DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Arhiva vijesti iz 2019. godine

Facebook email email

VIJESTI 2015. GODINA
VIJESTI 2016. GODINA
VIJESTI 2017. GODINA
VIJESTI 2018. GODINA
Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage

Arhiva vijesti 2019. godina

Krajolik rijeke Krupe proglašen kulturnim dobrom


23.12.2019.
Dana 26. studenog 2019. Ministarstvo kulture RH donijelo je rješenje kojim se utvrđuje da Kulturni krajolik rijeke Krupe na području Grada Obrovca ima svojstva kulturnog dobra te propisuje sustav mjera zaštite.

Odluku Ministarstva kulture RH o trajnoj zaštiti rijeke Krupe pozdravila je i Svjetska organizacija za zaštitu prirode (World Wide Fund for Nature - WWF) te pozvala institucije da odluku primjene i na druge jednakovrijedne riječne krajolike: Proglašenje Kulturnog krajolika rijeke Krupe na području Obrovca kulturnim dobrom od strane Ministarstva kulture važna je odluka za trajnu zaštitu rijeke Krupe. Kako se eksplicitno navodi u rješenju Ministarstva kulture s kraja studenog ove godine, na tom području nije dopuštena nova gradnja, već sav razvoj i eventualna izgradnja mora biti u skladu s tradicijom. Također, radi očuvanja sedre, sedrenih barijera i pragova, nisu dopuštene aktivnosti na rijeci koje bi ih na bilo koji način ugrozile, navodi se u priopćenju WWF-a.

Krajolik rijeke Krupe iznimno je važan i vrijedan za očuvanje krajobrazne raznolikosti tog područja te nam je iznimno drago da je to prepoznalo i Ministarstvo kulture. WWF Adria već nekoliko godina promovira trajnu zaštitu rijeka kao jedan od modela zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti naše zemlje te očuvanja rijeka slobodnog toka. Ova odluka pokazuje da su taj model prepoznale i institucije, komentirala je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije, jedne od ekoloških organizacija koje su prije par godina pokrenule kapanju za spas Krupe i tražile da se ta rijeka izuzme od svih oblika korištenja u hidroenergetske svrhe.​

U opisu novoproglašenog kulturnog krajolika navedeni su elementi cjelovito očuvane i visokovrednovane kulturne i prirodne baštine: Prirodnogeografske značajke Bukovice odredile su gospodarski razvoj prostora kao ekstenzivnog i stočarskog, što je uvjetovalo nisku gustoću naseljenosti i veliku mobilnost. Naselja su raštrkana, s više manjih zaselaka koji su oblikovani oko livada uz rijeku i većih ili manjih dolaca s plodnim zemljištem. Zahvaljujući izoliranosti i specifičnim prirodnim obilježjima uvjetovanim dubokim kanjonima, te uravnoteženom razvoju i ljudskim aktivnostima kultivacijom luka i stvaranjem suhozidnih građevina stvoren je kulturni krajolik izuzetnih ambijentalnih vrijednosti, čije je povijesno trajanje i danas očuvano u njegovom izgledu i čiji se održivi razvitak može temeljiti na već navedenim vrijednostima. Manastir Krupa, brojni mostovi i mlinovi te najpoznatiji među njima Kudin most s ostacima mlina, ostaci utvrda i gradina, sedrene barijere i pragovi na slapovima, luke, pećine, arheološki lokaliteti i drugi elementi koji skupa čine jedinstven ambijentalni kontekst kulturnog i prirodnog područja tog dijela Bukovice.

IZVORI
Krajolik rijeke Krupe proglašen kulturnim dobrom. Eko vjesnik, 22.12.2019.
Krajolik Krupe proglašen kulturnim dobrom. WWFAdria, 18.12.2019.
Aleksandar Tešić, Skriveni biser Bukovice: Rijeka Krupa proglašena zaštićenim kulturnim krajolikom, zabranjena nova gradnja i druge štetne aktivnosti. TRIS, Neovisni novinarski portal, 23.12.2019.
Picture

Dolina Zete proglašena parkom prirode


9.12.2019.
Vlada Crne Gore je na sjednici 5.12. odlučila dolinu rijeke Zete proglasiti Parkom prirode.
Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Vlade Crne Gore, izjavila je na konferenciji za tisak: 
Odluka o proglašenju Parka prirode "Rijeka Zeta" doprinijet će daljnjem očuvanju rijeke Zete kroz efikasno provođenje adekvatnih mjera zaštite i očuvanja bioloških resursa i unapređivanja biološke raznovrsnosti, uz konstantno podizanje ekološke svijesti građana. Istaknula je kako ova odluka podrazumijeva i formiranje upravljačkog tijela koje će, između ostalog, predlagati i provoditi Plan upravljanja i osigurati provođenje mjera zaštite. Na taj način će se, kako je navela Vojinović, vrlo uspješno čuvati ovaj prostor i iz njega stvoriti nove vrijednosti, te osigurati održivi razvoj zaštićenog područja doline rijeke Zete.
Financijska sredstva za upravljanje Parkom prirode zajednički će osiguravati državni proračun, proračuni jedinica lokalnih samouprava i ostali izvori u skladu sa zakonom.
Kako je navela, dolina rijeke Zete po svojim klimatskim, zemljišnim i geografskim odlikama predstavlja područje s jako visokim potencijalom za razvoj poljoprivrede: Upravo iz tog razloga je važno uspostavljanje zaštite doline rijeke Zete, kako bi sve pravne osobe koje obavljaju poljoprivredne aktivnosti u svom radu posebno bile obavezne koristiti najbolje dostupne tehnike i tehnologije, koje su temeljene na Kodeksu dobre poljoprivredne prakse, i time zadovolje sve zahtjeve u cilju očuvanja životne sredine.

INTERAKTIVNA KARTA PARKA PRIRODE "RIJEKA ZETA" >
Picture
​TEHNIČKI PODACI O PARKU PRIRODE "ZETA"

Zona zaštite I – strogi režim zaštite
Strogi režim zaštite obuhvata Zetu i njene pritoke sa obalnom vegetacijom. P=15,2 km2. Dio rijeke Zete koji ulazi u strogi režim zaštite odnosni se na njeni donji tok tj. od Glave Zete do njenog ušća u rijeku Moraču. Pritoke koje ulaze u strogi režim zaštite su Sušica koja protiče kroz Novo Selo, Gračanica, Sušica koja protiče kroz Mijokusoviće, Rimanić , Brestica sa močvarom Moromiš, Vranjak, Ljutotuk i Morava.
U ovoj zoni su dozvoljene rekreativne, sportske, edukativne i naučno-istraživačke aktivnosti. U pvoj zoni nije dozvoljena gradnja i lov.
Zona zaštite II – aktivni režim zaštite
Aktivni režim zaštite je servis zona strogoj zoni zaštite. P=30,44 km2. Ovo je zona koju većinom čine kanali, povremeni potoci, povremen-plavne livade, šume, šumo-livade i livade. Najvećio dio Zone II se nalazi uz rijeku Zetu i njene pritoke. Lokliteti koji najvećim dijelom ulaze u aktivni režim zaštite su: Zagorak, Kujavam Viš, Frutak, Velje Polje, Frutak, Velje Polje, Jastreb, Sladojevo Kopito, Kosić, Kopito Petrovića, Šabov Krug i Mareza.
Aktivna zona zaštite je zona koja predstavlja hranilište i reproduktivni prostor za brojne osjetljive i vrijedne vrste a svojim biološkim procesima garantuje kvalitet stanja vodenih ekosistema prve zone zaštite. U ovoj zoni je dozvoljena gradnja samo u svrhu ekstenzivne poljoprivrede i očuvanja prirodnih resursa. U drugoj zoni takođe nije dozvoljen lov.
Zona zaštite III – režim održivog korišćenja
Zona održivog korišćenja je površine 73,13 km2. Ova zona obuhvata ekosistemski najmanje vrijedne cjeline i predstavlja prostor koji je urbanizovan. Upravljanje je regulisano najvećim dijelom Prostorno urabnističkim planom opštine  Danilovgrad (2014 – 2020.) na način koji neće remetiti segmente životne sredine i pogoršavati stanje ekosistema.
U istraživanjima provednim ove godine, od oko 3500 biljnih vrsta, koliko ih imamo u Crnoj Gori, u dolini Zete registrovano je 774 ili nešto više od 20%. U dolini rijeke Zete imamo oko 200 medonosinih i oko 300 vrsta ljekobilja. Od 430 zaštićenih biljnih vrsta, u dolini rijeke Zete živi 273 vrste.
Uprkos urbanizaciji i neregulisanim otpadnim vodama naselja i velikih zagađivača, kvalitet vode i dalje u zadovoljavajućim okvirima. To potvrđuje prisustvo 19 različitih vrsta riba, od čega 3 vrsta pastrmki.
Dolina rijeke Zete je bogata vodozemcima i gmizavcima pa u njoj živi oko 70% ukupnog broja vrsta registrovanih na teritoriji države.
U dolini rijeke Zete registrovano je 265 vrsta ptica. Ako se uzme da dva najznačajnija staništa u državi za ptice Ulcinjska solana ima 252 a Skadarsko jezero oko 280, vidi se koliki je značaj doline za ptice.
Picture

Velež: novosti u 2019. godini


6.12.2019.
Novosti iz Veleži

Zahvaljujući radnim akcijama i donacijama u 2019. godini ostvarena su dva projekta na planini Velež:
  • Dana 23.11.2019. svečano je otvoreno planinarsko sklonište na vrhu Brasina (1897 m) na Veleži.
  • Dana 26.10.2019. u središnjem masivu Veleži, na sjeveroistočnoj stjenovitoj strani u predjelu najvišeg vrha Veleža - Botin (1965 m) izgrađena je osigurana planinarska staza - ferrata. Tom prilikom predstaveljn je i "Alpinstički vodič Velež“, autora Dragana ilića i Emire Hukić, prvi ove vrste, i u kojem osim opisa penjačkih uspona možete naći i povijest uspona na Veleži, kao i tehničke podatke – kako doći, gdje odsjesti, opći podaci o planini... Izdavač je PD Treskavica Sarajevo.

Projekt "Srce Veleža"

O projektu; Grupa entuzijazista, vezanih uz PD “Treskavica” odlučila je promovirati Velež kao svjetsku alpinističku destinaciju kroz projekt “Srce Veleža”. Projekt ima za cilj razvoj održivog planinarskog turizma na području sjeveroistočne strane Veleži koja predstavlja jednu od najdužih stjenovitih barijera u Evropi, dužine preko deset kilometara, prosječne visine oko 300 metara. Projekt podrazumijeva izradu feratte, deset alpinističkih smjerova pripremljenih za sportsko penjanje, kao i markiranje planinarske staze (hiking trail), od podnožja planine do vrha Botina.. U 2019. godini ostvarena je realizacija ferrate i održan prvi alpinistički kamp u podnožju sjeveroistočne stjenovite barijere planine, u općini Nevesinje.

Kamp je održan krajem listopada/oktobra 2019., u organizaciji Planinarskog društva Treskavica iz Sarajeva i njihovog glavnog partnera MarketMakersa (Ambasada Švicarske), uz podršku općine Nevesinje, te drugih partnera,. Kamp je bio istovremeno i promocija istoimenog projekta na kojemu je radio tim volontera Planinarskog društva Treskavica.

Via Ferata na Veleži napravljena je po francuskom modelu. Duga je blizu 400 metara i vodi na vrh Botin. Prilikom njezine realizacije, u stijenu je ugrađeno 1.350 kilograma opreme. Tim iskusnih alpinista koji su radli na izradi feratte su: Armin Gazić (voditelj tima), Nermin Demir, Jasmin Čolaković, Benjamin Jusić, Samin Bajrić, Kujunđić Srđan i Igor Milošev. Koordinator projekta „Srce Veleža“ je Zehrudin Isaković, višegodišnji planinarski aktivist, autor brojnih filmova o planinama BiH i svijeta, bivši predsjednik Planinarskog saveza BiH i član Planinarskog društva Treskavica.


