljetnih. Srednja godišnja količina padalina na području Han-Pijeska iznosi oko 1.085-1.433 mm³/m². Od ukupnog broja dana sa padalinama 30% otpada na snježne padaline a snijeg se zadržava preko 120 dana u godini. Broj vjetrovitih dana prevladava nad danima bez vjetra. Najzastupljeniji su sjeverac i južni vjetar. Najjači vjetrovi su u veljači/februaru i u travnju/aprilu, a vjetrovitost u velikoj mjeri umanjuje vlažnost zraka. Srednja godišnja oblačnost je 5,9 desetina, najoblačniji mjesec je prosinac/decembar sa 7,4 desetina. Gledano u cjelini klima je subplaninska, odlikuje se dugim i snježnim zimama i kratkim ljetima i kratkim vegetacionim razdobljima. Karakteristično je da je jesen toplija od proljeća. 
Povijesni pregled
Srednji vijek. Ovo područje je u 14. i 15. stoljeću vezano za grad Borač i njegove gospodare Pavloviće. Nedaleko od Han Pijeska nalazio se Komić-Grad, a zapadno od njega nalazila se tvrđava Pošijak sagrađena krajem 11. stoljeća. Smatra se da je tvrđava Pošijak izgubila funkciju padom pod Turke, a za grad Komić se zna da je odmah po zauzimanju od strane Turaka 1463. godine srušen. Razoblje turske vladavine. Padom pod Turke stanovništvo je započelo seobe na jug u Hercegovinu i Crnu Goru. Poslije Kosovske bitke i prvih turskih osvajanja u Bosni, od 1415, takve su seobe bile česte i u njima sudjelovala vlastela i masa naroda, dok su jedan dio stanovništva Turci odveli na silu sa sobom. Provodeći administrativnu podjelu oblasti koje su ušle u sastav Bosanskog sandžaka, Turci su se striktno pridržavali zatečenog stanja i podjele tih oblasti između njih, odnosno bosanskog kralja i ostalih krupnih bosanskih feudalaca. Tako je i područje općine Han Pijesak u turskim spisima potpadalo pod "Nahija Pavlovića" ili "Zemlja Pavlovića". Romanija i šire područje su poznati kao kolijevka hajdučije. O tome govore i narodne epske pjesme. Hajduci su se pojedinačno počeli javljati u 15. stoljeću, a hajdučija se razvila sredinom 17. i održala se sve do kraja 19. stoljeća. Zbog toga što su preko Romanije prolazili poznati kiridžijski putevi i kretalo se stanovništvo iz različitih potreba, položaj Han Pijeska bio je idealan za ovaj vid borbe, te su zadnje hajdučke čete u istočnoj Bosni upravo bile iz Han Pijeska. Na starom karavanskom putu koji je od Sarajeva vodio preko Romanije bilo je na svakih desetak kilometara po jedan han za odmor, konak i svratište putnika, vojnih i trgovačkih karavana. Jedan od ovih hanova bio je i Han-Pijesak, oko koga se dosta kasnije formira istoimeno naselje. Evlija Čelebija 1664. godine na putu od Sarajeva prema Zvorniku spominje na hanpjesačkom prostoru nekoliko hanova oko kojih se kasnije formiraju manja ili veća naselja (Han-Pijesak, Han-Pogled, Han-Mačkovac, Han-Hanić). Ova naselja bila su najveća i najznačajnija. Područje Han-Pijeska se nalazilo na raskrižju puteva koji su ga povezivali sa Srebrenicom i dolinom Drine, drugi kraj ovoga križanja vodio je ka Vlasenici i Zvorniku, treći prema Sokocu, te posljednji preko Romanije ka Sarajevu. Vremenom se na relativno širokom prostoru između Sokoca i Vlasenice ukazala potreba za administrativnim središtem koje bi obuhvaćalo sela kojima su okolna naselja gradskog tipa bila relativno daleka. Austrougarska okupacija i aneksija Bosne i Hercegovine. Dolaskom austrougarske vlasti izgrađena je i željeznička pruga prema Zavidovićima, a zatim i cesta duž starog karavanskog puta. Ovo je uvećalo značaj Han-Pijeska pa se postupno oko nekadašnjeg hana počelo formirati i naselje radnika-drvosječa koje se prvi puta spominje 1895. godine. Zapravo, do Prvog svjetskog rata ovdje gotovo nije ni bilo naselja osim hana i nekoliko šumskih baraka na križanju ceste Sarajevo-Zvornik. Po završetku rata Han-Pijesak okuplja i oko sebe privlači sela koja su do tada bila orijentirana ka okolnim naseljima gradskog tipa. U vrijeme kada je Bosna i Hercegovina bila u sastavu Austro-Ugarske, ljepotu Han Pijeska primijetili su carski službenici pa su naložili da se detaljno prouče svi potencijali ovog planinskog mjesta. Utvrđeno je da bi čist zrak, crnogorična šuma i ozon prijao i samom caru Franji Josipu. Tada je predloženo da se u Han Pijesku izgradi sedamnaest elitnih odmarališta različite veličine i sadržaja ali i carski ljetnikovac. Krajem Prvog svjetskog rata srpske trupe ušle su Han Pijesak 28.9.1914. godine. Pritom je u okolici naselja poginulo mnogo vojnika Šumadijske divizije. Razdoblje Kraljevine Jugoslavije. Planove Austro-Ugarske za izgradnju elitnog carskog kompleksa omeo je Prvi svjetski rat, nakon koga su ti planovi došli u posjed kralja Aleksandra Karađorđevića. Austrougarski nacrti su poslužili, te je tako 1919. godine počela gradnja kraljevog dvorca koji je ubrzo završen. Uz dvorac su tada sagrađeni i drugi objekti u sastavu ovog kompleksa, a među njima i prvi teniski tereni u Kraljevini Jugoslaviji. Rezidencija kralja Aleksandra I Karađorđevića u Han Pijesku, jedina je kraljevska rezidencija sagrađena u Bosni i Hercegovini.
