|
|
SREDIŠNJI POJAS > PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE > VELEŽ I HERCEGOVAČKE RUDINE > Baba
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Djed, odn. Đed, 1735 m (prema pojedinim izvorima 1737 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.1046, 18.4155
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Djed, odn. Đed, 1735 m (prema pojedinim izvorima 1737 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.1046, 18.4155
|
U SURADNJI SA:
|
UvodBaba je planina u visokoj Hercegovini koja se nalazi između Gatačkog i Dabarskog polja, a izdiže se neposredno nad sjevernom stranom Cerničkogp olja
Najviši vrh je Djed / Đed (1735 m; pojedini izvori navode 1737 m). Ostali su vrhovi su Kamena glava (1.666 m) i nešto ističniji Goli vrh (1502 m). Na sjeveru sa naslanja na planinu Bjelasnicu (Gatačku Bjelašnicu) (1876 m). Prema jugu se spušta strmim odjsekom. Na čitavom području ima mnogo krških oblika, posebno vrtača. Na južnoj strani na visini između 1000 i 1400 m, javlja se niz krških izvora. Planina je slabo pošumljena. Nalazi se u općinama Bileći i Gacku. ENGLISH SUMMARY: Baba mountain
- 
Naslovna fotografija
Pogled na planinu Babu od magistralne ceste Bileća - Avtovac - Gacko |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Vode
|
Baba planina izvori HD
Datum objave: 21.1.2015. Autor: Слободна Херцеговина Opis: Autor video zapisa je Aleksandar Milidragović, član PD "Koritnik" iz Bileće |
PO VRŠNOM PODRUČJU
|
Baba, vrh Đed (kružna tura)
Autor: Sarafanje Datum objave: 27.9.2023. Opis. Planinarenje na planini Baba, uspon na vrh Đed. Planirano smo trebali krenuti od izvora Koritnik, koji se nalazi u podnožju planine, ali zbog lošeg makadamskog puta (duboko blato na putu), auto smo morali ostaviti u Hodžićima, te pješačiti makadamskim putem oko 6km, gdje smo izgubili oko 2 sata vremena. Pri dolasku na Koritnik nailazimo na ekipu iz PD Koritnik koja nas je uputila da presječemo trek koji smo imali, te bi tako uštedili oko 1 sat hoda. Taj dio smo prešli jako sporo, i dosta smo kružili jer smo morali zaobilaziti vrtače. Nakon cca sat vremena izbijamo ponovo na markiranu stazu, te nastavljamo prema vrhu Đed. Ubrzo ulazimo u šumu (Vukov pod, prelijepa šuma uz lagani povjetarac) gdje i pravimo pauzu za kafu. Dalje nastavljamo još nekih sat vremena do vrha. S vrha se pruža pogled na planine Bjelasnica (Gatačka), Zelengora, Živanj, kanjon Sutjeske, Volujak, Lebršnik, Gacko, Orjen, Leotar, Bjelasnica (iznad Popovog polja), Sitnica, Hrgud, Velež, Crvanj i dio Nevesinjskog polja. Dalje nastavljamo kružno, prvo se spuštamo loše markiranim otvorenim dijelom, a zatim ulazimo u šumu gdje nam je još teže bilo naći markacije i u šumi je dosta zaraslo sa oborenim drvećem. Nakon izlaska iz šume opet imamo problema sa pronalaskom markacije. Oslanjamo se na gpx trek, te dolazimo do dolova, do katuna. Tu se uključujemo na makadamski put od par kilometara koji vodi nazad do Koritnika. Bez gpx treka, teško da bi se snašli na ovoj dionici od vrha do katuna. Nazad smo imali još tih 6km makadama, srećom negdje na nekih 3km od auta nas je pokupila ista ekipa koju smo sreli, te su nam skratili hodanje. Sve u svemu tura se dobro odužila uz 21 pređeni km i oko 1200m uspona. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: / strava GPX trek: https://mega.nz/file/4KYyXTDT#R6UJ3UC... Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje –––––––––––––––––––––––––––––– Poglavlja: 0:00 Hodžići - Koritnik 1:26 Koritnik do šume 7:16 šuma (Vukov pod) 10:31 od šume do vrha 12:45 vrh Đed (1735mnv) 14:01 spust do šume 17:36 probijanje kroz šumu 19:48 povratak do Koritnika 23:37 relive i završni ekran |
DUŽ CERNIČKOG POLJA
Cerničko polje
|
Cerničko polje (povijesni nazivi: Stepensko-Kuljsko i Crničko polje) je relativno malo krško polje na jugu općine Gacko u Istočnoj Hercegovini, 15 kilometara južno od Gacka. Polje je zatvorenog tipa, obrubljeno jasno izraženim padinama okolnih planina i terasa. Obuhvaća površinu od oko 3 km², dugačko oko 4 km, a široko do 1 km. Najniža točka u polju je ponor Jasovica koji se nalazi na nadmorskoj visini od 810 metara, dok visina polja varira između 810 i 850 m n.v. Cerničko polje se proteže u pravcu zapad-istok. Kao i mnoga krška polja i Cerničko je plavno, ipak samo djelomično, te plavna površina iznosi 1,86 km² - najčešće tijekom zime i ranoga proljeća kada su padaline obilnije (Ballian,2019.).
