---

VIJESTI 2016. GODINA * VIJESTI 2017. GODINA * VIJESTI 2018. GODINA * VIJESTI 2019. GODINA * VIJESTI 2020. GODINA * VIJESTI 2021. GODINA * VIJESTI 2022. GODINA

Arhiva vijesti 2023. godina

Geopark Biokovo-Imotska jezera ulazi na UNESCO-v popis svjetskih geoparkova u travnju 2024.

---

20.9.2023.

Geopark Biokovo-Imotska jezera uvršten je na popis svjetskih geoparkova, tijekom 8. zasjedanja UNESCO-vog Vijeća za globalne geoparkove održanog u Maroku.

Očekuje se da će se ovaj hrvatski geopark službeno pridružiti popisu svjetskih geoparkova UNESCO-a u travnju 2024. godine, prenosi SchengenVisaInfo.com.

Hrvatska turistička zajednica u priopćenju objavljenom 8. rujna navodi da Hrvatska sada ima tri geoparka na popisu UNESCO-a, uz prethodno navedene geoparkove Papuk i Viški arhipelag.

Hrvatska je globalno prepoznata kao turistička destinacija s iznimno očuvanom prirodom, a vijest o uvrštenju trećeg hrvatskog geoparka na popis UNESCO-a dodatno potvrđuje tu činjenicu.

Prema riječima ravnatelja Javne ustanove PP Biokovo Slava Jakše, Geopark ima izniman značaj, uključujući kulturna, povijesna i prirodna bogatstva, prikazujući različitu geologiju i staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

Ujedno, gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić potvrdio je aktivnu financijsku potporu grada Imotskog u cijelom procesu. Nadalje je otkrio planove za izgradnju modernog centra za posjetitelje unutar Geoparka kao sljedeći korak i istaknuti cilj.

Kako objašnjava direktor Turističke zajednice Imote Luka Kolovrat, dobivanje UNESCO-ve oznake značajno povećava vidljivost destinacije i otvara put razvoju turizma kao jedinstvenog i lijepog oblika selektivnog turizma.

Osim toga, Geopark Biokovo-Imotska jezera pruža brojne pogodnosti i mogućnosti razvoja za cijelo područje, od razvoja poljoprivrede, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti do unaprjeđenja suradnje s drugim parkovima i partnerima.

Štoviše, jedan od vrhunaca Geoparka Biokovsko-Imotska jezera je Modro jezero, karakteristično po svom eliptičnom obliku i različitim dubinama od 300 do 500 metara. Razina vode u ovom jezeru doživljava godišnje fluktuacije, ponekad dosežući zapanjujuće dubine i do 100 metara. Smješteno na periferiji povijesnog grada Imotskog, Modro jezero je omiljena ljetna destinacija, privlačeći posjetitelje za kupanje i opuštajuća druženja.

Odluka o suradnji u formiranju UNESCO-vog Geoparka Biokovo-Imotska Jezera proizašla je iz spoznaje da Park prirode Biokovo i Imotska krajina čine geološko blago unutar Dinarskog krša. Ova zajednička inicijativa ima za cilj iskoristiti potencijal oba područja za dobrobit lokalne zajednice. Kao rezultat toga, zajedničkim radom Parka prirode Biokovo i Udruge Geopark Imotska Jezera sa sjedištem u Imotskom 2019. godine nastala je ideja za budući UNESCO Geopark Biokovo-Imotska Jezera.

IZVOR  ​Croatian Geopark Biokovo-Imotski to Join UNESCO List of World Geoparks in April 2024. Schengenvisa.info, September 12, 2023

​Obnovljen Put prijateljstva Snežnik - Snježnik

---

15.7.2023.

8.7.2023. na Platku je održana svečanost povodom obnove Puta prijateljstva Snežnik – Snježnik. Obnovljeni Put otvoren je u nazočnosti hrvatskih i slovenskih planinara te predstavnika regionalne i lokalne uprave s obje strane granice. Planinsku zvezu Slovenije predstavljao je predsjednik PZS-a Jože Rovan, a Hrvatski planinarski savez predsjednik HPS-a Darko Berljak.

Na svečanosti je istaknuto da su Slovenija i Hrvatska susjedne zemlje, kroz povijest u raznim državnim odnosima, danas obje države članice Europske unije. Međusobna geografska blizina oduvijek je upućivala ljude na međusobne kontakte na svim poljima ljudske aktivnosti, privredi, umjetnosti, znanosti, pa tako i u interesima za planinsku prirodu i odlaske u planine. Od davnina postoje putovi u graničnim planinama kojima se može prijeći s jedne strane planine na drugu, iz jedne zemlje u drugu. Najljepši od tih putova postali su markirani planinarski putovi i kroz godine njima su prošle tisuće hrvatskih i slovenskih planinara. Kada je riječ o planinarskim putovima, značajno je istaknuti da već više od stotinu godina (od 1922.) u Sloveniji i Hrvatskoj planinari koriste jedinstvenu crveno-bijelu markaciju, koju je u uporabu uveo slovenski markacist Alojz Knafeljc.

Ideja povezivanja Snježnika i Snežnika nastala otprilike 1950-ih godina, a prva markacija nove planinarske obilaznice nazvane Put prijateljstva Snežnik - Snježnik postavljena je 5.7.1974. kao dio proslave 100. godišnjice planinarstva u Hrvatskoj i ondašnjoj Jugoslaviji. U Planinskom vestniku 1975. poznati slovenski planinar Vojko Čeligoj zabilježio je da je put Snežnik – Snježnik simbolično otvoren godinu dana poslije, 6.7.1975. zajedničkim iscrtavanjem markacija na vrhu slovenskog Snežnika. Tada je bio tiskan i dvojezični dnevnik s opisom puta, a za sve koji su obišli put bila je namijenjena posebna značka.

