|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE DALMACIJE > SREDIŠNJI DALMATINSKI PLANINSKI NIZ > Visošnica i Visoka
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Glavica, 941 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.6945, 16.5655
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Glavica, 941 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.6945, 16.5655
O planini
|
|
UvodVisošnica (941 nm) i Visoka (892 m) su dvije bliske, grebenom povezane gore iznad Sinja, a Biljičkom dragom odvojene. Nalaze se u nastavku masiva Svilaje prema jugoistoku, od nje odvojene kanjonom Sutine. Ovaj dvostruki sklop smjestio se na tromeđi općina Sinj, Muć i Dicmo.
ENGLISH SUMMARY: Visošnica and Visoka
Visošnica (941 nm) and Visoka (892 m) are two lower adjoining mountains in the vicinity of the town of Sinj, connected by a ridge, in the continuation of the Svilaja massif in the southeast, separated from it by the Sutina stream canyon. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
Visoka (lijevo) i Visošnica (desno), prostorni pogled iz smjera sjevera
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Po planini i po kraju
VISOKA (kod Sinja)
|
Uobičajeno polazište za uspon na Visoku su Župići, zaselak sela Radošić (2 km od Sinja). Od Župića treba krenti markiranom stazom uz vodospremu, oštrim usponom Karlovom gredom, zatim nešto položenijim dijelom do livada ispod vrha, nakon čega slijedi završni uspon do betonskog križa na vrhu. To je vrh Križ, u blizini koga se nalazi podjednako visoka glavica vrha imenom Visoka. Vrijeme uspona do vrha iznosi oko 2 sata.
Betonski križ na vrhu Visoke visok je preko 10 metara. To je mjesto hodočašća žitelja Dicma, Sinja i Cetinske krajine. S vrha se pruža lijep pogled: s jedne strane na Sinj, Sinjsko polje i okolne planine, a s druge na dicmanjsku kotlinu i dalje do mora i otoka. 
Visoka, prostorni pogled iz smjera istoka
Izvor: Google Earth, 2022. 
Visošnica (u pozadini lijevo), pogled sa Sinjske tvrđave
|
Radošić (Sinj) - Visoka - Visošnica
Datum objave: 16.1.2022. Autor: BMT Adventures Opis. Polazište za Visoku je selo Radošić (2 km od Sinja) zaseok Župići. Odatle se ide markiranom stazom uz vodospremu, oštrim usponom Karlovom gredom, zatim nešto položenijim dijelom do livada ispod vrha, nakon čega slijedi završni uspon do betonskog križa na vrhu. Visoka (892 m) je planina iznad Sinja, odnosno jugoistočna padina planine Svilaje, od nje odvojena kanjonom Sutine. Na vrhu je preko 10 metara visok betonski križ, mjesto hodočašća žitelja Dicma, Sinja i Cetinske krajine. S vrha se pruža lijep pogled: s jedne strane na Sinj, Sinjsko polje i okolne planine, a s druge na dicmanjsku kotlinu i dalje do mora i otoka. Od Visoke se ide na zapad krškom stazom kroz makiju smrike, pitome dočiće i nisku šumu do Visošnice. Od Visošnice staza se strmo spušta do ceste Drniš – Sinj (5 km do Sinja) u kanjonu planinskog potoka Sutine iznad kuća Đipalo-Ban. |
VISOŠNICA
|
Od vrha Visoke do vrha Visošnice ima oko 3 sata hoda. Od Visoke se prema Visošnici ide u smjeru zapada krševitom stazom kroz makiju smrike, pitome dočiće i nisku šumu.
Na Visošnicu se može uspeti i strmom stazom, koja započinje od ceste Drniš-Sinj, od proširenja uz cestu (5 km od Sinja) u kanjonu planinskog potoka Sutinem iznad kuća Đipalo-Ban. 
Visošnica, prostorni pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2022. 
Visošnica (u pozadini lijevo), pogled sa Sinjske tvrđave
|
Uspon na Visošnicu (Lučane, Sinj)
Datum objave: 25.12.2019. Autor: Ma Tko Opis: Stotinjak metara iza lučanjskog zaseoka Đipalo-Ban, uz cestu Sinj-Drniš, započinje strmi uspon na oko 900 m visoku Visošnicu. |
Značajni krajobraz "Sutina"
|
Značajni krajobraz "Sutina" zaštićen je 2000. godine na površini od 462,8 ha I obuhvaća gornji kanjonski dio toka potoka Sutine, pritoka Cetine, sa širim okolnim područjem, a nalazi se na međi sinjske i mućke općine. Vladinom Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 124/13 i 105/15), područje Sutine utvrđeno je kao područje ekološke mreže pod šifrom HR2001397 s ciljem očuvanja bjelonogoga raka (Austropotamobius pallipes).
Kanjon planinskog potoka Sutine, sa svojim neobičnim rasporedom biljnog pokrova, tipičan je primjer botaničke inverzije. Od najniže točke kanjona prema vrhovima okolnih uzvisina raste bukva (Fagus sylvatica), crnograb (Ostrya carpinifolia), bjelograb (Carpinus orientalis) i hrast (Quercus virgiliana), dok na kamenjarskim livadama nalazimo smilje (Helicrysum italicum), kadulju (Salvia officinalis), kameni vrisak (Satureia montana), origano ili mravinac (Origanum sp.), majčinu dušicu (Thymus serpyllum). Njihove cvjetove u potrazi za nektarom obljeću leptiri kao što su lastin rep (Papilio machaon), glogov bijelac (Aporia crataegi) te pripadnici porodica bijelci (Pieridae), šarenci (Nymphalidae), okaši (Satvridae) i plavci (Lycaenidae). Raznovrstan biljni pokrov, grmovi, duplje, stijene omogućuju gniježđenje brojnim vrstama ptica. Na liticama kanjona gnijezdi se gorska pastirica (Motacilla cinerea). Guste šume kanjona stanište su crne žune (Dryocopus martius). Na kamenitim visoravnima zaštićenoga pojasa u travi gnijezdo savija ševa krunica (Lullula arborea), kao i jarebica kamenjarka (Alectoris graeca). Na visokim borovim stablima gnijezde se škanjac (Buteo buteo) i jastreb (Accipiter gentilis). Na izlazu iz kanjona, gdje su erozivna djelovanja jaka te su nastale pjeskovite padine, nalazimo kanale pčelarice (Merops apiaster) u kojima ova vrsta podiže svoje mlade. U gustim šumama Sutine, njezinu kršu, makiji i na kamenitim livadama nalaze hranu i mjesto za razmnožavanje sisavaci poput divlje svinje (Sus scrofa) koja je stalni stanovnik ovih predjela kao i lisica (Vulpes vulpes), zec (Lepus europeus), kuna bjelica (Martes foina) te jazavac (Meles meles). U vodama pak Sutine nalazimo vodozemce poput žutog mukača (Bambina variegata), velike zelene žabe (Pelophylax ridibundus) i pjegavoga daždevnjaka (Salamandra salamandra). Plitka jezerca koja ostaju u udubinama kanjona u sušnom razdoblju omogućuju preživljavanje pastrve i raka. Od zmija koje obitavaju na ovom prostoru, jedino je poskok (Vipera ammodytes) opasan za ljude, a među gušterima najčešće se viđa zidna gušterica (Podarcis muralis). Po geomorfološkom sastavu kanjon Sutine izgrađen je od vapnenca i dolomita, a erozivno djelovanje vode pogledu posjetitelja otkriva mnoštvo fosila. Potok Sutina bujični je potok koji je većim djelom godine siromašan vodom. Njegov glavni izvor nalazi se podno zaseoka Mijići i Jurići u selu Sutina. Međutim, potok Sutina prima vode i iz drugih izvora, među kojima se svakako izdvaja izvor Bila vrila. Pored ovog izvora nalazi se stara mlinica. koja je dokaz nekadašnjega čovjekova korištenja snage vode potoka Sutine. Istraživački projekt
Prirodoslovni muzej iz Splita je u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko Dalmatinske županije, izvodio projekt "Bioraznolikost lokaliteta Sutina" na području značajnog krajobraza Sutina. U okviru projekta izvršila se inventarizacija flore i faune ovog zaštićenog područja. Projekt je bio započet u 2016. godini, a nastavio se i tijekom 2017. godine. Jedan od rezultata projekta je i izrada brošure "Značajni krajobraz Sutina". |
Upravljanje zaštićenim područjem
Značajnim krajobrazom “Sutina” upravlja, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na podruju Splitsko-dalmatinske županije. Prijepori
Poseban fenomen Sutine je gusta bukova šuma koja raste na petstotinjak metara nadmorske visine, čiji su balvani glavni prijepor između Javne ustanove i stanovnika toga kraja koji umjesto u vlastitoj šumi, drva za ogrjev traže u okolnim mjestima i te aktivnosti skupo plaćaju. SLOBODNA DALMACIJA, 2022. Rijetkost
U kanjonu postoji jedno stablo božikovine (Ilex aquifolium), rijetke i ugrožene vrste, posebno rijetke u Dalmaciji. |
Praktično
IZVORI I LITERATURA
Visoka, Visošnica i kanjon Sutine. Hrvatsko planinarsko društvio Mosor, 3.11.2019.
NEJAŠMIĆ, Mladen: Stanovnici općine u Zagori imaju stotine hektara zemlje - na koju ne smiju ni kročiti: Drva plaćamo po suho zlato, a iz vlastitih šuma nam ne daju izvući grančicu! Slobodna Dalmacija, 12.4.2022.
NEJAŠMIĆ, Mladen: Stanovnici općine u Zagori imaju stotine hektara zemlje - na koju ne smiju ni kročiti: Drva plaćamo po suho zlato, a iz vlastitih šuma nam ne daju izvući grančicu! Slobodna Dalmacija, 12.4.2022.
