DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Petehovac
          • Rogozno (Gorski kotar)
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.2.2. Grupa Vlašića >
        • Vlašić
        • Vučja planina / Meokrnje
        • Ranče planina
        • Dnolučka planina
        • Očauš
        • Trogir
        • Kosovnjak
        • Gorčevica
        • Lisac (kod Zenice)
        • Bjeljavina (Ponir)
        • Uzlomac >
          • Skatavica
        • Borja
        • Bjelobor - Trešnjeva glava
        • Javorova (kod Teslića)
        • Čavka
        • Stražica
        • Osmača
        • Tisovac
        • Čemernica (kod Bočca)
        • Mahnjača (kod Žepča)
        • Crni vrh (kod Tešnja)
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023. >
      • AGENDA 2024.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Radoha

Facebook instagram youtube email

SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SLOVENSKE DOLENJSKE I SREDIŠNJE HRVATSKE​ > GRUPA ŽUMBERAK / GORJANCI > Radoha
​Države: Slovenija
Najviši vrh: Peščenik, 846 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.6922, 15.1799

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Visoravan Radoha (slo. planota Radoha) se kao produžetak Gorjanaca nalazi jugozapadno od prijevoja Vahta. Svojim položajem predstavlja svojevrsnu poveznicu između Gorjanaca i Kočevskog Roga. Ovdje je površina znatno okršena, kamenita i razuđena mnoštvom vrtača, špilja i ponora (Radoška špilja, Mihovska špilja, Krojačevka špilja). Između Radohe i Kočevskog Roga, a istočnim obodom Črmošnjiško-poljanske doline, pruža se u dinarskom smjeru SZ-JI, nešto niže pobrđe u kojemu se izdvajaju područja Markove glave (755 m) i Drvodevnika (Seč, 571 m).

Uvećaj kartu
Pogled na Radohu s obronaka Mirne gore
Naslovna fotografija
Pogled na Radohu s obronaka Mirne gore
ENGLISH SUMMARY: Radoha
The karstic Radoha Plateau (mountain) is an extension of Gorjanci, located southwest of the Vahta pass. With its position, it represents a kind of link between Gorjanci and Kočevski Rog mountain groups. Here, the surface is significantly rugged, rocky and scattered with many sinkholes, caves and sinkholes (Radoška cave, Mihovska cave, Krojačevka cave). Between Radoha and Kočevski Rog, and along the eastern edge of the Črmošnjice-Poljana valley, stretches in the Dinaric direction NW-SE, a slightly lower zone in which the hilly areas of Markova glava (755 m) and Drvodevnik (Seč, 571 m) stand out.​
URŠNA SELA Radoha
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain



Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS PODRUČJA


Picture
Radoha (desno), Markova glava (lijevo) i Ljuben (u pozadini, lijevo), prostorni pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2022.

Po planini i po kraju

RADOHA


Picture
Radoha, Markova glava i Ljuben, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

LJUBEN


NADMORSKA VISINA 546 m

Rožni Dol

Rožnodolski potok
Rožnodolski potok je mala ponornica na južnom rubu Rožnodolske kotline, smještene između Radohe i Drvodevnika. Izvorište ima u nekoliko manjih jaruga na dolomitnoj padini, koje se južno od sela Rožni Dol ulijevaju u pregrađeno kupalište – lokvu. Nekoliko hektara brane, duboke do 1 m, služilo je kao pojilište za stoku.
Poplavno područje na južnom rubu ribnjaka ima močvarni karakter i obraslo je vrstama drveća i grmlja koje vole vlagu. Voda iz ribnjaka teče uređenim koritom do ribogojilišta, a odatle prema ponoru (slo. požiralnik) usred pašnjaka.
Potok, a posebno brana, stanište je više vrsta vodozemaca (livadna smeđa žaba (slo. sekulja; lat. Rana temporaria), šumska žaba (slo. rosnica; lat. Rana dalmatina), žuti mukač (slo. hribski urh; lat. Bombina variegata), smeđa krastača (slo. krastača; lat. Bufo bufo), potočni rak (slo. rak navadnega koščaka; lat. Austropotamobius torrentium) i neke rijetke vodene biljke, npr. močvarna paprat (slo. močvirska krpača; lat. Thelypteris palustris) i trolistica (slo. navadni mrzličnik; las. Menyanthes trifoliata), koja ovdje ima najjužnije stanište u Sloveniji.