Osnivanje prekograničnih putova nastavilo se osnivanjem takozvanih Bratskih planinarskih putova. Godine 1980. Meddruštveni odbor Ljubljana i Planinarski savez Zagreba osnovali su Bratski planinarski put Ljubljana – Zagreb, a 1983. Meddruštveni odbor Ljubljana i Općinski planinarski savez Rijeka osnovali su Bratski planinarski put Rijeka – Ljubljana, koji je također završavao na Platku.

Osamostaljenjem Slovenije i Hrvatske 1991. put Snježnik – Snežnik bio je stavljen u stanje mirovanja jer ga je privremeno prekinula državna granica, ali hrvatsko-slovenske planinarske veze nikada nisu bile prekinute niti su oslabile. Još od osamostaljenja naših država PZS i HPS angažirali su se za uspostavu planinarskih prijelaza na državnoj granici, no zbog strogih pograničnih pravila nisu postojale odgovarajuće okolnosti za to ostvarenje. Tek 2023. ukidanjem schengenske granice ispunjeni su ponovno uvjeti za obnovu prekograničnih planinarskih putova. HPS i PZS snažno podupiru obnovu putova i suradnju pograničnih društava. Štoviše, sa ciljem unaprjeđenja sigurnosti u našim planinama kroz svoje ugovore i projekte s ministarstvima turizma savezi su osigurali planinarskim društvima s obje strane granice potreban materijal, alat i pribor za uređenje planinarskih putova. U obraćanjima na otvorenju obnovljenog Puta prijateljstva istaknuta je zahvalnost Ministarstvu turizma i sporta na potpori uređenju planinarskih putova, kao i svima drugima koji podupiru obnovu prekograničnih putova.

Zanimljivo je da je Branko Lenić iz Rijeke bio na prvom pohodu sa Snježnika na Snežnik 1975. godine te je tom prilikom sa Snežnika donio kamen i potpisao sve pohodnike. Branko Lemić taj kamen donio je ujedno na otvorenje obnovljenog Puta prijateljstva Snježnik – Snežnik te je simbolično otvorio put.

IZVOR Obnovljen Put prijateljstva Snežnik - Snježnik. Hrvatski planinarski savez, 10.7.2023.

​Otvoreno planinarsko sklonište i promatračnica za ptice Kremenjak

---

10.7.2023.

30.6.2023. u Parku prirode Učka svečano je otvoreno planinarsko sklonište i promatračnica za ptice Kremenjak. Navedeno sklonište locirano je na koti 847 m, oko 1000 metara sjeverno od vrha Kremenjak.

dejni autor projekta je arhitekt Ivan Juretić, poznat u planinarskim krugovima i javnosti po izgradnji i obnovi planinarskih skloništa Šugarska duliba, Ždrilo i Rossijevo sklonište na Velebitu, te Miroslav Hirtz na Bijelim stijenama. Planinarsko sklonište i promatračnica za ptice osobito je po jedinstvenom dizajnu, nalik na izvaljeno jaje u gnijezdu. Izgradnja je ostvarena uz potporu Zaklade zaposlenika VKR Grupe iz Danske u sklopu programa Zelene površine i život na otvorenom, kao jedan od iznimnih projekata koji stvaraju mogućnosti za pojedince da istražuju i cijene čuda prirodnog svijeta. U ime donatora govorio je Michel Langrand, predsjednik Zaklade zaposlenika grupe VKR iz Danske.

Nazočnima se obratio i v.d. ravnatelja Javne ustanove Park prirode Učka Žarko Erceg. U ime Hrvatskog planinarskog saveza govorio je predsjednik Darko Berljak te istaknuo da se Savez prije više od dvadeset godina skupštinskom se odlukom opredijelio da će postojeće planinarske domove obnavljati i održavati, ali ne i graditi nove, a prednost će dati izgradnji funkcionalnih planinarskih skloništa u našim planinama. U to vrijeme postojala su samo 22 skloništa, a danas ih je gotovo dvostruko - s ovim ih je ukupno već 42.
Prema njegovim riječima, takva odluka temeljila se na postavkama da su skloništa vrlo važni sigurnosni čimbenik za planinare i izletnike u planinskom prostoru, da su stalno otvorena, odnosno nezaključana, ali i najvažnije da su po svojoj namjeni najmanje štetan zahvat u prirodi, jer korisnici sve što im treba donose i odnose s tog mjesta. Berljak je također istaknuo da je ovo planinarsko sklonište i promatračnica za ptice, osim što u potpunosti zadovoljava sve te kriterije, jedinstveno zbog svog oblika te će svim namjernicima biti prostor za upoznavanje, razumijevanje i očuvanje iznimnog biljnog i životinjskog svijeta koji ga okružuje, a potom je predao sklonište na upravljanje PD-u Elektroistra iz Pule. 

Objekt je površine oko 12 kvadrata, kapaciteta od četiri do šest ležajeva, koje pruža dobru zaštitu od kiše i jakog vjetra te siguran zaklon. Realizirano je u skladu s održivim načinom gradnje i ekološkim standardima, energetski neovisno, sa stvarnim i metaforičkim naglaskom na ekologiju, zaštitu prirode i klime. Atraktivnog je izgleda nalik na umjetničku instalaciju u prostoru, vanjska opna sazdana je od suhih grana te formom i materijalom podsjeća na gnijezdo. Unutar elegantne čelične mreže prekrivene suhom trninom, granama gustog bodljikavog grma koji raste u zapuštenim dolcima, manja je, kompaktna jajolika forma objekta, sastavljena od oko 320 drvenih trokuta, koja pak parafrazira raspuknuto, izvaljeno jaje, a takav je i naziv projekta - »Izvaljeno jaje u gnijezdu«. Između vanjske opne i samoga objekta nalazi se stubište kojim se pristupa terasi, odnosno krovu koji podcrtava funkciju promatračnice s pogledom na Učku, Kvarnerski zaljev, otoke Cres i Lošinj te istarski poluotok. Sklonište je ujedno i važna točka na dugačkoj dionici Istarskog planinarskog puta između Poklona i Plomina.

