Arhiva vijesti 2019. godina
Krajolik rijeke Krupe proglašen kulturnim dobrom23.12.2019.
Dana 26. studenog 2019. Ministarstvo kulture RH donijelo je rješenje kojim se utvrđuje da Kulturni krajolik rijeke Krupe na području Grada Obrovca ima svojstva kulturnog dobra te propisuje sustav mjera zaštite.
Odluku Ministarstva kulture RH o trajnoj zaštiti rijeke Krupe pozdravila je i Svjetska organizacija za zaštitu prirode (World Wide Fund for Nature - WWF) te pozvala institucije da odluku primjene i na druge jednakovrijedne riječne krajolike: Proglašenje Kulturnog krajolika rijeke Krupe na području Obrovca kulturnim dobrom od strane Ministarstva kulture važna je odluka za trajnu zaštitu rijeke Krupe. Kako se eksplicitno navodi u rješenju Ministarstva kulture s kraja studenog ove godine, na tom području nije dopuštena nova gradnja, već sav razvoj i eventualna izgradnja mora biti u skladu s tradicijom. Također, radi očuvanja sedre, sedrenih barijera i pragova, nisu dopuštene aktivnosti na rijeci koje bi ih na bilo koji način ugrozile, navodi se u priopćenju WWF-a. Krajolik rijeke Krupe iznimno je važan i vrijedan za očuvanje krajobrazne raznolikosti tog područja te nam je iznimno drago da je to prepoznalo i Ministarstvo kulture. WWF Adria već nekoliko godina promovira trajnu zaštitu rijeka kao jedan od modela zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti naše zemlje te očuvanja rijeka slobodnog toka. Ova odluka pokazuje da su taj model prepoznale i institucije, komentirala je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije, jedne od ekoloških organizacija koje su prije par godina pokrenule kapanju za spas Krupe i tražile da se ta rijeka izuzme od svih oblika korištenja u hidroenergetske svrhe. U opisu novoproglašenog kulturnog krajolika navedeni su elementi cjelovito očuvane i visokovrednovane kulturne i prirodne baštine: Prirodnogeografske značajke Bukovice odredile su gospodarski razvoj prostora kao ekstenzivnog i stočarskog, što je uvjetovalo nisku gustoću naseljenosti i veliku mobilnost. Naselja su raštrkana, s više manjih zaselaka koji su oblikovani oko livada uz rijeku i većih ili manjih dolaca s plodnim zemljištem. Zahvaljujući izoliranosti i specifičnim prirodnim obilježjima uvjetovanim dubokim kanjonima, te uravnoteženom razvoju i ljudskim aktivnostima kultivacijom luka i stvaranjem suhozidnih građevina stvoren je kulturni krajolik izuzetnih ambijentalnih vrijednosti, čije je povijesno trajanje i danas očuvano u njegovom izgledu i čiji se održivi razvitak može temeljiti na već navedenim vrijednostima. Manastir Krupa, brojni mostovi i mlinovi te najpoznatiji među njima Kudin most s ostacima mlina, ostaci utvrda i gradina, sedrene barijere i pragovi na slapovima, luke, pećine, arheološki lokaliteti i drugi elementi koji skupa čine jedinstven ambijentalni kontekst kulturnog i prirodnog područja tog dijela Bukovice. IZVORI Krajolik rijeke Krupe proglašen kulturnim dobrom. Eko vjesnik, 22.12.2019. Krajolik Krupe proglašen kulturnim dobrom. WWFAdria, 18.12.2019. Aleksandar Tešić, Skriveni biser Bukovice: Rijeka Krupa proglašena zaštićenim kulturnim krajolikom, zabranjena nova gradnja i druge štetne aktivnosti. TRIS, Neovisni novinarski portal, 23.12.2019. 
Dolina Zete proglašena parkom prirode9.12.2019.
Vlada Crne Gore je na sjednici 5.12. odlučila dolinu rijeke Zete proglasiti Parkom prirode.
Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Vlade Crne Gore, izjavila je na konferenciji za tisak: Odluka o proglašenju Parka prirode "Rijeka Zeta" doprinijet će daljnjem očuvanju rijeke Zete kroz efikasno provođenje adekvatnih mjera zaštite i očuvanja bioloških resursa i unapređivanja biološke raznovrsnosti, uz konstantno podizanje ekološke svijesti građana. Istaknula je kako ova odluka podrazumijeva i formiranje upravljačkog tijela koje će, između ostalog, predlagati i provoditi Plan upravljanja i osigurati provođenje mjera zaštite. Na taj način će se, kako je navela Vojinović, vrlo uspješno čuvati ovaj prostor i iz njega stvoriti nove vrijednosti, te osigurati održivi razvoj zaštićenog područja doline rijeke Zete. Financijska sredstva za upravljanje Parkom prirode zajednički će osiguravati državni proračun, proračuni jedinica lokalnih samouprava i ostali izvori u skladu sa zakonom. Kako je navela, dolina rijeke Zete po svojim klimatskim, zemljišnim i geografskim odlikama predstavlja područje s jako visokim potencijalom za razvoj poljoprivrede: Upravo iz tog razloga je važno uspostavljanje zaštite doline rijeke Zete, kako bi sve pravne osobe koje obavljaju poljoprivredne aktivnosti u svom radu posebno bile obavezne koristiti najbolje dostupne tehnike i tehnologije, koje su temeljene na Kodeksu dobre poljoprivredne prakse, i time zadovolje sve zahtjeve u cilju očuvanja životne sredine. 
TEHNIČKI PODACI O PARKU PRIRODE "ZETA"
Zona zaštite I – strogi režim zaštite Strogi režim zaštite obuhvata Zetu i njene pritoke sa obalnom vegetacijom. P=15,2 km2. Dio rijeke Zete koji ulazi u strogi režim zaštite odnosni se na njeni donji tok tj. od Glave Zete do njenog ušća u rijeku Moraču. Pritoke koje ulaze u strogi režim zaštite su Sušica koja protiče kroz Novo Selo, Gračanica, Sušica koja protiče kroz Mijokusoviće, Rimanić , Brestica sa močvarom Moromiš, Vranjak, Ljutotuk i Morava. U ovoj zoni su dozvoljene rekreativne, sportske, edukativne i naučno-istraživačke aktivnosti. U pvoj zoni nije dozvoljena gradnja i lov. Zona zaštite II – aktivni režim zaštite Aktivni režim zaštite je servis zona strogoj zoni zaštite. P=30,44 km2. Ovo je zona koju većinom čine kanali, povremeni potoci, povremen-plavne livade, šume, šumo-livade i livade. Najvećio dio Zone II se nalazi uz rijeku Zetu i njene pritoke. Lokliteti koji najvećim dijelom ulaze u aktivni režim zaštite su: Zagorak, Kujavam Viš, Frutak, Velje Polje, Frutak, Velje Polje, Jastreb, Sladojevo Kopito, Kosić, Kopito Petrovića, Šabov Krug i Mareza. Aktivna zona zaštite je zona koja predstavlja hranilište i reproduktivni prostor za brojne osjetljive i vrijedne vrste a svojim biološkim procesima garantuje kvalitet stanja vodenih ekosistema prve zone zaštite. U ovoj zoni je dozvoljena gradnja samo u svrhu ekstenzivne poljoprivrede i očuvanja prirodnih resursa. U drugoj zoni takođe nije dozvoljen lov. Zona zaštite III – režim održivog korišćenja Zona održivog korišćenja je površine 73,13 km2. Ova zona obuhvata ekosistemski najmanje vrijedne cjeline i predstavlja prostor koji je urbanizovan. Upravljanje je regulisano najvećim dijelom Prostorno urabnističkim planom opštine Danilovgrad (2014 – 2020.) na način koji neće remetiti segmente životne sredine i pogoršavati stanje ekosistema. U istraživanjima provednim ove godine, od oko 3500 biljnih vrsta, koliko ih imamo u Crnoj Gori, u dolini Zete registrovano je 774 ili nešto više od 20%. U dolini rijeke Zete imamo oko 200 medonosinih i oko 300 vrsta ljekobilja. Od 430 zaštićenih biljnih vrsta, u dolini rijeke Zete živi 273 vrste. Uprkos urbanizaciji i neregulisanim otpadnim vodama naselja i velikih zagađivača, kvalitet vode i dalje u zadovoljavajućim okvirima. To potvrđuje prisustvo 19 različitih vrsta riba, od čega 3 vrsta pastrmki. Dolina rijeke Zete je bogata vodozemcima i gmizavcima pa u njoj živi oko 70% ukupnog broja vrsta registrovanih na teritoriji države. U dolini rijeke Zete registrovano je 265 vrsta ptica. Ako se uzme da dva najznačajnija staništa u državi za ptice Ulcinjska solana ima 252 a Skadarsko jezero oko 280, vidi se koliki je značaj doline za ptice. 