Picture
Pogled na sjeverne stijene Velež iz Kljunskog
Picture
Sjeverna stijena Veleži, sa svojom 13 kilometara dugom barijerom, jedna od najprepoznatljivijih i najvećih u čitavoj jugoistočnoj Europi i ima bogatu alpinističku povijest - na njoj je već ispenjano 50-ak alpinističkih smijerova. No, nakon rata u BiH (1991.-1995.), aktivnosti u ovoj stijeni su bile zamrle.

Nova knjiga o dinarskom kršu


14.11.2019.
Predstavljena knjiga "Presvlačenja krša" Ive Lučića
Izvor: HINA, 13.11.2019.

Prevladavajuća slika prirode Dinarskog krša ozbiljna je kočnica razvoju humanističkog i prirodi sklonog društva, ključna je poruka knjiga Ive Lučića "Presvlačenje krša", predstavljene u srijedu navečer u Zagrebu.

Knjiga u nakladi Synopsisa na 680 stranica uz isto toliko slikovnih dokumenata – fotografija, terenskih skica i karata – pokušava naći odgovor zašto najpoznatiji krš u svijetu, Dinarski krš, nije dovoljno poznat ni priznat u javnostima "dinarskih" zemalja.
O knjizi su govorili Lučićev doktorski mentor Andrej Kranjc iz Slovenske akademije znanosti i umjetnosti u Ljubljani, profesori sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Hrvoje Petrić i Stipe Grgas te moderator Dragutin Lučić Luce.
"Knjiga zaziva na brigu o okolištu, alamira, upozorava, prati povijest, ali i sadašnjost, nudi perspektive... No, što će od toga u konačnici biti ne ovisi samo od dobrih želja teoretičara", kazao je moderator.
Podsjetivši da su znanstvenici s našeg područja lideri ekohistorijskih istraživanja Petrić je rekao da Lučićevu knjigu treba sagledavati kao popularizaciju krša, ali i ozbiljni znanstveni doprinos, neizostavan u budućim istraživanjima.
Grgas je istaknuo da autor u knjizi ostavlja vrlo malo nedoumica jer do kraja iscrpljuje svaki problem, no istovremeno ga mogu čitati i laici. Iako ne piše iz neutralne pozicije svoju autorsku odgovornost Lučić pokazuje time što lokacija nije arhaizirana ni stavljena u idealizirano vrijeme već prati povijesna događanja, kazao je Grgas.
U Fokusu Popovo polje - jedan od najmarkantnijih krških krajolika
Autor je podsjetio da su dijelovi Dinarskog krša ispravno valorizirani u sustavu zaštite prirode pa je tako svih osam hrvatskih nacionalnih parkova dio krša, a samo dva od 11 parkova prirode nema veze s kršem, ali to ne mijenja bitno lošu javnu sliku krša.
Uzrok je dijelom u samim znanostima, ali ponajviše u općoj slici svijeta koja se promiče u javnom sustavu upravljanja okolišem, naglasio je Lučić i dodao da to dobro ilustrira nedavno "miniranje" kandidature Dinarskog krša za UNESCO-vu listu.
Lučić je zaključio da klimatska kriza ima zajednički uzrok s problemima s kojima se susreće ta iznimna prirodna pojava u svojoj domovini.
Istraživanje u fokus stavlja Popovo polje kao jedan od najmarkantnijih krških krajolika, a kao širi okvir drži cjelinu Dinarskog krša, koje autor izlaže kroz tri interdisciplinarne platforme: karstologiju, povijest okoliša i kulturni krajolik.
Ističe i da je prirodoslovlje stvorilo pojam Dinarskog krša koji je gotovo nepoznat izvan stručnih krugova. Tehničke znanosti su, pritom, mitologizirale hidroenergiju krških rijeka, a društveno-humanističke znanosti pripomogle stvaranju pojma dinarske kulture kojoj je glavno obilježje mentalitet "kratkog fitilja".
Picture
​Predstavljena knjiga "Presvlačenja krša" Ive Lučića13 pregleda
Objavila: HINA; Datum objave: 
13.11.2019.
Opis videa: Predstavljena je knjiga "Presvlačenje krša - Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja" Ive Lučića. Na video snimci govore Dragutin Lučić Luce, Andrej Kranjc, Hrvoje Petrić, Stipe Grgas, Ivo Lučić. video HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Novi bivak na Visočici


15.10.2019.
​Dana 13.10.2019. u sklopu šireg projekta "BH bivak" Planinarskog saveza FBiH, svečano je otvoren novi bivak na planini Visočici (Bosna i Hercegovina). Bivak se nalazi na više od 1700 m n.v. ispod vrha Džamija.

​Gradnja bivka trajala je sedam mjeseci pod kodnim imenom DUKE01, u organizaciji skupine članova Planinarskog društva "Željezničar".

Bivak je sagrađen kako bi planinarima i posjetiteljima služio kao sklonište i mjesto za odmor.
Izgradnju je pomoglo Federalno ministarstvo turizma i okoliša, a dizajn je rad tvrtke "Filter Arhitektura".

Bivak se nalazi i na ruti Crvene staze Vučko Traila, kao i na ruti Via Dinarice.

Odlučen je da bivak na Visočici nosi ime "Zoran Šimić", u spomen na istaknutog planinara i planinarskog dužnosnika preminulog 2017. godine.
Picture
Bivak na Visočici
Picture
Položaj bivka
Izvor fotografija: PD "Željezničar"; Autor: Zlatan Kurto

Dan zaštite Dinarida


7.10.2019.
Picture
Vijest prenesena sa stranice: Parkovi Dinarida - blog (7.10.2019.)

Dan zaštite Dinarida – 7.10., ustanovljen je 29.5.2019. godine na Glavnoj skupštini Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida u Parku prirode Blidinje (Bosna i Hercegovina).
Svake godine 7.10., obilježavanjem Dana zaštite Dinarida, ukazivati će se na važnost prirodnog i kulturnog naslijeđa zemalja Dinarskog luka, kao i isprepletenost prirodnog bogatstva i kulturno – povijesnih vrijednosti ovog po mnogo čemu posebnog prostora u Europi.
Dinaridi (Dinarski luk) predstavljaju jedan od najvećih planinskih lanaca u  Europi, koji povezuje  osam država jugoistočne Evrope: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Naziv Dinaridi potiče od imena planine Dinare, koja se nalazi na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koja se prostire u središnjem dijelu planinskog vijenca.
Dinaridi se pružaju u pravcu sjeverozapad-jugoistok, dužinom od oko 650 km uz obalu Jadranskog mora. Najviši planinski masiv Dinarida su Prokletije, s vrhom Maja Jezerce (2694m).

Prema postanku i građi, gotovo svi jadranski otoci također pripadaju Dinarskom luku i predstavljaju nekadašnja dinarska uzvišenja prije podizanja razine mora, odnosno potopljeni dio zapadnih Dinarida.  

Prema građi, planine Dinarskog luka su vapnenakog tipa, s puno ostataka glacijacije na najvišim vrhovima. Samim tim erodiraju djelovanjem vode, te se upravo zbog toga odlikuju brojnim klisurama, kanjonima i podzemnim pećinama. Područje je vrlo bogato vodama, a riječni tokovi odlaze u dva sliva, Jadranski i Crnogorski.

Ovakav jedinstveni reljef, u kombinaciji s klimatskim utjecajima, vremenom je doveo do formiranja raznovrsnih tipova vegetacije. Odlikuju se velikom biološkom raznovrsnošću, s brojnim endemskim i reliktnim vrstama. Područje Mediterana, koje se jednim dijelom naslanja na dinarski masiv, od posebnog je značaja, kao “vruća točka” biodiverziteta na globalnoj razini nivou. S druge strane, Balkanski poluotok i Dinarski masiv prepoznati su kao jedan od značajnih centara biodiverziteta na europskom nivou.

Prostor Dinarida, kao takav, od davnina je prepoznat od strane ljudi kao pogodno mjesto za život. Postoji mnogo ostataka ranijih civilizacija, o čemu svjedoče brojna arheološka nalazišta. Od brončanog doba, preko antičke Grčke, Rimskog carstva, Bizanta, Mletačke Republike, do Osmanskog Carstva i Austro-Ugarske, kroz vjekove su se na području Dinarida smjenjivali narodi i kulture, gradeći  bogatu povijest i tradiciju ovog prostora. Bogato kulturno-povijesno nasljeđe i danas predstavlja jedno od glavnih obilježja ovog prostora.

Ove godine, u kojoj je ustanovljen Dan zaštite Dinarida – 7. oktobar/listopad, želimo pozvati zaštićena područja, članove Parkova Dinarida, ali i druge institucije koje se bave pitanjima životne sredine, obrazovanja, kao i nevladine organizacije i sve ljubitelje prirode, da organiziranjem akcija i posjeta zaštićenim područjima, radionicama i događajima posvećenim ovoj temi zajedno pošaljemo poruku da unapređenje zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti na području Dinarida treba biti prioritet i zajednički zadatak svih nas.

Novo sklonište na Dinari


28.9.2019.
Na 1543 m nadmorske visine, planini Dinari, u Hrvatskoj, 28.9.2019. otvoreno je novo planinarsko sklonište o kome brine HPK Sveti Mihovil, iz Šibenika. Sklonište se nalazi u šumarku jugoistočno od Bukvinog vrha (1530 m) i na sjeverozapadnoj padini najvišeg vrha u Hrvatskoj Dinare (Sinjal; 1831 m). Sklonište je nazvano po Zlatiboru Prginu (zvanom Zlatko), prvom predsjedniku Društva i jednom od osnivača kluba, koji je stradao prilikom uspon na Aconcaquu 1999. godine.

Sklonište je isplanirano i izgrađeno višegodišnjim zalaganjem članova društva "Sveti Mihovil", koje je Hrvatski planinarski savez bio proglasilo najboljom udrugom u planinarskoj zajednici.

Ideja o izgradnji skloništa na ovoj lokaciji potječe od člana Društva Tea Barišića, koji je dvije i pol godine ranije, na ovoj lokaciji logorovao sa speleolozima radi istraživanja obližnjih jama.
Uz pomoć HGSS-a Stanice Split osiguran je helikopter za prebacivanje stvari potrebnih za izgradnju skloništa, uključujući i  polovni kontejner koji je dobiven iz Varaždina, od veterana 7. gardijske brigade. Kontejner oi je prethodno neko vrijeme bio adaptiran za potrebe skloništa, par mjeseci prije otvaranja bio je helikopterom prebačen na lokaciju na Dinari. Nakon prebacivanja kontejnera članovi Društva su osobno, na svojim leđima, u mnogo navrata prebacili i velik dio potrebnog materijala, a također i uložili mnoge sate dragovoljnog rada radi dovršenja objekta. Na kontejner je tako dodan krov, potkrovlje u kojem može prespavati do 9 osoba obloženo je drvom, postavljena je kuhinja sa stolom i klupama, peć, te izgrađeni natkriveni trijem i ostava za ogrijevno drvo i alat. Rasvjeta je osigurana postavljanjem solarnih panela. Pored skloništa uređen je i okolni prostor - postavljene su i klupe.

PRISTUP
Direktan pristup iz podnožja planine do novog skloništa moguć je od zaseoka Mirkovići do novog skloništa tzv. Jogurt stazom. Za uspon je potrebno 3 do 4 sata hoda.
Kartu Jogurt staze može se pogledati na Planinarenje.hr - otvori)
Picture
Položaj novog skloništa na Dinari
Fotografije novog skloništa na Dinari (izvor: Facebook HPK Sveti Mihovil, iz Šibenika)

Novi planinarski objekt na Kamešnici


13.8.2019.
Pored planinarskog skloništa sv. Mihovil na Kamešnici, predio Žlabina, članovi PD Jelinak iz Trilja sagradili su montažnu drvenu nadstrešnicu s prostorijom za spavanje u potkrovlju. Od ideje, projekta, temelja do krova, objekt je djelo članova PD Jelinak – Trilj, uz pomoć, materijalnu i financijsku u prvom redu grada Trilja, HGSS – stanice Split, prijatelja društva i članova drugih planinarskih društava koji su dali osobne novčane priloge za izgradnju ovog objekta. U subotu, 10.8.2019. svečano je obilježeno otvaranje novog planinarskog objekta.