IZVOR Otvoreno planinarsko sklonište i promatračnica za ptice Kremenjak. Hrvatski planinarski savez, 3.7.2023.

Hatched Egg in the Nest - final performance
Autor: RiPLEI Datum objave: 1.7.2023.
Opsi. Izvaljeno jaje u gnijezdu / Hatched Egg in the Nest Planinarsko sklonište i promatračnica za ptice Kremenjak na Učki, Hrvatska. Mountain shelter and bird observatory Kremenjak on Učka, Croatia. Arhitekt: Ivan Juretić Solo plesačice / solo dancers Anika Cetina, Jelena Lečić Plesni ansambl, OŠ za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica, Rijeka Dance Ensemble, Primary School for Classical Ballet and Contemporary Dance at Primary School Vežica, Rijeka: Arien Borovac, Meri Čavrak, Maria Ana Kraljić, Maša Milutin, Irma Radovanović, Lara Richter Choreography: Kate Foley (u suradniji s plesačicama / in collaboration with the dancers) Glazba / music: JMZM Pjevačica / singer: Alba Nacinovich Snimanje/recording: Surogat, Rijeka Dizajn projekcije / projection design: Damjan Šporčić Montaža projekcije / projection editing: Marko Mrvoš Kamera: Goran Pleić Kostimografkinja / Costume designer: Ivana Tomić Fotografija produkcije / Production photography: Petra Šporčić Ovo sklonište je izrađeno po projektu koji je odabran na natječaju te doniran od Fonda zaposlenika VKR Grupe iz Danske Hrvatskom planinarskom savezu.

U Parku prirode Učka otvoreno novo sklonište arhitekta Ivana Juretića
Autor: Novinet TV Datum objave: 1.7.2023. Opis. Sinoć je u Parku prirode Učka svečano otvoreno planinarsko sklonište i promatračnica za ptice “Kremenjak”, novi projekt arhitekta Ivana Juretića. Sklonište je smješteno na slikoviti travnati planinski greben u blizini vrha Kremenjak, odakle se pružaju impresivni pogledi na Kvarnerski zaljev i Istru. Objekt ovoidne forme sastoji se od vanjske opne sazdane od suhih grana koja formom i materijalom podsjeća na gnijezdo unutar kojega je manja kompaktna jajolika forma objekta koja pak parafrazira raspuknuto, izvaljeno jaje. Sklonište je mali objekt površine oko 12 kvadrata, kapaciteta od 4 do 6 ležajeva, koje pruža dobru zaštitu od kiše i vjetra te omogućava siguran zaklon. Sklonište je realizirano u skladu s održivim načinom gradnje i ekološkim standardima, energetski neovisno, sa stvarnim i metaforičkim naglaskom na ekologiju, zaštitu prirode i klime.

Novi turističko-planinarski zemljovid Zrinske gore

---

5.6.2023.

Hrvatska gorska služba spašavanja predstavila je u travnj 2023. u suradnji s Gradom Hrvatskom Kostajnicom i Općinom Majur, novi turističko-planinarski zemljovid Zrinska gora. Zemljovid je namijenjen domaćim i stranim planinarima i turistima zainteresiranim za boravak u prirodi, a koristit će i članovima HGSS-a u akcijama spašavanja.

Na zemljovidu je obuhvaćeno 14 km planinarskih putova, 3,3 km poučnih staza te 69 km biciklističkih staza. Za terenski rad je utrošeno je preko 70 sati rada i 15 sati za obradu terenskih podataka. Cjelokupni terenski rad je izveden volonterski. Svaka planinarska staza ucrtana na HGSS-ovim zemljovidima je fizički provjerena i zabilježena GPS uređajem te obrađena u GIS aplikaciji što podacima na zemljovidu daje najveću pouzdanost. Sve HGSS karte dostupne su, osim u tiskanom i web obliku i putem aplikacija Avenza i LocusMaps za pametne mobilne telefone. Zemljovidi HGSS-a mogu se nabaviti ili naručiti u Uredu HPS-a ili putem web knjižare na web stranici HPS-a. 

IZVOR Hrvatski planinar, broj 6 2023., s str. 47.

Iz tiska izašla knjiga o Prenju

---

20.5.2023.

Iz tiska je 2023. godine izašla nova knjiga o Prenju: Veličanstveni Prenj - sve o našoj najljepšoj planini, planinarski vodič autora Zehrudina Isakovića, u kojoj se nalaze fotografije Dženada Džine (Dženad Džino Photography).

Autor Zehrudin Isaković je jedan od velike skupine zaljubljenika u planinu Prenj. Već u osnovnoj školi prvi put je bio na ovoj veličanstvenoj planini i od tada joj se iznova vraća, svaki put bogatiji za neke nove vizure, doživljaje, čime je ta ljubav postajala sve veća.
Godine su prolazile, a veza između Isakovića i Prenja je postajala sve zrelija i dublja, pa se može reći da je i ova knjiga plod te višedesetljetne povezanosti.
S druge strane, njegov spisateljski talent je doprinijeo da knjiga o Prenju bude pregnantna, dobro posložena, detaljna i vrlo čitljiva. Istovremeno, vrlo je korisna, može se reći nezaobilazno štivo, za one koji bi htjeli  podrobnije upoznati ovu planinu.

Iz tiska izašao planinarski vodič Premužićeva staza

---

7.4.2023.

Premužićeva staza je jedinstven spomenik graditeljskog umijeća i nedvojbeno najatraktivniji planinarski put u Hrvatskoj. Ta vješto građena dužinska planinarska staza omogućuje ugodan i siguran prolazak kroz najljepše predjele sjevernoga i srednjeg Velebita između Zavižana i Baških Oštarija. Ovaj planinarski vodič predstavlja obilježja Velebita, povijesni, arhitektonski i planinarski značaj Premužićeve staze te daje detaljan opis puta i zanimljivosti uz Premužićevu stazu. Zahvaljujući brojnim praktičnim podacima i preglednim zemljovidima vodič omogućava planiranje atraktivnih planinarskih izleta po sjevernom i srednjem Velebitu.