Tada je sagrađena i crkva kojoj je kumovao kralj Aleksandar osobno. Zauzet državničkim obvezama, nije osobno nazočio njezinom otvaranju, već je poslao svoga izaslanika serdara Janka Vukotića. Kralju je dodjeljeno i Dvorsko lovište od 74 km². Često je s obitelji dolazio u Han Pijesak. Tu su pored kralja, kasnije prijestolonasljednika i njihove obitelji, dolazili ministri iz vlade, generali i drugi dostojanstvenici. Dolazili su i razni državnici. Primao je ambasadore i izaslanike. U dvorcu su Karađorđevići provodili vrijeme obavljajući državničke poslove i odmarali se. Održavane su ovdje i sjednice vlade. Do početka rata premijer Stojadinović je često boravio na Han Pijesku. Na jesen 1940. pokrenuta je inicijativa da se podigne spomen crkva-kosturnica za izginule 1914. i da se mjesto zove Kraljevac. Poslije okupacije Kraljevine Jugoslavije u kolovozu/avgustu 1941. pa sve do siječnja/januara 1942. godine područje Han Pijeska zauzimaju četničke postrojbe pod komandom Aćima Babića. Aćim Babić povezivao je sve ustaničke snage u regiji te se nametnuo za vođu ustanika u istočnoj Bosni. Prvi veliki oružani sukob s ustašama bio je 9.8.1941. je ušao u Han Pijesak, pritom zarobivši dvije satnije 4. Domobranske bojne vojne krajine, dvije potpuno očuvane kompozicije putničkih vozova i dvije lokomotive. Tako su ustanici u istočnoj Bosni jedini na teritoriji nekadašnje Kraljevine Jugoslavije imali svoju željeznicu. Vlakovi su saobraćali na liniji Han Pijesak-Pjenovac-Žeravice-Olovske Luke. U Drugoj neprijateljskoj ofanzivi, 20.1.1942. godine, u Han Pijesak ulaze njemačke i ustaške jedinice. Partizanske snage u jesen 1943. godine oslobađaju Han Pijesak. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Han Pijesak ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušlo je naseljeno mjesto Žeravice te dio naseljenih mjesta: Rubinići i Rečica. Ovo je područje ušlo u sastav općine Olovo. Gospodarstvo. Okosnicu privrede Han-Pijeska Čine: JP Šumarstvo "Srpske šume" Republike Srpske-Sokolac, Šumsko gazdinstvo "Visočnik" Han-Pijesak u čijem sastavu egzistira i RJ "Poljoprivreda" buduće AD "Planina" Han-Pijesak
Drvnoprerađivački kapaciteti su u okviru AD "Planinsko" Han-Pijesak, gdje se vrši primarna i finalna prerada drveta, a u njegovom sastavu su još i Transport i Ugostiteljstvo. ŠG "Visočnik" Han-Pijesak je u sastavu javnog poduzeća šumarstva "Srpske šume" Republike Srpske-Sokolac. Ovo šumsko gazdinstvo raspolaže kompleksom od 20.000 hektara visokoekonomske šume. Godišnji sječivi etat ovog pravnog subjekta je 110.000 m³ čamovog i bukovog drvnog sortimenta. U okviru šumskog gazdinstva "Visočnik" Han-Pijesak egzistira i RJ "Lov i ribolov". Naročito se posvećuje pažnja ovoj privrednoj grani jer postoje idealni uvjeti da se na površini od 32.450 hektara uspješno gazduje sa bogatim fondom divljači. U lovištu se nalaze: medvjedi, divlje svinje, zečevi, srne, a od pernate divljači koka lještarka. Čisti vodeni tokovi bogati su potočnom i kalifornijskom pastrmkom, što omogućava razvoj ribolova. Razvijanju ove privredne grane doprinosi idealna nadmorska visina koja se kreće od 762 m do 1537 m. Radna jedinica "Poljoprivreda" je u sastavu ŠG "Visočnik" Han-Pijesak od 1998. godine. U ovoj radnoj jedinici u toku je transformacija državnog kapitala u akcionarsko društvo AD "Planina" Han-Pijesak i jedno je od najvećih poljoprivrednih dobara prema raspoloživim kapacitetima koji iznose 2.385 hektara od čega je:
Ratarska proizvodnja je orijentirana na proizvodnju kabaste stočne hrane (sijeno, silaža, ispaša), potrebne za ishranu raspoloživog stočnog fonda. Stočarska proizvodnja je osnovna privredna djelatnost ovog subjekta i zastupljena je kroz ovčarstvo, govedarstvo i konjarstvo. Sadašnje matično stado ovaca iznosi 1.100 grla ovaca, 305 grla krava i konja 25 grla. Matično stado ovaca sačinjavaju tropasminski križanci; romanovska; i Ile-de-France pasmine. Govedarska proizvodnja u ovom pravnom subjektu je zastupljena kroz uzgoj Hereford čistokrvne pasmine. Spomenuta pasmina isključivo se koristi za proizvodnju mesa. Dojni period kod teladi traje 6 mjeseci. Ženski podmladak se ostavlja za obnavljanje matičnog stada, a minus varijante se prodaju u kategoriji teladi i junadi. Hereford je engleska pasmina nazvana po istoimenoj grofoviji u Engleskoj. Crvene boje sa bijelom prugom od grebena preko glave, bijela đerdana, donjeg dijela trupa. Gojaznost joj je odlična. Krave su teške 500-600 kg, a bikovi 700-1.000 kg. kvaliteta mesa je odlična. Randman iznosi 60-70%. Što se tiče privatnog sektora on je u ekspanziji i svakoga dana je sve jači i moćniji. Osnivaju se nova preduzeća i radnje i osjetno se povećava broj zaposlenih u privatnom sektoru, tako da privatna inicijativa i privatizacija državnih preduzeća predstavlja perspektivu razvoja opštine. Turizam. Ovo je područje morfološki i klimatski pogodno za zimski turizam i zimske sportove, dok planine predstavljaju najsnažnije obilježje turističke ponude prostora. Osnovne preduvjete za razvoj boravišnog i vikend turizma daju prirodne ljepote, klima, lov i ribolov, kulturno-povijesne vrijednosti, razvoj planinskog i zimskog turizma. Od velikog značaja za razvoj stacionarnog turizma ima razvoj specifičnog zdravstveno-klimatskog turizma - klimatsko lječilite / vazdušna banja. Vlada Republike Srpske proglasila je teritorij općine Han Pijesak vazdušnom banjom. Kultura. Narodna Osnovna škola u Han-Pijesku otvorena je 1908. godine na inicijativu Srpskog prosvjetnog društva u Sarajevu. To je bila prva škola na Romaniji. Počela je sa radom sa 45 učenika i prvi učitelji su bili Stjepan Krstić i Krsto Savić. Škola nije radila za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. Godine 1943. škola je zapaljena. Škola danas ima 389 učenika raspoređenih u 18 odjeljenja, nastavu izvodi 24 nastavnika a ukupno je zaposleno 35 radnika. U toku poslednjeg rata škola je ostvarila saradnju sa Grčkom i atinskom opštinom Vule. Ova saradnja se i danas održava. Srednja škola u Han-Pijesku počela je sa radom 1964. godine kao gimnazija "Svetozar Kosorić". Danas u školi postoje gimnazija, šumarska i saobraćajna škola. Narodna biblioteka u Han-Pijesku osnovana je 1923. godine, rukovodilac biblioteke bio je prota Ljubomir Jakšić. Svoj razvojni put nastavila je od 1950. godine. Više puta je novčano nagrađivana kao najbolja biblioteka sarajevskog sreza, a predani rad bibliotekara Grozdana Georgijevskog, dobitnika nagrade najbolji bibliotekar 1961. godine, nosioca Medalje zasluga za narod 1962. godine, Anđe Simić, Suzane Golić i Stanoja Golića, koji su se nesebično zalagali u radu biblioteke bio je prepoznat. Baštini tradiciju Narodne čitaonice i knjižnice, Opštenarodne biblioteke i Narodnog univerziteta. Biblioteka ima veoma zanimljivu prošlost, i odigrala je značajnu ulogu u obrazovanju, vaspitanju i kulturnom životu svih njenih korisnika i šire društvene zajednice. Biblioteka, od 2010. godine nosi ime istaknutog književnika Branka Čučka. Svakog marta u Han Pijesku održavaju se Čučkovi književni susreti, koje organizuje biblioteka pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i općine Han Pijesak. Centar za kulturu i sport "Pogled" Han-Pijesak osnovan je aprila mjeseca 2001. godine. Centar raspolaže sa dva objekta izuzetne vrijednosti- kino dvoranom prilagođenom potrebama male scene, kapaciteta 250 mjesta i sportskom dvoranom prilagođenom za takmičenja u malim sportovima. Sport. Danas u Han-Pijesku egzistira nekoliko sportskih klubova koji se sa manjim ili većim uspjehom takmiče na više nivoa. Najuspješniji među njima su: Fudbalski klub Han Pijesak, Tekvondo klub "Ozon", Atletski klub "Visočnik", Odbojkaški klub Han-Pijesak. IZVOR Han Pijesak. Wikipedija (sr) |
Ime Han Piijeska