IZVOR Rožnodolski potok. Kulturni center Semič. Pristupljeno 19.11.2023.
Picture
Trolistica (slo. navadni mrzličnik; las. Menyanthes trifoliata)

DRVODEVNIK


Drvodevnik i Markova glava smješteni su na granici između Gorjanaca (Žumberačko gorje) i Kočevskog Roga te jugoistočne Dolenjske i Bele krajine (administrativno dio općine Novo mesto). To je krški kraj bez prirodnih izvora tekuće vode. Unatoč tako nepovoljnim životnim uvjetima, ova su mjesta bila naseljena već u antičko doba. Izvorno je ljudima prvenstveno bilo dopušteno boraviti u t. ja beči, prirodni vodozahvati u krškim kotlinama.

Jedna od njih, Urša Beč, eliptičnog je oblika i strmih fitilja, iznutra je obložena kamenim blokovima, do nje vode spiralne kamene stepenice, a vani su tri perilice rublja. Bunar sadrži više od 50.000 litara vode. Bi je u upotrebi! u prvoj polovici 20. stoljeća. Do druge polovice 20. stoljeća sve su kuće imale cisterne, propuste, umjetne vodozahvate u koje se skupljala kišnica s krovova za potrebe ljudi i stoke. Danas su te nekada neizostavne i značajne građevinske vodosabirne građevine uglavnom srušene ili iskorištene za septičke jame. Sve do sredine 20. stoljeća pojilišta za ispašu stoke bile su lokve (lokve). Ljeti su ljudi na udaljenim Košenicama vodu dobivali i iz škaupca, malih prirodnih ili obrađenih udubina u vapnenačkim stijenama.
​Mjesna zajednica Uršna sela je skup manjih naselja ili zaseoka Uršna sela, Ljuben, Laze, Seč i Travni dol. Ima oko sedam stotina stanovnika i pripada općini Novo mesto. Od prijevoja Na Peskih nad Drvodevnikom (na kočevarskom Oksenpihlom) između Gorjanaca i Kočevskog Roga teren se spušta u smjeru sjeverozapada prema Dolenjskim Toplicama. Najviša točka je šumoviti Seč (571 m), a najniža podno vinograda Makuta (220 m). Jako okrašeno područje je bez tekuće povšinske vode. Ipak, mjesto je rano naseljeno. U susjednom selu Birčna, naselju u smjeru Novog Grada, pronađena je prapovijesna kamena sjekira iz mlađeg kamenog doba (Knez 1972, 28), a u Uršnim selima na groblju su pronađene glinene žare za koje arheolozi u rimsko doba (Breščak 1985, 58). Možda čak potječu iz ranijih vremena željeznog doba, ​kojoj pripadaju znameniti arheološki nalazi u Novom Mestu.

Rano naseljavanje ljudi u pretpovijesnom i antičkom razdoblju te kasnije predindustrijsko (ili bolje rečeno predvodno) gušće naseljavanje ovog negostoljubivog okoliša omogućili su potoci, lokve, škaupce i Šterne - prirodne i umjetne vodene površine.

TRČI

Beči su slivovi stajaćih voda u prirodnim bazenima, koje je čovjek obično donekle modificirao. Tipični su na mjestima s krškim pojavama. Na dnu manjih udubljenja, kraških džepova ili strmih vrtača voda se gravitacijski nakuplja iznad nepropusnog laporovitog, glinastog ili ilovastog sloja iz viših i koso ležećih propusnih, obično vapnenačkih, rjeđe dolomitnih slojeva. Količina vode i njezina izdašnost ovise o veličini bazena i zaleđu vodonosnika. U prošlosti je ovdje svaki zaselak imao svoju bukvu. S ovog područja autoru su poznati bunari u Uršnim selima, Dobindolu, Travnom dolu i Pajkežu. Iza ostalih bukava staza je već izblijedjela zbog nekorištenja.