Geologija. Polјe je formirano uz regionalni reversni rasjed, duž koga su jurski vapnenci nalegli preko eocenskog fliša. Geofitičkim istraživanjima utvrđena je dubina (vodonepropusnog) fliša oko 200 m. U hidrogeološkom smislu, ova flišna barijera ima ulogu viseće hidrogeološke barijere, preko koje se dio voda koje poniru u Malom Gatačkom polјu izliva na površinu i formira Klјučku rijeku. U uvjetima nižih razina u krškom okolišu (ispod razine Cerničkog polјa), gotovo sve vode filtriraju ispod ove barijere prema Fatničkom polјu i izvorima Trebišnjice. Vode. Sliv Cerničkog polјa može se podijeliti na neposredni i posredni. Posredni dio sliva predstavlјa sliv rijeke Mušnice. Ove vode, koje poniru duž južnog oboda Gatačkog polјa dijelom, povremeno i u odgovarajućim hidrauličkim uvjetima izviru u Cerničkom polјu (Vilina pećina) i formiraju Klјučku rijeku. Neposredni (direktni) sliv obuhvaća znatno manju površinu i ograničen je na užu zonu Cerničkog polјa. U hidrološkom smislu najznačajniji je tok Klјučke rijeke koja se povremeno formira na izlazu iz Viline pećine i nakon približno 300 metara ponire u ponoru Klјučke rijeke. Izdašnost Viline pećine se procjenjuje na više od 50 m3/s. Pri većim vodama, uzvodno od ponora se formira uspor, a za kote više od 835,60 mnm dolazi do prelijevanja ka Cerničkom polјu i ponorskoj zoni, u zoni ponora Jasovica i Šukovića ponoru. Drugi povremeni vodotok od značaja je Stepenački potok koji se drenira ka južnom dijelu Cerničkog polјa. U okviru studija iz 1967. godine, procijenjeno je da srednji dnevni dotok Stepenačkim potokom iznosi oko 0,37 m3/s (razdoblje obrade 1924 – 1964. godina). Stanovništvo i naselja. Na rubovima polja nalazi se pet naselja: To su Cernica, Ključ, Stepen, Šukovići i Zagradci. Polje je dobilo naziv po naselju Cernica, koje se nalazi na sjeveroistočnom obodu polja, na 950 m n.v. Drugo selo na sjevernom rubu polja je Ključ na nadmorskoj visini od 833 m n.v. Na krajnjem zapadu je selo Zagradci, a na krajnjem jugoistoku selo Šukovići na nadmorskoj visini od 915 m n.v. Selo Stepen je na krajnjem istočnom obodu polja u blizini magistralne ceste (Trebinje-Gacko) na koti 935 m n.v. Istočni rub krškog polja udaljen je samo 8 km od granice s Crnom Gorom. Sve do ranog 20. stoljeća ovo polje u kršu bilo je znano pod imenom Crničko polje. Austro-ugarski inženjeri koji su istraživali krš zvali su ga Crnicabecken. U svojoj knjizi "Wasserbauten in Bosnien und der Hercegovina. 1. Theil - Meliorationsarbeiten und Cisternen im Karstgebiete" (1896.), Philipp Ballif daje nam analizu agrarnog korištenja "Crničkog Polja" u vrijeme njegovog istraživanja područja. Izvijestio je da općenito Cerničko polje ima glinasto tlo koje je mjestimično dobro prekriveno humusom. 50% polja bilo je obradivo zemljište namijenjeno poljoprivredi; 30% dano je za livade; 20% je bio pašnjak dat za ispašu. 
Cerničko polje i planina Baba (u pozadini)
Cerničko polje, središnji i istočni dio
Stara topografska karta izvornog mjerila 1 : 25 000, list 576-3-3. Gacko (Stepen), 1974. 
Cerničko polje, zapadni dio
Stara topografska karta izvornog mjerila 1 : 25 000, list 575-4-4. Nevesinje (D. Meka Gruda), 1974. |
Pristup. Cestovni pristup ovom kraškom polju i uz njega vrlo je ograničen. Doista, na području samoga polja nema cesta. Uz nekoliko iznimaka, područje je općenito lišeno sve moderne infrastrukture i objekata.