Velež: novosti u 2019. godini6.12.2019.
Nova knjiga o dinarskom kršu14.11.2019.
Novi bivak na Visočici15.10.2019.
Dan zaštite Dinarida7.10.2019.
Novo sklonište na Dinari28.9.2019.
Fotografije novog skloništa na Dinari (izvor: Facebook HPK Sveti Mihovil, iz Šibenika) Novi planinarski objekt na Kamešnici13.8.2019.
Nova Istra trails topografska karta za područje Labina i Raše1.8.2019.
Postavljeno novo sklonište na Dinari28.7.2019.
Ulcinjska solana novi park prirode29.6.2019.
Ulcinjska Solana je 24.6.2019., na sjednici Skupštine Opštine Ulcinj, proglašena parkom prirode.
Vlada Crne Gore je još 2017. godine usvojila dokument kojim je predviđeno da na području Solane neće biti gradnje, a da su u okviru građevinskog područja na Solani planirane površine za industriju, na kojima je predviđena sanacija i modernizacija pogona za proizvodnju soli, uz dogradnju pratećih sadržaja i pogona za proizvodnju i prodaju predmeta od soli. U istome dokumentu navedene su osnovne mjere zaštite Solane (... ne smiju se poduzimati radnje koje bi bilo kako mogle da ugroze ovaj prostor.) Proglašenje Ulcinjske solane parkom prirode uslijedilo je nakon davanja suglasnosti crnogorskog Ministarstva održivog razvoja i turizma općini Ulcinj da pokrene ovaj postupak. Navedeno ministarstvo o tome je izdalo i priopćenje: Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) je uz sinhronizovanu akciju sa opštinom Ulcinj i ostalim zainteresovanim stranama i organima, uključujući i međunarodnu javnost, u proteklom periodu pitanju zaštite Ulcinjske solane dalo poseban prioritet, pristupilo mu maksimalno ozbiljno, a sve sa ciljem očuvanja ovog vještačkog ekosistema, jedinstvenog na nacionalnom i međunarodnom nivou. Podsjećamo da je država Crna Gora u periodu 2015-2018. uložila 1.019.727 eura u očuvanje i zaštitu ekosistema i obnovu infrastrukture na Solani. Od avgusta 2015. uspostavljen je model privremenog upravljanja i zaštite lokaliteta od strane Javnog preduzeća za nacionalne parkove koji je obezbijedio fizičku zaštitu Solane, održavanje pumpnog sistema, sanaciju nasipa, kao i monitoring flore i faune. Usvojenim planskim dokumentima od strane Vlade u februaru 2017. i Skupštine u julu 2018., tj. Prostorno urbanističkim planom za opštinu Ulcinj i Prostornim planom područja posebne namjene za obalno područje, utvrđena je nesporna i jasna namjena područja Ulcinjske solane, a to je zaštićeno područje (park prirode) i predložena nominacija za upis na Ramsar listu močvara od međunarodnog značaja. U saradnji sa Delegacijom EU preduzete su i aktivnosti na izradi sveobuhvatne Studije zaštite u kojoj su obrađena sva pitanja od značaja za ovaj lokalitet, i koja je kao zakonski preduslov poslužila kao nužna osnova za zaštitu ovog područja. Davanjem saglasnosti na Predlog odluke o proglašenju Ulcinjske solane Parkom prirode, a nakon utvrđivanja ispunjenosti uslova iz Zakona o zaštiti prirode, MORT je dao prohodnost da lokalni Parlament opštine Ulcinj na tekućem zasjedanju usvoji ovu Odluku. Kako smo tokom protekle četiri godine preduzeli važne korake na zaštiti Solane, nastavićemo da sprovodimo dalje odlučne napore da bi se područje u kontinuitetu štitilo i da bi se njime održivo upravljalo u skladu sa zahtjevima zaštite prirode. Budući da Solana predstavlja područje biodiverziteta od međunarodnog značaja, tj. ispunjava šest od devet kriterijuma za proglašenje Ramsar područjem (močvarnim područjem od međunarodnog značaja), prvi naredni korak koji će MORT preduzeti jeste slanje već pripremljenog Ramsar formulara Sekretarijatu Konvencije za nominaciju lokaliteta za upis na ovu listu. Ključno pitanje je svakako dalje pitanje upravljanja, kao i obezbjeđenje znatnih finansijskih sredstava za održavanje adekvatnog vodnog režima, kroz dalji remont pumpnih stanica i ostale infrastukture i slično. Kako je zaštita prirode međunarodna obaveza, a uspostavljanje zaštite nad Solanom kao područjem od univerzalnog biodiverzitetskog značaja važno pitanje na agendi Evropske komisije i brojnih međunarodnih organizacija, značajna je svaka podrška u finansiranju radi uspostavljanja mjera zaštite i promocije prirodnih vrijednosti Solane, obnavljanja proizvodnje soli u adekvatnom obimu, kao i različitih tipova eko-turizma (posmatranje ptica, pješačenje i sl.). Budući da je pružanje odgovarajućeg statusa zaštite Solane i efikasno sprovođenje mjera očuvanja koje dovode do poboljšanja statusa njene zaštite, dio mjerila za zatvaranje Poglavlja 27., čitav proces vezan za zaštitu i upravljanje ovim područjem, nastavićemo transparentno da vodimo i blagovremeno informišemo javnost Crne Gore, Evropsku komisiju, Evropski parlament i ostale zainteresovane subjekte o svim relevantnim informacijama na tom putu. 
Kalimere, drvene kolibe i naprave za ulov ribe, u kanalu Port Milena
Ulcinjska Solana - savršen sklad čovjeka i prirode Autor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica Datum objavljivanja: 8.8.2014. Opis: Promo spot koji je sniman u okviru projekta: "Solana kao etkoturisticka destinacija" , finansirano od strane CEPF - Partnerski fond za ugrozene ekosisteme www.solana-ulcinj.me www.birdwatchingmn.org www.cepf.net Ulcinjska solanaUlcinjska Solana je proizvodni kompleks smješten na jugoistočnoj obali Jadranskog mora, što predstavlja i krajnji jugoistok Crne Gore, na području općine Ulcinj, blizu državne granice s Albanijom. Nalazi se na oko 1 km zračne linije istočno od grada Ulcinja, na 19° 18’ 5,71’’ istočne dužine i 41° 55’ 25,14’’ sjeverne geografske širine.