Posebnu pažnju zaslužuje Uršenski beč ispod Gaškotna i Leščevje (dio prostranog rasenskog šumskog područja), sedam stotina metara istočno od gornjeg dijela sela, nedaleko iznad željezničke pruge koja povezuje Novo mesto s Karlovcem. Na blagoj šumskoj padini, koja od Palatina (brdo se na karti zove Peščenik) preko Radohe, pada prema sjeverozapadu u smjeru dinarskog grebena naslaga krede, na dnu veće kraške vrtače nalazi se četiri metra duboka kotlina ispunjena s gotovo okomitim zidovima. Gornji ovalni otvor beća dugačak je osam metara, širok četiri i dubok tri i po metra. Puni bazen ima više od 50.000 litara vode. Po obodu bazena šesnaest kamenih stepenica vodi do dna. Zidovi su obloženi velikim odabranim kamenim blokovima. S vanjske strane nalaze se tri kamene praonice rublja raspoređene u luku, s praonicama koje padaju prema van. S kolskog puta prema Beču spušta se staza koja je bila postavljena kao kružna staza neposredno prije same kaptaže, što je omogućilo nesmetan promet za vagone koji su za vrijeme suše čekali u redu i odvozili vodu u bankinama, sanducima, barigama, kace i lajtovi.

Vodu iz Uršenog beča ljudi su koristili za piće, kuhanje i pranje sve do Prvog svjetskog rata. Zbog otpalog lišća, grana i povremeno oborenih životinja u slivu, bukvu je trebalo stalno održavati i čistiti. Kada su se u 20. stoljeću u Beču utopila tri čovjeka, voda je služila samo za napajanje stoke i pranje. Pretposljednje temeljito čišćenje Beča između dva rata bilo je 1936. godine. Od Drugog svjetskog rata, u sušnim razdobljima, voda se koristi uglavnom za napajanje stoke. Došli su iz Beča pedesetih godina 20. stoljeća. Godine 2002. mještani su je očistili i uredili okolinu. Nakon pumpanja

* Izraz beč za zajetje vode v kotanjah uporabljajo tudi na Škofjeloškem: tako mu pravijo pod Križno goro, v žirovski kotlini pa mu pravijo boč.


IZVOR ALOJZIJ PAVEL FLORJANČIČ, BEČI, LUŽE, ŠKAUPCE IN ŠTERNE. NEKDANJI POMEMBNI VODNI OBJEKTI MED GORJANCI IN KOČEVSKIM ROGOM

Pajkež

KOORDINATE ​45.7044, 15.0998  NADMORSKA VISINA 520 m 
Pajkež, također Zgornja Blaževica, njemački: Oberblaschowitz je bivše naselje u općini Dolenjske Toplice. Njegovo područje danas je dio sela Dobindol.

Ime. Pretpostavlja se da ime Pajkež potječe od prezimena Pajek. Alternativni slovenski naziv naselja, Zgornja Blaževica, semantički odgovara njemačkom nazivu Oberblaschowitz, a oba doslovno znače 'gornja Blaževica/Blaschowitz'. Epitet 'gornja' razlikovao je selo od susjedne (Spodnje) Blaževice (njem. Unterblaschowitz), doslovno 'donje Blaževice/Blaschowitz'.

Povijesni pregled. Pajkež je bilo kočevarsko njemačko selo. Ne spominje se u zemljišnim knjigama iz 1574. i pretpostavlja se da do tog datuma još nije bio utemeljen. U katastarskoj izmjeri za cara Franje I. od 1818. do 1827. selo je imalo tri obitelji koje su živjele u dvije kuće. Vrhunac naseljenosti doživio je 1890. godine, kada je u pet kuća živjelo 27 ljudi. Do naglog pada broja stanovnika došlo je između 1921. i 1931. godine, kada je broj stanovnika sa 26 pao na samo devet. Selo je prije Drugog svjetskog rata imalo isključivo njemačko govorno stanovništvo. Stanovništvo je iseljeno 22.12.1941. godine, odlaskom preko željezničke stanice u Semiču. Selo su spalili talijanski vojnici u ljeto 1942. tijekom Rogaške ofenzive i ono više nije obnovljeno. Na mjestu nekadašnjeg sela 1962. godine sagrađena je lovačka kuća. U novije vrijeme na tom se mjestu organiziraju natjecanja u streličarstvu.​

