|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SLOVENSKE DOLENJSKE I SREDIŠNJE HRVATSKE > GRUPA KOČEVSKOG ROGA > Spodnjeloška gora
Država: Slovenija
Najviši vrh: Ilija, 860 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.5341, 15.0180
Država: Slovenija
Najviši vrh: Ilija, 860 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.5341, 15.0180
|
|
UvodSjeverno od rijeke Kupe, istočno od Spodnjeloške doline i zapadno od Poljanske doline, te u jugoistočnom nastavku grebena Kočevske Male gore nalazi se krška visoravan, koju se naziva zajedničkim imenom Spodnjeloška gora. Glavni greben Spodnjeloške gore proteže se smjerom sjever-jug u dužini oko 6 km. Njezin najviši vrh je Ilija (860 m). Na njemu su još vrhovi: Sv. Duh (816 m), Spodnjeloška gora (842 m), Kota 824 m, Goli hrib (850 m, neki izvori ovaj vrh navode kao najviši, ali vrh Ilija je viši), Kota 819 m, Pajtlerica (Peklenski zid, 748 m), Kozice (741 m i 716 m), te Vršič (729 m).
ENGLISH SUMMARY: Spodnjeloška gora
To the north of the river Kolpa (in Slovenian), or Kupa (in Croatian), to the east of the Spodnjeloška Valley, and to the west of the Poljanska Valley, stretches a karstic mountain plateau, which is called Spodnjeloška gora. It is the southeastern continuation of the Kočevska Mala Gora mountain. The main ridge of Spodnjeloška gora extends in the north-south direction for about 6 km. Its highest peak is Ilija (860 m). There other peaks are: Sv. Duh (816 m), Spodnjeloška gora (842 m), Peak 824 m, Goli hrib (850 m), Kota 819 m, Pajtlerica (Peklenski zid, 748 m), Kozice (741 m and 716 m), and Vršič (729 m). |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Spodnjeloška gora, prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Reljef grupe Kočevskog Roga,
s legendom
LEGENDA: (1) brda Suhe krajine (2) Raduljsko hribovje (3) Mala gora (4) Kočevski Rog (5) Koprivniško podolje (6) Kočevska Mala gora(7) Poljanska gora (8) Spodnjeloška gora |
Reljef grupe Kočevskog Roga
Dolina rijeke Kupe
Fotografija je snimljena s vidikovca Kozice, do kojega se može doći i vozilom šumskim cestama. Selo podno stijena je Dol. Nizvodno na lijevoj (slovenskoj) obali su Kovača vas i Prelesje. Crkva na brijegu koja se vidi u pozadini pripada selu Stari trg. U gornjem centru fotografije selo je Sodevci nad kojime se diže Sodevska stijena (slov., S. stena). Desna obala rijeke nalazi se u Hrvatskoj. Autor fotografije: Uroš Novina, Flickr |
|
Pogled s Orlove stijene
Pogled s ovog vidikovca, koji se nalazi u Hrvatskoj, 300 m iznad rijeke Kupe, na Spodnjelošku goru (Lijevo), Poljansku dolinu i Poljansku goru (desno). U pozadini na horizontu nazire se silueta Kočevskog Roga. |
PO VRŠNOM PODRUČJU
Pogled s Orlove stijene na južni dio Spodnjeloške gore koji je omeđen širokim zaljevom rijeke Kupe.
Vrhovi Spodnjeloške gore
U prvom planu s telekomunikacijskom antenom je vrh Kozice (716 m). Pozadi Kozice (lijevo) nižu se Pajtlerica (748 m) i Kota 850 (850 m) |
Jugoistočna padina i stijene Kozice
|
Kozice KOORDINATE: 45.514711, 15.024719; NADMORSKA VISINA: 833,8 m; WIKIPEDIJA
|
Kozice, također Parga, njem. Kositzen, odn. Kositzenberg, kočevarski (Gottscheerish) Afn Pargə, je nekadašnje selo kočevarskih Nijemaca, danas napušteno. Nalazi se na Spodnjeloškoj gori, u blizini lovačke kuće na Spodnjeloškoj gori, jugozapadno od vrha Vršič.. Prvi podaci o naselju potječu iz 14. stoljeća. Zbog iseljavanja 1931. godine ovdje je živjelo samo 8 stanovnika u 5 kuća. Danas područje nekadašnjeg sela pripada selu Spodnji Log.