Ulcinjska solana smještena je na mjestu nekadašnje lagune i močvare u delti Bojane. Izgrađena je 1934. godine, a prva berba soli je realizirana 1935. godine. Zauzima oko 14.5 km2 slanih bazena (ukupna površina područja je 1,477 ha). Solana je okružena kanalom koji drenira okolne močvare i “knete”, ne dozvoljavajući da se njihova voda miješa sa solanskom. Kanali odvode vodu u kanal Port Milena, a zatim u more.Predstavlja jednu od deset najvećih solana na Mediteranu. Solana je od Jadranskog mora odvojena Brijegom od mora i Velikom plažom, a od rijeke Bojane kanalom i nasipima protiv poplava. Ona je važan dio sliva Skadarskog jezera i rijeke Bojane, koji zahvaća 1000 km2 . U Solani pod plitkom slanom vodom površina od oko 1383 ha (92.2% površine cijelog kompleksa solane), a kanali, nasipi, ustave, putevi, industrijska željeznica i objekti zauzimaju oko 109 ha (7.8%). Prijave na 3fok festivalIzvor: ViaDinarica; Kreirano: 28 Maj 2019
Direkcija 3fok festivala poziva sve planinare, alpiniste, speleologe, bouldere, turne skijaše, brdske bicikliste, paraglajdere, avanturiste, biologe, ekologe, kao i sve druge zaljubljenike u planine i planinsku prirodu, a koji imaju fotografski aparat, filmsku ili video kameru, te se služe njima profesionalno ili, pak, amaterski, da svoje radove pošalju na 7. OUTDOOR FOTO & FILM FESTIVAL .KREŠEVO – 3FOK, koji će se održati u Kreševu od 25.7.-28.7.2019.ROK ZA SLANJE RADOVA JE 20.6.2019. PROGRAM FILM/VIDEO Prijava za učešće otvorena je za sve filmske i video radove koji nisu stariji od 3 godine. Autori mogu prijaviti najviše 5 filmova/video radova, koji se uklapaju u osnovnu programsku orijentaciju festivala. Filmovi prikazani na prethodnim izdanjima festivala, ne mogu konkurirati u natjecateljskom programu u 2018. godini i kasnije. Filmovi/video radovi ne smiju biti kraći od 1 minutu i duži od 35 minuta. PROGRAM FOTOGRAFIJA Autori fotografija natječu se u sljedećim tematskim kategorijama:
PRIJAVE SLATI NA E-MAIL, POŠTOM ILI PUTEM ON-LINE FORMULARA PRIJAVE PUTEM E-MAILA: Poslati u cjelosti popunjen prijavni obrazac, koji se može preuzeti na stranici www.3fok.ba, ili tražiti na zahtjev putem e-maila: [email protected], te zajedno sa fotografijama i/ili videom poslati na e-mail: [email protected]. Ukoliko se radi o većem broju fotografija, sadržaj poslati putem servisa WeTransfer na e-mail: [email protected]. PRIJAVE PUTEM POŠTE: Poslati u cjelosti popunjen prijavni obrazac, koji se može preuzeti na stranici www.3fok.ba, ili tražiti na zahtjev putem e-maila: [email protected] zajedno sa fotografijama i/ili videom na adresu Planinarsko društvo „Bitovnja“ (za 3FOK), Fra Grge Martića 44, pp 13, 71260 Kreševo, Bosna i Hercegovina PRIJAVE PUTEM ON-LINE FORMULARA: Potpuno popuniti on-line formular na stranici www.3fok.ba a radove poslatu putem servisa weTransfer. UZ PRIJAVU SE NE PLAĆA NIKAKVA KOTIZACIJA! Sve fotografije koje se šalju na natječaj trebaju nositi naziv imeautora_prezimeautora_naziv_fotografije.jpeg, na primjer: mirsad_mujanovic_ispod_paljenika.jpeg Materijali se dostavljaju najkasnije do 20.6.2019. godine (priznaje se poštanski žig na taj datum). Na pošiljci obavezno treba biti naznačeno: „Nema komercijalne vrijednosti, isključivo za kulturne svrhe!“ Pravilnik i prijavne obrasce možete pronaći na www.3fok.ba Nagradni fondNajbolja fotografija u kategoriji: 250,00 KM Najbolji ultrakratki film: 400,00 KM Najbolji kratki film: 500,00 KM 
Slovenija kandidirala Dinarski krš na Popis svjetske baštine26.5.2019.
Tako će završiti ponuda UNESO-a iz 2011. zemljama od Italije do Albanije da zajednički serijski upišu određeni broj lokaliteta Dinarskog krša na najprestižniji popis svjetske baštine. UNESCO je tada ponudio pilot projekt koji će im pomoći oko toga, ali se još 2015. bio prisiljen povući jer navedene zemlje nisu pokazala dovoljno interesa za zajedničkom kandidaturom. Novinar Hine je u većini zemalja nailazio na zatvorena vrata nakon što je je hrvatska predstavnica sugerirala svojim kolegama u toj mreži da ne daju izjave. Stoga je u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji pokrenuo postupke prava na pristup informacijama, a u Hrvatskoj nakon više odbijanja i upravnu tužbu protiv nadležnog ministarstva. Definitivno propao serijski upis Serijski upis UNESCO predlaže u rijetkim prilikama, kad se radi o iznimnom velikom i vrijednom prostoru kako bi se njegovi najistaknutiji dijelovi zaštitili kroz mrežu lokaliteta. Prvi je put na kršu primijenjen kroz zaštitu tri reprezentativna lokaliteta u Kini 2007. godine. Krš od Trsta do Skadarskog jezera smatra se najbogatijim po geodiverzitetu i biodiverzitetu u svijetu, a pored toga u njemu je nastala znanost o kršu, pa niz stručnih termina za njegove pojave potječe od autohtonih narodnih naziva. Sve to afirmira ukupnu dinarsku baštinu u svjetskim razmjerima. Slovenska strana potvrdila je Hini da je kandidirala svoj Kras, čime je iskoristila pravo svih zemalja Dinarskog krša na buduće kandidature, koja nisu pokazala interes za tim. Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izjavilo je 2015. Hini da »odluka UNESCO-a ni na koji način neće utjecati na nastavak aktivnosti Hrvatske«. »Nastavljamo rad na pripremi nominacije vezane za Dinarski krš te smo otvoreni za suradnju sa svakom zemljom koja iskaže interes za promoviranje i zaštitu vrijednosti Dinarskog krša«, odgovoreno je tada. Zamijenili UNESCO-v Svjetski popis baštine s mrežom geoparkova Republika Hrvatska ostaje otvorena za zajednički pristup nominaciji, a istovremeno se radi na zaštiti navedenog područja na nacionalnoj razini, ponovo su slično odgovorili ovih dana iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. »U posljednjih godinu dana Ministarstvo u suradnji s regionalnom i lokalnom samoupravom radi na proglašenju zaštićenog područja Dinarskog masiva prema nacionalnom zakonodavstvu što u smislu zaštite bioraznolikosti i georaznolikosti te direktnog upravljanja zaštićenim područjem ima prioritet, a predstavlja i svojevrsnu pretpostavku za snažniju argumentaciju budućih međunarodnih nominacija«, rečeno je nedavno. Komisija za UNESCO nije odgovorila na upit Hine. U odgovoru, Ministarstvo se nije osvrnulo na činjenicu da su neostvarenjem zajedničkog projekta zemlje od suradnica postale takmaci, pri čemu Hrvatska nije napravila ni jedan konkretan potez. Ministarstvo nije spomenulo pojam Dinarski krš nego »Dinarski masiv«, koji nije dio ni jednog stručnog dokumenta, niti postoji kao stručni termin na području zaštite krša. Postoji pojam Dinarsko gorje, ali i ono je znatno šire od Dinarskog krša i ne tiče se samo krša. Iz Ministarstva su dodali da se u posljednjih nekoliko godina intenzivno također radilo na »uspješnom proglašenju Viškog arhipelaga UNESCO geoparkom, a u tijeku su i pripreme za nominaciju Biokova i Imotske krajine na listu UNESCO geoparkova također temeljenih na fenomenu krša«. Na upit koji se jasno odnosio na UNESCO-ov Popis prirodne baštine, koji je najprestižniji oblik međunarodne zaštite prirode, Ministarstvo je odgovorilo s projektom koji se tiče druge, relativno mlade kategorije zaštite kroz mrežu geoparkova. Dobro međunarodne važnosti naspram dobra izvanredne i univerzalne vrijednosti Mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a čine područja geološke i geomorfološke baštine od međunarodne važnosti, čiji je cilj zaštita i upravljanje područjem kroz edukaciju i održivi razvoj, kaže se za tu kategoriju zaštite. No, Svjetski popis prirodne baštine okuplja dobra izvanredne i univerzalne vrijednosti koja su kao takva podvrgnuta i posebnomu režimu zaštite i očuvanja. Za uvrštavanje u Popis svako predloženo dobro treba predstavljati izvanredan primjer značajnih geoloških ili bioloških procesa, kao i najznačajnija obitavališta u kojima žive ugrožene životinjske i biljne vrste, obrazlaže se na stranicama UNESCO-a. O razlici u ugledu i zaštiti tih dobara može poslužiti usporedba u poznatost i zaštiti, primjerice, Plitvičkih jezera s jedne, i Papuka ili Viškog arhipelaga s druge strane. Trenutačno 167 zemalja članica UNESCO-a ima zaštićena 1092 dobra na Popisu svjetske baštine, od kojih je 209 prirodnih i 38 mješovitih. Hrvatska ima deset dobara upisanih na UNESCO-ov Svjetski popis baštine, a samo jedan, Plitvička jezera, na Svjetski popis prirodne baštine. Također, Hrvatska je dionik još jednog prekograničnog dobra, u kojem je 12 zemalja dogovorilo zaštitu europske bukve u Alpama, Karpatima, Dinaridima, Mediteranu