Baština. Na starim kartama sela obilježena su dva svetišta: jedno se nalazilo 200 m sjeverno od naselja, na cesti prema zaseoku Pleš u Dobindolu, a drugo 700 m jugoistočno, uz cestu prema zaseoku Seč u Travnom Dolu. Na tom je mjestu 1982. godine zasađen nasad od 88 stabala povodom 88 godina života Josipa Broza Tita i postavljena spomen ploča. Na lovačkoj kući 1982. godine postavljena je i ploča u spomen na partizansku radiopostaju koja je na tom mjestu djelovala 1943. godine.


IZVOR Pajkež. Wikipedija (en)
Picture
Picture
​Pajkež, plan naselja prije Drugog svjetskog rata s prikazom gospodarsatva i obitelji
Legenda: broj kuće - naziv kuće - prezime
1 - Greatschisch - Johann Kump
2 - Baritsch - Johan Rom
3 - Baritschisch - Lucas Rom
4 - XXXX - XXXX
5 - XXXX - Peter Matzelle
6 - XXXX - Maria Spreitzer Schober
6 - XXXX - Hyranimus Stalzer
IZVOR https://www.gottscheerland.at/ortsplaene/Oberblaschewitz.pdf

MARKOVA GLAVA / MACKOVA GLAVA


NADMORSKA VISINA Kota 758, 758 m; Markova glava, 755 m
Brdo Markova glava (na pojedinim topo-kartama upisan je naziv Mackova glava ; izv. Geodetski inštitut Slvoenije) visoko je 755 metara i nalazi se iznad Črmošnjiške doline. Administrativno pripada općini Semič. Na njegovom jugizapadnom obodu nalazi se par metara viši šumovito-stjenoviti greben na kojemu je odlična promatračnica. To su Stijene Markove glave (slo. Stene Markove glave, Razgledne stene ili samo Stene) s kojih se pruža pogled na cijelu dolinu Črmošnjice, na suprotnoj strani doline na sportski centar Gače (Kočevski Rog), a za lijepog vremena pogled seže na Julijske Alpe (pogled na Kamniško-Savinjske Alpe je od Stena zaklonjen šumom).
Na standardnim topografskim kartama imenom je upisana samo kota Markova glava (755 m), dok za spomenuti greben s vidikovcem nije navedeno ime, već samo visina najviše točke toga grebena, koja iznosi 758 m.
Picture
Karta prostora oko Markove glave
Izvor: Geopedija.se, 2023.
Picture
Picture
Pogled na Kočevski Rog
Pogled na Kočevski Rog
Picture
Pogled s Markove glave na Črmošnjice
Pogled s vidikovca kod Markove glave na Črmošnjice
Uspon iz Črmošnjica

Na stijene (slo. Na stene) iz Črmošnjica
- lagana nemarkirana kružna planinarska staza, 10 km, 4 sata hoda. Pješačenje započinje kod CŠOD Lipa (Center šolskih in obšolskih dejavnosti) ili od crkve u Črmošnjicama i spuštamo se ispod sela, nastavljamo uz Divji potok do Srednje vasi i starom makadamskom cestom do prijevoja Brezovica i kroz šumu do lovačke kuće Vimol. Možete se popeti i na Markovu glavu (755 m) ili se šumskom vlakom popeti do vidikovca, odakle se pruža prekrasan pogled na Črmošnjišku dolinu i Kočevski Rog. Do polazišta se spuštamo pored nekadašnjeg kočevarskog naselja Ašalice (Ašelice) i prečicom do kružnog toka kod Srednje vasi gdje je skretanje za Pajkež. Nastavljamo stazom uz Divji potok do Črmošnjica i polazišta.Staza prolazi označenim šumskim stazama kojih se treba strogo pridržavati jer se krećemo kroz lovište. 
Uspon od kamenoloma kod prijevoja Brezovica (kružna ruta)
Powered by Wikiloc

Picture
Picture
Vidikovac s križem i uređenim odmorištem
Vidikovac s križem i uređenim odmorištem
Picture
Desno u pozadini vidi se Žumberačka gora sa Samoborskim gorjem.
Pogled na Markovu glavu
Desno u pozadini vidi se Žumberačka gora sa Samoborskim gorjem.