Izdavači vodiča su Hrvatski planinarski savez, Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit i Javna ustanova Park prirode Velebit. Vodič je dostupan u Uredu HPS-a i na web trgovini HPS-a po cijeni od 7,00 €.

Ove se godine navršava 90. obljetnica dovršetka izgradnje Premužićeve staze. Podsjetimo, HPS je 2005., na temelju odluke Izvršnog odbora od 11. travnja 2005., podnio prijedlog za proglašenje Premužićeve staze spomenikom kulture te 20. travnja 2005. uputio taj prijedlog, uz odgovarajuće obrazloženje, Ministarstvu kulture, koje je nakon provedenog postupka ocjene prijedloga Stazu 2009. uvrstilo u Registar kulturnih dobara od nacionalnog značaja s oznakom Z-4203.

IZVOR Hrvatski planinarski savez (pristupljeno 7.4.2023.)

Usvojena Uredba o proglašenju specijalnog rezervata prirode "Uvac"
za područje prve kategorije od izuzetnog značaja

---

7.4.2023.

Vlada Republike Srbije na sjednici od 6.4.2023. godine usvojila je Uredbu o proglašenju specijalnog rezervata prirode "Uvac", čime se osigurava očuvanje atraktivnih, spektakularnih morfoloških posebitosti toga područja.

Površina rezervata proširena je sa dosadašnjih 7.543 hektara na 11.750 hektara i obuhvaća dijelove općina Nova Varoš, Sjenica i Priboj. Uvedene su i tri kategorije zaštite. U prvom stupnju zaštite je 1.049 hektara u klisurama Uvca, Veljušnice, Kladnice, Tisovice, Pavlovića broda i Radoinjskog jezera. U tom području dozvoljeno je samo znanstveno istraživanje i kontrolirani posjeti isključivo radi edukacije. Pod drugim stupnjem zaštite je 4.996 hektara, a pod trećim 5.704.

Na području rezervata je stanište mnoštva rijetkih životinjskih i biljnih vrsta – 130 vrsta ptica, od kojih su 24 strogo zaštićene, 47 vrsta sisavaca i 24 vrste riba.

Zaštitni znak rezervata je bjeloglavi sup. Najveća kolonija u Srbiji i jedna od najvećih na Balkanu ptice čiji raspon krila u letu dosteže gotovo tri metra, nalazi se na Uvcu. Od ptice kojoj je prijetilo nestajanje, zaštitom i očuvanjem stiglo se do 450-500 jedinki.

Visoke litice Uvca nastanjuju strogo zaštićene biljne vrste – orhideje: vrećasti kaćun, kaćun i medeni kaćunak, kao i niz drugih biljaka, riba, ptica, sisavaca.

Specijalni rezervat prirode "Uvac" nalazi se u jugozapadnoj Srbiji, uklješten između masiva planine Zlatibor na sjeveru, Čemernice i Javora na istoku i jugoistoku i Zlatara na zapadu i jugozapadu, na teritoriju općina Nova Varoš, Sjenica i Priboj.

Donošenjem Uredbe ostvaruje se niz pozitivnih učinaka u smislu ciljeva utvrđenih Prostornim planom Srbije, strateškim dokumentima u području zaštite prirode, životne sredine i održivog razvoja i međunarodnim ugovorima i programima, a prije svega povećanje površine zaštićenih područja i zaštita biodiverziteta i geodiverziteta, posebno ekološki značajnih područja, navodi se u priopćenju vlade RS.

Kanjon rijeke Uvac

---

Povijest zaštite područja

1971.-2006.

Specijalni rezervat prirode Uvac, zaštićen je prvi put 1971. godine na lokalitetu Pavlovića Brod s površinom od 267 hektara. Tijekom 1995. godine područje zaštite je značajno prošireno, za oko deset puta (2.717 ha), da bi novi oblik i veličinu dobilo 2006. godine.

2006.

Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode Uvac ("Službeni glasnik RS", broj 110/06) iz 2006. godine bio je obuhvaćen prostor sliva rijeke Uvac i već zaštićeno područje, uzvodno od profila brane vodoakumulacije "Radoinja", ukupne površine 7.543 ha, s utvrđenim režimom zaštite II stupnja na cjelokupnoj teritoriji. 

2019.

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije 2019. godine obavijestilo je javnost o postupku pokretanja revizije zaštite prirodnog područja I (prve) kategorije, kao Specijalni rezervat prirode "Uvac".

Tom revizijom povećana je površina pod zaštitom i ona iznosi 11.746,19 ha. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda 60,24% površine zaštićenog područja nalazi se u državnom vlasništvu, 38,61% u privatnom i 1,15% u javnom vlasništvu.
Na području Specijalnog rezervata prirode "Uvac" uspostavljeni su režimi zaštite I, II i III stupnja.

• Područja pod režimom zaštite I stupnja zauzimaju ukupnu površinu od 1.133 ha 47a (9,65% ukupno zaštićene površine). Nalaze se na šest izoliranih lokacija unutar prirodnog dobra. Lokaliteti koji su uključeni u ovaj režim zaštite označeni su kao: "Klisura Uvca", "Klisura Veljušnice", "Klisura Kladnice", "Pavlovića brod", "Klisura Tisovice" i "Radoinjsko jezero".
• Područja pod režimom zaštite II stupnja zauzimaju ukupnu površinu od 5.653 ha 35a (48,13 % ukupno zaštićene površine). Nalaze se na dvije izoirane lokacije unutar prirodnog dobra. Lokaliteti koji su uključeni u ovaj režim zaštite označeni su kao: "Područje oko Uvačkog i Zlatarskog jezera" i "Područje oko Radoinjskog jezera".
• Područje pod režimom zaštite III stupnja zauzima ukupnu površinu od 5.653 ha 35a (48,13% ukupno zaštićene površine) i obuhvaća teritorij Specijalnog rezervata prirode "Uvac" koja nije pod režimima zaštite I i II stupnja.