i Pirenejima. Ostalo su kulturna dobra. Ni Tentativna lista ne upućuje na zaokretNo, ni po Privremenom popisu (»Tentative list«), preko kojeg države članice pokazuju namjeru UNESCO-u da žele kandidirati neko dobro na Svjetski popis, nije moguće naći znak buduće valorizacije Dinarskog krša u Hrvatskoj. Na Privremenom popisu, koji je Hrvatska zadnji put obnovila u siječnju davne 2007. godine, nalazi se 15 dobara, među kojima su tri prirodna: NP Kornati i PP Telašćica zajedno, PP Lonjsko Polje, te Velebit kao cjelina, ali ni jedan pod naslovom Dinarskog krša. Dva od njih su dio Dinarskog krša, ali se u obrazloženjima njihove najave pojam krša spominje kao općenita i jedna od vrijednosti, ali ne Dinarski krš kao brand, posebna vrijednost i najtemeljnija odlika. Ni jedan od njih, primjerice, ne uključuje ni jedno krško polje kao najveću i najkompleksniju kršku pojavu, koja često obuhvaća većinu drugih pojava, a koje su zaštitni znak Dinarskog krša. Vrednovanje Velebita, primjerice, ne dotiče se Ličkog polja na koje se fizički naslanja iako se ono smatra najvećim krškim poljem u svijetu, s mnoštvom iznimno razvijenih pojava, između ostalih, rijekom ponornicom Likom, drugom najdužom krškom ponornicom u Europi. Na jednom njegovom dijelu izgrađena je hidroakumulacija Kruščica, a u planu je nova, HE Kosinj, čime će podzemne vrste iznimne rijetkosti biti dodatno ugrožene. U okviru Ličkog polja nalazi se Pećinski park Grabovača u Općini Perušić, koji se godinama bezuspješno bori za proglašenje »značajnog krajobraza«. Značajni krajobraz je tek sedmi od devet stupnjeva zaštite u nacionalnom sustavu, a krš Ličkog polja vodeća takva pojava u svijetu. Pored toga, Pećinski park Grabovača je kolijevka špiljskog turizma i zaštite pećina u Hrvatskoj. Najstarija turistička pećina u Hrvatskoj, Špilja Samograd kod Perušića, potakla je 1886. osnivanje Odbora za uređenje. Tri godine kasnije pećina je uređena za posjećivanje, ističe povjesničar speleologije Vlado Božić. Slovenija razumjela važnostIz slovenskog Ministarstva za okoliš i prostor odgovorili su da je Slovenija s pilot-projektom Dinarski krš završila 2015., kad je Odbor za svjetsku baštinu ukinuo taj projekt. Dodali su da nemaju podataka o aktivnostima drugih država, jer je svaka država samostalna pri kandidaturi za Popis svjetske baštine. »Slovenija je ove godine poslala kandidaturu za upis Klasičnog krša na Popis svjetske baštine«, zaključili su. Klasični krš oznaka je za kršku regiju na jugu Slovenije, gdje je krš prvi put izučen i opisan. U obrazloženju mini-serijske kandidature, koja obuhvaća cjeline Kras, Podragsko podolje, Krš Postojne i polja Klasičnog krša s dolinom Rakova Škocjana, kaže se da Klasični krš zaokružuje cjelinu tipičnih krških pojava i procesa, te da je također i biotička vruća točka. Dodana vrijednost Klasičnog krša, koji je izdvaja od ostalih krških područja svijeta, jest dugogodišnja i kontinuirana povijest sustavnih istraživanja, kao i razvoja krške terminologije. Kras je kolijevka nove znanosti o kršu, kaže se. Klasični krš dio je Dinarskog krša, najveće kontinuirane krške površine u Europi i među najvećima na svijetu. Na Krasu koji obuhvaća oko 6400 četvornih kilometara ili 27 posto teritorija Slovenije, postoji oko 6000 poznatih i istraženih špilja. Špiljski turizam počeo se razvijati u Klasičnom kršu još u 17. stoljeću, kaže se. Slovenski prijedlog opisuje krška polja u slivu Ljubljanice i ističe njihovu važnost. Samo u tentativnom prijedlogu 45 puta koristi njihov pojam. Također, Slovenija je zaustavila zahvate u okoliš svojih najvažnijih polja, a Cerkniško polje, koje je najprije pokušavala isušiti, pa potopiti, vratila u približno izvorno stanje i proglasila regijskim parkom. Slovenska kandidatura jedina je na tragu UNESCO-ova pilot projekta. Druge zemlje nisu pokazale dovoljno interesa, niti odgovorile na upozorenje vodećeg karstologa iz IUCN-a Paula Williamsa da će na taj način jedna zemlja eliminirati druge iz daljnje kandidature. Nesavladive prepreke novinarimaPrateći sudbinu kandidature, Hinin novinar suočio s brojnim preprekama. Nakon prvog upita, prije više od pet godina, u travnju 2014., hrvatska koordinatorica iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode Mirna Bojić uputila je dopis koordinatorima svih država u kojem kaže da »nije primjereno i poželjno pisati o našim stavovima, tijeku izrade prijedloga i problemima s kojima se susrećemo, jer je to još uvijek prijedlog rasprave među zemljama«, i da je »neobično kako je novinar došao do naših kontakata«. Ministarstvo je odgovaralo da pisanje o tome može štetiti postupku. Slovenija je odmah dala na uvid svoje podatke i planove, ali je šutnja i zatvorenost administracije u četiri države – Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori – potrajala godinama, unatoč više desetaka upita. Stoga je novinar u tim zemljama pokrenuo postupke prava na pristup informacija i u većini zemlja dobio uvide u zbivanja. U Hrvatskoj nije pomoglo ni uredovanje povjerenice za informiranje pa se preko HND-ova Centra za zaštitu slobode javne riječi uključio odvjetnički ured Bandalo & Labavić. Oni su uspjeli preskočiti prepreku Ministarstvu okoliša. Ono je izdalo Rješenja kojim se odbija uvid provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa, što znači da je po njima javni interes bio suprotstavljen iskazanom interesu javnosti. Potom je novinar dobio na uvid zapisnike sa sjednica međunarodne koordinacije za Dinarski krš. Ministarstvo međutim nije dostavilo zapisnik s jedne sjednice kao i mail komunikaciju u kojoj koordinatorica zagovara da se novinaru ne daju podaci. Potom je odvjetnički ured poveo upravni spor, koji je završio negativno po novinara i pravo javnosti. Konačan rezultat je kandidatura slovenskog Krasa na UNESCO-v popis, i potpuna pasivnost drugih država, koje su si zbog toga zauvijek oduzele pravo imati na najprestižnijim popisu svjetske baštine svoj dio Dinarskog krša. Piše: Ivo Lučić za HINU Predstavljen vodič biljnog svijeta Premužićeve staze23.5.2019.
70 godina Nacionalnog parka Plitvička jezera9.3.2019.
Počinje gradnja centra za velike zvijeri u gorskokotarskoj Staroj Sušici21.1.2019.
Na proljeće 2019. će početi gradnja centra za velike zvijeri u Staroj Sušici u Gorskom Kotaru, projekt vrijedan 7,1 milijuna kuna, a centar bi trebao početi s radom u rujnu 2020. godine, najavljeno je u upravi Primorsko-goranske županije. Ravnateljica Javne ustanove »Priroda» Sonja Šišić izvijestila je na konferenciji za novinare kako je od 7,1 milijuna kuna, koliko projekt košta, čak 6 milijuna osigurano iz EU fondova. Centar je zamišljen kao prostor koji bi na inovativan i zanimljiv način približio posjetiteljima posebnosti i vrijednosti očuvanog goranskog kraja, u kojem obitavaju medvjed, vuk i ris, a kao idealna lokacija za smještaj centra prepoznat je kompleks u Staroj Sušici u vlasništvu županije. Taj projekt je jedan od pet europskih projekata Javne ustanove »Priroda«, od kojih su četiri u tijeku, a za peti (proširenje oporavilišta za bjeloglave supove u Belom na otoku Cresu) očekuje se raspisivanje natječaja, na osnovi kojeg bi »Priroda« mogla 'povući' još oko milijun kuna. Pročelnik županijskog Odjela za razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan pohvalio se da je Primorsko-goranska županija među najaktivnijima u provođenju europskih projekata, pri čemu je najavio skori početak izrade nove županijske razvojne strategije od 2020. godine. Zamjenik župana Marko Boras Mandić napomenuo je da je u ovogodišnjem županijskom proračunu osigurano i 200 tisuća kuna za županijske sportske saveze, za rad s mlađim uzrastima u sezoni 2018./2019. Za dodjelu tih potpora raspisan je javni natječaj, a bit će otvoren do 19. veljače. IZVOR: HINA Istarski planinarski put - Novi vodič, dnevnik i zemljovid (2. izdanje)3.2.2019.
ISTARSKI PLANINARSKI PUT Istarski planinarski put se sastoji od četiri dionice. Prva kreće s Crvenog Vrha i završava na planinarskoj kući Žbevnici. Druga kreće od Žbevnica i završava na najvišem vrhu Učke - Vojaku, što je ujedno i najviša točka koju IPP dostiže. Treća dionica kreće od Vojaka do Sisola, a četvrta započinje na Sisolu i završava na svjetioniku Crna Punta nedaleko Koromačna. Ukupna dužina IPP-a je 160 kilometara, a njime upravljaju članice IPS-a (njih trenutno osam). Za prelazak IPP-a predviđa se osam dana, odn. 15-20 jednodnevnih pohoda. Interaktivna planinarska karta Hrvatske na stranici HPS-a1.1.2019.