IZVOR: HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ
Picture

​Nova Istra trails topografska karta za područje Labina i Raše


1.8.2019.
Izdana je nova Istra tralis topografska karta za područje Labina i Raške. Izrada karata iz serije Istra trails, kao i koordinacija brojnih drugih segmenata outdoor ponude Istre, realizira se u koordinaciji i suradnji Odjela za bike&outdoor u sklopu IRTA-e d.o.o. i lokalnih turističkih zajednica. U tom radu redovito sudjeluju udruge, obrti i poduzeća koji vrše terenske aktivnosti (osmišljavanje, označavanje, kontrolu i održavanje) kako bi se infrastruktura održavala i unaprijeđivala. Tako je i u ovom izdanju karte, osim Istarske razvojne turističke agencije – IRTA-e d.o.o., sudjelovalo poduzeće Sportbox d.o.o.

No, važna novost ove karte jest da je partner bio i Istarski planinarski savez, čiji su članovi – Vladimir Rojnić i Goran Šepić sudjelovali u pripremi planinarskih puteva koji su po prvi puta integrirani na novoj seriji topografskih karata – ukupno 21 staza, čime su postojeće trails karte značajno poboljšane.

Nova serija karata za pješake i trkače, pored nekih vizualnih poboljšanja, unijela je novi prikaz u kojem se kombiniraju planinarski putovi (označeni, održavani te uvedeni u sustav IPS-a) s Istra trails stazama. Ovim pristupom na karti će biti prikazana oba sustava (Istra trails i planinarski) što će korisnicima na terenu omogućiti kombiniranje staza i putova, skraćivanje ili produžavanje izleta prema želji, posjetu mjestima koja u nekim službenim stazama nisu uključena te povećanje sigurnosti kretanja stazama u Istri. Napominjemo da su korisnicima, pored karte, na raspolaganju i GPX zapisi oba sustava.
Opisana poboljšanja karte prihvaćena su kao standardna te će se primjenjivati i na sve buduće Istra trails karte u Istri.

Karta je besplatno dostupna u uredima turističkih zajednica Labina i Raše, ali i online na poveznici: PDF verzija karte karta


IZVOR: HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ
Picture

Postavljeno novo sklonište na Dinari


28.7.2019.
​Na najvišem vrhu Hrvatske Dinari - Sinjalu (1831 m), 27.7.2019. postavljeno je planinarsko sklonište. Sklonište za planinare je na vrh prevezla letačka posada Eskadrile transportnih helikoptera 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iz Divulja. Suorganizatori ove akcije bili su HPD "Sinjal" iz Kijeva i Planinarska udruga "Dinaridi2. 

Na vrh su najprije prevezeni planinari i građevinski materijal da bi se potom dopremilo i planinarsko sklonište. Zadatak nije bio jednostavan jer na vrhu nema mjesta za slijetanje helikoptera. Cijela akcija uspješno je odrađena te sada svi planinari koji posjete najviši vrh Hrvatske se mogu odmoriti u novom planinarskom skloništu.


IZVORI: Udruga "Dinaridi", Hrvatski planinarski savez
Picture
Picture

Ulcinjska solana novi park prirode


29.6.2019.
Ulcinjska Solana je 24.6.2019., na sjednici Skupštine Opštine Ulcinj, proglašena parkom prirode.

Vlada Crne Gore je još 2017. godine usvojila dokument kojim je predviđeno da na području Solane neće biti gradnje, a da su u okviru građevinskog područja na Solani planirane površine za industriju, na kojima je predviđena sanacija i modernizacija pogona za proizvodnju soli, uz dogradnju pratećih sadržaja i pogona za proizvodnju i prodaju predmeta od soli. U istome dokumentu navedene su osnovne mjere zaštite Solane (... ne smiju se poduzimati radnje koje bi bilo kako mogle da ugroze ovaj prostor.)

Proglašenje Ulcinjske solane parkom prirode uslijedilo je nakon davanja suglasnosti crnogorskog Ministarstva održivog razvoja i turizma općini Ulcinj da pokrene ovaj postupak. Navedeno ministarstvo o tome je izdalo i priopćenje:

Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) je uz sinhronizovanu akciju sa opštinom Ulcinj i ostalim zainteresovanim stranama i organima, uključujući i međunarodnu javnost, u proteklom periodu pitanju zaštite Ulcinjske solane dalo poseban prioritet, pristupilo mu maksimalno ozbiljno, a sve sa ciljem očuvanja ovog vještačkog ekosistema, jedinstvenog na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Podsjećamo da je država Crna Gora u periodu 2015-2018. uložila 1.019.727 eura u očuvanje i zaštitu ekosistema i obnovu infrastrukture na Solani. Od avgusta 2015. uspostavljen je model privremenog upravljanja i zaštite lokaliteta od strane Javnog preduzeća za nacionalne parkove koji je obezbijedio fizičku zaštitu Solane, održavanje pumpnog sistema, sanaciju nasipa, kao i monitoring flore i faune.

Usvojenim planskim dokumentima od strane Vlade u februaru 2017. i Skupštine u julu 2018., tj. Prostorno urbanističkim planom za opštinu Ulcinj i Prostornim planom područja posebne namjene za obalno područje, utvrđena je nesporna i jasna namjena područja Ulcinjske solane, a to je zaštićeno područje (park prirode) i predložena nominacija za upis na Ramsar listu močvara od međunarodnog značaja.

U saradnji sa Delegacijom EU preduzete su i aktivnosti na izradi sveobuhvatne Studije zaštite u kojoj su obrađena sva pitanja od značaja za ovaj lokalitet, i koja je kao zakonski preduslov poslužila kao nužna osnova za zaštitu ovog područja.

Davanjem saglasnosti na Predlog odluke o proglašenju Ulcinjske solane Parkom prirode, a nakon utvrđivanja ispunjenosti uslova iz Zakona o zaštiti prirode, MORT je dao prohodnost da lokalni Parlament opštine Ulcinj na tekućem zasjedanju usvoji ovu Odluku. 

Kako smo tokom protekle četiri godine preduzeli važne korake na zaštiti Solane, nastavićemo da sprovodimo dalje odlučne napore da bi se područje u kontinuitetu štitilo i da bi se njime održivo upravljalo u skladu sa zahtjevima zaštite prirode. Budući da Solana predstavlja područje biodiverziteta od međunarodnog značaja, tj. ispunjava šest od devet kriterijuma za proglašenje Ramsar područjem (močvarnim područjem od međunarodnog značaja), prvi naredni korak koji će MORT preduzeti jeste slanje već pripremljenog Ramsar formulara Sekretarijatu Konvencije za nominaciju lokaliteta za upis na ovu listu. Ključno pitanje je svakako dalje pitanje upravljanja, kao i obezbjeđenje znatnih finansijskih sredstava za održavanje adekvatnog vodnog režima, kroz dalji remont pumpnih stanica i ostale infrastukture i slično.

Kako je zaštita prirode međunarodna obaveza, a uspostavljanje zaštite nad Solanom kao područjem od univerzalnog biodiverzitetskog značaja važno pitanje na agendi Evropske komisije i brojnih međunarodnih organizacija, značajna je svaka podrška u finansiranju radi uspostavljanja mjera zaštite i promocije prirodnih vrijednosti Solane, obnavljanja proizvodnje soli u adekvatnom obimu, kao i različitih tipova eko-turizma (posmatranje ptica, pješačenje i sl.).     

Budući da je pružanje odgovarajućeg statusa zaštite Solane i efikasno sprovođenje mjera očuvanja koje dovode do poboljšanja statusa njene zaštite, dio mjerila za zatvaranje Poglavlja 27., čitav proces vezan za zaštitu i upravljanje ovim područjem, nastavićemo transparentno da vodimo i blagovremeno informišemo javnost Crne Gore, Evropsku komisiju, Evropski parlament i ostale zainteresovane subjekte o svim relevantnim informacijama na tom putu. 
Picture
Kalimere, drvene kolibe i naprave za ulov ribe, u kanalu Port Milena
​Ulcinjska Solana - savršen sklad čovjeka i prirode
Autor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica
Datum objavljivanja: 8.8.2014.
Opis: 
Promo spot koji je sniman u okviru projekta: "Solana kao etkoturisticka destinacija" , finansirano od strane CEPF - Partnerski fond za ugrozene ekosisteme www.solana-ulcinj.me www.birdwatchingmn.org www.cepf.net

Ulcinjska solana

​Ulcinjska Solana je proizvodni kompleks smješten na jugoistočnoj obali Jadranskog mora, što predstavlja i krajnji jugoistok Crne Gore, na području općine Ulcinj, blizu državne granice s Albanijom. Nalazi se na oko 1 km zračne linije istočno od grada Ulcinja, na 19° 18’ 5,71’’ istočne dužine i 41° 55’ 25,14’’ sjeverne geografske širine. 

Ulcinjska solana smještena je na mjestu nekadašnje lagune i močvare u delti Bojane. Izgrađena je 1934. godine, a prva berba soli je realizirana 1935. godine. Zauzima oko 14.5 km2 slanih bazena (ukupna površina područja je 1,477 ha). Solana je okružena kanalom koji drenira okolne močvare i “knete”, ne dozvoljavajući da se njihova voda miješa sa solanskom. Kanali odvode vodu u kanal Port Milena, a zatim u more.Predstavlja jednu od deset najvećih solana na Mediteranu. 

Solana je od Jadranskog mora odvojena Brijegom od mora i Velikom plažom, a od rijeke Bojane kanalom i nasipima protiv poplava. Ona je važan dio sliva Skadarskog jezera i rijeke Bojane, koji zahvaća 1000 km2 . U Solani pod plitkom slanom vodom površina od oko 1383 ha (92.2% površine cijelog kompleksa solane), a kanali, nasipi, ustave, putevi, industrijska željeznica i objekti zauzimaju oko 109 ha (7.8%). 

IZVORI I LITERATURA
Strategija održivog razvoja područja Solane “Bajo Sekulić” u Ulcinju.  MA Consulting, Podgorica, 2015. (PDF)
Informacija o projektu "Finalizacija studije zaštite područja Ulcinjske solane". Podgorica, septembar 2018. (PDF)

​​Prijave na 3fok festival


Izvor: ViaDinarica; Kreirano: 28 Maj 2019

Direkcija 3fok festivala poziva sve planinare, alpiniste, speleologe, bouldere, turne skijaše, brdske bicikliste, paraglajdere, avanturiste, biologe, ekologe, kao i sve druge zaljubljenike u planine i planinsku prirodu, a koji imaju fotografski aparat, filmsku ili video kameru, te se služe njima profesionalno ili, pak, amaterski, da svoje radove pošalju na 7. OUTDOOR FOTO & FILM FESTIVAL .KREŠEVO – 3FOK, koji će se održati u Kreševu od 25.7.-28.7.2019.ROK ZA SLANJE RADOVA JE 20.6.2019.

PROGRAM FILM/VIDEO

Prijava za učešće otvorena je za sve filmske i video radove koji nisu stariji od 3 godine. Autori mogu prijaviti najviše 5 filmova/video radova, koji se uklapaju u osnovnu programsku orijentaciju festivala. Filmovi prikazani na prethodnim izdanjima festivala, ne mogu konkurirati u natjecateljskom programu u 2018. godini i kasnije. Filmovi/video radovi ne smiju biti kraći od 1 minutu i duži od 35 minuta.