Opis polja. Teren se može prikladno podijeliti u tri različita područja; Istočni dio krškog polja, koji nije predstavljen tradicionalnom ravnom aluvijalnom ravnicom, već nizom niskih brežuljaka i dolina. Ovdje se teren uglavnom spušta od sjeveroistoka prema jugozapadu. Ovo se može smatrati trajno vlažnim krajem polja. Tu teku mali potočići i potoci. U normalnom ljetnom razdoblju ovdje je bujan rast trave, drveća i grmlja. Kao posljedica toga, mjesto obiluje velikim konjskim muhama i drugim insektima koji grizu. Jugoistočni perimetar krasi Jasovica ponor, koji opskrbljuje vodom sada potopljene izvore rijeke Trebišnjice u blizini Bileće, ali da bi se on posjetio preporučljivo je stručni terenski rad obaviti zimi prije nego što stignu kiša i snijeg, a nakon što niske temperature svedu populaciju insekata na minimum. Zapadni kraj krškog polja nalikuje normalnom polju. Središnja vrtača / dolina je prostrana krška ska depresija koja je žarište povremene krške hidrohiperaktivnosti. Iznad središnjeg dijela polja i na njegovoj sjevernoj strani uzdiže se impresivna planina Baba. Na zapadnom kraju srednjopoljske depresije ili središnje Vrtače nalazi se krški kanjon. Na istočnom kraju toga kanjona, nalazi se betonska brana. Na ovome području Ključ ulazi u kratki kanjon, i ulijeva se kroz hidrometrijsku branu do ponora ispod. To je ponor Ključke rijeke. Kada ponor "Ključka Rijeka" poplavi, tada i središnji dio polja postane poplavljen, jer dolazi do povratnog toka ili prelijevanja ove vode duž ili kroz ovaj spojni kanjon u istočniji dio polja. IZVORI
Cerničko polje. The Devon Karst Research Society // The Karstography of the DINARIC KARST IN BOSNIA AND HERZEGOVINA // Part 5.3. Eastern Herzegovina. (HTML) Studija "Hidrološke analize Cerničkog polja" // MH Elektroprivreda RS, ZP Hidroelektrane na Trebišnjici, Energoprojekt – Hidroinženjering ad. Beograd. Zavod za vodoprivredu d.o.o., Bijeljina (HTML) Geološka raznolikost
Geološki je polje nastalo prije 30 – 40 milijuna godina alpskom orogenezom, uz kasnije djelovanje i oblikovanje polja lednicima s Bjelasnice i Babe. Oko samoga polja nalazimo i teže rastvorive vapnence, u većini slučajeva jedre vapnenace, koji pokazuju geološku raznolikost. Na manjim površinama polja nalazi se neogeni sediment koji je nastao prije 12 –30 milijuna godina, a gradi nepropusnu podlogu za vodu što dovodi do plavljenja. Pravac pružanja polja je dinarski, a polje karakterizira podzemna kraška hidrografija jer se nalazi u najznačajnijem bosanskohercegovačkom hidrosustavu s velikom količinom padalina što se tijekom jeseni, zime i proljeća manifestira u poplavljenosti polja. Tu su još i brojne kraške uvale, kraške luke, bezbroj većih i manjih vrtača, škrapa, jama, pećina i ponora, a najpoznatiji su Vilina pećina, ponor Ključne rijeke i pećina Jasovica. Na sjevernim stranama polja nalazimo izvore koji tijekom ljeta presuše ili znatno reduciraju svoj kapacitet. Tu su i brojni ponori gdje voda nestaje u kraškim bezdanima, a sve vode koje teku i poniru pripadaju slivu rijeke Trebišnjice. Rijetke biljne vrste Klima polja je submediteranska planinska, s hladnim i snježnim zimama kada se snijeg zadržava do 100 dana, a količina padalina je preko 1600 mm, većinom u proljeće i ljeto. Ljeta su vruća i suha pa se javlja vodeni deficit, a potraju i do dva mjeseca te za posljedicu imaju brojne požare kada gore livade i pašnjaci i strada oskudna šumska vegetacija koju nalazimo oko polja. Kako se polje nekada intenzivno obrađivalo, najčešće kulture bile su krumpir, zob i kukuruz, te nešto povrća. Danas se samo mali dio polja obrađuje. Kada je u pitanju biljni svijet, u polju nalazimo pojas kultiviranih livadskih površina sa smanjenim diverzitetom, a oko polja su prirodni pašnjaci koji prelaze u oskudne devastirane šume termofilnih listača gdje