Od 15.12.2018. na internetskoj stranici Hrvatskog planinarskog saveza nalazi se interaktivna planinarska karta Hrvatske. Karta je dostupna na adresi:
Pristup karti moguć je i sa stranica na domeni HPS-a koje sadrže podatke o hrvatskim vrhovima i planinarskim objektima.
Namjena karte je olakšati planinarima planiranje izleta prikazom planinarskih putova i kuća o kojima se brine HPS. Zamisao o takvoj karti na webu HPS-a postojala je već dugo, no preduvjet za ostvarenje te zamisli bilo je prikupljanje i sistematiziranje obilja podataka o planinarskim putovima, planinarskim kućama i vrhovima. Interaktivni zemljovid rabi i povezuje podatke koje prikupljaju i obrađuju Komisija za planinarske putove HPS-a, Komisija za planinarske objekte HPS-a i Komisija za promidžbu i izdavačku djelatnost HPS-a, pa su prikazani podaci vjerodostojni. Važno je istaknuti da su na karti prikazani samo oni objekti koji se vode u HPS-ovim službenim registrima i bazama podataka. Registar planinarskih putova i Interaktivna planinarska karta Hrvatske sadrže više od 1100 putova te više od 1000 raznovrsnih objekata i lokacija (planinarski domovi, kuće i skloništa, vrhovi, slapovi, jezera i dr.). Posebno je zanimljiva mogućnost prikaza različitih kartografskih podloga. Kao osnovna podloga odabran je OpenStreetMap. Ona sadrži mnogo planinarima korisnih pojedinosti, a korisnik može odabrati i desetak drugih dostupnih podloga, među kojima i karte TK25 Državne geodetske uprave, Googleove karte ili satelitske snimke terena. Interaktivnu planinarsku kartu Hrvatske izradio je suradnik Komisije za planinarske putove, nositelj zlatnog znaka HPS-s, planinarski vodič, markacist i član Uredničkog odbora Hrvatskog planinara prof. dr. sc. Darko Grundler. PROČITAJ VIŠE: Interaktivna planinarska karta Hrvatske. Hrvatski planinarski savez, 5.12.2018. 
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Ostale vijesti
ORJEN - KRIVOŠIJE
Opustjela Vrbica, do unazad tri decenije najčuvenije selo u nikšićkoj opštini DAN, 31.12.2019. DALMACIJA - EKOLOGIJA - ZAŠTITA PRIRODE Ekocid na Zrmanji: Tko će odgovarati za mazut koji sa svakom jačom kišom onečisti rijeku? Dnevnik.hr, 30.12.2019. CRNA GORA – BJELOPOLJSKI KRAJ Problem iseljavanja iz Bistričkog kraja i Vraneša dostigao alarmantne razmjere DAN, 28.12.2019. HRVATSKA - ZAŠTITA PRIRODE - PROJEKTI Projekt: MammalNet Hrvatski planinarski savez, 24.12.2019. HRVATSKA - STANOVNIŠTVO - LINGVISTIKA Tri jezika u Hrvatskoj su pred izumiranjem, od toga dva u Istri Index.hr, 24.12.2019. DALMACIJA – ZAŠTITA PRIRODE Skriveni biser Bukovice: Rijeka Krupa proglašena zaštićenim kulturnim krajolikom, zabranjena nova gradnja i druge štetne aktivnosti Tris, 23.12.2019. CRNA GORA – ZAŠTITA PRIRODE Biogradska gora uskoro pod UNESCO zaštitom? Share Montenegro, 23.12.2019. HERCEGNOVSKO PODRUČJE – BAŠTINA - TURIZAM Željeznički vagon biće atrakcija Zelenike DAN, 22.12.2019. VELEBIT - SREDNJI Predstavljena nova sigurna karta Srednjeg Velebita Novil ist, 21.12.2019. CRNA GORA – BIHOR - TURIZAM TURISTIČKA ORGANIZACIJA PETNJICE UREĐUJE IZLETIŠTA Share Montenegro, 20.12.2019. HRVATSKA – ZAŠTITA PRIRODE Bjeloglavog supa, risa, pastrve, riječnu kornjaču... treba početi štititi i u praksi Share Montenegro, 19.12.2019. HRVATSKA - SPELEOLOGIJA Seminar o topografskom snimanju speleoloških objekta 2019. Hrvatski planinarski savez, 18.12.2019. BIH - BAŠTINA BiH dobila četiri nova nacionalna spomenika, Konak u Sarajevu na listi ugroženih Klix.ba, 18.12.2019. BIOSPELEOLOGIJA Rare ‘child dragons’ found in 5 new caves because of DNA; This baby dragon doesn’t breathe fire Kata Karáth, in Wellston Journal, 14.12.2019. GORSKI KOTAR – FUŽINSKI KRAJ Fužine su pionir kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Prvi izletnici tamo su stigli još 1874. Novi list, 14.12.2019. PROKLETIJE, SJEVEROISTOČNI OGRANAK - ŠTEDIM Planiraju razvoj ski centra na Štedimu RTCG, 14.12.2019. HERCEGOVINA - TURIZAM OCJENA FINANCIAL TIMESA: Hercegovina na šestom mjestu najboljih turističkih lokacija budućnosti Klix.ba, 13.12.2019. GORSKI KOTAR - ŽIVOTINJSKI SVIJET Pogledajte rijetku snimku velikog čopora vukova u Risnjaku Index.hr, 8.12.2019. ISTOČNA BOSNA – JAHORINA - TURIZAM Gondola od Pala do Jahorine Politika.rs, 7.12.2019. ZAPADNA BOSNA – DRVARSKI KRAJ BELEŠKE S PUTA: DRVAR: Grad proslavila Titova pećina, ali i drenjine Politika.rs, 6.12.2019. SRBIJA – STARI VLAH/SANDŽAK Dobrila nije imala nikakve šanse, skončala je kod mesta gde se izlegla Večernje novosti, 6.12.2019. PLANINE RIJEČKOG ZALEĐA – NP RISNJAK U bivšem vojnom objektu na Guslici potpuno novi radijski centar Novi list, 3.12.2019. HERCEGOVINA - TURIZAM Blagaj je prelijep i u decembru: Hercegovina svoju turističku šansu traži i van sezone Klix.ba, 3.12.2019. CRNA GORA – ORJEN - KRIVOŠIJE U UBLIMA I VRBICI ŽIVOT KAO DA JE STAO: U dva sela zimuje svega 20 stanovnika DAN, 3.12.2019. VELIKA KAPELA - TURIZAM Oni nisu digli ruke od Bjelolasice: Dolaze gosti iz Hrvatske i inozemstva i svi su oduševljeni Večernji list, 1.12.2019. JAHORINA – ZIMSKI TURIZAM Na Jahorini danas otvaranje kabinske gondole "Javor - Partizan" Klix.ba, 30.11.2019. BIOKOVO - SPELEOLOGIJA Bajkovit podzemni svijet u utrobi mitske planine: 'Nevjerojatan prizor, čudesan labirint špilja' Večernji list, 24.11.2019. DINARSKO GORJE – PROJEKTI Održan 5. regionalni sastanak inicijative Via Dinarica Via Dinarica, 20.11.2019. VELEBIT – MINSKA SITUACIJA Za razminiranje Paklenice i Velebita 266 milijuna kuna Novi list, 16.11.2019. PLITVIČKA JEZERA – KULTURNA BAŠTINA Arheološka istraživanja daju nove spoznaje o prošlosti Krčingrada Novi list, 15.11.2019. DINARSKO GORJE – GEOLOGIJA - HERCEGOVINA Predstavljena knjiga "Presvlačenja krša" Ive Lučića Glas istre, 13.11.2019. CRNA GORA – NP DURMITOR Nacionalni park Durmitor imao najuspješniju turističku godinu - do kraja godine očekuju 270 hiljada