PROGRAM FOTOGRAFIJA
Autori fotografija natječu se u sljedećim tematskim kategorijama:
  1. Zaboravljena ljepota prirode (planinski pejzaži)
  2. Planine, sport i avantura (aktivnosti u planini)
  3. U planini samo svoj trag ostavi (ekologija)
  4. Osvajači beskorisnog (planinarski usponi)
  5. Od podzemlja do svemira - Svjetlo u tami (podzemlje, speleologija i noćne fotografije)
  6. Od kapi do jezera (motivi vode)
  7. Sićušni i krupni stanovnici planina (biljke, životinje i macro fotografije)
  8. Via Dinarica (vrijednosti i naslijeđe Dinarida)
Prijava za učešće otvorena je za fotografije koje nisu do sada slate na 3FOK. Uradci mogu biti i skenirane fotografije, koje su nastale analognim načinom snimanja kao fotografija ili dijapozitiv (snimanje na film ili dijapozitiv). Autori mogu prijaviti najviše 3 fotografska rada po jednoj kategoriji. Fotografije mogu biti crno-bijele ili color. Fotografije se dostavljaju u jpeg formatu, rezolucije 300 dpi, sa minimalno 3 500 pixela po dužoj strani fotografije. Fotografije moraju biti originalni, autorski snimci, bez ikakvog uklanjanja ili naknadnog dodavanja detalja i drugih sadržaja. Dozvoljena je osnovna obrada, poput korekcija svjetla, boje, kontrasta, kropa (izrezivanje).
PRIJAVE SLATI NA E-MAIL, POŠTOM ILI PUTEM ON-LINE FORMULARA

PRIJAVE PUTEM E-MAILA:

Poslati u cjelosti popunjen prijavni obrazac, koji se može preuzeti na stranici www.3fok.ba, ili tražiti na zahtjev putem e-maila: ivan@3fok.ba, te zajedno sa fotografijama i/ili videom poslati na e-mail: ivan@3fok.ba. Ukoliko se radi o većem broju fotografija, sadržaj poslati putem servisa WeTransfer na e-mail: ivan@3fok.ba.

PRIJAVE PUTEM POŠTE:

Poslati u cjelosti popunjen prijavni obrazac, koji se može preuzeti na stranici www.3fok.ba, ili tražiti na zahtjev putem e-maila: ivan@3fok.ba zajedno sa fotografijama i/ili videom na adresu Planinarsko društvo „Bitovnja“ (za 3FOK), Fra Grge Martića 44, pp 13, 71260 Kreševo, Bosna i Hercegovina

PRIJAVE PUTEM ON-LINE FORMULARA:

Potpuno popuniti on-line formular na stranici www.3fok.ba a radove poslatu putem servisa weTransfer.

UZ PRIJAVU SE NE PLAĆA NIKAKVA KOTIZACIJA!

Sve fotografije koje se šalju na natječaj trebaju nositi naziv imeautora_prezimeautora_naziv_fotografije.jpeg, na primjer: mirsad_mujanovic_ispod_paljenika.jpeg

Materijali se dostavljaju najkasnije do 20.6.2019. godine (priznaje se poštanski žig na taj datum).

Na pošiljci obavezno treba biti naznačeno: „Nema komercijalne vrijednosti, isključivo za kulturne svrhe!“

Pravilnik i prijavne obrasce možete pronaći na www.3fok.ba


Nagradni fondNajbolja fotografija u kategoriji: 250,00 KM

Najbolji ultrakratki film: 400,00 KM

Najbolji kratki film: 500,00 KM
Picture

Slovenija kandidirala Dinarski krš na Popis svjetske baštine


26.5.2019.
  •  Slovenija kandidirala Dinarski krš na Popis svjetske baštine.
  • Slovenska strana potvrdila je Hini da je kandidirala svoj Kras, čime je iskoristila pravo svih zemalja Dinarskog krša na buduće kandidature, koje nisu pokazala interes za tim
  • Sramotno je da će serijski upis Dinarskog krša u Svjetsku prirodnu baštinu, koji je trebao obuhvatiti još dijelove krša Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije, završit će po svemu sudeći upisom samo slovenskog Krasa.  

Tako će završiti ponuda UNESO-a iz 2011. zemljama od Italije do Albanije da zajednički serijski upišu određeni broj lokaliteta Dinarskog krša na najprestižniji popis svjetske baštine. UNESCO je tada ponudio pilot projekt koji će im pomoći oko toga, ali se još 2015. bio prisiljen povući jer navedene zemlje nisu pokazala dovoljno interesa za zajedničkom kandidaturom.

Novinar Hine je u većini zemalja nailazio na zatvorena vrata nakon što je je hrvatska predstavnica sugerirala svojim kolegama u toj mreži da ne daju izjave. Stoga je u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji pokrenuo postupke prava na pristup informacijama, a u Hrvatskoj nakon više odbijanja i upravnu tužbu protiv nadležnog ministarstva.


Definitivno propao serijski upis


Serijski upis UNESCO predlaže u rijetkim prilikama, kad se radi o iznimnom velikom i vrijednom prostoru kako bi se njegovi najistaknutiji dijelovi zaštitili kroz mrežu lokaliteta. Prvi je put na kršu primijenjen kroz zaštitu tri reprezentativna lokaliteta u Kini 2007. godine.
Krš od Trsta do Skadarskog jezera smatra se najbogatijim po geodiverzitetu i biodiverzitetu u svijetu, a pored toga u njemu je nastala znanost o kršu, pa niz stručnih termina za njegove pojave potječe od autohtonih narodnih naziva. Sve to afirmira ukupnu dinarsku baštinu u svjetskim razmjerima.

Slovenska strana potvrdila je Hini da je kandidirala svoj Kras, čime je iskoristila pravo svih zemalja Dinarskog krša na buduće kandidature, koja nisu pokazala interes za tim.

Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izjavilo je 2015. Hini da »odluka UNESCO-a ni na koji način neće utjecati na nastavak aktivnosti Hrvatske«.
»Nastavljamo rad na pripremi nominacije vezane za Dinarski krš te smo otvoreni za suradnju sa svakom zemljom koja iskaže interes za promoviranje i zaštitu vrijednosti Dinarskog krša«, odgovoreno je tada.



Zamijenili UNESCO-v Svjetski popis baštine s mrežom geoparkova

Republika Hrvatska ostaje otvorena za zajednički pristup nominaciji, a istovremeno se radi na zaštiti navedenog područja na nacionalnoj razini, ponovo su slično odgovorili ovih dana iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

»U posljednjih godinu dana Ministarstvo u suradnji s regionalnom i lokalnom samoupravom radi na proglašenju zaštićenog područja Dinarskog masiva prema nacionalnom zakonodavstvu što u smislu zaštite bioraznolikosti i georaznolikosti te direktnog upravljanja zaštićenim područjem ima prioritet, a predstavlja i svojevrsnu pretpostavku za snažniju argumentaciju budućih međunarodnih nominacija«, rečeno je nedavno. Komisija za UNESCO nije odgovorila na upit Hine.

U odgovoru, Ministarstvo se nije osvrnulo na činjenicu da su neostvarenjem zajedničkog projekta zemlje od suradnica postale takmaci, pri čemu Hrvatska nije napravila ni jedan konkretan potez.

Ministarstvo nije spomenulo pojam Dinarski krš nego »Dinarski masiv«, koji nije dio ni jednog stručnog dokumenta, niti postoji kao stručni termin na području zaštite krša. Postoji pojam Dinarsko gorje, ali i ono je znatno šire od Dinarskog krša i ne tiče se samo krša.
Iz Ministarstva su dodali da se u posljednjih nekoliko godina intenzivno također radilo na »uspješnom proglašenju Viškog arhipelaga UNESCO geoparkom, a u tijeku su i pripreme za nominaciju Biokova i Imotske krajine na listu UNESCO geoparkova također temeljenih na fenomenu krša«.

Na upit koji se jasno odnosio na UNESCO-ov Popis prirodne baštine, koji je najprestižniji oblik međunarodne zaštite prirode, Ministarstvo je odgovorilo s projektom koji se tiče druge, relativno mlade kategorije zaštite kroz mrežu geoparkova.



Dobro međunarodne važnosti naspram dobra izvanredne i univerzalne vrijednosti

Mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a čine područja geološke i geomorfološke baštine od međunarodne važnosti, čiji je cilj zaštita i upravljanje područjem kroz edukaciju i održivi razvoj, kaže se za tu kategoriju zaštite.
No, Svjetski popis prirodne baštine okuplja dobra izvanredne i univerzalne vrijednosti koja su
kao takva podvrgnuta i posebnomu režimu zaštite i očuvanja. Za uvrštavanje u Popis svako predloženo dobro treba predstavljati izvanredan primjer značajnih geoloških ili bioloških procesa, kao i najznačajnija obitavališta u kojima žive ugrožene životinjske i biljne vrste, obrazlaže se na stranicama UNESCO-a.


O razlici u ugledu i zaštiti tih dobara može poslužiti usporedba u poznatost i zaštiti, primjerice, Plitvičkih jezera s jedne, i Papuka ili Viškog arhipelaga s druge strane.

Trenutačno 167 zemalja članica UNESCO-a ima zaštićena 1092 dobra na Popisu svjetske baštine, od kojih je 209 prirodnih i 38 mješovitih.

Hrvatska ima deset dobara upisanih na UNESCO-ov Svjetski popis baštine, a samo jedan, Plitvička jezera, na Svjetski popis prirodne baštine. Također, Hrvatska je dionik još jednog prekograničnog dobra, u kojem je 12 zemalja dogovorilo zaštitu europske bukve u Alpama, Karpatima, Dinaridima, Mediteranu i Pirenejima. Ostalo su kulturna dobra.

Ni Tentativna lista ne upućuje na zaokretNo, ni po Privremenom popisu (»Tentative list«), preko kojeg države članice pokazuju namjeru UNESCO-u da žele kandidirati neko dobro na Svjetski popis, nije moguće naći znak buduće valorizacije Dinarskog krša u Hrvatskoj.
Na Privremenom popisu, koji je Hrvatska zadnji put obnovila u siječnju davne 2007. godine, nalazi se 15 dobara, među kojima su tri prirodna: NP Kornati i PP Telašćica zajedno, PP Lonjsko Polje, te Velebit kao cjelina, ali ni jedan pod naslovom Dinarskog krša.
Dva od njih su dio Dinarskog krša, ali se u obrazloženjima njihove najave pojam krša spominje kao općenita i jedna od vrijednosti, ali ne Dinarski krš kao brand, posebna vrijednost i najtemeljnija odlika.

Ni jedan od njih, primjerice, ne uključuje ni jedno krško polje kao najveću i najkompleksniju kršku pojavu, koja često obuhvaća većinu drugih pojava, a koje su zaštitni znak Dinarskog krša.

Vrednovanje Velebita, primjerice, ne dotiče se Ličkog polja na koje se fizički naslanja iako se ono smatra najvećim krškim poljem u svijetu, s mnoštvom iznimno razvijenih pojava, između ostalih, rijekom ponornicom Likom, drugom najdužom krškom ponornicom u Europi.

Na jednom njegovom dijelu izgrađena je hidroakumulacija Kruščica, a u planu je nova, HE Kosinj, čime će podzemne vrste iznimne rijetkosti biti dodatno ugrožene. U okviru Ličkog polja nalazi se Pećinski park Grabovača u Općini Perušić, koji se godinama bezuspješno bori za proglašenje »značajnog krajobraza«. Značajni krajobraz je tek sedmi od devet stupnjeva zaštite u nacionalnom sustavu, a krš Ličkog polja vodeća takva pojava u svijetu.

Pored toga, Pećinski park Grabovača je kolijevka špiljskog turizma i zaštite pećina u Hrvatskoj. Najstarija turistička pećina u Hrvatskoj, Špilja Samograd kod Perušića, potakla je 1886. osnivanje Odbora za uređenje. Tri godine kasnije pećina je uređena za posjećivanje, ističe povjesničar speleologije Vlado Božić.