dominira grab s meduncem i cerom. Također u međama u polju nalazimo jasena, drijena, trnjinu i druge vrste, uz vrlo zanimljivu biljnu strukturu vrsta s brojnim rijetkim vrstama, kao što je vrsta poznata kao orlove kandže. U oskudnim šumama nalazimo brojne irise koji plijene svojom bojom za vrijeme cvjetanja, a tu su i brojne divlje gladiole, kao i mnogobrojno ljekovito bilje koje predstavlja neiskorišteni potencijal za razvoj pčelarstva. Polje je siromašno životinjskim vrstama koje se nalaze u okolnim planinama, ali koje se spuštaju povremeno u polje, kako je polje već djelomično napušteno. Tako danas u polju ponekada možemo sresti srne, a od zvijeri je vuk čest posjetitelj, dok su se čagljevi udomaćili u polju. Polje je poznato i po ptičjem svijetu jer na njemu nalazimo 23 vrste ptica. Kada su u pitanju ptice, treba spomenuti da se iznad polja mogu vidjeti i najveće grabljivice, suri orlovi, koji se gnijezde na nepristupačnim kamenim liticama okolnih planina. Iako oskudno vodom, ali zbog povremenoga toka i plavljenja u polju nalazimo jednu vrstu riba, gatačku gaovicu. Izgradnjom hidrosustava Gornji horizonti bit će poremećen vodeni sustav i u ovom polju što će, vjerojatno, dovesti do nestanka gaovice. Danas je polje skoro u potpunosti napušteno, da bi samo subotom i nedjeljom oživjelo kada se pojave stari stanovnici iz obližnjega Gacka i Bileće. Nešto pak starijega stanovništva bavi se ekstenzivnim uzgojem stoke, većinom poznatih gatačkih buša. Polje je tijekom povijesti bilo naseljeno, od prapovijesti, antike i srednjega vijeka do našega vremena te postoje brojni spomenici materijalne kulture. Tu su brojni tumuli i gradine, srednjovjekovna naselja i gradovi. Također nalazimo i nekropole stećaka rasutih po cijelom obodu polja kao i ostalim kraškim poljima i zaravnima s kamenim epigrafskim zapisima i floralnim motivima. |
Zemljopisni položaj i karta šireg područja Gatačkog Polja, Malog Gatačkog Polja i Cerničkog polja s glavnim umjetnim objektima
|
Shematski profil dijela sliva Trebišnjice s prikazom hidrauličkih veza i čvorova kao temeljnih elemenata dekomponiranog sustava (K predstavlјa oznaku vodonosnika - krške izdani, dok strelice označavaju hidrauličke veze).
Zavod za vodoprivredu d.o.o., Bijeljina vodonosnici, odn. izdani su geološke sredine koje su potpuno ili delimično zasićene slobodnim podzemnim vodama, koje se formiraju infiltracijom površinskih voda ili voda nastalih od atmosferskih taloga. Formiraju se iznad vodonepropusne podloge koja usporava njihovo kretanje i omogućava akumulaciju slobodnih podzemnih voda. Gornja granica izdani, slobodni nivo izdani, je varijabilna (kolebljiva) i zavisi od svojstava stena da akumuliraju, odnosno da odaju podzemne vode. Izdani sa slobodnim nivoom formiraju se na vodonepropusnim stenama u rastresitim, najčešće kvartarnim i neogenim sedimentima, ali i u ispucalim i krasifikovanim geološkim sredinama. Imaju široko rasprostranjenje u prirodi. U zonama aeracije mogu da se jave manje akumulacije podzemnih voda na sočivima ili proslojcima nepropusnih stena, kada se formira lebdeća, ili lažna, izdan. 
Pojednostavljena hidraulička shema vodonosnika (krške izdani / karstne izdani) u zoni Cerničkog polјa
Zavod za vodoprivredu d.o.o., Bijeljina |
Zagradci
Selo se nalazi na krajnjem zapadnom kraju Cerničkog polja. Naselje čine 3 odvojena dijela: Zagradci, Donji Zagradci i Gornji Zagradci, glavno naselje i najzapadnije od tri zaselka.
Ključ
|
Ključ je naseljeno mjesto u općini Gacko. Nalazi se jugozapadno od Gacka. Od Gatačkog polja dijeli ga planina Baba Ova planina omeđava ključko-cerničku kotlinu sa sjevera, a Kameno brdo sa juga. S obzirom na to da je kotlina zaštićena spomenutim brdima, ovdje je klima blaža nego na ostalim područjima u Gatačkom polju i okolini Gacka. U Ključu ima i nekoliko vrela.