turista Dinaric Arc Parks, 12.11.2019. OTOK RAB - CIKLOTURIZAM CIKLOTURIZAM - Na dva kotača: Lopar iduće godine planira postati outdoor destinacija Novi list, 11.11.2019. GORSKI KOTAR – BROD MORAVICE "Divljina s pogledom na more": Gorski kotar dobiva novu "planinu" za osvajanje Novi list, 11.11.2019. HRVATSKA – NP MLJET Predstavljene autohtone mljetske sorte vinove loze i otvorena izložba o špiljama Naconalni park Mljet, 11.11.2019. HRVATSKA – POUNJE – EKOLOGIJA Predstavljene autohtone mljetske sorte vinove loze i otvorena izložba o špiljama Ideje.hr, 9.11.2019. CRNA GORA – NP BOGRADSKA GORA Otvoren Edukativni kutak NP Biogradska gora u Kolašinu Dinaric Arcs Parks, 6.11.2019. RIJEČKO PODRUČJE - PLATAK Umro je Prpa. Dobri duh Velebita nađen je mrtav u šumi Novi list, 3.11.2019. VELEBIT Umro je Prpa. Dobri duh Velebita nađen je mrtav u šumi Index.hr, 1.11.2019. GORSKI KOTAR - LOKVARSKI KRAJ - TURIZAM Novi zimski aduti: Atraktivno izletište Golubinjak dobiva sadržaje za produljenje sezone Novi list, 30.10.2019. CRNA GORA - GRAHOVO Na temeljima ruševina Grahova sada se snimaju ratni filmovi DAN, 28.10.2019. HRVATSKA – POUNJE – EKOLOGIJA Predstavljene autohtone mljetske sorte vinove loze i otvorena izložba o špiljama Tris.com.hr, 27.10.2019. SRBIJA – ZLATIBOR Na krovovima zlatne planine Politika.rs, 26.10.2019. SRBIJA – GOLIJA – ZAŠTITA PRIRODE Golija poslednje utočište za najređe sove u Srbiji Politika.rs, 26.10.2019. CRNA GORA – NP PROKLETIJE Dinaric arc Parks, 25.10.2019. GORSKI KOTAR - PROJEKTI PROJEKTI Pri kraju radovi na obnovi nekadašnje kuće čuvara brane u Lokvama Novi list, 23.10.2019. GORSKI KOTAR - PROJEKTI NP Risnjak: Kroz mjeru 8 do edukativnih staza u risnjačkom masivu, staništu velikih zvijeri Ruralni razvoj.hr, 23.10.2019. CRNA GORA - ŠTEDIM - AHMICA Put prema Hajli spreman za asfaltiranje, pijaca se završava RTCG, 23.10.2019. CRNA GORA – ZAŠTITA PRIRODE Crna Gora: Šest rijeka slobodnog toka sigurno od devastacije! WWF Adria, 21.10.2019. RAB – PLANINARSTVO - TURIZAM Nijemci oduševljeni Rabom: 'Tamo je jedna od najljepših planinarskih staza Europe' Novi list, 20.10.2019. SLOVENIJA – LJUBLJANSKO BARJE Na Ljubljanskem barju bo zaživela koliščarska vas (sojeničko naselje, op.) RTVSLO, 18.10.2019. DALMACIJA – PP VRANSKO JEZERO PP VRANSKO JEZERO Električni brod čeka svoju luku, a vlak za razgledavanje registraciju Dinaric Arc Parks, 18.10.2019. GORSKI KOTAR / LIKA - PRIRODA Iako je godina manje rodna, medvjedi lako pronalaze hranu. Za desert im posluže i košnice pčela Novi list, 16.10.2019. LIKA – PERUŠIĆKI KRAJ Vidre su se vratile u Kaluđerovac, ali ljudi još nisu Novi List, 10.10.2019. ŠTEDIM - AHMICA Na Štedimu porušeno devet vikendica DAN, 8.10.2019. LIKA – GOSPIĆKI KRAJ PARK-ŠUMA JASIKOVAC - Zašto presušuje zelena oaza Hrvatske? Za bolesti šuma krivi su potkornjaci i - čovjek Novi List, 7.10.2019. GORSKI KOTAR - SKRAD U Skradu kane obnoviti cestu prema Zelenom viru i uzdaju se u pomoć EU fondova Novi List, 7.10.2019. GORSKI KOTAR - RISNJAK ZAŠTITA VELIKIH ZVIJERI - U Nacionalnom parku Risnjak otvoreno oporavilište za mladunčad risa Novi List, 2.10.2019. SPLITSKO PODRUČJE - MARJAN Splitskom Marjanu prijeti nova velika katastrofa, pogledajte fotografije Index.hr, 2.10.2019. BOKA KOTORSKA - ZAŠTITA PRIRODE Tri morske kornjače ubijene za mjesec RTCG, 28.9.2019. SKADARSKO JEZERO – NACIONALNI PARK SKADARSKO JEZERO: Za dvije godine udvostručen broj turista RTCG, 28.9.2019. OTOK KRK HODOČASNIČKI TURIZAM: Camino Krk - nova ruta europske mreže puteva DAN, 20.9.2019. CRNA GORA – BJELOPOLJSKI KRAJ Istraživački tim da zaštiti rijeku Lim DAN, 17.9.2019. CRNA GORA – BJELOPOLJSKI KRAJ Bistricu će svim silama braniti od uništitelja DAN, 12.9.2019. VELEBIT - SPELEOLOGIJA Nova otkrića na Velebitu: Duboke jame su jedna od svjetskih posebnosti Hrvatske HPS, 16.9.2019. ULCINJSKO PRIMORJE – ZAŠTITA PRIRODE Ulcinjska solana na Ramsar listi močvarnih staništa od svjetskog značaja Dinaric Arc Parks, 9.9.2019. KVARNER – ZAŠTITA PRIRODE DAN STRVINARA: Opstanak bjeloglavih supova od neprocjenjive je važnosti. Samo ovog ljeta spašeno ih je 11 Novi list, 8.9.2019. CRNA GORA – PROKLETIJE – PLAVSKI KRAJ RAMO GUTIĆ SAOPŠTIO DA JE MHE JARA POTPUNO NARUŠILA EKOSISTEM: Babinopoljska rijeka presušila DAN, 8.9.2019. CRNA GORA - CRMNICA Prvi festival grožđa za ponos Crmnice DAN, 8.9.2019. GORSKI KOTAR - PROJEKTI EU PROJEKT: LOKVE Nekadašnja stražarnica na jezeru postaje novi kulturni centar Novi list, 5.9.2019. BOSNA I HERCEGOVINA / CRNA GORA / SRBIJA – ZAŠTITA PRIRODE - PROJEKTI Srbija, BiH i EU grade istraživački centar na Tjentištu Radio Foča, 4.9.2019. CRNA GORA / BIH - LEBRŠNIK Turisti iz Srbije stradali na Lebršniku Radio Foča, 4.9.2019. DUVANJSKI KRAJ - SPELEOLOGIJA Ekspedicija „Ponor Kovači – Izvor Ričine 2019″: Nova otkrića u duvanjskim špiljama Tomislavcity.com, 30.8.2019. GORSKI KOTAR – NP RISNJAK PROJEKT 'VEZE PRIRODE': FOTO Na Risnjaku otkriveno 57 novih vrsta leptira Novi list, 28.8.2019. KVARNER - SPELEOLOGIJA SPELEOLOŠKO OTKRIĆE: Na lošinjskom Studencu otkrivena atraktivna jama. Dobila je ime - Hrvatica Novi list, 27.8.2019. LIKA – PLITVIČKA JEZERA – TURIZAM Plitvice 'prodisale' uvođenjem online ulaznica. Nema boljeg vremena za posjet ovom dragulju prirode Novi list, 19.8.2019. CRNA GORA – PLANINARSTVO – TURIZAM PODACI GSS: Planine prošle i ove godine uzele pet života RTCG, 19.8.2019. CRNA GORA – PROKLETIJE – TURIZAM Rekordna sezona, dominiraju gosti iz dijaspore RTCG, 19.8.2019. BOSNA I HERCEGOVINA – TULZANSKI KRAJ – TURIZAM Lagune u gradu soli Politika.rs, 18.8.2019. SRBIJA – ZLATIBOR – TURIZAM Rekordna letnja poseta Zlatiboru Politika.rs, 18.8.2019. VELEBIT – JUŽNI - SPELEOLOGIJA Velik uspjeh speleologa: na Velebitu spojili dvije jame HTV, 17.8.2019. KVARNER - UČKA TAJNOVITI KVARNER - Biti u Veprincu znači biti dva prsta do neba Novi List, 