Prema predaji Han-Pijesak je dobio ime po stalnim žalbama majstora graditelja hana — da im je loš pijesak za zidanje. Drugih podataka u vezi sa imenom ovog naselja nema. LET NAD JAVOR GOROM 1.dio / Han Pijesak, zima 2022.godine
Autor: Gorštak / Highlander Datum objave: 20.2.2022. Opis. Prirodne ljepote opštine Han Pijesak snimljenje dronom u januaru i februaru 2022.godine. Film ističe ljepotu hanpjesačkih sela u zimskom periodu viđenu iz ptičije perspektive. Ovim filmom su obuhvaćena sva sela (izuzev Žeravica i Mrkova). Poenta filma je da se ispromoviše ovaj beskrajno lijep krajolik, čistota prirode i vazduha, kao i da se promocijom pomognu vlasnici zemlje i privredni subjekti. Zahvalnost svim ljudima koji su donirali skromna novčana sredstva i olakšali ovaj projekat. LET nad JAVOR GOROM 2 | 1080p | Han Pijesak | Ljeto 2022
Autor: Gorštak / Highlander Datum objave: 11.12.2022. Opis. LET nad JAVOR GOROM 2 Trajanje: 46 minuta Lokacija: Javor planina. Han Pijesak, istok Republike Srpske/BiH Film je dokumentarno - promotivnog karaktera. Prikazuje u formi intermezza, prirodne ljepote sela na opštini Han Pijesak. Snimljena su sledeća sela: Žeravice, Nevačka, Kape, Pjenovac, Vrabačka, Štrbovina, Gornje Babine, Rečice, Ravanjsko, Mrkov, Berkovina, Krš, Malo Polje, Šupovina, Trešnjevac, Japaga, Han Kram, Mrkalji, Mironja, Džimrije, Karaula, Han Pogled, Čađavica, Kraljevo Polje, Vikend Naselje, Bogaz, Ljeskovac, Kusače, Rijeke, Plane, Podžeplje, Krivače, Gođenje, Stoborani i Jelovci. Kao i sam grad Han Pijesak. Zaista obiman posao. I zaista prelijep film. Hvala svima koji su pomogli i podržali projekat. Ukoliko je kvadratni metar ove ljepote poskupio makar za 1 pfening - smatram da je cilj ispunjen! LET 3 će izaći u februaru 2023. godine i neće biti sniman, već montiran iz kadrova ova dva prva dijela. Poenta je da se u jednom filmu vidi uporedo ovo područje - sa i bez snijega. Poznate osobe
|
|
Rezidencija kralja Aleksandra Karađorđevića u Han Pijesku predstavlja jedinu kraljevsku rezidenciju u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je 1921. godine, za potrebe kralja Aleksandra Karađorđevića. Dvorac je u Drugom svjetskom ratu dijelom oštećen, poslije rata služio je kao rezidencija državnih službenika. Izgorio je u požaru 2005. godine. Vodi se kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Rezidencija kraja Aleksandra Karađorđevića u Han Pijesku
"Kraljev dvorac Han Pijesak". Fotografirano 1928. godine, novine Ilustrovani list. Povijesni pregled. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Han Pijesku boravili su austrougarski službenici, koji su vršili mjerenja kvalitete zraka hanpjesačkog područja. Mjerenjima je ustanovljeno da je Han Pijesak prostor s najvišom koncentracijom ozona u Europi, prirodno klimatsko lječilište. Čist zrak, prostranstva bujne i visoke crnogorične šume izmiješana s nekoliko bjelogoričnih vrsta i visoka koncentracija ozona pogodovali bi bolesnom caru Franji Josipu. Stručnjaci Carevine su u to vrijeme napravili geodetsku kartu naselja i njegove okolice i došli do zaključka da je planinski ambijent izuzetno pogodan za razvoj elitnog turizma. Napravljene su skice i planovi za izgradnju elitnog naselja za velikodostojnike. Planirana je izgradnja ljetnikovca za Cara, ali i još 17 vrhunskih vila različite veličine. Međutim, planove Austro-Ugarske omeo je Prvi svjetski rat.
Boraveći u Sarajevu nakon rata u rujnu/septembru 1920., regent Aleksandar I Karađorđević informiran je o nalazima austougarskih stručnjaka o atmosfersko-klimatskim potencijalima hanpjesačkog područja koji mogu biti iskorišteni u zdravstvene svrhe. Tada je predloženo budućem kralju da bi za njega i njegovu obitelj bilo dobro da u Han Pijesku izgrade objekte koje bi povremeno koristili, jer tu ima najviše ozona i predstavlja pravi prirodni sanatorij. "Na Han Pijesku do kojega je dolazila Srpska vojska za vrijeme ofanzive u Bosni 1914. godine biće podignut lovački zamak u kojem će Prestolonasljednik stanovati za vrijeme lova po bosanskim planinama."