Znamenitosti. U naselju su povijesno područje – Stari grad Ključ i Ključka džamija (Džamija Ajnebeg-dede, Džamija ključkih kapetana ili Starica) s haremom u Ključu koje je proglašeno za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Povijesni pregled. Srpski knez Lazar Hrebeljanović i bosanski ban Tvrtko podijelili su 1373. zemalje Nikole Altomanovića. U toj podjeli područje Gacka pripalo je bosanskom banu Tvrtku. Prvi pisani dokument u kojem se spominje grad Ključ je povelja Sandalja Hranića od 28.12.1410. godine. U širem smislu podgrađe Ključa je bila Cernica, koja se od karavanske stanice razvila u trg s carinarnicom. Pod tursku upravu došao je 1468. Poslije potpisanog mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine Ključ je postao sjedište kapetanije koja je zauzimala najveće dijelove teritorija današnjih općina Gacko i Bileća, a poklapala se s teritorijem Cerničkog kadiluka. Utvrđenje u Ključu napušteno je pred austrougarsku okupaciju. |
KLJUČ - HERCEGOVINA | Snimanje iz zraka | DRON
Autor: Adnan Barucija Datum objave: 4.10.2016. Opis. SNIMANJE IZ ZRAKA / DRON KLJUČ - HERCEGOVINA Bosna i Hercgeovina 24.09.2016. godine Ključ je smješten na jugu gatačke općine, oko tri kilometra zapadno od Cernice. Smješten je na starim padinama podnožja Babe-planine.Grad je sagrađen na jednom obronku ove planine najkasnije do konca 14. stoljeća. Bio je u vlasti Sandalja Hranića i nasljednika mu Stjepana Vukčića Kosača (Hercega Stjepana) koji su u njemu često boravili. Ključ se ubraja medju prve Hercegove gradove i on je s Blagajem pružio najveći otpor Turcima. Pod njegovim nadzorom stajao je najvažniji trgovački drum Hercegovine koji je išao od Dubrovnika preko Cernice i Gacka u Foču i dalje. Turci su ga zauzeli prije septembra 1468., a osvojio ga je Ahmed - paša Hercegović, sin Hercega Stjepana (vojvoda Ahmed-beg). O padu Ključa priča se ovo: “Najmladji Hercegov sin Stjepan otišao je u Stambol , primio islam i dobio ime Ahmed. Kad se vratio u Hercegovinu, počeo je odmah s vojskom opsjedati Ključ.” Organizatori: Safet Škaljić, Rifet Škaljić Snimio: Adnan Baručija +387 62 499 847 |
|
|
|
|
Ključka džamija
Ključka džamija (Džamija Ajnebeg-dede, Džamija ključkih kapetana ili Starica) s haremom, nalazi se na istaknutom brežuljku, na lokalitetu zvanom Begova bašča, i udaljena je pedeset metara od Starog grada Ključa.
Stari grad Ključ (kod Gacka)
|
Ključ je stari grad u istoimenom naselju u općini Gacko. Ostaci grada Ključa nalaze se na krajnjem jugozapadnom obronku planine Babe, pod Rudim brdom (1167 m).
Grad Ključ spominje se 1426. godine kao prijestolnica bosanskoga velikog vojvode Sandalja, a zatim hercega Stjepana i njihovih sinova. Turci su Ključ zauzeli tek 1468. godine. Padom pod Turke ovaj dio Hercegovine postaje periferan i gubi na značenju. Padom pod Osmansko Carstvo, lokalno stanovništvo se iseljava, a polje je mjesto čestih sukoba i buna. Starosjedioci napuštaju niska staništa i naseljavaju se u brda i planine. Ključ je bio has (vlasništvo) hercegovačkoga paše, sjedište vojvode, sjedište janjičarskoga serdara, sjedište dizdara, kadije i drugih velikodostojnika, a 1687. godine postao je sjedište Kapetanije, da bi kasnije bio razoren i napušten. Historijsko područje – Stari grad Ključ i Ključka džamija (Džamija Ajnebeg-dede, Džamija ključkih kapetana ili Starica) s haremom u Ključu kod Gacka proglašeni su za nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. IZVORI Ključ (stari grad). Wikipedija (bs); Ključ (Gacko). Wikipedija (bs) 
"Kljucs Vára."
Idealizirani povijesni prikaz Grada Ključa s gravure iz 19. stoljeća. Nalazi se u putopisu Jánosa Asbótha "Bosznia és a Hercegovina", 1884. (umjetnik nepoznat). Povijesni pregled. Ključ je bio rezidencija Sandalja Kosače i njegov najvažniji utvrđeni grad u kome je izdao najviše povelja. Sandaljev nasljednik, Stjepan Vukčić Kosača, često je boravio u Ključu i primao poslanstva, mada već tada Ključ nije imao isti status.