17.8.2019. VELEBIT – JUŽNI - SPELEOLOGIJA Crnopački špiljski sustav postao hrvatsko speleološko središte HTV, 14.8.2019. VELEBIT – SJEVERNI - SPELEOLOGIJA Nova otkrića u podzemlju NP Sjeverni Velebit - Hrvatska bogatija za još jednu duboku jamu HPS, 12.8.2019. DALMACIJA - KAMEŠNICA Noćni uspon na Konj (novo planinarsko sklonište) HPS, 12.8.2019. SENJSKO BILO Medvjed mu odgrizao palac i dio noge, spasili ga njegovi psi Novi List, 11.8.2019. ISTRA - UČKA Radovi na Učki: U bivšem peradarniku niče "visitor centar" vrijedan 50 milijuna kuna Novi List, 10.8.2019. ISTRA - UČKA Najbolje društvo u planini: Proveli smo dan s rendžerima u Parku prirode Učka Novi List, 6.8.2019. CRNA GORA - EKOLOGIJA Cijevna najčistija, Tara nije kakva je bila RTCG, 5.8.2019. GORSKI KOTAR – RISNJAK SLOVENSKO-HRVATSKI EU PROJEKT - ISTRAŽIVANJE O BIORAZNOLIKOSTI: Risnjak je dom leptira, a ne samo medvjeda, vuka i risa Novi list, 3.8.2019. HERCEGOVINA – PLANINA ČABULJA Speleolozi istraživali lokalitet Vrdi na dubini od 260 metara, pronašli nove vrste Klix.ba, 2.8.2019. ISTRA – TURIZAM – PLANINARSTVO Nova Istra trails topografska karta za područje Labina i Raše HPS, 31.7.2019. CRNA GORA - DURMITOR Oskar prvi izašao na Bobotov kuk, hiljade ga slijedile Vijesti, 28.7.2019. CRNA GORA – TARA - RAFTING Na lokalitetu Žugića Luke - Završen rafter centar DAN, 28.7.2019. GORSKI KOTAR – TRADICIJA - GASTRONOMIJA Goranski medun prvi dobio zaštićenu oznaku izvornosti Novi list, 26.7.2019. ZAPADNA BOSNA - POUNJE Una regata: Više od 400 učesnika prepustilo se adreanalinu na vodi Klix.ba, 25.7.2019. SRBIJA - BAŠTINA Tršić i Tronoša - područje izuzetnog značaja Politika.rs, 24.7.2019. SARAJEVO – OZREN (SARAJEVSKI) Borije su vazdušna banja i neiskorišteni zeleni dragulj nadomak Sarajeva Klix.ba, 20.7.2019. CRNA GORA – KOLAŠINSKI KRAJ Adaptiran objekat u Botaničkoj bašti Dulovine RTCG, 18.7.2019. HRVATSKA – DINARA / KNINSKA KRAJINA - EKOLOGIJA Kninu prijeti ekološka katastrofa, ugrožen i NP Krka! Slobodna Dalmacija, 9.7.2019. CRNA GORA - KOMOVI Donesena odluka o o visini i načinu plaćanja naknada za korišćenje dobara parka prirode “Komovi” - Za ulaz u zaštićenu zonu po jedan euro DAN, 7.7.2019. CRNA GORA - HAJLA Manifestacija na Hajli posvećena destogodišnjici izgradnje prvog planinarskog doma DAN, 6.7.2019. ISTOČNA BOSNA - PALJANSI KRAJ Vrelo Miljacke: Veličanstvena priroda koja ostavlja bez daha, samo dva kilometra od Pala Klix.ba, 6.7.2019. ISTOČNA BOSNA - JAHORINA Šumskom stazom od ski centra do Saračevih njiva na Ravnoj planini Klix.ba, 1.7.2019. ALBANIJA – CRNA GORA - EKOLOGIJA SVJEDOČILI INTENZIVNIM RADOVIMA - Green Home: Ukoliko Crna Gora nešto ubrzo ne preduzme, Cijevna bi mogla biti izgubljena Vijesti online, 30.6.2019. HRVATSKA - DINARA Održan pohod na Dinaru, najviši vrh RH Hrvatski planinarski savez, 24.6.2019. VELEBIT - PLANINARSTVO Pola stoljeća Velebitskog planinarskog puta Hrvatski planinarski savez, 24.6.2019. HRVATSKA - FAUNA Siroče medvjeda nađeno kod Vrbovskog dobilo novi dom: Mali medo Matija stigao u Kuterevo Novi list, 23.6.2019. HERCEGOVINA - STOLAC Grad tužnih priča: Stolac propada u čekanju preokreta i boljih dana Klix.ba, 22.6.2019. HRVATSKA / SLOVENIJA - FAUNA Risovi Doru i Goru s Risnjaka prešli u Sloveniju. Jedan od njih je stigao gotovo do Ljubljane Novi list, 21.6.2019. LIKA - VELEBIT Obilježavanje 50 godina Velebitskog planinarskog puta Hrvatski planinarski savez, 14.6.2019. VELEBIT - JUGOISTOČNI Rekonstrukcija staza: Cerovačke špilje zatvorene za posjetitelje do jeseni Novi ist, 12.6.2019. CRNA GORA – ROŽAJSKI KRAJ Ganića kula zasijaće punim sjajem, u obnovu ulažu 150.000 eura DAN, 12.6.2019. CRNA GORA – N.P. LOVĆEN U nedjelju „Šetnja za zeleni Lovćen” DAN, 12.6.2019. ALBANIJA / CRNA GORA – PROKLETIJE PROJEKAT SAVJETA ZA REGIONALNU SARADNJU; Prokletije i kultura DAN, 11.6.2019. BOKA KOTORSKA- BAŠTINA NJEMAČKI ISTRAŽIVAČ FABIJAN DITRIH ZAPREPAŠĆEN PLANOVIMA ZA GRADNJU NA LUŠTICI; Uništavaju bogato kulturno nasleđe DAN, 7.6.2019. HERCEGOVINA - TURIZAM Hercegovina u top 10 evropskih destinacija za ljeto 2019. Klix.ba, 22.5.2019. ROŽAJSKI KRAJ - EKOLOGIJA Lovničkom rijekom pluta brdo smeća DAN 20.5.2019. BOSNA I HERCEGOVINA - TURIZAM New York Times o ljepotama BiH: Zemlja u kojoj se budi uspavana ljepotica Klix.ba, 20.5.2019. SRBIJA -KANJON DRINE Veliki „Grizli” u kanjonu Drine Politika.rs, 19.5.2019. LIKA – MALA KAPELA U Lici smo posjetili najdužu "zračnu pistu" u Europi: 'Adrenalin je prejaka droga kojoj je teško odoljeti' Novi list, 18.5.2019. GORSKI KOTAR – LIČ (FUŽINE) Posjetitelji Liča oduševljeni gljivama i samoniklim biljem Novi list, 13.5.2019. CRNA GORA – VRANEŠ – EKOLOGIJA Rijeku će braniti svim raspoloživim sredstvima DAN, 12.5.2019. CRNA GORA - TURIZAM U toku peta faza izgradnje pristupnog puta za budukći ski centar Hajla Štedim DAN, 10.5.2019. ORJEN – TURIZAM I PLANINARSTVO Ove sezone organizovana turistička ponuda u zaleđu - Obilazak četiri simbola Orjena DAN, 8.5.2019. GORSKI KOTAR - TRADICIJSKA GASTRONOMIJA Goranski krumpir i nadjev postaju novi brend Novi list, 7.5.2019. CRNA GORA - NIKŠIĆKI KRAJ – ZAŠTITA PRIRODE Ekološki poret “Ozon“ realizuje inicijativu za zaštitu gornjeg toka Zete DAN, 7.5.2019. BOSNA I HERCEGOVNA - PRENJ VAŽNO OBAVJEŠTENJE – Mina na planinarskoj stazi Planinarski savez Bosne i Hercegovine, 4.5.2019. VELEBIT - KUTEREVO Uginula medvjedica Mirna ZOO, legenda Utočišta za medvjede u Kuterevu Novi list, 28.4.2019. UČKA - PUBLICISTIKA Znanstveni skup posvećen 'gorskoj kraljici' Novi list, 27.4.2019. GORSKI KOTAR – DELNIČKI KRAJ ŠUME SU ŽIVOT - Osam tisuća sadnica posađeno na lokaciji Šaroglin Novi list, 27.4.2019. SRBIJA - PLANINA TARA Turizam s pogledom na medveda Politika.rs, 27.4.2019. PELJEŠAC Na Pelješcu po prvi puta uočen medvjed HRT, 25.4.2019. STAROVLAŠKO-RAŠKE PLANINE - JELICA Medved protrčao kroz čačansko naselje Politika.rs, 19.4.2019. SZ SRBIJA – PLANINA TARA EPS: Dobili odštetu da uklone objekte uz Zaovinsko jezero, a izgradili nove Politika.rs, 18.4.2019. BIH – GRADAČAC – BAŠTINA Uskoro počinje obnova Starog grada i Kule Zmaja od Bosne u Gradačcu Klix.ba, 15.4.2019. CRNA GORA - BJELASICA Novi sadržaji u Biogradskoj gori: Posmatranje medvjeda, suvenirnica, botanička bašta… Share Montenegro, 14.4.2019. DIARSKO GORJE - LITERATURA Nova knjiga "Speleologija", još atraktivnija i opsežnija Hrvatski planinarski savez, 10.4.2019. ALBANIJA - TRADICIJA Albanske tinejdžerice već godinama žive u raljama krvne osvete Index.hr, 9.4.2019. HRVATSKA – GORSKI KOTAR UNIŠTEN DOM JANČARICA - Planinari sumnjaju na migrante zbog rute koja ide prema Sloveniji Jutarni List, 8.4.2019. DRVARSKI KRAJ - TURIZAM Titovu pećinu godišnje posjeti i do 10.000 turista Klix.ba / SRNA, 6.4.2019. ZAPADNA BOSNA – DRVARSKI KRAJ Titova pećina u Drvaru zatvorena za turiste Politika.rs, 4.4.2019. BOSNA I HERCEGOVINA – MINSKA SITUACIJA Do 2025. BiH bi trebalo da bude očišćena od mina Politika.rs, 3.4.2019. SRBIJA – PLANINA TARA Dragulj Tare u blatu Politika.rs, 3.4.2019. MOKRA GORA - CRNA GORA – KOSOVO – SRBIJA Mokra gora kao neotkriveni biser DAN, 1.4.2019. DURMITOR – ZAŠTITA PRIRODE Zaštitimo Durmitor i Taru za buduće generacije DAN, 30.3.2019. BIH – CRNA GORA - SRBIJA Poboljšava se turistička ponuda, razvijeni "Bike Friendly" standardi za BiH, Srbiju i Crnu Goru Klix.ba, 29.3.2019. CRNA GORA - SINJAJEVINA Sinjajevina je dragulj, a ne vojno smetlište DAN, 29.3.2019. SZ SRBIJA – TARA – ŽIVOTINJSKI SVIJET Sa medvedima na „dobar dan” Politika.rs, 28.3.2019. CRNA GORA - TURIZAM TURISTIČKA SIGNALIZACIJA NA PANORAMSKIM RUTAMA - Postaviće 1.100 znakova DAN, 28.3.2019. ORJEN - PARAGLAJDING RADOVI NA DIZDARICI - Izletište i vidikovac DAN, 27.3.2019. SRBIJA – PLANINA TARA Rendžeri su u modi Politika.rs, 24.3.2019. DALMACIJA - TURIZAM Vransko jezero - raj za bicikliranje (+VIDEO) HRT, 13.3.2019. GORSKI KOTAR – ZAŠTITA PRIRODE U Gorski kotar stiže ris iz - Rumunjske Novi list, 4.3.2019. SPLIT – MARJAN – ZAŠTITA ŠUMA Uništen je splitski Marjan. Slike su strašne Index.hr, 3.3.2019. SARAJEVO - TREBEVIĆ Sarajevo: Gradsko vijeće podržalo izgradnju skijaške staze na Trebeviću Radio Sarajevo, 26.2.2019. BANOVIĆI - TURIZAM Banovići unapređuju turističku ponudu: Uz popularnog Ćiru dolazi i turistički vozić Klix.ba, 21.2.2019. NIKŠIĆKI KRAJ – ZAŠTITA PRIRODE Fenomen Dinarida u Gornjem polju u lošem stanju: Estavela u smeću DAN, 21.2.2019. SPLIT – MARJAN – ZAŠTITA PRIRODE Splitski Marjan je uništen. Čeka li ista sudbina sve naše borove šume? Index.hr, 19.2.2019. GORSKI KOTAR - ZAŠTITA PRIRODE NOVO U STAROJ SUŠICI - Ris, vuk i medvjed bit će u svom "domu" u rujnu iduće godine Novi list, 16.2.2019. BOKA KOTORSKA - BAŠTINA CG će sačuvati Kotor na UNESCO listi RTCG, 15.2.2019. UČKA - TURIZAM Rijeka dobiva najdužu žičaru u Europi HRT, 12.2.2019. SPLIT – BRDO MARJAN KATASTROFA NA MARJANU Posumnjali ste u istinitost satelitskih snimki? Pogledajte najnovije poražavajuće fotografije! Dalmacija danas, 10.2.2019. KOLAŠINSKI KRAJ - BAŠTINA - GASTRONOMIJA Lisnati sir postaje zaštićeni brend RTCG, 9.2.2019. CRNA GORA - KUČKE PLANINE Medun - usnulo ilirsko utvrđenje RTCG, 7.2.2019. UČKA - TURIZAM - MOŠĆENIČKA DRAGA Novi sadržaji u zaleđu Mošćeničke Drage: Mitski park Trebišće magnet za turiste Novi list, 6.2.2019. GORSKI KOTAR - AKTIVNOSTI NA SNIJEGU Goranskim skijalištima prijeti scenarij - ključ u bravu Novi list, 4.2.2019. BOKA KOTORSKA - BAŠTINA "Goražda" odolijeva vremenu, a hoće li neodgovornoj ruci čovjeka? RTCG, 3.2.2019. HRVATSKA - PLANINARSTVO Promotivni planinarski filmovi "Hrvatske planine" i "Hrvatske planinarske kuće" Hrvatski planinarski savez, 2.2.2019. HRVATSKA – SLOVENIJA – ZAŠTITA PRIRODE CARNIVORA DINARICA: Hrvati i Slovenci čuvaju medvjeda, risa i vuka Novi list, 30.1.2019. HRVATSKA - ENERGETIKA Pokreće se nadmetanje za dozvole za istraživanje nafte i plina u Dinaridima HRT, 30.1.2019. SARAJEVO - TREBEVIĆ Stari Grad: Na proljeće počinje pošumljavanje Ablakovine Radio Sarajevo, 25.1.2019. HERCEGOVINA - INICIJATIVE Neprocjenjivo endemsko bilje obogatilo Počitelj Oslobođenje, 21.1.2019. LIKA – KOSINJSKA DOLINA Odumiru bez signala za uzbunu: "Nemamo ni cura, a sad bi nas potopili zbog hidrocentrale" Novi list, 21.1.2019. HERCEGOVINA - POČITELJ Osnovati muzej, ali prvo spriječiti postavljanje bandera Oslobođenje, 19.1.2019. CRNA GORA - KOMOVI Proširiti Park prirode Komovi DAN, 17.1.2019. CRNA GORA - BJELASICA - SKIJANJE Ski-centar Cmiljača završiće do 2022. RTCG, 17.1.2019. VELEBIT - SJEVERNI NOVI OBRASCI PONAŠANJA: Boravak u Utočištu za medvjede Kuterevo bez laptopa, tableta i mobitela Novi list, 13.1.2019. DALMACIJA – ALPINIZAM Senzacija u Vruji: nakon 63 pokušaja Slovenac uspio savladati jedan od najtežih penjačkih smjerova na svijetu Slobodna Dalmacija, 11.1.2019. HERCEGOVINA - ŠUMARSTVO U Hercegovini su i šume nacionalno pitanje Oslobođenje, 10.1.2019. SLOVENIJA – ŽIVOTINJSKI SVIJET MRKI MEDVJED POSVAĐAO SLOVENCE Ekološka udruga stopirala vladinu odluku o odstrjelu 200 divljih životinja Novi list, 9.1.2019. GORSKI KOTAR – ZAŠTITA ŠUMA OHRABRUJUĆI REZULTATI MONITORINGA: JENJAVA KRIZA U PRIVATNIM GORANSKIM ŠUMAMA Lani uhvaćeno 73% manje potkornjaka nego 2017. Novi list, 8.1.2019. BOSNA I HERCEGOVINA – ZAŠTITA PRIRODE Kako u Bosni nestaje bosanski bor Mreža za izgradnju mira, 6.1.2019. CRNA GORA – BARSKO PRIMORJE Stari Bar: Obnovili most preko Suvog potoka DAN, 5.1.2019. GORSKI KOTAR – ŽIVOTINJSKI SVIJET Dabrovi su se vratili u dolinu Kupe? Simpatični glodavci ostavili su vidljiv trag Novi list, 6.1.2019. CRNA GORA - PODKOMOVLJE Uređivao odmorište Kotobiljski izvor DAN, 3.1.2019. CRNA GORA - ORJEN Okupljeni oko badnjaka, mještani Đulića pozvali nadležne da zaustave iseljavanje stanovništva DAN, 3.1.2019. |