IME NASELJA Naziv je naselje vjerojatno dobilo prema imenu grebena Kozice, na Spodnjeloškoj gori, koji se nalazi južno od naselja i oblikom je podsjećao na kozu (od slov. koza). U kočevarskom parc, parge znači brdo, planina. POVIJEST NASELJA Kozice su bile njemačko kočevarsko selo. Još se ne spominje u zemljišnim knjigama ovoga područja iz 1576., ali u onima iz 1824. navodi se postojanje sedam kuća, a 1890. osam kuća s 43 stanovnika, sve etnički slovenske. Izvorni njemački stanovnici postupno su se iseljavali. Godine 1931. godine imalo je pet kuća i osam slovenskih stanovnika. Selo je izgorjelo 1931. godine, nakon čega je seljak po imenu Kalčič na tom mjestu sagradio kuću i štalu. U tom trenutku već dugo vremena nije pripadao njemačkoj etničkoj enklavi Kočevara. Naselje je popisano kao napušteno 1937. godine. Ostaci su 2009. godine upisani u Registar kulturne baštine Slovenije (vrta: spomen-objekti i krajevi) pod imenom: Spodnji Log - Opuščena kočevarska vas Kozice Položaj Kozica u Registru kulturne baštine Slovenije |
Crkva
Ruševine područne kapelice posvećene proroku Iliji i Duhu Svetom nalaze se u rijetkoj bukovoj šumi iznad nekadašnjeg sela. Zgrada je vjerojatno potjecala i prije sredine 17. stoljeća. Crkvu je pogodila munja prije Drugog svjetskog rata i izgorio joj je krov. Do crkve je teško doći, pa je nakon rata nije srušena kao druge crkve u kočevskoj regiji i njenzino kamenje nije korišteno kao građevinski materijal. |
Orlova stijena NADMORSKA VISINA: 502 m
|
Vjerojatno je najbolji pogled na Spodnjelošku goru s vidikovca na Orlovoj stijeni koja se uzdiže 300 m iznad desne obale Kupe na hrvatskom teritoriju. Ovdje rijeka Kupa polukružno prolazi pored najjužnijih padina Spodnjeloške gore. Orlova stijena nalazi se sjeveroistočno od sela Razdrto, od kojega je udaljena oko 20 minuta hoda. Također je jedna od kontrolnih točaka na Goranskom planinarskom putu (GPP). Vidikovac s betonskim klupama i stolom uredila je 1959. godine Šumarija Vrbovsko.
Pogled s Orlove stijene na Kozice
|
Vidikovac na Orlovoj stijeni
Naslovna fotografja
Prilaz vidikovcu, Spodnjeloška gora u pozadini |
PO POLJANSKOJ DOLINI
Zagozdac - Jelenja vas - Predgrad - Paka pri Predgradu - Kovača vas - Deskova vas - Stari Trg ob Kolpi - Močile
Poljanska dolina
Poljanska dolina, pogled od juga; prostorni prikaz
Izvor: GoogleMaps, 2019. 
Poljanska dolina, pogled od jugoistoka; prostorni prikaz
Izvor: GoogleMaps, 2019. |
Poljanska dolina je 8 km duga i 4 km široka dolina u blizini rijeke Kupe, između Bele krajine i nadomak prostranog Kočevskog roga. Administrativno je podijeljena između dvije općine, istočni i južni dio pripadaju općini Črnomelj, a sjeveroistočni općini Kočevje. Ovo područje obilježava udaljenost i nerazvijenost. Kulturno je povezan s obližnjim područjem Bele krajine jer ima zajedničku prošlost, slične običaje, i govor. U dolini se nalaze i brojni steljnici (poljoprivredne površine obrasle rijetkim šumarcima breze, običnog bora (slov. rdeči bor; lat. Pinus sylvestris), i niskom orlovom paprati - bujadi; površine koje se redovito najmanje jednom godišnje pokose, ili iskoriste za ispašu).