Na temelju članka 5. Pravilnika o kriterijumima vrednovanja u postupku kategorizacije zaštićenih područja ("Sl. glasnik RS", broj 97/15), ovo zaštićeno područje spada u I kategoriju - zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.
Područje obuhvaćeno granicama Specijalnog rezervata prirode "Uvac" nalazi se na listi "Važnih staništa ptica u Evropi" (Important Bird Areas in Europe, BirdLife 2000) pod nazivom "Uvac-Mileševka" (YU 21 SE), a u okviru Emerald mreže nosi klasifikacijski kod RS0000025.
​Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio je 30.9.2019. godine Studiju zaštite Specijalni rezervat prirode "Uvac" Ministarstvu zaštite životne sredine, kao nadležnoj instituciji.

2021. 

Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije, u skladu s člankom 43. Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10, 91/10-ispravka, 14/16 i 95/18-dr. zakon), oglasilo je JAVNI UVID O NACRTU UREDBE O PROGLAŠENJU I STUDIJI ZAŠTITE SPECIJALNOG REZERVATA PRIRODE "UVAC" U TRAJANjU OD 20 RADNIH DANA, OD 19. APRILA DO 14. MAJA 2021. GODINE (Predlog Uredbe ovde - Opis granice ovde - Obrazloženje Uredbe ovde - Uvid u studiju o proglašenju Specijalnog rezervata prirode "Uvac" ovde - Grafički prikaz Specijalnog rezervata prirode "Uvac"  ovde).

2023.

Vlada Republike Srbije na sjednici od 6.4.2023. godine usvojila je konačnu Uredbu o proglašenju specijalnog rezervata prirode "Uvac", čime se osigurava očuvanje atraktivnih, spektakularnih morfoloških posebitosti toga područja.

Klikom na logotip Specijalnog rezervata prirode "Uvac" otvoriti ćete njihovu službenu stranicu

Sažet opis zaštićenog dobra

Specijalni rezervat prirode "Uvac" je prirodno dobro od izuzetnog značaja. Nalazi se u jugozapadnoj Srbiji u okviru Starovlaško - raške visoravni (visije). Okružen je planinama Zlatar, Murtenica, Čemernica, Javor i Jadovnik. Oko 2/3 rezervata se nalazi na teritoriji općina Nova Varoš i Sjenica. Minimalna nadmorska visina rezervata je 760 m, a maksimalna 1322 m.
Centralnu morfološku cjelinu rezervata predstavlja kanjonska dolina rijeke Uvac s dolinama njezinih pritoka. Vode rijeke Uvac, duboko su usjekle svoje korito u vapnenačke stijene i formirale sužene klisurasto – kanjonske doline s visokim, strmim vapnenačkim liticama. Prosječna dubina dolina je između 200 i 300 m, a maksimalna do 350 m.
Posebna vrijednost kanjonskih dijelova doline su uklješteni meandri. Rtovi meandara u okolici sela Lopiže imaju relativnu visinu od oko 100 m. Meandri Uvca su prepoznatljiva slika jugozapadne, ali i cijele Srbije.
Na području Rezervata prevladavaju okršene površine s brojnim krškim oblicima: krške površi, uvale, vrtače, okapine, pećine (špilje) i jame.​
U Specijalnom rezervatu prirode "Uvac" zabilježeno je oko 130 vrsta ptica. U najznačajnije se ubraja bjeloglavi sup (Gyps fulvus), jedna od dvije preostale vrste lešinara (strvinara) koje se danas gnijezde na području Srbije.
IZVOR PODATAKA  Službena stranica Specijalnog rezervata prirode "Uvac"

Obnovljen planinarski dom na Krivom dolu (Bjelasica)

---

30.3.2023.

Planinarski dom na Krivom dolu nalazi se na Bjelasici (Crna Gora), na oko 1.700 metara nadmorske visine, dvadesetak kilometara od Andrijevice. Raspolaže sa četrdesetak kreveta i pratećom opremom.

Dom je više godina bio zapušten i počeo propadati. Zahvaljujući jednom od IPA programa (projekt prekogranične suradnje Crna Gora – Kosovo za bolju turističku ponudu u manje razvijenim planinskim predjelima kojeg finansira Europska unija) 2023. godine dovršena je njegova potpuna sanacija,

Dom je, uz nekoliko bungalova, vrhunski opremljen. Smješten je na lokaciji s odličnim pogledom na masive Komova, Bjelasice i susjedne planine.

Tradicijske i pastirske igre u Lici upisane u Registar kulturnih dobara

---

1.3.2023.

Umećavanje, prasičanje i stupačke preko pričke upisani u Registar kulturnih dobara

​Tradicijske i pastirske igre u Lici, tradicijska baština s planinskog područja od Velike i Male Kapele na sjeveru, Ličke Plješivice na istoku i Velebita na jugu i zapadu, upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, izvijestilo je Ministarstvo kulture i medija.

"Zaštitom tradicijskih i pastirskih igara u Lici kao nematerijalne baštine cjelovitoga prostora, zajedno s mikroregionalnim specifičnostima (Gacka, Lika i Krbava), osiguravaju se preduvjeti za daljnje prenošenje, međugeneracijsko povezivanje te uključivanje mlađe populacije u tradicijske sadržaje, a prema tome i za očuvanje, promociju i osuvremenjivanje vrijednosti tradicijskoga naslijeđa u lokalnoj zajednici", ističe Ministarstvo.