Slovenija razumjela važnostIz slovenskog Ministarstva za okoliš i prostor odgovorili su da je Slovenija s pilot-projektom Dinarski krš završila 2015., kad je Odbor za svjetsku baštinu ukinuo taj projekt. Dodali su da nemaju podataka o aktivnostima drugih država, jer je svaka država samostalna pri kandidaturi za Popis svjetske baštine.

»Slovenija je ove godine poslala kandidaturu za upis Klasičnog krša na Popis svjetske baštine«, zaključili su. Klasični krš oznaka je za kršku regiju na jugu Slovenije, gdje je krš prvi put izučen i opisan.

U obrazloženju mini-serijske kandidature, koja obuhvaća cjeline Kras, Podragsko podolje, Krš Postojne i polja Klasičnog krša s dolinom Rakova Škocjana, kaže se da Klasični krš zaokružuje cjelinu tipičnih krških pojava i procesa, te da je također i biotička vruća točka. Dodana vrijednost Klasičnog krša, koji je izdvaja od ostalih krških područja svijeta, jest dugogodišnja i kontinuirana povijest sustavnih istraživanja, kao i razvoja krške terminologije. Kras je kolijevka nove znanosti o kršu, kaže se.

Klasični krš dio je Dinarskog krša, najveće kontinuirane krške površine u Europi i među najvećima na svijetu. Na Krasu koji obuhvaća oko 6400 četvornih kilometara ili 27 posto teritorija Slovenije, postoji oko 6000 poznatih i istraženih špilja. Špiljski turizam počeo se razvijati u Klasičnom kršu još u 17. stoljeću, kaže se.

Slovenski prijedlog opisuje krška polja u slivu Ljubljanice i ističe njihovu važnost. Samo u tentativnom prijedlogu 45 puta koristi njihov pojam. Također, Slovenija je zaustavila zahvate u okoliš svojih najvažnijih polja, a Cerkniško polje, koje je najprije pokušavala isušiti, pa potopiti, vratila u približno izvorno stanje i proglasila regijskim parkom.

Slovenska kandidatura jedina je na tragu UNESCO-ova pilot projekta. Druge zemlje nisu pokazale dovoljno interesa, niti odgovorile na upozorenje vodećeg karstologa iz IUCN-a Paula Williamsa da će na taj način jedna zemlja eliminirati druge iz daljnje kandidature.
Nesavladive prepreke novinarimaPrateći sudbinu kandidature, Hinin novinar suočio s brojnim preprekama. Nakon prvog upita, prije više od pet godina, u travnju 2014., hrvatska koordinatorica iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode Mirna Bojić uputila je dopis koordinatorima svih država u kojem kaže da »nije primjereno i poželjno pisati o našim stavovima, tijeku izrade prijedloga i problemima s kojima se susrećemo, jer je to još uvijek prijedlog rasprave među zemljama«, i da je »neobično kako je novinar došao do naših kontakata«. Ministarstvo je odgovaralo da pisanje o tome može štetiti postupku.

Slovenija je odmah dala na uvid svoje podatke i planove, ali je šutnja i zatvorenost administracije u četiri države – Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori – potrajala godinama, unatoč više desetaka upita. Stoga je novinar u tim zemljama pokrenuo postupke prava na pristup informacija i u većini zemlja dobio uvide u zbivanja.

U Hrvatskoj nije pomoglo ni uredovanje povjerenice za informiranje pa se preko HND-ova Centra za zaštitu slobode javne riječi uključio odvjetnički ured Bandalo & Labavić. Oni su uspjeli preskočiti prepreku Ministarstvu okoliša. Ono je izdalo Rješenja kojim se odbija uvid provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa, što znači da je po njima javni interes bio suprotstavljen iskazanom interesu javnosti.

Potom je novinar dobio na uvid zapisnike sa sjednica međunarodne koordinacije za Dinarski krš. Ministarstvo međutim nije dostavilo zapisnik s jedne sjednice kao i mail komunikaciju u kojoj koordinatorica zagovara da se novinaru ne daju podaci. Potom je odvjetnički ured poveo upravni spor, koji je završio negativno po novinara i pravo javnosti.

Konačan rezultat je kandidatura slovenskog Krasa na UNESCO-v popis, i potpuna pasivnost drugih država, koje su si zbog toga zauvijek oduzele pravo imati na najprestižnijim popisu svjetske baštine svoj dio Dinarskog krša.
​

Piše: Ivo Lučić za HINU

Predstavljen vodič biljnog svijeta Premužićeve staze


23.5.2019.
Javne ustanove "Park prirode Velebit" i "Nacionalni park Sjeverni Velebit" predstavile su novo tiskano izdanje pod naslovom "Biljni svijet Premužićeve staze na Velebitu", slikovni vodič s 2750 fotografija, rad autorskog tima: Damir Kremer, Ana Brkljačić i Marko Randić.
Ova knjiga je popularnostručni slikovni vodič kroz biljni svijet vaskularnog bilja (crvotočine, paprati, zeljaste biljke, polugrmovi, grmovi, drveće) uz Premužićevu stazu na Velebitu.
Knjiga je namijenjena, prije svega, posjetiteljima Premužićeve staze koja prolazi dijelom Velebita kojim upravljaju Javna ustanova "Park prirode Velebit" i Javna ustanova "Nacionalni park Sjeverni Velebit". S obzirom na broj prikazanih biljnih vrsta, knjiga će poslužiti svim posjetiteljima Velebita u cjelini, ali i drugih gorskih područja u Hrvatskoj.
Knjiga je pisana tako da se njome mogu služiti i dobri poznavatelji biljnog svijeta, ali i oni koji se s biljkama tek usputno susreću. Osnovicu knjige čine brojne fotografije biljnih vrsta tako da bi i manje stručni korisnici vodiča trebali biljne vrste prepoznavati na temelju fotografija kojima je pojedina vrsta predstavljena. Na taj način željelo se dio velikog bogatstva biljnog svijeta Velebita približiti svima onima koji će posjetiti Velebit, ali i onima koji će samo prelistavati ovu knjigu.


​IZVOR: NACIONALNI PARK SJEVERNI VELEBIT - SLUŽBENA STRANICA
Picture

70 godina Nacionalnog parka Plitvička jezera


9.3.2019.
Plitvička jezera najstariji su i najveći nacionalni park Republike Hrvatske. Svojom iznimnom prirodnom ljepotom ovo je područje oduvijek privlačilo zaljubljenike u prirodu, pa je 8.4.1949. godine proglašeno prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja jedinstvenu univerzalnu vrijednost zbog koje su Plitvička jezera dobila međunarodno priznanje 26.10.1979. godine, upisom na UNESCO-vu Listu svjetske baštine. Upravo zato, 2019. NP Plitvička jezera obilježava 70 godina od proglašenja Plitvičkih jezera Nacionalnim parkom i 40 godina od upisa na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.

Kako bi  dodatno obilježili 70 godina Nacionalni park je kroz 2019. godinu organizirao brojne aktivnosti i pogodnosti za posjetitelje, a koji će započeti održavanjem četiri tematska tjedna:
  1. Tjedan geologije i šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera >>Više
  2. Tjedan kulturne baštine i povijesti Nacionalnog parka Plitvička jezera >>Više
  3. Tjedan flore i faune Nacionalnog parka Plitvička jezera
  4. Tjedan vode i sedre Nacionalnog parka Plitvička jezera
Pored navedenoga, za korisnike njihove WEB-stranice, pripremili su seriju od 70 priča o njegovim vrijednostima i zanimljivostima koje će objavljivati kroz cijelu rođendansku 2019. godinu. 
70 PRIČA ZA 70 GODINA NP PLITVIČKA JEZERA >>
Picture

Počinje gradnja centra za velike zvijeri u gorskokotarskoj Staroj Sušici


21.1.2019.
Na proljeće 2019. će početi gradnja centra za velike zvijeri u Staroj Sušici u Gorskom Kotaru, projekt vrijedan 7,1 milijuna kuna, a centar bi trebao početi s radom u rujnu 2020. godine, najavljeno je u upravi Primorsko-goranske županije.

Ravnateljica Javne ustanove »Priroda» Sonja Šišić izvijestila je na konferenciji za novinare kako je od 7,1 milijuna kuna, koliko projekt košta, čak 6 milijuna osigurano iz EU fondova.
Centar je zamišljen kao prostor koji bi na inovativan i zanimljiv način približio posjetiteljima posebnosti i vrijednosti očuvanog goranskog kraja, u kojem obitavaju medvjed, vuk i ris, a kao idealna lokacija za smještaj centra prepoznat je kompleks u Staroj Sušici u vlasništvu županije.
Taj projekt je jedan od pet europskih projekata Javne ustanove »Priroda«, od kojih su četiri u tijeku, a za peti (proširenje oporavilišta za bjeloglave supove u Belom na otoku Cresu) očekuje se raspisivanje natječaja, na osnovi kojeg bi »Priroda« mogla 'povući' još oko milijun kuna.
Pročelnik županijskog Odjela za razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan pohvalio se da je Primorsko-goranska županija među najaktivnijima u provođenju europskih projekata, pri čemu je najavio skori početak izrade nove županijske razvojne strategije od 2020. godine.
Zamjenik župana Marko Boras Mandić napomenuo je da je u ovogodišnjem županijskom proračunu osigurano i 200 tisuća kuna za županijske sportske saveze, za rad s mlađim uzrastima u sezoni 2018./2019. Za dodjelu tih potpora raspisan je javni natječaj, a bit će otvoren do 19. veljače.


IZVOR: HINA

Istarski planinarski put - Novi vodič, dnevnik i zemljovid (2. izdanje)


3.2.2019.
Dana 24. siječnja 2019. u Roču je predstavljen drugo izmijenjeno izdanje vodiča, dnevnika i zemljovida Istarski planinarski put (IPP), u izdanju Istarskog planinarskog saveza (IPS-a).
Vodič i dnevnik tiskan je na četiri jezika (hrvatskom, talijanskom, njemačkom i engleskom), čime se želi doprinijeti turističkoj valorizaciji Ćićarije te masiva Učke. Veličina formata je B6, ima 221 stranicu, i 63 fotografije u boji. Obuhvaća temeljne podatke, važne telefonske brojeve i kontakte, a prilagođen je i za GPS navigaciju jer sadrži GPX tragove planinarskih putova. 
U odnosu na prvo izdanje pridodani su podaci o ukupnom kumulativnom usponu i spustu, te koordinate kontrolnih točaka. Uz opise trase nalazi se preporuka za obilazak u više kraćih pohoda te preporuke za obilazak u jednom neprekinutom pohodu. Na kraju se nalazi prostor za pečate/žigove, te prigodne bilješke, a planinari će moći po njihovom ispunjavanju poslati dnevnik IPS-u kako bi dobili prigodnu značku za obilazak IPP-a.
Urednik vodiča i dnevnika je Goran Šepić, autor teksta Vladimir Rojnić, recenziju potpisuje Milivoje Topić. Istovremeno je predstavljen i zemljovid IPP-a u mjerilu 1:50.000, sastoji od dva lista formata B3 s obostranim tiskom, složenih u format B6. Dnevnik, vodič i zemljovid prodaju se u kompletu po cijeni: 80,00 kn u sjedištima istarskih planinarskih društava ili putem pošte uz narudžbu na mail: info@istarskiplaninarskisavez.hr i doplatu poštarine.


IZVOR: Anton Finderle: Predstavljen vodič, dnevnik i zemljovid Istarski planinarski put. Hrvatski planinarski savez. 30.1.2019.
Picture
ISTARSKI PLANINARSKI PUT
Istarski planinarski put se sastoji od četiri dionice. Prva kreće s Crvenog Vrha i završava na planinarskoj kući Žbevnici. Druga kreće od Žbevnica i završava na najvišem vrhu Učke - Vojaku, što je ujedno i najviša točka koju IPP dostiže. Treća dionica kreće od Vojaka do Sisola, a četvrta započinje na Sisolu i završava na svjetioniku Crna Punta nedaleko Koromačna. Ukupna dužina IPP-a je 160 kilometara, a njime upravljaju članice IPS-a (njih trenutno osam). Za prelazak IPP-a predviđa se osam dana, odn. 15-20 jednodnevnih pohoda. 