Politika, Beograd, 25. septembar 1920, str. 3. Odmah po dolasku u Beograd kralj je uputio svoje stručnjake da sagledaju opravdanost iznijete inicijative, a ubrzo je donesena i odluka. Za izgradnju je iskorištena austrougarska dokumentacija preuzeta iz Sarajeva i izrađena projektna dokumentacija po kojoj će se graditi objekti, a kralj je službeno odobrio izgradnju vile.
"U novembru 1920. godine Uprava dvora Njegovog veličanstva Kralja overila je projekat zaveden u Sarajevu pod broj N 4322/14 kojim se u Han Pijesku treba da gradi Dvorac nazvan Lovački dom."
Arhiv Jugoslavije, Fond 91-136-74 Gradnja dvorca je počela 1919. godine, a sagrađen je 24 mjeseca kasnije, dok je gradnja cjelog kraljevog kompleksa završena je 1924. godine. Uprava dvora je od Građevinske direkcije Sarajevo 23.10.1924. godine dobila dokument i utvrdila dovršetak državnih zgrada u Han Pijesku koje će služiti za kraljeve potrebe. Sagrađena je 1923. godine i dvorska crkva kojoj je kumovao Aleksandar osobno. U sklopu objekata nalazili su se i prvi teniski tereni u Kraljevini Jugoslaviji. Zauzet državničkim obavzama, kralj nije osobno nazočio otvaranju crkve već je poslao svoga izaslanika serdara Janka Vukotića. Crkva je izgorjela u Drugom svjetskom ratu.
IZ STAROG TISKA Kralju je dodjeljeno i Dvorsko lovište od 74 kvadratna kilometra. Po završetku bio je vrlo zadovoljan. Često je s obitelji dolazio u Han Pijesak. Tu su pored kralja, kasnije prijestolonasljednika i njihove obitelji, dolazili ministri iz vlade, generali i drugi dostojanstvenici. Dolazili su i razni državnici. Primao je ambasadore, izaslanike i slično. U istom je provodio vrijeme obavljajući državničke poslove i odmarao se. Postoje izvori prema kojima je ovdje potpisan i Vidovdanski Ustav. Kralj je u rezidenciji primio u posjet i Kemala Ataturka, turskog reformatora, prilikom njegovog posjeta Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U dvorcu je bio ugošćen i premijer Turske Mustafa Ismet Ineni, 1937. godine. Do početka Drugog svjetskog rata premijer Stojadinović je često boravio na Han Pijesku.
Priča se kako je u Aprilskom ratu kralj Petar Drugi Karađorđević pri povlačenju boravio u dvorcu. Međutim, lokacija je ubrzo bila otkrivena i napadnuta od strane njemačke avijacije. Karađorđevići su se spasili bijegom kroz skrovište i tunel čiji se ulaz nalazi kraj dvorca. Put su nastavili iz Han Pijeska ka Palama. Poslije okupacije Kraljevine Jugoslavije, dvorac su zaposjele okupacijske trupe. U kolovozu/avgustu 1941. pa sve do siječnja/januara 1942. godine dvorac i područje Han Pijeska zauzimaju četničke postrojbe pod komandom Aćima Babića. U dvorcu je tada bila smještena ustanička bolnica. U događajima koji su poznati i kao Druga neprijateljska ofanziva, 20.1.1942. godine, u Han Pijesak ulaze njemačke jedinice. Ranjenici, bolesnici i osoblje bolnice uglavnom su evakuirani. Ostalo je osam težih ranjenika koje su Nijemci ubili, a narod ih je kasnije u blizini objekta i sahranio. S upadom u dvorac Nijemci, traže srebrno posuđe i novac, vrijednije stvari tovare u pripremljena vozila (namještaj izrađen u duborezu i druge eksponate) i odvoze u Trst. Od kraja siječnja/januara 1942. godine do jeseni 1943. godine dvorac su koristili Nijemci i ustaše. Partizanske snage u jesen 1943. godine oslobađaju Han Pijesak. Tada njemačko-ustaški avion bombardira dvorac, koji je brzo izgorio jer je bio građen od drva. Nakon drugog svjetskog rata odlukom iz 1946. godine, dvorac je obnovljen, a naziv mu je preimenovan u Titov dvorac. Služio je za potrebe Saveznog planinskog dobra, a kasnije Vojno — planinskog dobra pod upravom garnizona i komande garde iz Beograda. Prvi upravnik dvorca bio je kapetan Ilija Zobenica, a najduže je upravnik bio Ljubo Šargić. Krajem 1980-tih godina objekt je pod nazivom vila "Bosanka" bio pod upravom 7. vojne oblasti iz Sarajeva. Vojni garnizon u Han Pijesku osiguravao je dvorac. U njemu je bilo nešto nađenog namještaja iz kraljevog vremena. Posluga u vili dvorca većinom je korištena iz hotela u Han Pijesku koji je bio u sastavu Vojno planinskog dobra. U njemu je često boravio general-pukovnik Milan Žeželj. Vila je godinama kvalitetno održavana, a većina raritetnog i reprezentativnog namještaja iz vremena kralja Aleksandra bila je sačuvana, sve do 1970-ih godina, kada počinje vrijeme nebrige. Poslje Titove smrti dvorac polako počinje propadati. Tijekom Rata u BiH (1992.