Dolina predstavlja nastavak sustava (slov. podolja) suhih dolina Roga, možda čak i samog Kočevskog polja. Nastala je kao rezultat razvoja šireg kočevskog reljefa i utjecaja lokalnih geoloških i hidrografskih uvjeta. Klima je ovdje blaža nego u susjednoj, nižoj dolini Kupe. Vinogradi su nekada dominirali obroncima nad tom rijekom. Očit je i utjecaj subpanonske klime je očit, što se posebno očituje u toplim jesenima. Blizina Jadranskog mora osjeća se u kišnom režimu s obilnim jesenskim kišama. Godišnji prosjek padalina iznosi oko 1400 mm. Polane Stanovnici Poljanske doline svoj kraj zovu Polane i smatraju se dijelom Bele krajine, iako administrativno njezina naselja pripadaju općini Kočevje. Kako u slovenskom jeziku ne postoji slovo/glas "lj", kao u hrvatskom, ili srpskom jeziku, već samo kombinacija slova/glasa "l" te "j", tako se i pridjev izveden od polane poljanska, izgovara pol-janska (a ne po-lj-anska). Istom izvedenicom je nazvana obližnja planina Poljanska gora koja se nalazi na istočnom rubu Poljanske doline. |
Jelenja vas KOORDINATE: 45.513003, 15.054886; NADMORSKA VISINA: 402.2 m; BROJ STANOVNIKA: 15 (2019.); WIKIPEDIJA
|
Jelenja vas, njem. Hirschdorf je selo u Poljanskoj dolini. Okolica Jelenje vasi, jugoistočno od naselja, zaštićeni je krajolik upisan 2005. godine u Registar kulturne baštine R. Slovenije. Obilježje krajobraza je kombinacija travnjaka, obradivih površina i voćnjaka.
Jelenja vas, detalj
Izvor fotografije: Google Street Maps, 2019. |
Hiša - Jelenja vas b.št. (kuća Jelenja vas bb)
Kuća se nalazi u središtu sela, uz cestu, jugozapadno od kapelice. Visoka kuća sa stajom u prizemlju (slov. vrhhlevna hiša) napuštena kuća izgrađena od kamenja, samo je stambeni dio (kuća) izgrađena od tesanih trupaca. Duža, ulazna fasada ima četiri osi (ulaz je u trećoj osi). Pristup je jednostrukim drvenim stepeništem. Sagrađena je sredinom 19. st. Upisana je u Registar kulturne baštine Slovenije 2002. godine. Izvor fotografije: Google Street View, 2019. |
Predgrad KOORDINATE: 45.504456, 15.055644; NADMORSKA VISINA: 372,1 m; BROJ STANOVNIKA: 94 (2019.); WIKIPEDIJA
|
Predgrad (Predgrad pri Kočevju, Pergrad, Pergradi) je naselje u općini Kočevje i najveće naselje u Poljanskoj dolini. Župa je osnovana u Predgradu već 1221. godine. Najveća građevina u Poljanskoj dolini bio je stari Poljanski grad. Naselje se prvi puta spominje 1325. godine kao Pöllan. U vrijeme turskih upada na ovo područje stari grad je bio važna obrambena točka. Godine 1809. Francuzi su iz osvete spalili Poljanski grad jer su Poljanci (stanovnici Poljanske doline, op.) napali Napoleonove trupe dok su prikupljali porez. Grofovi Auerspergi su kod razvalina starog grada izgradili gradić i novi dvorac kojega su partizani zapalili 1943. godine, a obnovljen je nakon rata.
Naselje je zbog urbanističke povijesti upisano 1998. godine u Registar kulturne baštine R. Slovenije. To je grupirano naseje uz cestu. Izrazita dominanta je crkva sv. Fabijana i Boštijana na južnom rubu sela. Stambeni fond je skroman i slabo očuvan, ima dosta adaptacija i neskladnih novogradnji. 
Pogled na naselje Predgrad, dio Poljanske doline i Poljansku goru, na horizontu
Pogled s Orlove stijene Hrvatskoj |
Pregrad u Poljanskoj dolini
Poljanska gora na horizontu Kulturna baština Predgrada
|
Poljanski grad / Grad Poljane KOORDINATE: 45.503628, 15.055389
|
Srednjovjekovni grad Poljane (njemački Pöllant, odn. Pölland) je nekada stajao na padini ispod današnje crkve sv. Boštjana i Fabijana, na rubu naselja Predgrad u Poljanskoj dolini. Sagrađen je u 13. stoljeću. U 14. stoljeću je bio najmoćnija građevina u Poljanskoj dolini u blizini Kupe. Njegovi su tragovi i dalje vidljivi na grebenu ispod sadašnje crkve. 1808. godine dvorac je, poput Janez Vajkarda Valvasora, opisao i Georg Hoff, a da nije provjerio stoji li još uvijek.