Prema etnografskim monografijama o Lici iz 20. stoljeća ti se običaji mogu pratiti od 19. stoljeća, no prenosili su se usmenom predajom kroz generacije i iz starijih vremena.

Umećavanje, bacanje kamena u daljinu, prasičanje

Riječ je o igrama snage i vještine s ciljem nadmetanja, koje se igraju timski ili pojedinačno, a premda se definiraju kao "pastirske", igrali su ih svi članovi pojedine seoske zajednice. Ponekad bi uloga igara nadišla razinu zabave i postala svojevrsnim društvenim kriterijem za isticanje pojedinca u zajednici, napominje se u priopćenju.

U pojedinim se igrama mogu prepoznati neki danas popularni i cijenjeni sportovi. To su: umećavanje / umićanje / kamena s ramena – bacanje kamena u daljinu, skakanje s mjesta stupačke – skok u dalj, skakanje priko sove / stupačke preko pričke – skok u vis, krivanje / prasičanje – igra slična hokeju i druge.

Usto, ističe se, očuvani su lokalni nazivi igara: bacanje kamena s praćkom, vučenje kuke / privlačenje, natezanje sukna / privlačenje, dizanje mrtvaca / dizanje proštaca, vaganje soli, rvanje u križ (hrvanje slobodnim stilom), topanje, palanje / paličanje/ klisanje, cimeranje.

Većinom ih igrali muškarci, ponekad i žene

Iako uglavnom muške, pojedine igre ostale su mješovite, muške i ženske, poput topanja ili piljanja. Premda su nositelji ovih igara prvenstveno muškarci s obzirom na cilj nadmetanja u igrama, žene su se također natjecale kako bi istaknule svoju spretnost i snalažljivost.

"Zbog zamiranja tradicionalnoga stočarstva, nestanka društvene uloge pastira i sve veće urbanizacije, depopulacije prostora tijekom 20. stoljeća, ove tradicionalne igre danas nisu toliko prisutne u svakodnevici lokalne zajednice, već postaju dio tradicijskih kulturno-društvenih sadržaja. Danas se igre nastoje revitalizirati pa se u njihovo očuvanje uključuju obrazovne institucije i udruge građana", ističe Ministarstvo.

Speleon - Novi Centar podzemne baštine u Rakovici

---

16.1.2023.

U Rakovici, između Plitvica i Slunja, izgrađen je Centar podzemne baštine-Speleon vrijeda 20 milijuna kuna. Arhitektica Kristina Radelić iz Zagreba je bila zadužena za projekt, a izvođač radova bio je Građevinski obrt Špelić iz Slunja.

Zgrada Centra podzemne baštine-Speleon, koji je dio Javne ustanove Baraćeve špilje, zamišljena je da bude niskoenergetska i zelena jer je projekt izveden u zaštićenom području te se koriste obnovljivi izvori energije u maksimalnom postotku. Zgrada u obliku nestandardnih kružnih formi s amorfnim atrijem, predstavlja ono na što i podsjeća, a to su špilje. Cijela zgrada podsjeća na špilju, unutra je mračno i može se vidjeti ono što je u podzemlju, što vide samo istraživači i oni koji tamo rade.

Projekt je s 85 posto sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog kohezijskog fonda, i to u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Centar se prostire na ukupnoj površini od 1.200 četvornih metara, od čega je 850 četvornih metara namijenjeno za izložbu stalnog postava koji prezentira prirodnu baštinu tog područja. 

Speleon – Centar podzemne baštine.
Izvor: Baraćeve špilje

Speleon – Centar podzemne baštine.
Izvor: Baraćeve špilje

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Ostale vijesti

RAKOVICA – DINARSKI KRŠ
Naši reporteri posjetili Speleon: Kao da je svemirski brod sletio u Rakovicu
Novi list, 3.5.2023.

CRNA GORA - BIORAZNOLIKOST
U donjem toku Zete otkrivena nova vrsta ribe: Razmišljaju da pastrmki daju ime "nikšićanka"
DAN, 30.4.2023.

SLOVENIJA - DOLENJSKA
Medvjed u Sloveniji napao čovjeka koji je šetao psa
Index.hr, 26.4.2023.

VELEBIT – RAZMINIRAVANJE
Završna konferencija razminiravanja dijelova šuma na Velebitu
Novi list, 26.4.2023.

VELEBIT – LIKA
Nestalo je čak 550 sela na Velebitu: Planinarka Ana Lemić zabilježila je svako od njih i o tome napisala knjigu
Novi list, 23.4.2023.

DUBROVAČKO PRIMORJE - INICIJATIVE
Goran Cvjetinović otkrio nam je kuda će prolaziti prva ruta Camina Dubrovnik
Dubrovnik.net, 11.4.2023.

VELEBIT - OBLJETNICE
90 godina Premužićeve staze na Velebitu
Hrvatski planinarski savez, 2.4.2023.

VRBOVSKO – TURIZAM
Vrbovsko i Eparhija gornjokarlovačka zajedno kreću u projekt ekološkog turizma u Gomirju
Novi list, 29.3.2023.

RIJEKA TARA – EKOLOGIJA
Problemi za raftere pred početak sezone: Tara okovana smećem, poskupile takse
DAN, 29.3.2023.

CRNA GORA – RIJEKE – ZAŠTITA
Istraživanje Eko-tima i Nature: Zaštita Mrtvice i Morače velika razvojna šansa
DAN, 25.3.2023.

OVČARSKO-KABLARSKA KLISURA
Ovčarsko-kablarska klisura biće ponos Srbije – obezbeđeno još 135 miliona dinara
B92, 25.3.2023.

NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA
Ris Kras pušten u Nacionalni park Plitvička jezera
Index.hr, 24.3.2023.

NACIONALNI PARK RISNJAK
Nacionalni park Risnjak ove godine slavi 70 godina postojanja, obnova planinarskih domova bila bi najbolji dar
Novi list, 24.3.2023.