-1995.), dvorac je koristila Vojska Republike Srpske. Nakon što je iz njega izašla Vojska, 1997. godine Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa RS ušao u “Dvorac” u njemu su preostali jedino pojedini primjerci stilskog namještaja, dvije vrijedne kalijeve peći, i jedna slika. Dijelovi namještaja su pohranjeni u gradskoj biblioteci u Han Pijesku, a nešto u Oplenac. Od 2004. godine prenijet je u vlasništvo općine, ali nisu bila iznađena sredstva za njegovu obnovu, održavanje i stavljanje u funkciju. U ljeto 2005. godine dvorac je izgorio. IZVOR Rezidencija kralja Aleksandra Karađorđevića u Han Pijesku. Wikipedija (rs) |
Vila u kompleksu Kraljevog dvorca
Autor: Антон Добл - Ја (BosnaSRB RS (разговор)) сам извор овог дела., Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=84334556 
Dvorac nakon Drugog svjetskog rata
Поштена употреба, https://sr.wikipedia.org/w/index.php?curid=1338772 
Dvorsko lovište u Han Pijesku, površine 74 kvadratna kilometra, karta iz 1924. godine
Аутор: Дринска Бановина - Архив Југославије - Ја (BosnaSRB RS (разговор)) сам извор овог дела., Јавно власништво, https://sr.wikipedia.org/w/index.php?curid=4258064 
Kraljevići, Petar s Tomislavom i Andrejom u Han Pijesku, 1931. godine
Autor: Време - Ја (BosnaSRB RS (разговор)) сам извор овог дела., Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=98973713 
Milan Stojadinović s ministrima ispred dvorca, nakon sjednice na Han Pijesku 1936. godine
Autor: Време - Ја (BosnaSRB RS (разговор)) сам извор овог дела., Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=98973710 |
|
Spomen-poloča. Godine 2014., na stotu godišnjicu početka Prvog svjetskog rata podignuta je spomen-ploča u središtu Han-Pijeska, koja podsjeća na poginule u tome ratu.
Nekadašnji Sokolski dom. Godine 2016. obnovljen još jedan objekat iz 1930-ih godina. To je Sokolski dom posvećen kralju Aleksandru, podignut 1935. Danas se zove dvorana Kosova i Metohije. |
|
PJENOVAC - glas prošlosti i pogled u budućnost | Sad story | Dramatic video @gorstak.han.pijesak
Autor: Gorštak / Highlander Datum objave: 23.1.2023. Opis. PJENOVAC UMIRE STOJEĆI (Politika 2008.) Puteve i pruge, proteklih godina i vekova, do Pjenovca, naseobine desetak kilometara daleko od Han Pijeska, gradili su i Latini i Turci i Austrougari... I Jerina, žena despota Đurđa Brankovića i neki Slovenac po imenu Josip Tavčar... Kažu da je u Pjenovcu bilo više pruga nego puteva. Do Pjenovca su drumove i pruge podizale i njima hodile, mnoge vojske i vladari. I svi oni uvek sa željom da iz nedara lepog mesta poseku što više šume, ne gledajući koliko će i šta ostati onima čija je to dedovina. Pjenovac se prvi put pominje pre dve stotine godina Za vreme Kraljevine Jugoslavije, je imao oko četiri hiljade stanovnika, mnogo pilana i vodovodnu i elektro mrežu. Pjenovac je imao i amatersko pozorište i tamburaški orkestar i pod zemljom ledaru iz koje se, i za ilindanskih vrućina, moglo popiti hladno piće. Bila je to varoš koja je zbog šume i bogatstva kakvog je malo gde na Balkanu bilo, još početkom dvadesetog veka već uveliko bila u Evropi. Mnogo pre drugih mesta, Pjenovac je imao lekara. Dolazio bi železnicom, odnosno sanitetskim vagonom i na svakoj stanici pružao usluge. Imao je Pjenovac i telefonski vezu sa svetom i uličnu rasvetu i to još 1908. godine. – Za pedesetak poslednjih godina iz šumskih nedara Pjenovca posečeno je više od šest miliona kubika najkvalitetnije četinarske šume. Od svega toga ostala nam je danas pustoš i varoš koja zarasta u korov. U Pjenovcu je danas jedva pedesetak duša. Ostali su samo stariji da skončaju na dedovini, priča starina Branko Lučić. U pričama o prošlim, i ovde kažu herojskim vremenima, u Pjenovcu nikada ne zaboravljaju pogibiju narodnog heroja Slaviše Vajnera Čiče romanijskog. Branko Lučić svedok tog događaja i vremena, priča kako su 21. januarskog dana 1942. Čiču romanijskog, zajedno sa još 59 