Interaktivna planinarska karta Hrvatske na stranici HPS-a


1.1.2019.
Od 15.12.2018. na internetskoj stranici Hrvatskog planinarskog saveza nalazi se interaktivna planinarska karta Hrvatske. Karta je dostupna na adresi:
www.karta.hps.hr
Pristup karti moguć je i sa stranica na domeni HPS-a koje sadrže podatke o hrvatskim vrhovima i planinarskim objektima.

Namjena karte je olakšati planinarima planiranje izleta prikazom planinarskih putova i kuća o kojima se brine HPS. Zamisao o takvoj karti na webu HPS-a postojala je već dugo, no preduvjet za ostvarenje te zamisli bilo je prikupljanje i sistematiziranje obilja podataka o planinarskim putovima, planinarskim kućama i vrhovima.
Interaktivni zemljovid rabi i povezuje podatke koje prikupljaju i obrađuju Komisija za planinarske putove HPS-a, Komisija za planinarske objekte HPS-a i Komisija za promidžbu i izdavačku djelatnost HPS-a, pa su prikazani podaci vjerodostojni. Važno je istaknuti da su na karti prikazani samo oni objekti koji se vode u HPS-ovim službenim registrima i bazama podataka. Registar planinarskih putova i Interaktivna planinarska karta Hrvatske sadrže više od 1100 putova te više od 1000 raznovrsnih objekata i lokacija (planinarski domovi, kuće i skloništa, vrhovi, slapovi, jezera i dr.). Posebno je zanimljiva mogućnost prikaza različitih kartografskih podloga. Kao osnovna podloga odabran je OpenStreetMap. Ona sadrži mnogo planinarima korisnih pojedinosti, a korisnik može odabrati i desetak drugih dostupnih podloga, među kojima i karte TK25 Državne geodetske uprave, Googleove karte ili satelitske snimke terena.
Interaktivnu planinarsku kartu Hrvatske izradio je suradnik Komisije za planinarske putove, nositelj zlatnog znaka HPS-s, planinarski vodič, markacist i član Uredničkog odbora Hrvatskog planinara prof. dr. sc. Darko Grundler.
 

PROČITAJ VIŠE: ​Interaktivna planinarska karta Hrvatske. Hrvatski planinarski savez, 5.12.2018.
Picture
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Picture
Picture

Ostale vijesti

ORJEN - KRIVOŠIJE
Opustjela Vrbica, do unazad tri decenije najčuvenije selo u nikšićkoj opštini
DAN, 31.12.2019.

DALMACIJA - EKOLOGIJA - ZAŠTITA PRIRODE
Ekocid na Zrmanji: Tko će odgovarati za mazut koji sa svakom jačom kišom onečisti rijeku?
Dnevnik.hr, 30.12.2019.

CRNA GORA – BJELOPOLJSKI KRAJ
Problem iseljavanja iz Bistričkog kraja i Vraneša dostigao alarmantne razmjere
DAN, 28.12.2019.

HRVATSKA - ZAŠTITA PRIRODE - PROJEKTI
Projekt: MammalNet
Hrvatski planinarski savez, 24.12.2019.

HRVATSKA - STANOVNIŠTVO - LINGVISTIKA
Tri jezika u Hrvatskoj su pred izumiranjem, od toga dva u Istri
Index.hr, 24.12.2019.

DALMACIJA – ZAŠTITA PRIRODE
Skriveni biser Bukovice: Rijeka Krupa proglašena zaštićenim kulturnim krajolikom, zabranjena nova gradnja i druge štetne aktivnosti
Tris, 23.12.2019.

CRNA GORA – ZAŠTITA PRIRODE
Biogradska gora uskoro pod UNESCO zaštitom?
Share Montenegro, 23.12.2019.

HERCEGNOVSKO PODRUČJE – BAŠTINA - TURIZAM
Željeznički vagon biće atrakcija Zelenike
DAN, 22.12.2019.

VELEBIT - SREDNJI
Predstavljena nova sigurna karta Srednjeg Velebita
Novil ist, 21.12.2019.

CRNA GORA – BIHOR - TURIZAM
TURISTIČKA ORGANIZACIJA PETNJICE UREĐUJE IZLETIŠTA
Share Montenegro, 20.12.2019.

HRVATSKA – ZAŠTITA PRIRODE
Bjeloglavog supa, risa, pastrve, riječnu kornjaču... treba početi štititi i u praksi
Share Montenegro, 19.12.2019.

HRVATSKA - SPELEOLOGIJA
Seminar o topografskom snimanju speleoloških objekta 2019.
Hrvatski planinarski savez, 18.12.2019.

BIH - BAŠTINA
BiH dobila četiri nova nacionalna spomenika, Konak u Sarajevu na listi ugroženih
Klix.ba, 18.12.2019.

BIOSPELEOLOGIJA
Rare ‘child dragons’ found in 5 new caves because of DNA; This baby dragon doesn’t breathe fire
Kata Karáth, in Wellston Journal, 14.12.2019.

GORSKI KOTAR – FUŽINSKI KRAJ
Fužine su pionir kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Prvi izletnici tamo su stigli još 1874.
Novi list, 14.12.2019.

PROKLETIJE, SJEVEROISTOČNI OGRANAK - ŠTEDIM
Planiraju razvoj ski centra na Štedimu
RTCG, 14.12.2019.

HERCEGOVINA - TURIZAM
OCJENA FINANCIAL TIMESA: Hercegovina na šestom mjestu najboljih turističkih lokacija budućnosti
Klix.ba, 13.12.2019.

GORSKI KOTAR - ŽIVOTINJSKI SVIJET
Pogledajte rijetku snimku velikog čopora vukova u Risnjaku
Index.hr, 8.12.2019.

ISTOČNA BOSNA – JAHORINA - TURIZAM
Gondola od Pala do Jahorine
Politika.rs, 7.12.2019.

ZAPADNA BOSNA – DRVARSKI KRAJ
BELEŠKE S PUTA: DRVAR: Grad proslavila Titova pećina, ali i drenjine
Politika.rs, 6.12.2019.

SRBIJA – STARI VLAH/SANDŽAK
Dobrila nije imala nikakve šanse, skončala je kod mesta gde se izlegla
Večernje novosti, 6.12.2019.

PLANINE RIJEČKOG ZALEĐA – NP RISNJAK
U bivšem vojnom objektu na Guslici potpuno novi radijski centar
Novi list, 3.12.2019.

HERCEGOVINA - TURIZAM
Blagaj je prelijep i u decembru: Hercegovina svoju turističku šansu traži i van sezone
Klix.ba, 3.12.2019.

CRNA GORA – ORJEN - KRIVOŠIJE
U UBLIMA I VRBICI ŽIVOT KAO DA JE STAO: U dva sela zimuje svega 20 stanovnika
DAN, 3.12.2019.

VELIKA KAPELA - TURIZAM
Oni nisu digli ruke od Bjelolasice: Dolaze gosti iz Hrvatske i inozemstva i svi su oduševljeni
Večernji list, 1.12.2019.

JAHORINA – ZIMSKI TURIZAM
Na Jahorini danas otvaranje kabinske gondole "Javor - Partizan"
Klix.ba, 30.11.2019.

BIOKOVO - SPELEOLOGIJA
Bajkovit podzemni svijet u utrobi mitske planine: 'Nevjerojatan prizor, čudesan labirint špilja'
Večernji list, 24.11.2019.

DINARSKO GORJE – PROJEKTI
Održan 5. regionalni sastanak inicijative Via Dinarica
Via Dinarica, 20.11.2019.

VELEBIT – MINSKA SITUACIJA
Za razminiranje Paklenice i Velebita 266 milijuna kuna
Novi list, 16.11.2019.

PLITVIČKA JEZERA – KULTURNA BAŠTINA
Arheološka istraživanja daju nove spoznaje o prošlosti Krčingrada
Novi list, 15.11.2019.

DINARSKO GORJE – GEOLOGIJA - HERCEGOVINA
Predstavljena knjiga "Presvlačenja krša" Ive Lučića
Glas istre, 13.11.2019.

CRNA GORA – NP DURMITOR
Nacionalni park Durmitor imao najuspješniju turističku godinu - do kraja godine očekuju 270 hiljada turista
Dinaric Arc Parks, 12.11.2019.

OTOK RAB - CIKLOTURIZAM
CIKLOTURIZAM - Na dva kotača: Lopar iduće godine planira postati outdoor destinacija
Novi list, 11.11.2019.

GORSKI KOTAR – BROD MORAVICE
"Divljina s pogledom na more": Gorski kotar dobiva novu "planinu" za osvajanje
Novi list, 11.11.2019.

HRVATSKA – NP MLJET
Predstavljene autohtone mljetske sorte vinove loze i otvorena izložba o špiljama
Naconalni park Mljet, 11.11.2019.

HRVATSKA – POUNJE – EKOLOGIJA
Predstavljene autohtone mljetske sorte vinove loze i otvorena izložba o špiljama
Ideje.hr, 9.11.2019.

CRNA GORA – NP BOGRADSKA GORA
Otvoren Edukativni kutak NP Biogradska gora u Kolašinu
Dinaric Arcs Parks, 6.11.2019.

RIJEČKO PODRUČJE - PLATAK
Umro je Prpa. Dobri duh Velebita nađen je mrtav u šumi
Novi list, 3.11.2019.

VELEBIT
Umro je Prpa. Dobri duh Velebita nađen je mrtav u šumi
Index.hr, 1.11.2019.

GORSKI KOTAR - LOKVARSKI KRAJ - TURIZAM
Novi zimski aduti: Atraktivno izletište Golubinjak dobiva sadržaje za produljenje sezone
Novi list, 30.10.2019.

CRNA GORA - GRAHOVO
Na temeljima ruševina Grahova sada se snimaju ratni filmovi
DAN, 28.10.2019.

HRVATSKA – POUNJE – EKOLOGIJA
Predstavljene autohtone mljetske sorte vinove loze i otvorena izložba o špiljama
Tris.com.hr, 27.10.2019.

SRBIJA – ZLATIBOR
Na krovovima zlatne planine
Politika.rs, 26.10.2019.

SRBIJA – GOLIJA – ZAŠTITA PRIRODE
Golija poslednje utočište za najređe sove u Srbiji
Politika.rs, 26.10.2019.

CRNA GORA – NP PROKLETIJE
Dinaric arc Parks, 25.10.2019.

GORSKI KOTAR - PROJEKTI
PROJEKTI Pri kraju radovi na obnovi nekadašnje kuće čuvara brane u Lokvama
Novi list, 23.10.2019.

GORSKI KOTAR - PROJEKTI
NP Risnjak: Kroz mjeru 8 do edukativnih staza u risnjačkom masivu, staništu velikih zvijeri
Ruralni razvoj.hr, 23.10.2019.

CRNA GORA - ŠTEDIM - AHMICA
Put prema Hajli spreman za asfaltiranje, pijaca se završava
RTCG, 23.10.2019.

CRNA GORA – ZAŠTITA PRIRODE
Crna Gora: Šest rijeka slobodnog toka sigurno od devastacije!
WWF Adria, 21.10.2019.

RAB – PLANINARSTVO - TURIZAM
Nijemci oduševljeni Rabom: 'Tamo je jedna od najljepših planinarskih staza Europe'
Novi list, 20.10.2019.

SLOVENIJA – LJUBLJANSKO BARJE
Na Ljubljanskem barju bo zaživela koliščarska vas (sojeničko naselje, op.)
RTVSLO, 18.10.2019.