Ašalice (Ašelice)

KOORDINATE 45.6753, 15.116881  NADMORSKA VISINA 628.1 m  WIKIPEDIJA Ašelice (en)
Ašelice (njem. Aschelitz ili Aschletz) su udaljeno napušteno naselje u općini Semič. Područje je dio tradicionalne regije Dolenjske. Njegovo područje danas je dio sela Mašelj (kod Črmošnjica). Ašelice leže visoko na padini uz neasfaltiranu cestu istočno od Črmošnjica.

Ime. Vjeruje se da ime Aschelitz potječe od njemačkog Aschnitz, naziva za biljku Alchemilla mollis (slo. plahtica; hrv. vrkuta ili gospin plašt; srb. virak), što se odnosi na lokalnu vegetaciju. Međutim, drugi izvori navode da je ime slovenskog podrijetla.

Povijest. Ašelice su bile jedno od samo tri kočevarska njemačka sela koja se spominju u zemljišnim knjigama gospoštije Mihovo 1603. i 1623. godine. Međutim, u zemljišnim knjigama iz 1770. nije uvršteno. Selo se 1931. godine sastojalo od osam kuća i 29 stanovnika, a 1937. godine 37 stanovnika. Kočevski Nijemci (Kočevari) iseljeni su iz sela u jesen 1941. Talijanske trupe spalile su selo tijekom Roške ofenzive 1942.
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Aschelitz (Ašelice) prije 1942.
Legenda: broj kuće, ime kuće i prezime obitelji
1 Groschisch Mathias Rothel
3 Pjetrsch Johann Stritzl
4 Kuaitigasch Rudolf Erker
8 Unter Kuaitigasch August Erker
9 Wojonsch Andreas Moschner
11 Wojon Hansch Johann Moschner
Izvor: https://www.gottscheerland.at/ortsplaene/Aschelitz.pdf
Picture
Picture
Alchemilla mollis (slo. plahtica; hrv. vrkuta ili gospin plašt; srb. virak)
Baršunasto lišće vrkute jako dugo zadržava kapljice rose ili kiše pa izgleda kao osuto svjetlucavim draguljima. Cvjetovi su svijetlo žute boje. Biljka izraste u veliki busen, jako je otporna i nezahtjevna ako ima dovoljno vlage.
By Rasbak 14:39, 19 June 2007 (UTC) - Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=2264991
Picture
Alchemilla Mollis vulgaris, crtež
Picture
Picture
Picture
Picture

Črmošnjiško-poljanska dolina (dolina Črmošnjice)

(hrv. Črmošnjičko-poljanska dolina)
Picture
Picture
Potok Črmošnjica u Občicama
By Doremo - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=43182983

Kočevske Poljane

​Kočevske Poljane (njem. Pöllandl) su naselje u Općini Dolenjske Toplice, smješteno u Črmošnjiško-poljanskoj kotlini. Kočevske Poljane su zaštićeno naselje, prvenstveno zbog svojih specifičnih jednokatnica nekadašnjih gostionica i dućana. Samim naseljem dominira crkveni sklop sa župnom crkvom i školom.