NACIONALNI PARK SKADARSKO JEZERO
Agencija za zaštitu životne sredine ustupa 138 kamera NP Skadarsko jezero
DAN, 18.3.2023.

GORSKI KOTAR - BAŠTINA
Studija o kućama u Gorskom kotaru: Trebaju imati kosi krov i ganjak, ali ne i balkon
Index.hr, 18.3.2023.

KOMOVI – ZAŠTITA PRIRODE
Ništa nije urađeno da se spriječi devastacija parka prirode Komovi
RTCG, 18.3.2023.

KOMOVI – ZAŠTITA PRIRODE
Komovi ugroženi i sad kao i prije šest godina
DAN, 10.3.2023.

CRNA GORA – ALBANIJA – VODE
HIDROELEKTRANA NA CIJEVNI - Albanija gradi, Crna Gora kao brani
RTCG, 3.3.2023.

HRVATSKA – LIKA - BAŠTINA
Umećavanje, prasičanje i stupačke preko pričke upisani u Registar kulturnih dobara
Index.hr/HINA, 1.3.2023.

CRNA GORA - PROKLETIJE
Bivše karaule na području Plava i Gusinja već 20 godina prepuštene propadanju
RTCG, 28.2.2023.

CRNA GORA – ALBANIJA - INFRASTRUKTURA
Crna Gora i Albanija dijele troškove izgradnje mosta na Bojani
RTCG, 26.2.2023.

LIKA - OPASNOSTI
U Čanku pirotehničarka i pirotehničar poginuli na razminiranju terena
Novi list, 24.2.2023.

CRNA GORA - GASTRONOMIJA
Pretekao i mocarelu: Pljevaljski sir na listi najboljih sireva na svijetu
DAN, 15.2.2023.

GORSKI KOTAR – STANOVNIŠTVO
Broj stanovnika Gorskog kotara se u 70 godina – prepolovio. U čak 45 naselja ljudi više uopće nema
Novi list, 15.2.2023.

GORSKI KOTAR – BAŠTINA
Goranski medun dobio europsku zaštićenu oznaku izvornosti
Novi list, 13.2.2023.

CRNA GORA - POLIMLJE
Bijela kuga zavladala ispod Čakora
DAN, 6.2.2023.

SRBIJA - KABLAR
Ovako će izgledati vidikovac na Kablaru
B92, 3.2.2023.

CRNA GORA - PRIMORJE
Paštrovska gora i Sveti Stefan na listi najugroženijih lokaliteta u Evropi
RTCG, 27.1.2023.

ZLATIBOR - TURIZAM
Biser Srbije dobio 60 metara novih staza
B92, 26.1.2023.

TARA – ŽIVOTINJSKI SVIJET
Planina u Srbiji prava oaza medveda: Slobodno se kreću, a ni reka im nije prepreka
B92, 19.1.2023.

DINARA - OPASNOSTI
HGSS-ovci i pirotehničari na Dinari prvo naišli na promrzlog lovca, a onda su pronašli mrtvo tijelo: Stao je na minu...
NET.hr, 15.1.2023.

CRNA GORA – ALBANIJA – TRADICIONALNE AKTIVNOSTI
Albanski ribari pregradili Bojanu i smanjili ulov ribarima u CG
RTCG, 15.1.2023.

NACIONALNI PARK RISNJAK
Najmanji nacionalni park ove godine slavi sedamdeset godina i ima velike planove
Novi list, 14.1.2023.

UŽICE - TURIZAM
Srbija dobila autentičnu atrakciju, koja je postala hit: Turiste vraća u kameno doba
B92, 14.1.2023.

PUBLICISTIKA
125 godina Hrvatskog planinara
Hrvatski planinarski savez, 6.1.2023.

PROKLETIJE
Poslednja prava divljina Evrope nalazi se u našem regionu
B92, 5.1.2023.

DINARA - UPOZORENJA
Postavljene ploče upozorenja na Vojnom poligonu "Josip Markić" (prije „Crvena zemlja“) kod Knina podno Dinare
Hrvatski planinarski savez, 21.12.2022.

SRBIJA – PLANINA TARA – EKOLOGIJA
Pogled puca na lepotu sa 1.000 metara nadmorske visine: Srpska planina dobila novi vidikovac
B92, 21.12.2022.

CRNA GORA - TARA – EKOLOGIJA
Tara: Suza u smeću
RTCG, 20.12.2022.

CRNA GORA – EKOLOGIJA
Opština Bijelo Polje pokrenula postupak zaštite Ćehotine: Spasiti prirodna bogastva
DAN, 18.12.2022.

CRNA GORA – BAŠTINA
Sanacija mosta na Mrtvici trebalo bi da počne na proljeće
RTCG, 18.12.2022.

HRVATSKA - BAŠTINA
ISTARSKA PASTIRSKA IGRA - Pljočkanje upisano u Registar dobrih praksi UNESCO-a
Glas Istre, 3.12.2022.

SRBIJA - BAŠTINA
Odlučeno je: Šljivovica upisana na Uneskovu listu nematerijalne kulturne baštine
B92, 1.12.2022.

SLOVENIJA - BAŠTINA
Pčelarstvo u Sloveniji upisano na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine
Jutarnji list, 1.12.2022.

HRVATSKA - BAŠTINA
Svečanosti sv. Tripuna Hrvatsku 19. put upisale na popis UNESCO-ve nematerijalne baštine
Večernji list, 29.11.2022.

DURMITOR – TURIZAM PLANINARSTVO
Nacionalni park Durmitor među sedam najljepših mjesta za hiking u Evropi
DAN, 24.11.2022.

VELEBIT - JUŽNI
HGSS-ovci pronašli avionsku bombu iz II. svjetskog rata u Baškim Oštarijama
Novi list, 17.11.2022.

ORJEN – TURIZAM PLANINARSTVO
Boljim putevima do bolje turističke ponude Parka prirode Orjen
DAN, 16.11.2022.