Titovih proletera ubili Nemci. – Ubili su ga oni koji su ovde došli da seju smrt i da umore sve koji su bili uz narod i pravdu. Nisu ga ubili četnici kako su to pisali neki istoričari. Video sam kako su teško ranjenog Čiču Vajnera odveli, niko ne zna gde, pripadnici nemačkih planinskih jedinica, nastavlja Lučić. Pored Slaviše Vajnera Čiče koga je Partija poslala u Pjenovac da organizuje ustanak, neko vreme, pred sam kraj Drugog svetskog rata, u ovom mestu se skrivao i Draža Mihajlović. Prve dve godine dvadesetog veka, pored domaćih radnika, u Pjenovcu je bilo i oko 800 Poljaka, Čeha i Belorusa i nekoliko stotina Italijana koje su gazde ovde dovele i bogato plaćale da za njih seku šumu i obrađuju drvo. U Pjenovcu pričaju i ponose se istinom da je Kraljevina Jugoslavije siromasima delila zemlju, šumu, livade i to na čak devedeset i devet godina. Mađar Tomaš Baći u Pjenovcu je imao jednu od četiri seoske kafane... Neki Jevrejin po prezimenu Golović imao je jedan od pet dućana... U Pjenovcu je bio i neki Švabo Keler, kovač po zanimanju, koji je imao najviše posla pošto je samo za Slovenca Josipa Tavčara radilo 150 konjskih zaprega... Vele da se u Beču i danas čuva trupac rekorder posečen u šumama Pjenovca. Kažu da tako debeo nikada do danas nigde nije posečen... U Pjenovcu i danas pričaju o tome kako je sa jednog od izvorišta voda u bremenicama vozom stizala čak do Beča. Pjenovac već odavno umire stojeći. Skončavati je počeo pre četrdesetak godina kada je ukinuta pruga do ove naseobine. Danas su ovde ostale uspomene, na stotine praznih objekata i avetinjski pusta varoš. |
|
Žeravice su naseljeno mjesto u općini Han Pijesak. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 215 stanovnika.
U srednjem vijeku u selu Žeravice na lokalitetu Varošnica istodobno je kopana željezna ruda limonit i topljeno željezo. Varošnica i sada ima oko 150.000 tona željezne šljake. Geološkim istraživanjima od 1959. do 1963. godine utvrđeno je da je topljena željezna ruda limonit, a nađeni su površinski i podzemni kopovi na žeravičkim i varoškim brdima. Po starosti šljake i načinu topljenja rudače utvrđeno je da su je topili vjerovatno rudari Sasi iz razdoblja stare srpske države Bosne. Po osvajanju ovih prostora od strane Turaka i prvom turskom defteru iz 1468. godine selo je bilo pusto. U selu se nalazi nekropola stećaka. Sačuvano je 12 stećaka u obliku sarkofaga i sanduka. Za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.), selo su na Ilindan 1993. godine napale snage Armije RBiH, kojom prilikom je selo spaljeno i opljačkano, 8 civila ubijeno, dok su mnogi su odvedeni u zloglasni logor Kladanj. Razgraničenjem u Dejtonu Žeravice su većim dijelom pripale Olovu u Federaciji BiH. IZVOR Žeravice. Wikipedija (sr) |
Istorija i Slet 2 | Žeravice | Manojle Mašo Mirović
Autor: Gorštak / Highlander Datum objave: 28.4.2024. Opis. У оквиру 7. Планинарског Слета обишли смо љепоте села Жеравице које је дијеле општине Хан Пијесак и Олово. Старо село насељно бар 6 вијекова. Данас пусто. Сјајан историјски осврт пружио нам је наш Манојле Машо Мировић. Уживајте док не буде готов видео се Слета. |
|
Izlet u Žeravice | Medjunarodni Dan Planina | PED Visočnik | Han Pijesak | Gorštak
Autor: Gorštak / Highlander Datum objave: 10.10.2023. Opis. Данас 9.12.2023. године смо у част предстојећег Међународног Дана Планина (11.12.) организовали акцију у селу Жеравице. Седмочлана екипа је у мразно јутро са имања породице Петровски изашла до цркве Светог Пророка Илије, која је и била циљ акције. Онда смо проширили акцију до Жеравског брда, јер су нас привукле његове и позантне литице. На крају акција која је требала да износи око 5 километара протегла се на око 11 километара, али сви су изузетно задовољни се вратили на почетну тачку гдје смо уз ручак и чај "са свијеће" сумирали утиске. Софија и Његош, стандардно - горштачки! |
Staza do Skakavca | Žeravice | Vodopad | Han Pijesak | Gorštak
Autor: Gorštak / Highlander Datum objave: 20.4.2024. Opis. U sklopu priprema za Slet, markirali smo i postavili table i putokaze na stazi do vodopada Skakavac. Dodjite na Slet. Vedro! |
|
Han Pijesak: KOŠEBINA NA RAVANJSKOM, 2022.