Povijesni pregled. Godine 1890. općini Pöllandl pripala su naselja: istoimeno naselje (Poljane) i kotari Krapflern (Občice), Kleinriegel (Mali Rigelj) i Steinwand (Podstenice), koji postoje i danas. Stambena naselja Zinken (Cink), Laubbüchel (Daleči/Dele Vrh ili Hrb), Pogorelz/Pogrelz (Pogorelec), Dranbank/Drampah (Rampoha) stradala su u Drugom svjetskom ratu.
Tijekom Drugog svjetskog rata Kočevske Poljane su, kao i cijela Kočevska, bile pod talijanskom okupacijom.  Tijekom Drugog svjetskog rata njegovo izvorno stanovništvo preselile su njemačke vlasti, no nekoliko nomadskih obitelji oduprlo se iseljenju koje je naredio njemački okupator i ovdje ostalo. Većina njih podržavala je partizane i Oslobodilačku frontu, čije je sjedište (Baza 20) bilo u blizini. Kočevski dijalekt je nakon Drugog svjetskog rata bio zabranjen, pa se izgubio i njime danas govori samo nekoliko ljudi, od kojih većina živi u Črmošnjiško-poljanskoj dolini. Zavod za očuvanje kulturne baštine Mošnica-Moschnitze je u Kočevskim Poljanama pored crkve sv. Andreja je uredio dvoranu Augusta Schauera. August Schauer (1872.–1941.) bio je župnik u Koprivniku preko 30 godina i urednik kočevarskog kalendara: Gottscheer Kalender (Gottschee Almanac) od 1925. do 1941. Schauer je umro u bolnici Leonišče u Ljubljani 1.7.1941. i pokopan je u rodnom selu Kočevske Poljane.
Župna crkva posvećena je svetom Andriji i pripada katoličkoj zajednici Poljane-Dolenjske Toplice (Pöllandl-Töplitz) u rimokatoličkoj biskupiji Novo Mesto. Datira u 17. stoljeće (oko 1625.). Nalazi se na južnom kraju sela.
Druga crkva u ovoj župi, izgrađena je sjeverno od naselja među vinogradima zaselka Gorica (njem. Büchel ili Büchel bei Pöllandl). Ova hodočasnička crkva posvećena je Mariji Pomoćnici (slo. Cerkev Marije Pomoćnice) i sagrađena je krajem 17. stoljeća.
Groblje je jedno od samo deset na Kočevskom području na kojima su (uglavnom) sačuvani nadgrobni spomenici kočevskih Nijemaca - Kočevara.
Picture
Kočevske Poljane
Avtor: Sl-Ziga – lastno delo; licenca: Javna domena; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=8567546
IZVOR Kočevske Poljane. Wikipedija (en, slo)
Picture
Kočevske Poljane, crkva sv. Andrije
Von PhJ - Eigenes Werk, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=15967127
Picture
Kočevske Poljane - zaselak Gorica, crkva Marije Pomoćnice
Von Miha Turk - Eigenes Werk, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=83292425

Občice

Občice (njem. Krapflern; kočevarski njem./Gottscheerish: Kropflarn) su naselje u Općini Dolenjske Toplice, selo zbijenog tipa, smješteno s obje strane potoka Črmošnjičice, koji ubrzo ponire u zemlju, a zatim izranja ispod Kočevskih Poljana uz cestu za Dolenjske Toplice. Neka od seoskih imanja raštrkana su po obližnjim padinama iznad doline. Obližnje uzvisine uključuju Mali Rigelj (307 m) na sjeveroistoku, gdje se nalaze vinogradi, i šumovitu Zelenu goricu (645 m) na zapadu. S obje strane doline nalaze se obrađena polja i livade.

Ime. Slovensko ime Občice nejasnog je podrijetla. Kao i toponimi Občine i Opčine, može potjecati od slovenskog pridjeva obči 'zajednički' od slavenskog korijena obьťь, upućujući na ranije zemljoposjedničke odnose. Vjeruje se da se njemačko ime Krapflern temelji na prezimenu ranog doseljenika, Krapf ili Kropf.