LIKA - TURIZAM
Nove poučne staze Plitvičkih jezera sve zanimljivije posjetiteljima: Sada je moguće doživjeti sve boje jeseni u Lici
Novi list, 13.11.2022.

CRNA GORA - KOSOVO
Put Murino–Čakor–Peć i dalje van funkcije: „Ratna rampa” 23 godine sprečava odvijanje saobraćaja
DAN, 12.11.2022.

ŠUMARSTVO - EKOLOGIJA
U rožajskim šumama sječom stabala napravljene poljane
DAN, 12.11.2022.

PLAVSKI KRAJ - EKOLOGIJA
Plavsko jezero sačuvati od potpunog nestajanja
DAN, 11.11.2022.

STARI VLAH - MUČANJ
Do vrha planine na koju se nekad sa mukom popeo Sveti Sava sada mogu doći najhrabriji
B92, 5.11.2022.

VELEBIT SJEVERNI
Vilin Velebitski dom: Krasno uskoro dobiva višeosjetilni park
Novi list, 4.11.2022.

BIOKOVO – NOVOSTI
Sadržaj Parka prirode Biokovo bogatiji je za još jednu atraktivnost
BlidinjeNET, 28.10.2022.

LJUBUŠA – ZAŠTITA PRIRODE
Rekordni odaziv na pošumljavanju Ljubuše
BlidinjeNET, 24.10.2022.

ČABULJA - BAŠTINA
Obnovljen spomenik duvandžijama na Rosuljama
BlidinjeNET, 23.10.2022.

VRANICA – EKOLOGIJA
Kako je uništeno Prokoško jezero, biser prirode u BiH
Kix.ba, 23.10.2022.

ARLJSKI KRAJ
Čudo prirode: Najčistija reka u Srbiji krije pravo termalno blago
B92, 15.10.2022.

CRNA GORA – PODKOMOVLJE
Bare Kraljske postaju zaboravljeno mjesto
DAN, 14.10.2022.

POVLEN - PRIRODA
Otkrivena nova buba u Srbiji: Nosi ime Novaka Đokovića, teniser odreagovao na vest
B92, 7.10.2022.

VELEBIT – ZAŠTITA PRIRODE
Stajalište o kamenolomu na području Tulovih greda u Parku prirode Velebit
Hrvatski planinarski savez, 6.10.2022.

PRIJEPOLJSKI KRAJ - TURIZAM
Srpski grad postaje turistički centar regiona
B92, 5.10.2022.

UČKA – ZAŠTITA PRIRODE
Na Učku se nakon 100 godina vratili bjeloglavi supovi
N1, 3.10.2022.

PLJEVALJSKI KRAJ
Pljevlja dobila novo izletište
DAN, 29.9.2022.

CRNA GORA - EKOLOGIJA
Inicijativa "Ozelenimo Crnu Goru": Cilj da se posadi 600 hiljada stabala godišnje
DAN, 28.9.2022.

FUŽINARSKI KRAJ - TURIZAM
Od šetnice oko jezera do adrenalinskog centra sa sanjkalištem. U Fužinama planiraju gradnju novih turističkih sadržaja
Novi list, 21.9.2022.

DINARA - CETINSKA KRAJINA - EKOLOGIJA
Hrvatske vode zabranile kupanje na izvoru Cetine
Index.hr, 21.9.2022.

KOLAŠINSKI KRAJ – DEMOGRAFIJA
Sela na sjeveru Crne Gore ostaju pusta: Vranještica sa 900 spala na 20 stanovnika
DAN, 20.9.2022.

PLANINARSKI PUTOVI I STAZE
EUMA i ERA objavile priručnik o signalizaciji na planinarskim putovima u Europi
Hrvatski planinarski savez, 19.9.2022.

BJELOPOLJSKI KRAJ – ZAŠTITA – TURIZAM
Tim stručnjaka utvrdiće stanje u Đalovića klisuri
DAN, 9.9.2022.

PLAVSKI KRAJ - EKOLOGIJA
Plavsko jezero nestaje, država nimalo ne haje
DAN, 4.9.2022.

PLITVIČKA JEZERA - BAŠTINA
Obnovljen najstariji mlin u NP Plitvička jezera: Nakon više od pola stoljeća opet “klepeće” milinica u selu Korana
Novi list, 30.8.2022.

BOSNA I HERCEGOVINA - EKOLOGIJA
Analiza Human Rights Watcha: Zagađeni zrak u BiH ubija na hiljade ljudi svake godine
Radio Sarajevo, 30.8.2022.

TREBEVIĆ - BAŠTINA
Astronomija u BiH: Kada će zasjati zvijezde iznad Trebevića?
Radio Sarajevo, 29.8.2022.

KOMOVI
Vikendaši zamijenili planinke i čobane po andrijevičkim katunima
DAN, 25.8.2022.

TARA - TURIZAM
Srpska planina dobija još jedan veličanstveni vidikovac: "Balkanski Maldivi" kao na dlanu
B92, 25.8.2022.

CRNA GORA - EKOLOGIJA
Umjesto ribe, Limom plivaju deponije smeća
DAN, 20.8.2022.

DINARA – ZAŠTITA PRIRODE
Bajkoviti izvor postao masovno kupalište, pitka voda se svakodnevno zagađuje! Mještani su u šoku, užasnut je i načelnik: ‘Ovo je ekološko zlodjelo. A i netko će stradati, čudim se kako se to već nije dogodilo‘
Slobodna Dalmacija, 18.8.2022.

PERUŠIĆKO POBRĐE
Iz ličke špilje Samograd uklonjeni otpad i grafiti. Neki od njih datiraju još iz početka 19. stoljeća
Novi list, 18.8.2022.

GUSINJSKI KRAJ - TURIZAM
Dolina Grebaje, uživanje za sva čula
DAN, 14.8.2022.