Planine niske Hercegovine
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Kobilja glava (Kobiljača), planina Sitnica (1419 m)
|
Načelno, kako rijeka Neretva predstavlja veliku razdjelnicu u prostoru, planine niske Hercegovine mogle bi se podijeliti u dvije zasebne grupe: istočnu - istočno od rijeke Neretve i zapadnu - zapadno od rijeke Neretve. Međutim, kako ovdje (posebno u zapadnom dijelu) nema znatnijih visova, o oba će se područja govoriti unutar jedne planinske skupine: Planine niske Hercegovine.
U najvećoj mjeri istočni i zapadni brdski dio možemo poistovjetiti s imenima pokrajina u kojima se oni pretežito nalaze, a to su:
Humine (Hum, Zahumlje) su krški kraj u mediteranskoj (jadranskoj) Hercegovini, između Ljubuškog i Ljubinja. To je primorski »ljuti kras« (holo-kras), bezvodan, s velikim Popovim poljem i nekadašnjom najdužom rijekom ponornicom (Trebišnjica, 94 km) i pećinom Vjetrenicom. Krška polja se nalaze između manjih i nižih planina. Područje je ogoljelo, s jadranskim podnebljem (zbog blizine mora), te suptropskim poljoprivrednim kulturama, pored srednjoeuropskih. Siromašno je, agrarno je prenaseljeno, s poljoprivrednim oazama u poljima i flišnim pojasevima, kao i u hercegovačkom dijelu Neretvanske blatije. Humine su slabo naseljene, s manjim gradskim središtima u poljima (Stolac, Ljubinje). Ovdje se, na potezu između Stolca i Trebinja, izdvajaju dva paralelna planinska vijenca. To su:
Bekija je manja regija u niskoj Hercegovini, između Imotskog polja i donje Neretve. Gornja i Donja Bekija su dobro naseljene, poznate po proizvodnji duhana i nalazištima boksita. 
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
| Vijenci, planine, vrhovi |
|
Sitnica, Kobilja glava
Autor fotografije: gagac1979 (Panoramio) 
Krivača sa Sitnice
Autor fotografije: gagac1979 (Panoramio) | ||||||||||||
|
Trebišnjica, čiji se prirodni izvor nalazi na 398 metara nadmorske visine, nekada je sa svojih 98 km bila najveća ponornica u Europi. Izvor je potopljen 1964. u akumulacijskom Bilećkom jezeru, a nakon što je 1979. rijeka betonirana cijelim tokom, danas je to kanal koji povezuje dvije centrale (Gorica i Hutovo/Čapljina) i koji nema prirodnu vezu sa svojim okolišem.
Neretva je duga 218 km i izvire na 320 metara iznad mora. |
LUČIĆ, Ivo, Trebišnjica. Jučer najveća ponornica, danas tvornica struje, sutra...?
EKONOMSKA I EKOHISTORIJA Volumen VIII, Broj 8, str. 14 - 28 Vode Trebišnjice (Izgradnja Hidroelektrana)
Opis videa: Dokumentarni film o izgradnji hidroelektrana na rijeci Trebišnjici. |
|
|
|
Arslanagića most, Trebije (1574 - 2014)
|
|
Ljubomirsko polje
Pogled s vrha planine Leotar, kod Trebinja. |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
|
|