Povijest naselja i stanovništva. Občice su bile kočevsko njemačko naselje. Selo je smješteno u Črmošnjiško-poljanskoj dolini, koja je bila najistočniji dio kočevarskog jezičnog područja, odakle je 1941. godine većina Kočevara njemačkog govora iselila.
U zemljišnim knjigama iz 1574. navedeno je da ima dva cjelovita gospodarstva podijeljena na četiri polu-imanja s pet vlasnika, što odgovara broju stanovnika između 20 i 25. Stanovništvo je naraslo na 129 ljudi koji su živjeli u 24 kuće 1869. godine, ali je zatim opalo, brojeći samo 56 ljudi u 20 kuća 1921. godine, i 69 ljudi 1936. godine. U to se vrijeme gospodarstvo sela temeljilo na poljoprivredai s prodajom krumpira, pšenice, ječma, raži i graha u Novom Mestu, prodajom stoke na sajmovima, jabuka i šljiva u Straži, vina u bližoj okolici i drva za pilanu na parni pogon u Straži.
Tijekom Drugog svjetskog rata Občice su, kao i cijela Kočevska, bile pod talijanskom okupacijom. Prvobitni stanovnici iseljeni su 7. i 8.12.1941. No, k
ao i u susjednom selu Kočevske Poljane, neke su se kočevarske obitelji 1941. oduprle iseljavanju i podržale antifašističku Oslobodilačku frontu. Stoga je nekoliko Kočevara ostalo u ovim mjestima, ali je kočevarski govor - također zbog zabrane nakon Drugog svjetskog rata - gotovo izumro.
U vrijeme Drugog svjetskog rata, godine 1944/45 djelovala je ovdje partizanska kurirska stanica u kući br. 7, kao i stožer kurirske relejne linije 15, koja je koordinirala 145 takvih postaja. Ploča u znak sjećanja na stožer kurira otkrivena je 21.7.1957. Većina zgrada u selu preživjela je rat netaknuta. Nakon rata broj stanovnika Občica se 1961. godine povećao na 75, zatim se smanjio, ali je porastao na 65 u 2011.

Od 1998. godine u Občicama se nalazi Kulturni centar Kočevara, koji je također i sjedište udruge  Društvo Kočevarjev staroselcev.
Od značajnijih osoba u Občicana je rođen Rudolf Kapš (a.k.a. Rudolf Kapsch) (1916. – 1988.), lokalni povjesničar.

Muzej Kočevarjev (Muzej Kočevara). U muzeju u selu Občice se, uz pomoć ostataka iz nekadašnjih kočevarskih sela, možemo upoznati s njihovim životom u prošlosti, i saznati više o stanovnicima koji su živjeli na ovim mjestima čak 600 godina. Muzej u Občicama je otvoren uz najavu. Črmošnjice su bile središte Kočevara na području općine Semič. O povijesti Kočevara svjedoče i ruševine Starog i Novog Tabora u okolici Črmošnjica.
Picture
Občice
By Doremo - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=43149820
Picture
Sjedište Društva Kočevara starosjedilaca u Občicama
Avtor: PhJ – lastno delo; licenca: CC BY-SA 3.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=15966192
IZVOR Občice. Wikipedija (en, slo)

Črmošnjice

Picture
Picture
Črmošnjice, župna crkva Uznesenja Marijinog (slo. župnijska cerkev Marijinega vnebovzetja)
Črmošnjice, župna crkva Uznesenja Marijinog (slo. župnijska cerkev Marijinega vnebovzetja)
Divji potok. Divji potok, desni pritok rijeke Črmošnjice, teče kotlinom na jugoistočnoj strani od naselja Črmošnjice. On tvori brzake i slapove koji teku koritom izgrađenim od sedre. Ovdje također žive potočni rak (slo. navadni koščak; lat. Austropotamobius torrentium) i pjegavni daždevnjak (slo. navadni močerad ili pisani močerad; lat. Salamandra salamandra). Uz potok je uređena kružna poučna staza (slo, krožna učna pot) duga 2,5 km, na čijem se početku nalazi informativna ploča.
Staza Črmošnjiškom dolinom - lagana, kružna, djelomično markirana planinarska staza, 8,7 km, 4 sata hoda. Pješačenje započinje u Črmošnjicama uz regionalnu cestu i kroz šumu se spušta do izvora Črmošnjičice. Nastavljamo koritom rijeke uređenim prolazima i asfaltiranim stazama do ušća Divjeg potoka, odavdje regionalnom cestom lijevom obalom Divjeg potoka do sela Črmošnjice, zatim Poučnom stazom Divji potok do središta sela i starom cestom do prijevoja Brezovica, gdje prelazimo na regionalnu cestu, nastavljamo pored crkve u selu Brezovica (ovdje možemo produžiti pješačenje lijevo do Starog Tabora ili desno do izvora Divjeg potoka). U Črmošnjice se vraća markiranom planinarskom stazom Brezovica - Črmošnjice.