Ključ se spominje augusta 1434. u jednoj tužbi. Mjesto pljačke je podgrađe kastruma zvanog Ključ (subtus unum castrum vocatum Cluz). Pod gradom Ključem za svoga gospodara vojvodu Sandalja Hranića poginuo je Radonja Ratković. To saznajemo preko informacija očuvanih na njegovom stećku. Ispod Ključa je egzistiralo podgrađe u kojem se organizirao privredni život. Mada se i ranije podrazumijeva izrijekom je spomenuto sredinom februara 1449. godine. Tada se Radašin Stanković iz Podključa (Radassin Stanchouich de Sotocliuç) obavezao na četvorogodišnju službu i izučavanje zanata kod tkača Vlakote Mihačevića. Nije objašnjeno zašto se Ključ ne navodi već u prvoj povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa iz 1444. godine, kada se potvrđuju posjedi Stjepana Kosače. Kao ime Glutsch pominje se 1448. g., a kao ime Cluz cum castris et partinentiis suis, 1454. godine. Nadgledajući susjednu Cernicu (staro naselje još u vrijeme Rimskog carstva), grad je osmatrao kretanje najvažnijim trgovačkim drumom, Dubrovnik-Goražde. Medu hercegovim rezidencijama najduže je opstajao pod osmanskom opsadom. Tako je upad njihovih pokretljivih trupa osujećen u julu 1463. godine, ponovnim i kratkim pripajanjem hercegovoj teritoriji. Krajem 1465. godine Kosača od Dubrovčana traži namirnice za opkoljenu tvrđavu. Zbog bojazni od odmazde, njegov zahtjev je odbijen i upućen na ugarske zapovjednike. Hercegov sin Vlatko neposredno upravlja Ključem od 1464-1468. godine, da bi slijedeće godine pao pred Osmanlijskim osvajačima namjesnik hercegovačkog paše. Pred Austrougarsku aneksiju, 1878. godine, ulogu Ključa preuzima novopodignuti grad u Koritima. Arheologija. Odmah poslije 1878. godine, na Ključu je istraživao inženjer Hugo Jedlička. Vodeći arheološka iskopavanja, prenio je dva topa u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Na brdu Ćućenica južno od grada nalaze se stećci iz srednjovjekovnog doba od kojih su neki prenešeni u Zemaljski muzej .
Arhitektura. Položaj zidova ograničen je vapenačkim gromadama pri spajanju vanjskog bedema, dok stjenoviti teren do krajnosti štiti istočni bedem gornjeg grada. U njemu je ulaz s dovratnicima visokim 1,70 m i širokim 0,80 m. Teren je niveliran ispred donjeg praga, a iznad njega usječeni su stepenici za izlaz na stražarsku stazu.
Unutrašnjost zatvara dvorišni prostor 51x19,2 m, a na najvišem grebenu uzdiže se glavna kula četverougaone osnove, 8,00x8,00 metara sa zidom debelim 1,80 metara. Južno od glavnog ulaza raspoređena je četvrtasta kula 7,00x3,40 metara koja je služila kao tamnica. Sa zidovima širokim od 0,80 do 1,00 metara, ona je nadzirala tajni izlaz za donji grad. Iznad sjeveroistočnog bedema zapažaju se topovski otvori i brojne puškarnice. Na zidovima glavne kule vidljiva je daleko manja brojnost otvora za vatreno i hladno oružje. Za arhitekturu grada možda je najvažniji opis spoljnog bedema gornjeg grada, visokog oko 7,00 metara i širokog do 3,50 metra, neuobičajeno za srednjovjekovne bosanske gradove. Prilaz glavnom ulazu gornjeg grada bio je izveden kroz bočni zid visok 2,00 m i širok 1,40 m. Uz nju se prepoznaju ostaci neidentifikovane stambene zgrade na putu prema tamnici. Sa Hercegovom vlašću Ključ gubi političku ulogu, ali mu raste strateška i ekonomska vrijednost. Tada su zidovi ojačani srednjovjekovnim opusom incertumom sa ispunom od trpanca u krečnom malteru. |
STARI GRAD KLJUČ - GACKO.
Autor: Mirsad Skaljic Datum objave: 30.1.2018. Opis. Prvi pisani dokument u kojem se spominje grad Ključ je Povelja Sandalja Hranića od 28. decembra 1410. godine, datis in castro Cluz, a odnosi se na prodaju grada Ostrovice Mlečanima. Grad Ključ se spominje 1426. godine kao prijestolnica velikog vojvode Sandalja i kasnije hercega Stjepana Vukčića Kosače. Sandalj Hranić je pisao u Ključu pismo Dubrovčanima, datirano 8. jula 1429. godine. Također su zabilježeni boravci Sandalja Hranića u Ključu i Cernici u martu i maju 1430. godine. Iz tog vremena je i nekoliko stećaka, od kojih je i stećak, koji je 1960. godine prenesen u Vojni muzej u Beogradu. Nakon smrti Sandalja Hranića 1435. godine trebalo je obnoviti ugovore između njegovog nasljednika Stefana Vukčića Kosače i Dubrovčana. Neki od pregovora vodili su se u Ključu. U aprilu 1443. godine vojvoda Stjepan diktira u Ključu dijaku Vukši potvrdu o prijemu naslijeđa od Jelene, žene Sandaljeve. U širem smislu podgrađe Ključa je bila Cernica, koja se od karavanske stanice razvila u trg sa carinarnicom. Osmanlije su osvojile grad između septembra 1468. i maja 1469. godine. Poslije potpisanog mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine Ključ je postao sjedište kapetanije koja je zauzimala najveće dijelove teritorija današnjih općina Gacko i Bileća, a poklapala se sa teritorijom Cerničkog kadiluka. Utvrđenje u Ključu napušteno je pred austrougarsku okupaciju. Stari grad Ključ i Ključka džamija (Džamija Ajnebeg-dede, Džamija ključkih kapetana ili Starica) sa haremom proglašen je za nacionalni spomenik. Bosna i Hercegovina - Ključ stari grad - Gacko (Bosnia & Herzegovina - Kljuc Old Town - Gacko)
Autor: bhmap Datum objave: 6.1.2021. Opis. Ako vam se sviđa video, kliknite na PRETPLATI SE ispod videa i pratite naš kanal. (Besplatno je...) Stari grad Ključ koji se nalazi u Općini Gacko pod Rudim brdom, obronku planine Babe. Prvi put je spomenut 1426. godine. Smješten je na izduženoj stijeni koja je bila pogodna zbog svoje nepristupačnosti sa okomitih strana. Grad je 2005. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. " Srednjovjekovni grad Ključ kod Gacka " Goran Komar
Autor: Goran Komar Datum objave: 2.2.2019. Opis. Centralnim Balkanom: Srednjovjekovni grad Ključ kod Gacka (8. januar 2019). Sandaljev i hercega Stefana grad. Danas ruševine koje traže neodložne korake za zaštitu. Ovdje je živjela kćer Svetog Kneza Lazara Jelena. |
Cernica
|
Naselje Cernica smjestilo se u plodnoj kotlini pod obroncima Babe planine, ispod povije koja razdvaja Gatačko polje od nižeg Cerničkog polja. Kotlina je omeđena sa tri strane: prijevojem Kobilja glava, selom Stepen i Kamenim brdom, dok se u pravcu jugoistok-sjeverozapad proteže Cerničko polje. U kotlini na sjevernom dijelu polja nalazi se selo Ključ i istoimeni srednjovjekovni grad - tvrđava.
Nakon smrti prvog supruga, vladara Zete Đurađa II Stracimirovića Balšića,Jelena Lazarević udaje se za vojvodu Sandalja Hranića Kosaču. Cernica i Ključ (kod Gacka) su pripadali Humskoj zemlji, smatra se da je upravo tu, prije nego što je otišao na Svetu goru rezidirao i sam Rastko Nemanjić. U mjestu Cernici (područje Gackog), pod stijenom Markov val, otkrivena je crkva nadomak srednjovekovnog utvrđenja Ključ, prijestolnice obitelji Kosača, i trgovačkom, zanatskom centru u kojem su poslovali i Dubrovčani. Smatra se da je ktitorka manastira Jelena Lazareva Balšić Kosača jer je na ulazu crkve pronađen i stećak sa natpisom iz tog vremena. Jelena Lazarević bila je kulturna i obrazovana žena, ktitorka, pjesnikinja, ratnica i diplomatkinja. Ktitorsko djelovanje obitelji kneza Lazara obilježilo je srednji vijek u srpskoj državi. Poput Nemanjića, iz čije porodice dolazi kneginja Milica, supruga kneza Lazara, podizani su hramovi, obnavljani i darivani već postojeći. Vrijednost ktitorskog djelovanja Jelena je usvojila promatrajući svoga oca pod čijim su se ktitorstvom uzdigle crkve Lazarica, potom Ravanica, Ljubostinja, zavjetna crkva kneginje Milice, a despot Stefan Lazarević, podigao je Manasiju, želeći da bude veća i ljepša od očeve Ravanice. Jelena Lazareva rodila se 1365. ili 1367. godine u prijestolnom Kruševcu, kao treća kćerk kneza Lazara i kneginje Milice. Odrastala je sa sestrama Marom, Draganom, Teodorom, Oliverom i braćom Stefanom i Vukom. Danas se samo može pretpostaviti kakva znanja i vještine je mogla steći na dvoru, ali je je zabilježeno kako je poznavala osnove grčkog jezika, kršćansku tradiciju i svjetovnu književnost. Sa bratom Stefanom dijelila je radoznalost za proučavanje prirodnih znanosti, ali i za književnost i povijest. Poznavala je pravila viteške borbe i, što je neuobičajeno za to vreme, posjedovala vitešku opremu. Kao i njene sestre, sa nepunih 20 godina, 1386. udaje se za vladara Zete Đurađa II Stracimirovića Balšića s kojime ima sina Balšu. Zahvaljujući podršci supruga, bavila se ktitorskim radom, čuvanjem pravoslavne vjere i nerijetko diplomatskim poslovima koje joj je suprug povjeravao. Vješto je pregovarala i s Mlečanima, koji je poštuju i o njoj pišu kao o “slavnoj i velmožnoj gospođi”. Nakon smrti prvog supruga Jelena Lazarević udaje se za vojvodu Sandalja Hranića Kosaču. Cernica i Ključ (kod Gacka) su pripadali Humskoj zemlji, smatra se da je upravo tu, prije nego što je otišao na Svetu goru rezidirao i sam Rastko Nemanjić. U mjestu Cernici (područje Gackog), pod stijenom Markov val, otkrivena je crkva nadomak srednjovekovnog utvrđenja Ključ, prijestolnice obitelji Kosača, i trgovačkom, zanatskom centru u kojem su poslovali i Dubrovčani. Smatra se da je ktitorka manastira Jelena Lazareva Balšić Kosača jer je na ulazu crkve pronađen i stećak sa natpisom iz tog vremena. Posljednja Jelenina ktitorska aktivnost bilo je podizanje hrama posvećenog Blagovjestima na otoku Beška (otoku nara kako ga zovu) na Skadarskom jezeru i obnova crkve Sv. Đorđa, čiji je ktitor njen prvi suprug. Manastir na Beški povjeren je monaškom sestrinstvu. U osami stvara i vrijedan dokaz duhovnosti i pismenosti – Gorički zbornik, koji sadrži prepisku sa duhovnikom Nikonom Jerusalimcem. RTS, 2025. |
Stepen
Stepen iznad Cerničkog polja
|
KAMENO BRDO
DAŠIĆ, Tina; VASIĆ, Ljiljana: Flood protection and water utilization of karst poljes: example of Gatačko Polje, Eastern Herzegovina. Environmental Earth Sciences. 79. (2020.)
- Sažetak. Eastern Herzegovina is highly karstified area, with porosity of karstified rock mass between 0.8 and 2%. It is an area with high precipitation (average annual values in wet year are around 2450 mm), but its distribution is uneven, with 70% of annual precipitation occurring during the wet season (late fall to early spring). The outflow coefficients are very high, between 0.7 and 0.8. The ratio between flow in the low water period (Q95%) and in the period of high water flow (Q1%) is 1:4000(5000). Due to such hydrological conditions, with limited dewatering capacity of karst channels and ponors, floods of karst poljes occur frequently. This article presents, in very general terms, the properties of the natural water regime of the Gatačko Polje, highest polje in Eastern Herzegovina, including some hydrological and hydrogeological specificity. Special attention is referred to floods and possible ways to mitigate such events, as there are coal mine and coal power plant “Gacko” situated in the polje. Several possible measures are presented in the paper, such as passive protection measures, active flood protection by proper reservoirs management, as well as spatial planning measures. Also, the possibility of transferring part of the water from the Gatačko Polje watershed to the multipurpose hydrosystem Trebišnjica for usage in hydropower production, irrigation, water supply and other secondary benefits is considered.
- Sažetak. U istorijskoj nauci je odavno istaknuto da je srednjovjekovna Cernica bila jedna od karavanskih stanica na "Dubrovačkom drumu" i da je postepeno prerasla u trg. U neposrednoj blizini nalazio se Ključ, jedan od najvažnijih gradova vlasteoske porodice Kosača. Kod Cernice i pored grada Ključa, Sandalj Hranić i njegov naslednik herceg Stefan Vukčić Kosača, kontrolisali su putnu komunikaciju, koja je povezivala Dubrovnik sa Bosnom i Srbijom. Trgovci koji su se kretali pomenutim "Dubrovačkim drumom" u Cernici i njenoj okolini napadani su i pljačkani od podanika Kosača, često i uz blagoslov svojih sizerena. Na temelju neobjavljenih i objavljenih dubrovačkih izvora, terenskog i ranijih istraživanja, u radu su, pored osvrta na najraniju prošlost, prezentovane privredne i kulturne prilike stanovništva u Cernici u doba uprave vlasteoske porodice Kosača.
BALLIAN, Dalibor: Malo polje u istočnoj Hercegovini – Cerničko polje. Svjetlo riječi, 26.6.2019.
Cerničko polje. The Devon Karst Research Society // The Karstography of the DINARIC KARST IN BOSNIA AND HERZEGOVINA // Part 5.3. Eastern Herzegovina. (HTML)
Studija "Hidrološke analize Cerničkog polja" // MH Elektroprivreda RS, ZP Hidroelektrane na Trebišnjici, Energoprojekt – Hidroinženjering ad. Beograd. Zavod za vodoprivredu d.o.o., Bijeljina (HTML)
Cerničko polje. The Devon Karst Research Society // The Karstography of the DINARIC KARST IN BOSNIA AND HERZEGOVINA // Part 5.3. Eastern Herzegovina. (HTML)
Studija "Hidrološke analize Cerničkog polja" // MH Elektroprivreda RS, ZP Hidroelektrane na Trebišnjici, Energoprojekt – Hidroinženjering ad. Beograd. Zavod za vodoprivredu d.o.o., Bijeljina (HTML)