Autor: LJUDI GOVORE, Prva internet TV Datum objave: 9.8.2022. Opis. Video snimanje, montaža i produkcija: LJUDI GOVORE Glavni i odgovorni urednik (producent): NEDELJKO ŽUGIĆ Napomena: Prema drevnoj mudrosti - čovjek je odgovoran prema mislima, a riječima kazanim i napisanim još više! |
|
Naselje Nevačka je od Han Pijeska, centralnog dijela grada, udaljeno 12 km zračne linije u pravcu sjeverozapada. Nalazi se na nadmorskoj visini od 997 m.
Nekropole stećaka
Nekropole stećaka na lokalitetima Pokojnica (Mramorje) i Podgroblje (Luka) u naselju Nevačka (općina Han Pijesak), s ukupno 37 stećaka, proglašene su 2013. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Povijesni pregled. U političkom pogledu u 14. i 15. stoljeću područje Han Pijeska je bilo vezano za Borač i njegove gospodare Radinoviće, odnosno Pavloviće. Iz razdoblja srednjeg vijeka na području Han Pijeska evidentirano je 10 lokaliteta na kojima se nalaze srednjovjekovni nadgrobnici stećci (Brložnik, Hadrovine, Golijansko groblje – Žeravica, Mramorje – Žeravica, Podgroblje i Pokojnica u Nevačkoj, Rijeke u Kusačama), zatim dva grada (grad Mrkov i Pošijak) te Varoš u Žeravici, gdje je evidentiran srednjovjekovni metalurški pogon. Opis. Na lokalitetu Pokojnica (Mramorje) i Podgroblje (Luka) u selu Nevačka nalazi se ukupno 37 stećaka: 22 sanduka i 15 sljemenjaka. Stećci su poredani u nizove od sjeveroistoka ka jugozapadu, a orijentirani su u pravcu sjeverozapad – jugoistok, osim 2 stećka (br. 1 i 3), koji su orijentirani u pravcu zapad – istok i jugozapad – sjeveroistok. Od ukupog broja stećaka 4 su u cjelosti utonula, vidljivi su njihovi obrisi, Ukrasi su evidentirani na dva stećka; stećak br. 3 – dvije kružne spirale i četiri rozete i stećak br. 34 – pravolinijska bordura. Ukrasi su rađeni tehnikom reljefnog ispupčenja i udubljenja. IZVOR Nekropole stećaka u Han-Pijesku. Wikipedija (bs) PROČITAJ VIŠE Nekropole sa stećcima na lokalitetima Pokojnica (Mramorje) i Podgroblje (Luka) u selu Nevačka (historijsko područje). Odluka o proglašenju istorijskog područja – Nekropole sa stećcima na lokalitetima Pokojnica (Mramorje) i Podgroblje (Luka) u selu Nevačka, opština Han Pijesak nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od 2. do 4.9.2013. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, 2013. (HTML) |
|
ZAPIS O SELU MALO POLJE Запис о селу Мало Поље код Хан Пијеска
Autor: Snjezan Lalovic Datum objave: 12.3.2018. |
|
ZAPIS O SELU MRKOV, Запис о селу Мрков код Хан Пијеска
Autor: Snjezan Lalovic Datum objave: 1.6.2017. |
|
ZAPIS O SELU KUSACE kod Han Pijeska Запис о селу Кусаче код Хан Пијеска
Autor: Snjezan Lalovic Datum objave: 13.5.2018. |
|
Uspon na Vrh Veliki Žep iz sela Rijeka Selo Rijeka nalazi se na južnom podnožju najvišeg vrha Javora. Uspon kreće iz njegova zaselka Kreštalice (970 m n.v.). Kreće se južnim padinama planine do prijevoja između Malog i Velikog Žepa. S prijevoja se uspinje na Veliki Žep (1537 m) najviši vrh planine Javor. S vrha postoji opcija silaska u smjeru istoka u selo Podžeplje (928 m). Dužina ture Rijeka-Veliki Žep-Podžeplje je oko 9 km. IZVOR Javor (Veliki Žep, 1537 m/m) Devetak (Bezdanica, 1424 m/m) i Sušica (Crvene stijene, 1244 m/m) 08 - 11. novembar 2013. PD "Pobeda" Beograd |
Uspon na Veliki Žep | PD Javor Sunčana planina Han Pijesak | Gorštak
Autor: Gorštak / Highlander Datum objave: 10.6.2024. Opis. U nedelju, 9. juna, 2024. godine održan je na “6. Uspon na Veliki Žep”, najviši vrh planine Javor i opštine Han Pijesak. Han Pijesak je opština koja posjeduje i ljudske i prirodne resurse za izgradnju turističkih potencijala za planinarski vid turizma i razvoj lokalne sredine. Šesti po redu Uspon na Veliki Žep se održava u sklopu Memorijala Zoran Pržulj, a u organizaciji PD “Javor-Sunčana planina”. Dužina staze je 11km, uz visinsku razliku od 570 metara i 3 sata uspona. Vidimo se i sledeće godine. |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|