Srednja Vas

Picture
Picture
Picture

Praktično

IZVORI I LITERATURA


LADIŠIČ, Borivoj: Speleološke raziskave Novomeškega Podgorja. Novo Mesto. Dolenjski kras, br. 2. Novo Mesto, 1987. str. 10-16 (PDF)
MAKAROVIČ, Marija: Črmošnjiško-Poljanska dolina in njeni ljudje. Kočevarji staroselci in Slovenci iz preteklosti v sedanjost. Založba ZRC. Ljubljana, 2005.
  • Opis. Autorica činjeničnim i neuopćenim, često samo fragmentarnim podacima, osvjetljava život i kulturu Kočevara u Črmošnjiško-poljanskoj kotlini, gdje su živjeli gotovo pet stoljeća i, uz ostale kulturne sastavnice, sačuvali svoj njemački govor. Knjiga se sastoji od dva dijela: prvi prikazuje Črmošnjiško-poljansku dolinu u vremenu i prostoru, dok drugi sadrži osamnaest životnih priča, čiji su prilozi trinaest rođenih Kočevara i pet Slovenaca. Črmošnjice, Kočevske Poljane, Podstenice i Stare žage samo su četiri katastarske općine s pripadajućim naseljima u Črmošnjiško-poljanskoj kotlini, koje su do zime 1941. bile naseljene pretežno Kočevarima. Pod utjecajem snažne nacionalsocijalističke propagande većina nomadskih obitelji opredijelila se za Njemačku. U zimu 1941. godine tadašnje njemačke vlasti preselile su ih u okupirana posavska sela, odakle su prije dolaska Kočevara iselile uglavnom slovenske seljačke obitelji. Malobrojne nomadske obitelji koje se nisu iselile do danas su ostale na svojim ognjištima. Rad će pomoći u upoznavanju života u dolini, gdje su se u napuštene nomadske domove naselile slovenske obitelji iz bližih i daljih krajeva, vrativši tako život u ta desetkovana mjesta i očuvavši naselja, domove i kulturni krajolik koji su inače bili osuđeni na kolaps. U uvodu i u nekim poglavljima, na primjeru kočevačkih starosjedilaca i koruških Slovenaca, upozorava se i na zrcalni odraz odnosa prema nacionalnim manjinama, koje su često predmet političkih spekulacija i manipulacija, kako u sjeni, strani i na sunčanoj strani Alpa.

Markova glava (razgledna stena). Hribi.net 
​Brezovica - Markova glava (razgledna stena). Hribi.net
Picture

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Jelinak (kod Segeta)
          • Prača
          • Labinštica
          • Trećanica
          • Opor
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Lastovo
          • Mljet
          • Elafitski otoci
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
          • Petehovac
          • Rogozno (Gorski kotar)
          • Skradski vrh
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.2.2. Grupa Vlašića >
        • Vlašić
        • Vučja planina / Meokrnje
        • Ranče planina
        • Dnolučka planina
        • Očauš
        • Trogir
        • Kosovnjak
        • Gorčevica
        • Lisac (kod Zenice)
        • Bjeljavina (Ponir)
        • Uzlomac >
          • Skatavica
        • Borja
        • Bjelobor - Trešnjeva glava
        • Javorova (kod Teslića)
        • Čavka
        • Stražica
        • Osmača
        • Tisovac
        • Čemernica (kod Bočca)
        • Mahnjača (kod Žepča)
        • Crni vrh (kod Tešnja)
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023. >
      • AGENDA 2024.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact