---

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Štitar (Štitar-planina)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 
Koordinate najvišeg vrha: 

ŠTITAR ili ŠTITAR-PLANINA

Štitar (Štitar-planina) je planina u Bosni i Hercegovini, u zapadnoj Hercegovini, između Lib-planine, Čabulje, Čvrsnice i Blidinjskog polja. Nalazi se u općini Posušju. Najviši vrh planine je na 1469 m.

RAKITNO POLJE (RAKITSKO POLJE)
BOSNA I HERCEGOVINA

​Rakitno polje odn. Rakitsko polje je krško polje  u zapadnoj Hercegovini. Sjeverozapadno je veće  Duvanjsko polje, zapadno je Posuško polje s  Posušjem, a na istoku planina  Čabulja. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok. Dugo je 8,5, a široko do tri kilometra, s površinom 15 km2 (18,3 km2 prema drugim izvorima). Nadmorska visina polja je od 880 m do 920 m. Najniža točka njegova dna je u Sutini, a najviša u Vrpolju.
Poljem teče pritoka Lištice  Ugrovača koja ga povremeno plavi. Površinske vode koje prime Rakitsko polje dreniraju vodotoci Točak, Jelica, Zmijinac i za vrijeme većih padalina formiraju značajan povremeni vodotok Ugrovaču koja prolazeći duboko urezanim kanjonom Brina, prima usputne bujice, a u naselju Trn vode Kočerinskog polja, te se na putu do Mostarskog Blata, u središtu Širokog Brijega spaja sa rijekom Lišticom.

Rakitno je jedna od četiri veće krške površi u općini  Posušje. U toj prostranoj tanjurastoj i pitomoj zaravni nalaze se tri sela: Poklečani, Sutina i Vrpolje, koja se obično označavaju zajedničkim nazivom Rakitno i čiji prostor obuhvaća oko 70 km2.
Rakitsko polje u proljeće svake godine ukrase milijuni cvjetova narcisa, u narodu poznatih kao rakitskih ljiljana. U obližnjem Posušju tako se javila ideja o organiziranju Festivala narcisa.
​
IZVORI  Rakitno polje. Wikipedija (hr); Široki Brijeg - službena stranica grada

Karta Rakitnog
Detalj topografske karte; mjerilo: 1:100.000; sekcija 523 Livno

Pogled na Rakitno sa sjeverne strane
Autor Izvorno postavio Rakitno2007 na Wikipediji na hrvatskom jeziku - Prebačeno s hr.wikipedia na Zajednički poslužitelj ., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3698384

Rakitno

Rakitno se nalazi na sjevernom djelu općine Posušje, na prometnici Posušje - Jablanica, udaljeno od Posušja oko 12 km. Sjeverno i sjeveroistočno zaleđe čine visoke planine Čvrsnica (2228 m), Vran (2074 m), Čabulja (1780 m), a na južnoj strani Mratnjača (1229 m) i Oluja (1208 m). Brda koja ga okružuju sa sjeverozapadne strane - redom: Gradina (1120 m), Kuk (1204 m), Oštrc (1299 m), Debela ljut (1095 m), Jaram (1115 m), Drinova (1085 m) - zatvaraju dio Rakitna, preko kojeg vodi put u smjeru Duvanjskog polja prema  Tomislavgradu. Štitar, zaravan Ječmenište (1374 m), Deralište, Grla, Runjava Kosa (1490 m), Gvozd (1624 m) i Bijele stijene (1661 m) čine sjeverni okvir Rakitskog polja.

Povijest

Rakitno u tursko doba

Turci su se naselili u Rakitno jer je bogato vodom, ali su ga već početkom 19.st. napustili. Iz prvih stoljeća turske vladavine nema spomena Rakitna u crkvenim izvorima već ga se spominje samo u dva turska deftera.

• Defter iz 1475. spominje Sutinu kao vrlo napučenu. Sutina je feudalno dobro dizdara (zapovjednik tvrđave) Muse i pripada Mostaru.
• Defter iz 1585.g. piše da je Rakitno posjed Mehmeda Mustafina, posadnika tvrđave Imotski.

Zapisi biskupa o Rakitnu 1706. - 1845.