DALMACIJA – PP VRANSKO JEZERO
PP VRANSKO JEZERO Električni brod čeka svoju luku, a vlak za razgledavanje registraciju
Dinaric Arc Parks, 18.10.2019.

GORSKI KOTAR / LIKA - PRIRODA
Iako je godina manje rodna, medvjedi lako pronalaze hranu. Za desert im posluže i košnice pčela
Novi list, 16.10.2019.

LIKA – PERUŠIĆKI KRAJ
Vidre su se vratile u Kaluđerovac, ali ljudi još nisu
Novi List, 10.10.2019.

ŠTEDIM - AHMICA
Na Štedimu porušeno devet vikendica
DAN, 8.10.2019.

LIKA – GOSPIĆKI KRAJ
PARK-ŠUMA JASIKOVAC - Zašto presušuje zelena oaza Hrvatske? Za bolesti šuma krivi su potkornjaci i - čovjek
Novi List, 7.10.2019.

GORSKI KOTAR - SKRAD
U Skradu kane obnoviti cestu prema Zelenom viru i uzdaju se u pomoć EU fondova
Novi List, 7.10.2019.

GORSKI KOTAR - RISNJAK
ZAŠTITA VELIKIH ZVIJERI - U Nacionalnom parku Risnjak otvoreno oporavilište za mladunčad risa
Novi List, 2.10.2019.

SPLITSKO PODRUČJE - MARJAN
Splitskom Marjanu prijeti nova velika katastrofa, pogledajte fotografije
Index.hr, 2.10.2019.

BOKA KOTORSKA - ZAŠTITA PRIRODE
Tri morske kornjače ubijene za mjesec
RTCG, 28.9.2019.

SKADARSKO JEZERO – NACIONALNI PARK
SKADARSKO JEZERO: Za dvije godine udvostručen broj turista
RTCG, 28.9.2019.

OTOK KRK
HODOČASNIČKI TURIZAM: Camino Krk - nova ruta europske mreže puteva
DAN, 20.9.2019.

CRNA GORA – BJELOPOLJSKI KRAJ
Istraživački tim da zaštiti rijeku Lim
DAN, 17.9.2019.

CRNA GORA – BJELOPOLJSKI KRAJ
Bistricu će svim silama braniti od uništitelja
DAN, 12.9.2019.

VELEBIT - SPELEOLOGIJA
Nova otkrića na Velebitu: Duboke jame su jedna od svjetskih posebnosti Hrvatske
HPS, 16.9.2019.

ULCINJSKO PRIMORJE – ZAŠTITA PRIRODE
Ulcinjska solana na Ramsar listi močvarnih staništa od svjetskog značaja
Dinaric Arc Parks, 9.9.2019.

KVARNER – ZAŠTITA PRIRODE
DAN STRVINARA: Opstanak bjeloglavih supova od neprocjenjive je važnosti. Samo ovog ljeta spašeno ih je 11
Novi list, 8.9.2019.

CRNA GORA – PROKLETIJE – PLAVSKI KRAJ
RAMO GUTIĆ SAOPŠTIO DA JE MHE JARA POTPUNO NARUŠILA EKOSISTEM: Babinopoljska rijeka presušila
DAN, 8.9.2019.

CRNA GORA - CRMNICA
Prvi festival grožđa za ponos Crmnice
DAN, 8.9.2019.

GORSKI KOTAR - PROJEKTI
EU PROJEKT: LOKVE Nekadašnja stražarnica na jezeru postaje novi kulturni centar
Novi list, 5.9.2019.

BOSNA I HERCEGOVINA / CRNA GORA / SRBIJA – ZAŠTITA PRIRODE - PROJEKTI
Srbija, BiH i EU grade istraživački centar na Tjentištu
Radio Foča, 4.9.2019.

CRNA GORA / BIH - LEBRŠNIK
Turisti iz Srbije stradali na Lebršniku
Radio Foča, 4.9.2019.

DUVANJSKI KRAJ - SPELEOLOGIJA
Ekspedicija „Ponor Kovači – Izvor Ričine 2019″: Nova otkrića u duvanjskim špiljama
Tomislavcity.com, 30.8.2019.

GORSKI KOTAR – NP RISNJAK
PROJEKT 'VEZE PRIRODE': FOTO Na Risnjaku otkriveno 57 novih vrsta leptira
Novi list, 28.8.2019.

KVARNER - SPELEOLOGIJA
SPELEOLOŠKO OTKRIĆE: Na lošinjskom Studencu otkrivena atraktivna jama. Dobila je ime - Hrvatica
Novi list, 27.8.2019.

LIKA – PLITVIČKA JEZERA – TURIZAM
Plitvice 'prodisale' uvođenjem online ulaznica. Nema boljeg vremena za posjet ovom dragulju prirode
Novi list, 19.8.2019.

CRNA GORA – PLANINARSTVO – TURIZAM
PODACI GSS: Planine prošle i ove godine uzele pet života
RTCG, 19.8.2019.

CRNA GORA – PROKLETIJE – TURIZAM
Rekordna sezona, dominiraju gosti iz dijaspore
RTCG, 19.8.2019.

BOSNA I HERCEGOVINA – TULZANSKI KRAJ – TURIZAM
Lagune u gradu soli
Politika.rs, 18.8.2019.

SRBIJA – ZLATIBOR – TURIZAM
Rekordna letnja poseta Zlatiboru
Politika.rs, 18.8.2019.

VELEBIT – JUŽNI - SPELEOLOGIJA
Velik uspjeh speleologa: na Velebitu spojili dvije jame
HTV, 17.8.2019.

KVARNER - UČKA
TAJNOVITI KVARNER - Biti u Veprincu znači biti dva prsta do neba
Novi List, 17.8.2019.

VELEBIT – JUŽNI - SPELEOLOGIJA
Crnopački špiljski sustav postao hrvatsko speleološko središte
HTV, 14.8.2019.

VELEBIT – SJEVERNI - SPELEOLOGIJA
Nova otkrića u podzemlju NP Sjeverni Velebit - Hrvatska bogatija za još jednu duboku jamu
HPS, 12.8.2019.

DALMACIJA - KAMEŠNICA
Noćni uspon na Konj (novo planinarsko sklonište)
HPS, 12.8.2019.

SENJSKO BILO
Medvjed mu odgrizao palac i dio noge, spasili ga njegovi psi
Novi List, 11.8.2019.

ISTRA - UČKA
Radovi na Učki: U bivšem peradarniku niče "visitor centar" vrijedan 50 milijuna kuna
Novi List, 10.8.2019.

ISTRA - UČKA
Najbolje društvo u planini: Proveli smo dan s rendžerima u Parku prirode Učka
Novi List, 6.8.2019.

CRNA GORA - EKOLOGIJA
Cijevna najčistija, Tara nije kakva je bila
RTCG, 5.8.2019.

GORSKI KOTAR – RISNJAK
SLOVENSKO-HRVATSKI EU PROJEKT - ISTRAŽIVANJE O BIORAZNOLIKOSTI: Risnjak je dom leptira, a ne samo medvjeda, vuka i risa
Novi list, 3.8.2019.

HERCEGOVINA – PLANINA ČABULJA
Speleolozi istraživali lokalitet Vrdi na dubini od 260 metara, pronašli nove vrste
Klix.ba, 2.8.2019.

ISTRA – TURIZAM – PLANINARSTVO
Nova Istra trails topografska karta za područje Labina i Raše
HPS, 31.7.2019.

CRNA GORA - DURMITOR
Oskar prvi izašao na Bobotov kuk, hiljade ga slijedile
Vijesti, 28.7.2019.

CRNA GORA – TARA - RAFTING
Na lokalitetu Žugića Luke - Završen rafter centar
DAN, 28.7.2019.

GORSKI KOTAR – TRADICIJA - GASTRONOMIJA
Goranski medun prvi dobio zaštićenu oznaku izvornosti
Novi list, 26.7.2019.

ZAPADNA BOSNA - POUNJE
Una regata: Više od 400 učesnika prepustilo se adreanalinu na vodi
Klix.ba, 25.7.2019.

SRBIJA - BAŠTINA
Tršić i Tronoša - područje izuzetnog značaja
Politika.rs, 24.7.2019.

SARAJEVO – OZREN (SARAJEVSKI)
Borije su vazdušna banja i neiskorišteni zeleni dragulj nadomak Sarajeva
Klix.ba, 20.7.2019.

CRNA GORA – KOLAŠINSKI KRAJ
Adaptiran objekat u Botaničkoj bašti Dulovine
RTCG, 18.7.2019.

HRVATSKA – DINARA / KNINSKA KRAJINA - EKOLOGIJA
Kninu prijeti ekološka katastrofa, ugrožen i NP Krka!
Slobodna Dalmacija, 9.7.2019.

CRNA GORA - KOMOVI
Donesena odluka o o visini i načinu plaćanja naknada za korišćenje dobara parka prirode “Komovi” - Za ulaz u zaštićenu zonu po jedan euro
DAN, 7.7.2019.

CRNA GORA - HAJLA
Manifestacija na Hajli posvećena destogodišnjici izgradnje prvog planinarskog doma
DAN, 6.7.2019.

ISTOČNA BOSNA - PALJANSI KRAJ
Vrelo Miljacke: Veličanstvena priroda koja ostavlja bez daha, samo dva kilometra od Pala
Klix.ba, 6.7.2019.

ISTOČNA BOSNA - JAHORINA
Šumskom stazom od ski centra do Saračevih njiva na Ravnoj planini
Klix.ba, 1.7.2019.

ALBANIJA – CRNA GORA - EKOLOGIJA
SVJEDOČILI INTENZIVNIM RADOVIMA - Green Home: Ukoliko Crna Gora nešto ubrzo ne preduzme, Cijevna bi mogla biti izgubljena
Vijesti online, 30.6.2019.

HRVATSKA - DINARA
Održan pohod na Dinaru, najviši vrh RH
Hrvatski planinarski savez, 24.6.2019.

VELEBIT - PLANINARSTVO
Pola stoljeća Velebitskog planinarskog puta
Hrvatski planinarski savez, 24.6.2019.

HRVATSKA - FAUNA
Siroče medvjeda nađeno kod Vrbovskog dobilo novi dom: Mali medo Matija stigao u Kuterevo
Novi list, 23.6.2019.

HERCEGOVINA - STOLAC
Grad tužnih priča: Stolac propada u čekanju preokreta i boljih dana
Klix.ba, 22.6.2019.

HRVATSKA / SLOVENIJA - FAUNA
Risovi Doru i Goru s Risnjaka prešli u Sloveniju. Jedan od njih je stigao gotovo do Ljubljane
Novi list, 21.6.2019.

LIKA - VELEBIT
Obilježavanje 50 godina Velebitskog planinarskog puta
Hrvatski planinarski savez, 14.6.2019.

VELEBIT - JUGOISTOČNI
Rekonstrukcija staza: Cerovačke špilje zatvorene za posjetitelje do jeseni
Novi ist, 12.6.2019.

CRNA GORA – ROŽAJSKI KRAJ
Ganića kula zasijaće punim sjajem, u obnovu ulažu 150.000 eura
DAN, 12.6.2019.

CRNA GORA – N.P. LOVĆEN
U nedjelju „Šetnja za zeleni Lovćen”
DAN, 12.6.2019.

ALBANIJA / CRNA GORA – PROKLETIJE
PROJEKAT SAVJETA ZA REGIONALNU SARADNJU; Prokletije i kultura
DAN, 11.6.2019.

BOKA KOTORSKA- BAŠTINA
NJEMAČKI ISTRAŽIVAČ FABIJAN DITRIH ZAPREPAŠĆEN PLANOVIMA ZA GRADNJU NA LUŠTICI; Uništavaju bogato kulturno nasleđe
DAN, 7.6.2019.

HERCEGOVINA - TURIZAM
Hercegovina u top 10 evropskih destinacija za ljeto 2019.
Klix.ba, 22.5.2019.

