|
Oko Skakavice
Voda iz prokletijskog vrela Oko Skakavice (alb. Syni Skakavcit), prosječne temperature do 5°C, izbija na oko 1000 mnv iz stijene u gotovo kružnoj uvali promjera 30-ak metara. |
PODZEMNI VODOTOCI
Ponornica (slov. ponikalnica; eng. Subterranean river) je rijeka koja dijelom svoje dužine ili cijelom dužinom teče ispod zemlje kroz krški sustav. Tipične su u dinarskom području, gdje čine većinu tokova svježe vode. Ponornice su osobito važne za hidrologiju krša, budući isti vodeni tok u kontinuitetu spaja više zemljopisno razdvojenih područja. Time ponornice hidrološki povezuju naizgled zemljopisno odvojena područija u jedinstveno porječje.
Najpoznatije slovenske ponornice su:
Najpoznatije hrvatske ponornice su:
Ponornice u Bosni i Hercegovini:
Ponornice u Crnoj Gori:
Najpoznatije slovenske ponornice su:
Najpoznatije hrvatske ponornice su:
Ponornice u Bosni i Hercegovini:
- Bijela (ponornica u BiH), ponornica, zapadna strana planine Prenj (Istočna Hercegovina)
- Brova, ponornica u Ljubomirskom polju kod (Bileće)
- Drina (Duvanjsko polje), ponornica, Duvanjsko polje
- Fatnica, ponornica u Fatničkom polju
- Jaruga (Livanjsko polje), ponornica, Livanjsko polje
- Jaruga (Glamočko polje), ponornica, Glamočko polje
- Lištica, ponornica (Široki Brijeg - Mostarsko blato)
- Londža, pritoka ponornice Brove (Ljubomirsko polje)
- Milač, ponornica, Kupreško polje
- Mrtvica, ponornica, Kupreško polje
- Mušnica, ponornica, (Gatačko polje)
- Šuica, ponornica, Duvanjsko polje
- Trebišnjica, ponornica (Istočna Hercegovina)
- Zalomka, ponornica (Nevesinjsko polje)
Ponornice u Crnoj Gori:
- vodotoci koji poniru i tvore rijeku Zetu
PODZEMNA JEZERA
Križna jama - Beneški pristan
Izvor fotografije: Javno vlasništvo, Wikipedija 
Podzemni otok u Križnoj jami - Beneški pristan
Izvor fotografije: Javno vlasništvo, Wikipedija |
Najbrojnija i najpoznatija otkrivena podzemna jezera u Sloveniji su ona u Križnoj jami. Križna jama leži u trokutu između Loškog polja, Cerkniškog polja i Bloške visoravni. Među krškim špiljama Križna jama je u svijetu poznata upravo po podzemnim jezerima. U Jezerskom (Jezerski rov) i Pisanom rovu (Pisani rov) ima ih 22, a zajedno s tunelom Blata više od 40. Jezera su nastala iza barijera koje su izgradile sige, do čijeg je stvaranja došlo kalcita iz vode. Izuzetno spori rast ovih pregrada (do 0,1 mm godišnje) i njihova krhkost glavna su prepreka masovnom turizmu u špilji i ograničavanju dnevnog turističkog posjeta vodenom dijelu špilje na 4 osobe.
|