Ostaci grada zaštićeni su kao kulturna baština Slovenije, po službenim imenom: Predgrad - Ruševine gradu Poljane. Ostaci grada još se mogu vidjeti na grebenu ispod današnje crkve sv. Fabjana i Boštjana. POVIJEST GRADA Na temelju atribucije da su Poljane od davnina posjedovale vlastiti sud, vjerojatno je grad Poljane (castrum Polani) ovdje postojao i prije 1325. godine, kada se prvi put spominje. Grad Poljane vjerojatno su izgradili akvilejski patrijarsi nakon 1250. godine. U prvoj polovici 13. stoljeća vlasnici feuda Poljane bili su slobodni vlastelini Turjaški. Nakon smrti posljednjeg iz toga roda Konrada Turjaškog, 1248. akvilejski patrijarh Bertold dao je ove posjede u feud grofa Hermana Ortenburga, kao i pokroviteljstvo nad župnom crkvom u Poljanama. U zapisima se dvorac prvi put spominje 1325. godine kao "castrum Poelan" zajedno s tadašnjim vlasnikom kaštela Markvartom Poljanskim (Marchwart vom Polan). Davanje grada i poljanskog posjeda feudu grofova Ortenburga potvrdio je 1336. akvilejski patrIjarh Bertrand - on je svome vazalu grofu Otonu Ortenburškom, njegovim nećacima i nasljednicima, pored kaštela Ortneka i Kostela, dao i Poljane. Celjski grofovi su 1418. godine, pored ostalih imanja Otenburga, naslijedili i ovaj dvorac kojime su nakon toga upravljali njihovi skrbnici ili kaštelani. Nakon izumiranja roda Celjskih, grad i njegovo imanje dolaze u posjed regionalnih kneževa. Prema narodnoj predaji, dvorac Poljane navodno su razorili Turci, što je moglo biti između 1460. i 1530. godine, ali je on ubrzo bio obnovljen. Za vrijeme turskih invazija, podno dvorca je sagrađen veliki logor, u kojem je, prema Valvasorovom svjedočenju, stajalo 40 kuća i u vrijeme mira bile su nenastanjene. U 16. stoljeću u logoru se razvilo novo trgovište (slov. trg). Dio naselja podno crkve i danas nosi naziv Tržič. Početkom 16. stoljeća u gradu je postavljen kameni stup srama, na kojemu su bili izloženi oni koji su počinili manje prekršaje. Tako je godine 1805. godine, gradski časnik (žbir, policajac) na njega postavio krivoosuđenu 20-godišnju Mariju Majetič. Bila je optužena za krađu janjetine. Za kaznu su joj oko vrata bila obješena crijeva zaklanog janjeta. Kovačić ju je okrivio jer je odbila njegovu bračnu prosidbu. Istina se doznala kasnije i dokazana je njezina nevinost. Za teže prekršaje, bila su postavljena vješala u steljniku kod naselja Deskova vas. Tamo je u 19. stoljeću obješen vođa razbojnika Roša. Sredinom 16. stoljeća grad u najam dobivaju Schnitzenbaumi, a 1618. barun Janez Jakob Khiessl kupio je poljansko posjedstvo i pripojio ga Kočevsko-ribniškom posjedstvu. Godine 1641. imanje su kupili Auerspergi (također znani pod imenom Turjačani, odn. Turjaški), koji su ostali vlasnici posjeda do kraja Drugog svjetskog rata. Grad je zapalio francuski general Souchy 16.10.1809. zbog otpora lokalnog stanovništva pri ubiranju poreza. Od ruševina dvorca, grofovi Turjaški sagradili su novi dvor također zvan Poljana (odn. Turjaški, ili Auerspergerov grad). 
Grad Poljane u topografiji Janeza Vajkarda Valvasora iz 1679. godine
Izvor: Janez Vajkard / Johann Weichart Valvasor, Johann Baptist Mayr: [Topographia Ducatus Carnioliae modernae das ist Controsee aller Stätt Märckht, Clöster, undt Schlösser, wie sie anietzo stehen in dem Hertzogthumb Crain |
IZVORI I LITERATURA
WIKIPEDIJA: Grad Poljane Opis enote nepremične kulturne dediščine, evidenčna številka 11990. Pregledovalnik Registra nepremične kulturne dediščine. Ministrstvo RS za kulturo. Nadja Kovačič, Ivan Kordiš, Tomaž Lauko: Folklorna skupina Predgrad: 1908-2008. Pokrajinski muzej Kočevje, 2008. 