ROŽAJSKI KRAJ - EKOLOGIJA
Lovničkom rijekom pluta brdo smeća
DAN 20.5.2019.

BOSNA I HERCEGOVINA - TURIZAM
New York Times o ljepotama BiH: Zemlja u kojoj se budi uspavana ljepotica
Klix.ba, 20.5.2019.

SRBIJA -KANJON DRINE
Veliki „Grizli” u kanjonu Drine
Politika.rs, 19.5.2019.

LIKA – MALA KAPELA
U Lici smo posjetili najdužu "zračnu pistu" u Europi: 'Adrenalin je prejaka droga kojoj je teško odoljeti'
Novi list, 18.5.2019.

GORSKI KOTAR – LIČ (FUŽINE)
Posjetitelji Liča oduševljeni gljivama i samoniklim biljem
Novi list, 13.5.2019.

CRNA GORA – VRANEŠ – EKOLOGIJA
Rijeku će braniti svim raspoloživim sredstvima
DAN, 12.5.2019.

CRNA GORA - TURIZAM
U toku peta faza izgradnje pristupnog puta za budukći ski centar Hajla Štedim
DAN, 10.5.2019.

ORJEN – TURIZAM I PLANINARSTVO
Ove sezone organizovana turistička ponuda u zaleđu - Obilazak četiri simbola Orjena
DAN, 8.5.2019.

GORSKI KOTAR - TRADICIJSKA GASTRONOMIJA
Goranski krumpir i nadjev postaju novi brend
Novi list, 7.5.2019.

CRNA GORA - NIKŠIĆKI KRAJ – ZAŠTITA PRIRODE
Ekološki poret “Ozon“ realizuje inicijativu za zaštitu gornjeg toka Zete
DAN, 7.5.2019.

BOSNA I HERCEGOVNA - PRENJ
VAŽNO OBAVJEŠTENJE – Mina na planinarskoj stazi
Planinarski savez Bosne i Hercegovine, 4.5.2019.

VELEBIT - KUTEREVO
Uginula medvjedica Mirna ZOO, legenda Utočišta za medvjede u Kuterevu
Novi list, 28.4.2019.

UČKA - PUBLICISTIKA
Znanstveni skup posvećen 'gorskoj kraljici'
Novi list, 27.4.2019.

GORSKI KOTAR – DELNIČKI KRAJ
ŠUME SU ŽIVOT - Osam tisuća sadnica posađeno na lokaciji Šaroglin
Novi list, 27.4.2019.

SRBIJA - PLANINA TARA
Turizam s pogledom na medveda
Politika.rs, 27.4.2019.

PELJEŠAC
Na Pelješcu po prvi puta uočen medvjed
HRT, 25.4.2019.

STAROVLAŠKO-RAŠKE PLANINE - JELICA
Medved protrčao kroz čačansko naselje
Politika.rs, 19.4.2019.

SZ SRBIJA – PLANINA TARA
EPS: Dobili odštetu da uklone objekte uz Zaovinsko jezero, a izgradili nove
Politika.rs, 18.4.2019.

BIH – GRADAČAC – BAŠTINA
Uskoro počinje obnova Starog grada i Kule Zmaja od Bosne u Gradačcu
Klix.ba, 15.4.2019.

CRNA GORA - BJELASICA
Novi sadržaji u Biogradskoj gori: Posmatranje medvjeda, suvenirnica, botanička bašta…
Share Montenegro, 14.4.2019.

DIARSKO GORJE - LITERATURA
Nova knjiga "Speleologija", još atraktivnija i opsežnija
Hrvatski planinarski savez, 10.4.2019.

ALBANIJA - TRADICIJA
Albanske tinejdžerice već godinama žive u raljama krvne osvete
Index.hr, 9.4.2019.

HRVATSKA – GORSKI KOTAR
UNIŠTEN DOM JANČARICA - Planinari sumnjaju na migrante zbog rute koja ide prema Sloveniji
Jutarni List, 8.4.2019.

DRVARSKI KRAJ - TURIZAM
Titovu pećinu godišnje posjeti i do 10.000 turista
Klix.ba / SRNA, 6.4.2019.

ZAPADNA BOSNA – DRVARSKI KRAJ
Titova pećina u Drvaru zatvorena za turiste
Politika.rs, 4.4.2019.

BOSNA I HERCEGOVINA – MINSKA SITUACIJA
Do 2025. BiH bi trebalo da bude očišćena od mina
Politika.rs, 3.4.2019.

SRBIJA – PLANINA TARA
Dragulj Tare u blatu
Politika.rs, 3.4.2019.

MOKRA GORA - CRNA GORA – KOSOVO – SRBIJA
Mokra gora kao neotkriveni biser
DAN, 1.4.2019.

DURMITOR – ZAŠTITA PRIRODE
Zaštitimo Durmitor i Taru za buduće generacije
DAN, 30.3.2019.

BIH – CRNA GORA - SRBIJA
Poboljšava se turistička ponuda, razvijeni "Bike Friendly" standardi za BiH, Srbiju i Crnu Goru
Klix.ba, 29.3.2019.

CRNA GORA - SINJAJEVINA
Sinjajevina je dragulj, a ne vojno smetlište
DAN, 29.3.2019.

SZ SRBIJA – TARA – ŽIVOTINJSKI SVIJET
Sa medvedima na „dobar dan”
Politika.rs, 28.3.2019.

CRNA GORA - TURIZAM
TURISTIČKA SIGNALIZACIJA NA PANORAMSKIM RUTAMA - Postaviće 1.100 znakova
DAN, 28.3.2019.

ORJEN - PARAGLAJDING
RADOVI NA DIZDARICI - Izletište i vidikovac
DAN, 27.3.2019.

SRBIJA – PLANINA TARA
Rendžeri su u modi
Politika.rs, 24.3.2019.

DALMACIJA - TURIZAM
Vransko jezero - raj za bicikliranje (+VIDEO)
HRT, 13.3.2019.

GORSKI KOTAR – ZAŠTITA PRIRODE
U Gorski kotar stiže ris iz - Rumunjske
Novi list, 4.3.2019.

SPLIT – MARJAN – ZAŠTITA ŠUMA
Uništen je splitski Marjan. Slike su strašne
Index.hr, 3.3.2019.

SARAJEVO - TREBEVIĆ
Sarajevo: Gradsko vijeće podržalo izgradnju skijaške staze na Trebeviću
Radio Sarajevo, 26.2.2019.

BANOVIĆI - TURIZAM
Banovići unapređuju turističku ponudu: Uz popularnog Ćiru dolazi i turistički vozić
Klix.ba, 21.2.2019.

NIKŠIĆKI KRAJ – ZAŠTITA PRIRODE
Fenomen Dinarida u Gornjem polju u lošem stanju: Estavela u smeću
DAN, 21.2.2019.

SPLIT – MARJAN – ZAŠTITA PRIRODE
Splitski Marjan je uništen. Čeka li ista sudbina sve naše borove šume?
Index.hr, 19.2.2019.

GORSKI KOTAR - ZAŠTITA PRIRODE
NOVO U STAROJ SUŠICI - Ris, vuk i medvjed bit će u svom "domu" u rujnu iduće godine
Novi list, 16.2.2019.

BOKA KOTORSKA - BAŠTINA
CG će sačuvati Kotor na UNESCO listi
RTCG, 15.2.2019.

UČKA - TURIZAM
Rijeka dobiva najdužu žičaru u Europi
HRT, 12.2.2019.

SPLIT – BRDO MARJAN
KATASTROFA NA MARJANU Posumnjali ste u istinitost satelitskih snimki? Pogledajte najnovije poražavajuće fotografije!
Dalmacija danas, 10.2.2019.

KOLAŠINSKI KRAJ - BAŠTINA - GASTRONOMIJA
Lisnati sir postaje zaštićeni brend
RTCG, 9.2.2019.

CRNA GORA - KUČKE PLANINE
Medun - usnulo ilirsko utvrđenje
RTCG, 7.2.2019.

UČKA - TURIZAM - MOŠĆENIČKA DRAGA
Novi sadržaji u zaleđu Mošćeničke Drage: Mitski park Trebišće magnet za turiste
Novi list, 6.2.2019.

GORSKI KOTAR - AKTIVNOSTI NA SNIJEGU
Goranskim skijalištima prijeti scenarij - ključ u bravu
Novi list, 4.2.2019.

BOKA KOTORSKA - BAŠTINA
"Goražda" odolijeva vremenu, a hoće li neodgovornoj ruci čovjeka?
RTCG, 3.2.2019.

HRVATSKA - PLANINARSTVO
Promotivni planinarski filmovi "Hrvatske planine" i "Hrvatske planinarske kuće"
Hrvatski planinarski savez, 2.2.2019.

HRVATSKA – SLOVENIJA – ZAŠTITA PRIRODE
CARNIVORA DINARICA: Hrvati i Slovenci čuvaju medvjeda, risa i vuka
Novi list, 30.1.2019.

HRVATSKA - ENERGETIKA
Pokreće se nadmetanje za dozvole za istraživanje nafte i plina u Dinaridima
HRT, 30.1.2019.

SARAJEVO - TREBEVIĆ
Stari Grad: Na proljeće počinje pošumljavanje Ablakovine
Radio Sarajevo, 25.1.2019.

HERCEGOVINA - INICIJATIVE
Neprocjenjivo endemsko bilje obogatilo Počitelj
Oslobođenje, 21.1.2019.

LIKA – KOSINJSKA DOLINA
Odumiru bez signala za uzbunu: "Nemamo ni cura, a sad bi nas potopili zbog hidrocentrale"
Novi list, 21.1.2019.

HERCEGOVINA - POČITELJ
Osnovati muzej, ali prvo spriječiti postavljanje bandera
Oslobođenje, 19.1.2019.

CRNA GORA - KOMOVI
Proširiti Park prirode Komovi
DAN, 17.1.2019.

CRNA GORA - BJELASICA - SKIJANJE
Ski-centar Cmiljača završiće do 2022.
RTCG, 17.1.2019.

VELEBIT - SJEVERNI
NOVI OBRASCI PONAŠANJA: Boravak u Utočištu za medvjede Kuterevo bez laptopa, tableta i mobitela
Novi list, 13.1.2019.

DALMACIJA – ALPINIZAM
Senzacija u Vruji: nakon 63 pokušaja Slovenac uspio savladati jedan od najtežih penjačkih smjerova na svijetu
Slobodna Dalmacija, 11.1.2019.

HERCEGOVINA - ŠUMARSTVO
U Hercegovini su i šume nacionalno pitanje
Oslobođenje, 10.1.2019.

SLOVENIJA – ŽIVOTINJSKI SVIJET
MRKI MEDVJED POSVAĐAO SLOVENCE Ekološka udruga stopirala vladinu odluku o odstrjelu 200 divljih životinja
Novi list, 9.1.2019.

GORSKI KOTAR – ZAŠTITA ŠUMA
OHRABRUJUĆI REZULTATI MONITORINGA: JENJAVA KRIZA U PRIVATNIM GORANSKIM ŠUMAMA Lani uhvaćeno 73% manje potkornjaka nego 2017.
Novi list, 8.1.2019.

BOSNA I HERCEGOVINA – ZAŠTITA PRIRODE
Kako u Bosni nestaje bosanski bor
Mreža za izgradnju mira, 6.1.2019.

CRNA GORA – BARSKO PRIMORJE
Stari Bar: Obnovili most preko Suvog potoka
DAN, 5.1.2019.

GORSKI KOTAR – ŽIVOTINJSKI SVIJET
Dabrovi su se vratili u dolinu Kupe? Simpatični glodavci ostavili su vidljiv trag
Novi list, 6.1.2019.

CRNA GORA - PODKOMOVLJE
Uređivao odmorište Kotobiljski izvor
DAN, 3.1.2019.

CRNA GORA - ORJEN
Okupljeni oko badnjaka, mještani Đulića pozvali nadležne da zaustave iseljavanje stanovništva
DAN, 3.1.2019.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact