Duboštica

Duboštica je naseljeno mjesto u općini Vareš. Bila je jako rudarsko središte u srednjem vijeku još prije osmanske okupacije. Također je bila mjestom ubiranja carina 1398. godine. Bosanski kralj je ubirao te carine.

NAJSTARIJE SELO OPŠTINE VAREŠ DUBOŠTICA
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 30.3.2025.
Opis. Duboštica je malo selo koje je poznato po svojoj prirodnoj ljepoti i bogatoj historiji. Od Vareša je udaljeno 21 km. Ovo selo kao i mnoga druga sela u ovom djelu BiH ima svoju priču koja seže unatrag u vijekove. Duboštica je tipično bosansko selo okruženo gustim šumama, brdima i čistim izvorima vode. Selo je poznato po poljoprivredi, stočarstvu i nekada davno po rudarenju u ovom djelu BiH. Duboštica je bilo jako rudarsko središte u srednjem vijeku jos prije osmanske okupacije. Takođe je bilo mjesto ubiranja carina 1398 godine. Bosanski kralj je ubirao te carine. Duboštica je najstarije selo u opštini Vareš. Tokom srednjeg vijeka područje oko Vareša uključujući i Dubošticu bilo je poznato po rudarskim aktivnostima. Ovo područje je pripadalo bosanskom kraljevstvu a bogata nalazišta željeza i drugih metala činile su ga važnim ekonomskim centrom. Duboštica je poznata po svojoj prirodi i obilju vode, kroz selo i njegovu okolini protiče nekoliko manjih potoka i rijeka. Glavni vodotok sela je potok Duboštica po kojem je selo i dobilo ime. BOROVIČKE NJIVE Amel Besirevic BIH Borovičke njive su dio sela Duboštica poznate po plodnom zemljištu i prirodnoj ljepoti. Ovaj lokalitet smješten je  u brdovitom području. Ime Borovičke njive sugerira da je područje bilo okruženo borovim šumama, ili da je povezano sa lokalnim biljem poput borovnice. Legenda o skrivenom blagu jedna je od najpoznatijih priča o Duboštici iz vremena osmanlija. Prema predanju tokom turske okupacije lokalni stanovnici su zakopali svoje dragocjenosti kako bi ih sačuvali od osvajača. Blago je navodno zakopano u šumi blizu sela, a oni što su ga sakrili nestali su tokom ratova. Prema popisu stanovništa iz 1991 godine u selu je živjelo 118 stanovnika od toga 81 Hrvat, 2 Srbi, 23 Jugoslaveni i 12 Ostali Prema popisu stanovništva iz 2013 godine u selu je živjelo 56 stanovnika, od toga 48 Hrvati, 3 Bosanci i 2 Srbi. Danas u selu živi 40 stanovnika.

---

​RIJEKE DINARSKOG GORJA > RIJEKE CRNOMORSKOG SLIVA > SLIV SAVE > Porječje rijeke Bosne

PORJEČJE RIJEKE BOSNE

---

BOSNA (rijeka)

Bosna (rijeka)
Vrelo Bosne
Mala Bosna

SPREČA
​Spreča

JALA
Jala

SOLINA
Solina (rijeka)

TURIJA
Turija (rijeka u BiH)

OSKOVA
Oskova

GOSTELJA
Gostelja

USORA

Usora je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijevi pritok Bosne, u koju se ulijeva južno od Doboja. Nastaje u Tesliću, spajanjem Male Usore (s lijeva) i Velike Usore (s desna). Dužina rijeke Usore je 82 kilometra. Lijeve pritoci rijeke Usore su Djedovac, Katića rijeka, Lukića rijeka i Grabovača, a desni: Grgin potok, Radušica, Kopajka, Talin potok i Tešanjka koja je najveća i naznačajnija pritoka. Usora se ulijeva u Bosnu u Makljenovcu, općina Doboj. Najviši vodostaj Usore je u travnju/aprilu kad je i najveći protok, a najniži u kolovozu/avgustu, čijem niskom vodostaju prethodi najniži protok vode srpnju/julu i kolovozu/avgustu. Razlog su velike travanjske oborine i otapanje snijega s okolnih brda, a kolovoz je u ovim krajevima najsušniji mjesec u godini. Uz Usoru prevladaju hidromorfna tla - aluvijalno tlo – fluvisol, kojeg je osobito na lijevoj obali. Šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris incl. Genisto elatae – Quercetum roboris) rastu u dolini rijeke Usore.
Cijeli prostor oko ove rijeke i njezinih pritoka nosi povijesni naziv Usora.

​Usora (rijeka)​

TEŠANJKA
​Tešanjka

MALA USORA
​Mala Usora

VELIKA USORA
​Velika Usora

UZVINSKA RIJEKA
​Uzvinska rijeka

BLATINSKA RIJEKA
Blatnica (rijeka)

PRENJA
Prenja

KRIVAJA
Krivaja

STUPČANICA
Stupčanica

BIOŠTICA
​​Bioštica

KALJINA
Kaljina (rijeka)

DUBOŠTICA
Bosna < Krivaja < Duboštica (L)

Rasadi donji, rijeka Duboštica
By Ref B., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=53167619

Duboštica (rijeka) 1
Autor: L .H Datum objave: 1.6.2020.

Duboštica rijeka iznad istoimenog naselja Duboštica
By Ref B., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=53004807

RAVNA RIJEKA
Bosna < Krivaja < Duboštica < Ravna rijeka 

Ravna rijeka kod Duboštice
Autor Ref B., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=57129458

Ravna rijeka kod Duboštice
By Ref B., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=57129453

GOSTOVIĆ
​Gostović (rijeka)

BURETINA

BABINA RIJEKA / BABIŠNICA
Babina rijeka (Babišnica)

LAŠVA
Bosna < Lašva (L) 

Lašva

KRUŠČICA
Kruščica (rijeka)

KOZICA
Kozica (pritoka Lašve)

BILA
Bila (Lašva)

JASENICA
Bosna < Lašva < Bila < Jasenica (L)

Rječica Jasenica utječe u Bilu kod sela Mehurići, uzvodno od Han Bile.

NETAKNUTI DIO PRIRODE U BILJANSKOJ DOLINI-VODOPAD JESENICA
Autor: BILJANSKA DOLINA Datum objave: 7.7.2024.

ZGOŠĆA

Zgošća (rijeka)

RIBNICA
Ribnica (pritoka Bosne)

GORUŠA / GORUŠICA / GORUŠ / GAVRANIĆ
Goruša (rijeka)

TRSTIONICA
​Trstionica

BUKOVICA
​Bukovica (pritoka Trstionice)

FOJNICA (FOJNIČKA RIJEKA)

Rijeka Fojnica nastaje spajanjem dvije manje riječice ►Dragače i ►Željeznice. DRAGAČA izvire s vrhova Vranice, iz Prokoškog jezera i duga je oko 30-tak kilometara i protječe kroz grad Fojnicu. ŽELJEZNICA izvire ispod planine Zec. Obje su još uvijek pitke u svojim gornjim tokovima. Nakon što se ove dvije rijeke spoje nastaje rijeka Fojnica, dugačka oko 45 kilometara koja protječe kroz gradove Kiseljak i Visoko te se ulijeva se u rijeku Bosnu u Visokom (na 430 m n.v.). Fojnica do svoga ušća prima vode više od 200 potočića, a u Visokom i jednu veću pritoku, rijeku ►Lepenicu. Temperatura vode rijeke Fojnice se kreče od 5 do najviše 20 stupnjeva pred kraj ljeta, po čemu je Fojnica u skupini hladnijih rijeka Bosne i Hercegovine. Izuzetno je bogata kisikom što pogoduje raznovrsnoj flori i fauni te salmonidnim vrstama ribe (potočna pastrva, lipljen, mladica).

​Fojnička rijeka

LEPENICA
​Lepenica (rijeka u BiH)

BIJELA RIJEKA (pritoka Lepenice)
Bijela rijeka (pritoka Lepenice)

KREŠEVKA
Kreševka

STAVNJA
​Stavnja

Rijeka Stavnja

MISOČA
Misoča (rijeka)

VOGOŠĆA

MILJACKA

MILJACKA nastaje kod sela Buloga od dvije udružene rijeke, ►Paljanske Miljacke (izvire ispod Jahorine) i ►Mokranjske Miljacke (izvire ispod Romanije) i teče oko 6 km kanjonom, probijajući se silnom planinskom snagom između strmih, stjenovitih planinskih ogranaka, sad širim, nekad užim, pa višim, onda opet nižim kanjonom, sve do Sarajeva i dalje prema rijeci Bosni.

​Miljacka​

Rijeka Miljacka
Opis videa: Dokumentarni ekološki film Rijeka Miljacka u trajanju 13 minuta. Film je snimljen amaterskom tehnikom, 2010. i 2011. godine. Film Rijeka Miljacka - od izvora do ušća govori o sudbini rijeke Miljacke, koja izvire u netaknutoj čistoj prirodi i svojim kratkim tokom protičući kroz grad Sarajevo zajedno sa svojim pritokama doživljava svoju ekološku katastrofu.