• Biskup Bijanković boravio je u Rakitnu triput: 1706., 1710., 1723. Zanimljiv je izvještaj iz 1706. Biskup se nemože načuditi duhovnoj i tjelesnoj snazi Rakićana. Spominje Vuku Piponića koji imaše 130 godina. U drugom svom pohodu Rakitnu 1710. biskup Bijanković krizmao je 210 osoba a na misi je bilo 600 vjernika. U ovo vrijeme u Rakitnu žive i muslimani i pravoslavci.

• Biskup Blašković u svom izvještaju iz 1735. kaže da u Rakitnu ima 30 kuća i da rijetki slušaju svetu misu i primaju sakaramente.

• Biskup Dragićević u svom izvješću iz 1743. govori da u Rakitnu i Drežnici ima 49 domaćinstava u kojima živi 313 odraslih i 200 malodobnih osoba.

• Biskup Bogdanović boravio je u Rakitnu od 18.- 20. 06. 1768. U to vrijeme kapelan zadužen za Rakitno bio je svećenik glagoljaš Toma Kolaković. Stanje Rakitna i Drežnice iz 1768. je 39 domaćinstava u kojima živi 308 odraslih i 159 malodobnih osoba.

Stanovništvo

Najstariji podaci, sadržani u turskom katastarskom popisu 1468./69. god. kazuju kako u Rakitnu ima 13 kuća, koje su bile opterećene feudalnim porezima u iznosu od 450 akči i 9 kuća u Sutini s feudalnim daćama od 300 akči.
U Rakitnu je bio stalni porast stanovnika sve do Drugog svjetskog rata. Jedan broj poginuo, drugi dio izbjegao, došlo do iseljavanja, obično su se iseljavali u Slavoniju, Zagreb, Njemačku, Kanadu, SAD, Novi Zeland, Južnu Ameriku, osobito u Argentinu, Australiju, te u druge zemlje širom svijeta. Poglavito veliko iseljavanje bilo je između 1953. i 1965. godine tako da je došlo do opadanja broja stanovnika.

Rakitska naselja su: Zaglavica, Vrpolje, Poklečani, Sutina
​
Znamenite osobe

• Jakov Rafael Romić, hrv. rimokatolički svećenik, pjesnik, teolog

IZVOR  Rakitno. Wikipedija (hr)

Pogled na Rakitno sa sjeverne strane
Autor Izvorno postavio Rakitno2007 na Wikipediji na hrvatskom jeziku - Prebačeno s hr.wikipedia na Zajednički poslužitelj ., CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3698384

IZVORI I LITERATURA

---

​ALADŽUZ, Admir; GOKOVIĆ, Vildana: Istraživanje biljnih zajednica na prostoru Štirar planine. Naš krš XXXIV 47, str. 200-209. Sarajevo, 2014. (PDF)

• Sažetak: Dinarski krš odlikuje pojava mnogih biljnih zajednica koje su po svom sastavu jako zanimljive. Nepovoljni abiotički faktori koji se ogledaju u jačini vjetra, režimu voda, te visokim ljetnim i niskim zimskim temperaturama zraka uzrokuju izražene i vrlo česte izmjene vegetacije te se vrlo često dešava da se na relativno malom području javlja čitav splet biljnih zajednica, počevši od vegetacije subalpinskih travnjaka pa sve do razvijenih četinarskih ili listopadnih šuma. Upravo takvo jedno područje je područje Štitar planine. Do danas postoji jako malo podataka o fitocenološkom sastavu područja Štitar planine, koji su uglavnom stariji od 30 godina. Fitocenološki sastav područja Štitar planine je u proteklih 20 godina pretrpio određene izmjene uzrokovane najviše antropogenim djelovanjem (sječa šume, pretvorba livadskih ekosistema u obradive i sl.). Tokom 2012. godine vršena su istraživanja florističkog sastava područja Štitar planine kojim su obuhvaćene sjeverne padine Štitar planine i njen centralni plato. Terenskim istraživanjima obrađene su tri istraživačke plohe, svaka veličine 200 m2 i svaka na različitim predjelima Štitar planine. Ukupno su evidentirane tri biljne zajednice iz različitih klasa od kojih su prostorom dominirale biljne zajednice iz dvije klase i to: klasa vegetacije planinskih rudina na krečnjacima (Elyno – Seslerietea Br. – Bl. 48) i klasa lišćarskolistopadnih šuma svih pojaseva (Querco – Fagetea Br. – Bl. Et Vlieg. 37). Analizom biljnih zajednica utvrđeno je da na se na prostoru Štitar planine nalaze biljne zajednice prepoznate kao vrijedne od strane mreže NATURA 2000.