Sramotilni steber (stup srama)
Kameni stup srama, kvadratnog presjeka i s klesanom kuglom na vrhu. Koristio se za kažnjavanje lakših prekršaja. Potječe s početka 16. stoljeća. Stoji na krajnjem jugoistočnom rubu sela, pred zadružnim domom, gdje je nekada stajao Auerspergov grad. Upisan je u Registar kulturne baštine Slovenije 2009. godine. Izvor fotografije: Googel Street View, 2019. 
Kapelica Matere božje (kapelica Majke Božje)
Poznata još i kao Bižalova kapelica, zatvorenog je tipa s dvostrešnim krovom. Polukružni ulaz je zatvoren drvenim dvokrilnim vratima. U unutrašnjosti se nalazi drveni kip Majke Božje. Sagrađena je u prvoj četvrtini 20. stoljeća. Upisana je u Registar kulturne baštine Slovenije 2009. godine. Nalazi se na križanju u središtu sela. Izvor fotografije: Google Street View, 2019. |
|
Auerspergov grad
Nema preciznih podataka o tome kada je dvorac Auersperg podignut na ravnici ispred predgradske crkve, ali je tamo sigurno stajao prije sredine 18. stoljeća. Dana 16.10.1809., francuski general Souchy dao zapaliti grad zbog otpora lokalnog stanovništva ubiranju poreza. Drugi puta su ga zapalili partizani u noći s 19. na 20.5.1943., spriječivši Talijane i pripadnike seoske straže da se tu nastane. Nakon završetka Drugog svjetskog rata spaljeni dvorac Auersperga je obnovljen. U objektu se nalazio zadružni dom, a do 1976. godine u zgradi su bile prostorije Osnovne škole Predgrad. Danas je zgrada u većinskom vlasništvu općine Kočevje, a u njoj se nalaze stambeni prostori, zdravstvena stanica, Mjesni ured Predgrad, sjedište Mjesne zajednice Poljanska dolina, prostor za trgovački objekt i višenamjenska dvorana. |
Današnji izgled Auerspergovog dvorca
Izvor: Google Street View, 2019. |
|
Cerkev sv. Sebastjana (Cerkev sv. Fabijana in Boštjana)
Izvornu crkvu, koja je bila posvećena sv. Ivanu Evanđelistu (Janez Evangelista), spalili i uništili Turci. Nova veća barokna crkva sagrađena je uz pomoć grofa u 18. stoljeću. Na kamenom portalu nalazi se natpis na latinskom jeziku, na kojem je zapisana i godina 1737. Crkva je jednobrodna i prilično velika, s obzirom kako se radi o podružnoj crkvi. U njoj se izdvaja vrlo veliki i lijepi pozlaćeni oltar. U njegovoj sredini nalazi se sv. Sebastijan, s lijeve strane sv. Fabijan (sv. Fabjan) i s desne sv. Ivan Krstitelj (sv. Janez Krstnik); gore su još sv. Jošt i sv. Nikola (sv. Miklavž). Evanđelisti su prikazani na vrlo staroj propovjedaonici - jedino što nas podsjeća na staru crkvu sv. Janeza. Ovo je i jedini prikaz sv. Ivana Evnđelista u crkvi. Ispod stuba propovjedaonice na daskama su naslikane dvije slike evanđelista u bizantinskom stilu, koje su osim ruševina sv. Ilije na Graščici, jedini svjedok i ostatak pravoslavlja u Pojansko dolini. Upravo ovdje u Predgradu postojala je znatna skupina uskoka, sve do razdoblja kada Marija Terezija ovdje zatrla pravoslavlje. Od njega je ostalo nešto prezimena, narodna nošnja, kao i neka kola i pjesme. Od bočnih oltara ostali su samo kameni pijedestal s monolitnim kamenim pločama i postoljima. S lijeve strane je sada Marijin improvizirani oltarni, uvijek urešen svijećama. Već dugi niz godina Marija iz crkve iz Zagozdaca nalazi se na ovom mjestu, dok je s desne strane ovdje pronašao utočište oltar iz crkve sv. Jurja iz Dola. U zvoniku su dva prilično teška zvona. Nakon Drugog svjetskog rata obnova nije bila dozvoljena i krov od šindre se gotovo raspao. Kasnije je obnovljen. Pozlaćen je i oltar. 2003. godine osvijetljen je zvonik, prednji zid i crkva. U 2004. godini dovršeno je pročelje i uređen okoliš. Inače, Predgrad je najveće selo u župi Stari Trg ob Kolpi. Glavno godišnje slavlje je 27.12.na blagdan sv. Ivana Evanđelista. Nakon svečane mise odvija se kulturni program - kolanje. Crkva stoji na južnom rubu naselja. Upisana je u Registar kulturne baštine Slovenije 2003. godine. IZVOR Župnija Stari trg ob Kolpi: Sv. Sebastijan - Predgrad |
Crkva sv. Sebastijana
Izvor: Google Street View, 2019. 
Hiša Majerle (kuća Majerle)
Autor: švabo, Wikipedija 
Spominska plošča padlim borcem in žrtvam NOB (spomen-ploča palim borcima i žrtvama NOB-a; memorijalna baština)
Autor: švabo, Wikipedija 
Hiša Šterk - Predgrad 46 (Kuća Šterk)
Prizemna kuća, s podrumom i simetričnim dvokatnim krovom. Fasada je historicistički oblikovana, u njoj je nekada bila trgovina. Sagrađena je početkom 20. stoljeća. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu naselja. Upisana je u Registar kulturne baštine Slovenije 2005. godine. Izvor fotografije: Google Street View, 2019. |
Kovača vas
Kovača vas (lijevo) i Deskova vas (desno); pogled s Orlove stijene
|
DUŽ KUPE (OBKOLPSKA DOLINA)
Dol - Hreljin - Laze pri Predgradu - Vrt
Dol
|
|
|
Laze pri Predgradu
|
Gozdni pešpoti Kozice: Predgrad - razgledišče - pretvornik RTV - Pajtlerica - Goli hrib - Laze – Predgrad (Šumske staze Kozice) Mala pešpot (Mala pješačka staza) je kružna, a polazi od sela Laze pri Predgradu. Odavde se put kroz šumu penje prema Špičastom hribu i dalje na rub kanjona Kupe na vrh s vidikovcem Kozice. s vidikovacia kod RTV odašiljača je odličan pogled na kanjon Kolpe i sela ispod njih. Staza se malo izravnava pa se opet diže prema vrhu zanimljivog naziva Pajtlerica i nastavlja do najviše točke Goli hrib. Stalno izmjenjujemo poglede na planine oko nas, kanjon Kupe, selo i na trenutak se otvara pogled na Kočevje i šire. S Golog vrha ubrzo dolazimo do kapelice, gdje se nalazi i upisna knjiga, zatim skrećemo lijevo i vraćamo se pored Paklenog zida (Peklenski zid) do početne točke. Za rutu dugu oko 9 km potrebno je 4 do 5 sati umjerenog hoda po ne prezahtjevnoj ruti. Velika pešpot (Velika pješačka staza) polazi od Predgrada ili uz rijeku kupu u naselju Dol (na nekim kartama upisano Del). Ide u suprotnom smjeru od Male pešpoti, naime hodamo obronkom Kozica (kanjon Kupe), dijelom kroz napuštene vinograde, povremeno iznad vertikalnih rubnih stijena i ubrzo dolazimo do napuštenog sela Hreljin. Odavde se staza počinje uspinjati i ubrzo dolazimo do oznaka za Malu stazu, koja vodi desno na Špičasti vrh. Nastavljamo put prema naselju Laze i uskoro se stiže do informacijskih ploča, odn. početne točke Male staze. Zajedno s Malom stazom penjemo se pored Paklenog zida (Peklenski zid), kapelice, Golog hriba do telekomunikacijskog tornja Kozice, gdje se staze odvajaju. Naša skreće lijevo i spušta se dijelom po stazi, vlaki i manjim dijelom puta do početne točke u Predgradu. No, ako smo krenuli u Dolu, ostalo nam je još oko pola sata. Za ovu rutu dugu 14 km i visinsku razliku od 640 m potrebno je 6 do 7 sati umjerenog hoda. |
DUŽ SPODNJELOŠKE DOLINE
Spodnji Log
PODNO SJEVERNIH PADINA
Kneja Lipa - Videm - Vimolj pri Predgradu - Kralji - Čeplje
IZVORI I LITERATURA
Članci, blogovi
M.L-S: Gozdni pešpoti Kozice. Dolenjski list, 27.7.2008.
Pešpoti.si: Točka Kozice (vrh)
Slovenia Heritage: K3.2 Poljanska kolesarska pot
Pešpoti.si: Točka Kozice (vrh)
Slovenia Heritage: K3.2 Poljanska kolesarska pot