PALJANSKA MILJACKA

PALJANSKA MILJACKA izvire južno od Korana u vidu jačih krških vrela na nadmorskoj visini od oko 1000 m. Iz više šumskih izvora i vrela voda se potočićima sastaje u jedan. Nakon što se spusti niz sedronosne kaskade i kanjone  roz šumu, tok Paljanske Miljacke prelazi u ravnicu i tu je koritom dno još uvijek toliko kamenito i nepravilno, a pad osjetan, da se ni za jedan vodotok ove kotline ne može reći da je miran ravničarski potok, odnosno, rijeka. Na svom toku od izvora do ušća, Paljanska Miljacka prima i nekoliko pritoka (►Jahorinski potok, ►Kaloviti potok, ►Repašnica).

Paljanska Miljacka

MOKRANJSKA MILJACKA

MOKRANJSKA MILJACKA izvire na nadmorskoj visini od 1030 m, pod ograncima planine Romanije, iz podzemne duge pećine iz koje ističe kao cijeli potok. Vrelo se hrani, po svoj prilici, snježnom vodom iz velike snježnice iz koje i ljeti vade snijeg za hlađenje. U svom gornjem toku teče preko brdskih travnjaka i polja oko Mokrog i Sumbulovca. Obale su joj obrasle grmljem i drvećem, pad neznatan, a korito je šljunkovito i pjeskovito sve do ponovnog ulaza u dugu klisuru, gdje joj dno postaje kamenito, pad osjetniji, stoga i tok brži. Umjesto obalnog drveća,obala joj se diže u obliku strmih i golih stijena. 

​Mokranjska Miljacka

ZUJEVINA

ZUJEVINA je najveći riječni tok u bosanskohercegovačkoj općini Hadžići. Nastaje spajanjem potoka ►Kradenik i ►Resnik u Pazariću. Desne pritoke Zujevine su Ljubovčica, ►Krupa i ►Žunovnica, a lijeve ►Pazarićki potok, ►Vihrica i ►Rakovica. Zujevina je bogata potočnom pastrvom. S juga i istoka protječe podno Ormanja.

ŽELJEZNICA

Rijeka ŽELJEZNICA rijeka je usredišnjoj Bosni i Hercegovini, južno od Sarajeva, duga 26,9 kilometara. Granica je Jahorine prema zapadu i jugozapadu. Nastaje od ►Hrasničkog potoka i ►Godinjskog potoka, koji izviru na planini Treskavici, a sastaju se kod sela Turovi. U njezinom gornjem toku korito je široko od 4 do 10 m, a dubina na brzacima i preljevima od 30-50 cm, u virovima do 1 metar i više. Ispod ušća ►Bijele rijeke i ►Crne rijeke dubine dostižu i do tri metra, posebno u tijesnim i dubokim virovima. Naročito atraktivni su Kazani u gornjem toku, gdje je voda usjekla svoj put kroz stijene. Utječe u rijeku Bosnu (490 m n.v.) nasuprot selu Osijeku, na zapadu Sarajevskog polja.
Željeznica čitavim svojim tokom protječe kroz najnaseljeniju i najindustraliziraniju regiju  Bosne i Hercegovine - Sarajevsku regiju. Na rijeci Željeznici se nalazi hidrocentrala Bogatić, s instaliranom snagom od 6,5 MW, koja je sagrađena nekoliko godina poslije kraja drugog svjetskog rata. Najznačajnije naselje na ovoj rijeci je Ilidža. Uz desnu obalu rijeke nalazi se arheološko nalazište Butmir.
Zbog nedovoljne brige o okolišu ova rijeka je vrlo zagađena. Danas se ne preporučuje niti kupanje u Željeznici.
IZVOR Wikipedia, 2014.

​Željeznica (pritoka Bosne)
​Kazani na rijeci Željeznici

Željeznica

CRNA RIJEKA
Crna rijeka (pritoka Željeznice)

Vranduk nad rijekom Bosnom
Stari grad Vranduk, srednjevjekovna tvrđava i podgrađe, danas, malo mjesto koje se nalazi oko 10 km sjeverno od centra Zenice u centralnoj Bosni. Smješten je na lijevoj strani doline rijeke Bosne. Na ovom mjestu je rijeka Bosna najuža i ima izgled klanca.
​NASLOVNA FOTOGRAFIJA