Planine niske Hercegovine
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Kobilja glava (Kobiljača), planina Sitnica (1419 m)
|
Opis područjaNačelno, kako rijeka Neretva predstavlja veliku razdjelnicu u prostoru, planine niske Hercegovine mogle bi se podijeliti u dvije zasebne grupe: istočnu - istočno od rijeke Neretve i zapadnu - zapadno od rijeke Neretve. Međutim, kako ovdje (posebno u zapadnom dijelu) nema znatnijih visova, o oba će se područja govoriti unutar jedne planinske skupine: Planine niske Hercegovine.
U najvećoj mjeri istočni i zapadni brdski dio možemo poistovjetiti s imenima pokrajina u kojima se oni pretežito nalaze, a to su:
Humine (Hum, Zahumlje) su krški kraj u mediteranskoj (jadranskoj) Hercegovini, između Ljubuškog i Ljubinja. To je primorski »ljuti kras« (holo-kras), bezvodan, s velikim Popovim poljem kojime je tekla nekadašnja najduža rijeka ponornica (Trebišnjica, 94 km) i s Vjetrenicom. Krška polja se nalaze između manjih i nižih planina. Područje je ogoljelo, s jadranskim podnebljem (zbog blizine mora), te suptropskim poljoprivrednim kulturama, pored srednjoeuropskih. Siromašno je, agrarno je prenaseljeno, s poljoprivrednim oazama u poljima i flišnim pojasevima, kao i u hercegovačkom dijelu Neretvanske blatije. Humine su slabo naseljene, s manjim gradskim središtima u poljima (Stolac, Ljubinje). Ovdje se, na potezu između Stolca i Trebinja, izdvajaju dva paralelna planinska vijenca. To su:
Bekija je manja regija u niskoj Hercegovini, između Imotskog polja i donje Neretve. Gornja i Donja Bekija su dobro naseljene, poznate po proizvodnji duhana i nalazištima boksita. 
Reljef niske Hercegovine i okolnih područja
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Vijenci, planine i vrhovi
|
Sitnica, Kobilja glava
Autor fotografije: gagac1979 (Panoramio) 
Krivača sa Sitnice
Autor fotografije: gagac1979 (Panoramio) | ||||||||||||
Vode
|
Trebišnjica, čiji se prirodni izvor nalazi na 398 metara nadmorske visine, nekada je sa svojih 98 km bila najveća ponornica u Europi. Izvor je potopljen 1964. u akumulacijskom Bilećkom jezeru, a nakon što je 1979. rijeka betonirana cijelim tokom, danas je to kanal koji povezuje dvije centrale (Gorica i Hutovo/Čapljina) i koji nema prirodnu vezu sa svojim okolišem.
Neretva je duga 218 km i izvire na 320 metara iznad mora. 
Bilećko jezero
|
LUČIĆ, Ivo, Trebišnjica. Jučer najveća ponornica, danas tvornica struje, sutra...?
EKONOMSKA I EKOHISTORIJA Volumen VIII, Broj 8, str. 14 - 28 Vode Trebišnjice (Izgradnja Hidroelektrana)
Opis videa: Dokumentarni film o izgradnji hidroelektrana na rijeci Trebišnjici. |
|
Slapovi Kravice*
Autor: JB Studio Photo & Cinema *KOMENTAR STRANICE DINARSKO GORJE: Ispravni naziv ovog vodopada je Kravica. Ukoliko želite saznati nešto više o njemu podsjetite stranicu Kravica.ba. Bicikliranjem kroz povijest - Revitalizacija uskotračne pruge “Ćiro” - promo video
REDAH; Datum objave: 13.12.2016. Opis: Riječ je o projektu koji sufinancira Europska unija kroz Program prekogranične suradnje: Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013, IPA komponenta II. Vrijednost projekta iznosi 643.266,42 eura, od čega Europska unija sufinancira 539.376.45 eura (296.396,47 eura za BiH i 242.979,98 eura za RH) odnosno 83,78 posto od ukupne vrijednosti projekta. Projekt se provodio na području Hercegovine, u općinama Mostar, Čapljina, Neum, Ravno i Trebinje te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Konavle (Republika Hrvatska). Projekt je trajao 24 mjeseca, a njegovi su nositelji Javno poduzeće ‘’Vjetrenica’’ Popovo polje (Bosna i Hercegovina) i Općina Konavle (Republika Hrvatska). Partneri u projektu su: Regionalna razvojna agencija REDAH, Regionalna razvojna agencija DUNEA, Udruga za promociju biciklizma „Hercegovina Bike“, Turistička zajednica Općine Konavle, Turistička organizacija Opštine Trebinje te općine Čapljina, Ravno i Neum. Opći cilj projekta bio je doprinijeti integraciji gospodarstva u pograničnim područjima Dubrovačko-neretvanske županije i Hercegovine kroz razvoj nove zajedničke turističke ponude – biciklističke staze koja prolaziti obnovljenom starom uskotračnom prugom ‘’Ćiro’’. Turistička organizacija opštine Trebinje - Trebinje grad u kamenu
Datum objave: 5.6.2012. Autor: Trebinjeinfo2010 Opis: Turistički film o turističkoj ponudi i potencijalima Trebinja i okolnih gradova čiju realizaciju potpisuje Turistička organizacija opštine Trebinje. www.trebinjeturizam.com |
ARSLANAGIĆA MOST - T R E B I N J E - ARSLANAGIĆ BRIDGE (1574 - 2014) EPP
Datum objave: 29.3.2014. Opis: Bram Stoker Opis: MOST MEHMED PAŠE SOKOLOVIĆA 1565 - 1579, Trebinje, the southernmost city in Bosnia and Herzegovina lies at the foot of Leotar Mountain (1224 meters, highest limestone peak of the area), at the edge of the karst Trebinjsko and Popovo polje - Trebinje and Popovo Fields, at the altitude of 270 meters. Trebinje is situated only 28 km away from the famous city of Dubrovnik /Croatia/ and 40 km away from Herceg Novi /Montenegro/. The town of Trebinje is located in the hinterland of the Adriatic Sea, specifically in the hinterland of Dubrovnik and Herceg Novi coast. Trebinje borders with Bileća in the north, with Ljubinje in the northwest, with municipality of Ravno in the west, with Dubrovnik in the southwest, with Heceg Novi in the south and Nikšić in the east. Trebinje ranks with Mostar and Stolac in terms of beauty but fortunately escaped the fates of these two towns and was not heavily damaged during the Bosnian war, leaving its old town intact. However, Trebinje is unfortunately famous for Srđan Aleksic, (Herzegovinian Serb born 1966, tragically died 27 January 1993), who was real Serbian patriot and heroicly lost his life trying to defend his Muslim fellow citizen Alen Glavović by being beaten to death. Srđan's father wrote in the obituary of his son that "Srđan died carrying out his human duty". The toponym Trebinje comes from the Byzantine term Travunia, which was initially a Byzantine territory governed by the Serbs. It commanded the road from Ragusa /Dubrovnik/ to Constantinople, traversed, in 1096, by Raymond of Toulouse and his crusaders. Under the name of Tribunia or Travunja (the Trebigne of the Ragusans), it belonged to the Serbian Empire until 1355. Trebinje became a part of the expanded Medieval Bosnian state under Tvrtko I in 1373. There is a medieval tower in Gornje Police (Gornye Politse) whose construction is often attributed to Vuk Brankovic. In 1482 Trebinje was captured by the Turks as the rest of Herzegovina. The city walls, the Old Town square, and two mosques of Trebinje, were built in beginning of the 18th century by Resulbegović family. The Arslanagić Bridge was originally built in the 16th century by Mehmed Pasha Sokolovic, at the village of Arslanagić, five kilometres north of the town. Mehmed Pasha Sokolovic attributed Arslan-aga and his family to charge the bridge toll after which the bridge got its name. Arslanagic Bridge was moved closer to Trebinje (1 km) in the late 1960s when it got under water, because of the new-constructed accumulation lake. The Arslanagić Bridge represents one of the most attractive and beautiful Turkish bridges in Bosnia and Herzegovina, featuring two large and two small semicircular arches. During the period of Austro-Hungarian administration /1878-1918/, several fortifications were built on the hills surrounding Trebinje, and there was a garrison based in the town. They also modernized the town, expanding it westwards, building the present main street, as well as, several squares, park, new schools, tobacco plantations, etc forming unique mixture of the Oriental and Mediterranean architectrue of Trebinje. Industrial development during the period of the socialist Yugoslavia, especially hydroelectric potential brought large increase in urban population of Trebinje. There is barely a town in Herzegovina that was not erected alongside a fresh-water river. Trebinje is no exception - its old town lines the banks of the Trebisnjica River that flows through the heart of the city. Trebišnjica River, the largest underground river in the world is 98 km long and along with its underground courses it makes total length of 187 km. Trebišnjica River is composed of complex system of surfacant and underground water courses in Herzegovina. The Trebisnjica River and the city of Trebinje have always been known for the enormous number of old water mills treading the Trebisnjica. Although water mills on Trebisnjica River are not fully functional today, they remain a symbol of Herzegovina's not-so-distant past when everything was directly connected to the power of nature. The Vjetrenica Cave is Monument of Nature and outstanding tourist attraction and nature landmark, located on the west edge of Popovo Polje, near Zavala village. Along the banks of the Trebišnjica river, in the Petrovo and Popovo Polje plains, vines grow surrounded by stony and lunar mountains. Back in 1894, Austro-Hungarians declared this region to be the most convenient area for growing white wine grapes called Žilavka, thus creating one of the two regal vineyards, whereby this spot was the only place for cultivating Žilavka that was exclusively delivered to the Viennese court. These vines give life to žilavka and vranac, two wines that have made the history and success of enology in Eastern Herzegovina. |
Vodopad Kravica | Čudesna OAZA PRIRODE naše zemlje
Datum objave: 19.11.2021. Autor: Robert Dacešin - RIO Opis: Dobrodošli na vodopade Kravica, jedno od najnevjerovatnija mjesta u prirodi u Bosni i Hercegovini. Vodopadi Kravice mala su oaza prirode, udaljena od Mostara nekih 40-tak kilometara i veoma blizu Ljubuškog. Nastali su radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je ovaj fenomen prirode, danas pod zaštitom države. Visina vodopada ide i do 28 metara, a širina do gotovo 150. Vegetacija koju ćete ovdje vidjeti, zaista je zapanjujuća, pa je tako preko sedronosna sloja od dna do vrha vodopada izrasla trava, konoplje, mahovina i lišajevi. E sad, ono što trebate znati je da se ulaz na vodopade naplaćuje. Za strance 4 KM, za lokalce (one koji govore naš jezik) besplatno. Lično mislim da je ovih 4 KM niska cijena za ono šta Kravice nude. Čak i nerealno niska, ako se uzme u obzir da u Dubrovniku, koji nije daleko odatle, ulaz na gotovo svaku atrakciju je više od 20 KM. Ali dobro. To je njihova stvar. Moje je samo da pišem. Onoga trenutka kad prođete kasu i krenete se spuštati ka dole, osjetićete ogromnu energiju vode rijeke Trebižat koja je stvorilo pravo malo čudo prirode, obojeno zelenilom svih nijansi. Do vodopada silazite pomalo neravnim puteljkom, a kad se spustite dole, ukazaće vam se ovo. Prizor iz bajke koji odmara dušu i mozak, gdje jednostavno ne možete ostati ravnodušni. Na trenutke se osjećam kao da sam u svom Brazilu o kojem toliko sanjam. U nekoj šumi u Amazonu. Ono što je zanimljivo je da vodopadi Kravice nude još mnogo toga, a u blizini se nalazi i mala pećina u kojoj se mogu vidjeti stalaktiti od kalcijum karbonata, stari mlin i brodić, a moguće su i vožnje kanuom ukoliko želite. |
IZVORI I LITERATURA
PECELJ, Milovan R.: Fizičkogeografski problemi polja u kršu hercegovačkih Rudina. Doktorska dizertacija. Univerzitet u Novom Sadu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Institut za geografiju. Novi Sad, 1989. (PDF)
CVIJIĆ, Jovan: Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine. Glas SKA LIX. Beograd, 1900.
PETROVIĆ, Jovan B.: O postanku Dabarskog, Fatničkog i Planskog polja. GSGD Tomovi 40-41
SIKOŠEK, B.: Tektonika oblasti Bileća-Trebinje. Zbornik radova Geološkog instituta "Jovan Žujović", 7 (1954) 1-14.
SLIŠKOVIĆ, Ivan; TERZIĆ, Josip; BULJAN, Renato: Krš "Niske Hercegovine" i mogućnosti vodoopskrbe. u: Zbornik Sažetaka, IV. savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem / Skopljak, Ferid (ur.). Sarajevo: Udruženje/udruga geologa Bosne i Hercegovine, 2011. str. 275-292 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CVIJIĆ, Jovan: Karsna polja zapadne Bosne i Hercegovine. Glas SKA LIX. Beograd, 1900.
PETROVIĆ, Jovan B.: O postanku Dabarskog, Fatničkog i Planskog polja. GSGD Tomovi 40-41
SIKOŠEK, B.: Tektonika oblasti Bileća-Trebinje. Zbornik radova Geološkog instituta "Jovan Žujović", 7 (1954) 1-14.
SLIŠKOVIĆ, Ivan; TERZIĆ, Josip; BULJAN, Renato: Krš "Niske Hercegovine" i mogućnosti vodoopskrbe. u: Zbornik Sažetaka, IV. savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem / Skopljak, Ferid (ur.). Sarajevo: Udruženje/udruga geologa Bosne i Hercegovine, 2011. str. 275-292 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
- Sažetak; U radu su opisane hidrogeološke značajke sljevova Hercegovine, kao i mogućnost vodoopskrbe u krškim zaravnima tzv. Niske Hercegovine. Područje Hercegovine je složene geološke građe. Izgrađuju ga uglavnom vapnenačke stijene mezozoika dobre okršenosti i propusnosti. Manji dio prostora izgrađen je od slabo propusnih dolomita te nepropusnog gornjokrednog fliša, paleogenskih i eocenskih klastita, te neogenskih i kvartarnih naslaga. Tijekom gornjeg eocena i oligocena formirano je najizrazitije strukturno morfološko obilježje Dinarida - dinaridsko pružanje geoloških struktura u pravcu SZ - JI. Naknadnim intenziviranjem tektonskih pokreta u neogenu nastaju navlačne strukture ponekad vrlo širokog, regionalnog dosega. Tijekom pliocena mijenja se glavni stres iz smjera JZ - SI u smjer J - S, a time nastaje neotektonski stres kojim se mijenjaju smjerovi kompresije i nastaje daljnja razgradnja geoloških struktura. Svi ti orogenetski pokreti uzrokovali su raznovrsne tektonske oblike, osobito zone rasjeda i pukotina, koji su pospješili okršavanje do velikih dubina i imali neposredan utjecaj na formiranje podzemne hidrografske mreže, slijevna područja, zone dreniranja i formiranje i razvoj privilegiranih podzemnih kanalskih tokova do zona izviranja na često izdašnim krškim izvorima. Opsežnija hidrogeološka istraživanja provedena su u okviru izrade regionalnih hidrogeoloških studija i izgradnje hidrocentrala, te djelomično za vodoopskrbu. Međutim, veliki dio prostranih ruralnih područja do sada nije dovoljno istražen. Tek u posljednjih petnaestak godina intenzivnije se istražuju i ruralni tereni zahvaljujući privatnim inicijativama pojedinih poduzetnika i poljoprivrednih proizvođača. Na području između Mostarskog Blata i Trebižata izvedena su mnogobrojna istražno-eksploatacijska bušenja koja su otkrila pitke podzemne vode na dubinama od 50 do 350 m. Tako se bezvodni ruralni dijelovi krša osiguravaju vodom za piće i malu privredu. Primjer za to su brojne plantaže i staklenici u području Neuma, Stoca, Ljubuškog, Gruda i Širokog Brijega. Važno je napomenuti kako se istraživanja izvode stihijski i bez projekata i vođenja evidencije o pojedinačnim bušotinama, premda su postojale inicijative na razini županija početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. O tome treba voditi brigu Agencija za vode (Mostar), koja u svom resoru ima nadležnost za izdavanje vodoprivrednih suglasnosti i dozvola. Cilj ovog rada je ukazivanje na hidrogeološke prilike u krškim zaravnima tzv. „Niske Hercegovine“ i na potencijalne mogućnosti vodoopskrbe bezvodnih područja Neumskog zaleđa, Humina, Dubrava i Stoca u istočnoj Hercegovini, te od Međugorja i Čitluka, preko Nahije, Buhova, Rasna i Mamića do Imotsko-Bekijskog i Duvanjskog polja. Navedena područja visine od 200 do 500 m n. m. sadrže velike količine podzemnih voda u krškim vodonosnicima na dubini od 100 do 400 m. Između krških visoravni nalaze se usječeni stalni i povremeni riječni tokovi Neretve, Trebišnjice i Bregave u Istočnoj Hercegovini, te Ugrovače i Trebižata u Zapadnoj Hercegovini. Između krških zaravni su polja: Mostarsko Blato, Imotsko-Bekijsko polje, te proširene doline Tihaljine i Trebižata. Ovo područje obiluje velikim količinama oborina (1200-2800 mm/godinu), ovisno o nadmorskoj visini. Međutim, oborine su pretežno u zimskim mjesecima te su vrlo česte suše u recesijskom razdoblju kada se vode povlače duboko u podzemlje. Tada stalni izvori višestruko smanje izdašnost, a povremeni presahnu nekoliko mjeseci. Stalni izvori se nalaze u erozijskim bazama Neretve, Ugrovače, Tihaljine, Trebižata, Norinske Rijeke, Bregave i Krupe. Na temelju brojnih istraživačkih bušotina ustanovljeno je kako su oscilacije između minimalnih i maksimalnih razina podzemnih voda od 50 do 100 m, a u višim zonama do 320 m.
|
Ljubomirsko polje
Pogled s vrha planine Leotar, kod Trebinja. |
