---

LJUDI > Duhovna baština > Folklor > Tradicionalna glazba i plesovi

STRANICA JE U IZRADI
​Hvala Vam na razumijevanju!

SLOVENIJA

---

SLOVENIJA - BELA KRAJINA
​Belokranjski plesi
Datum objave: 29.3.2009. Autor: kdtanci

Kolo-most iz Bele krajine (Slovenija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)
*Kolo se igra na uskrsni i duhovski ponedjeljak i Florijanovo, na mjesni god, obično pred župnom crkvom. Odmah iza toga kola izvodi se igra MOST s pjesmom: »Al je kaj trden ta vaš must...«, ritualni motivi koji su poznati u Srednjoj Europi. (Mit o mostu.)

HRVATSKA

---

Narodni plesovi u Hrvatskoj

Istarski narodni plesovi

• Balun
• Šete paši
• Polka
• Cotić      
• Valcer     

 
Lički narodni plesovi           

• Ličko kolo            
• Tanac      
• Krivo kolo            

 
Plesovi Dalmacije i Dalmatinske zagore            

• Nijemo kolo          
• Linđo     
• Moreška 

Manifestacija narodnih plesova i običaja

• Na Neretvu misečina pala        
• Međunarodni festival folklora u Karlovcu

Diplar iz Donjih Vinjana, kraj Imotskog (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Kolo iz Vrlike (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

BIBLIOGRAFIJA

CESTNIK, Jana: Plesovi u Hrvatskoj. Diplomski rad. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Pula, 2021. (PDF)

• Zaključak. Hrvatska je vrlo raznolika i kulturno bogata zemlja koja svojim prirodnim i kulturnim resursima može konkurirati na svjetskom tržištu turizma. Ta se činjenica dokazuje time da Hrvatska ima i više nego dovoljno povijesne i kulturne povijesti koja je rezultirala šarolikom folklornom ostavštinom. Svaka regija u Hrvatskoj može se pohvaliti sa svojim kulturnim pečatom koji je jedinstven u Europi ili ima zajedničke značajke i karakteristike. Istra je regija bogata folklorom, prvenstveno plesom, pjesmom i običajima. Balun kao najpoznatiji istarski ples, prepoznatljiv je po koracima i muzičkoj pratnji i ne nalazi se ni jedan sličan njemu u Europi. Lika je kulturno skrivena regija, ali izrazito bogata plesom i plesnim običajima; budući da je skrivena i nepoznata, to joj daje čar i budi želju za otkrivanjem. Ličko kolo i tanac su isprepleteni s društvenim običajima koji zajedno čine zanimljivu mističnu kombinaciju i značajku tog područja. Dalmacija je turistički najzanimljivija regija u Hrvatskoj, koja sa svojim živahnim i temperamentnim plesovima ostavlja nezaboravan dojam. Linđo i UNESCO-om zaštićeno nijemo kolo čine jedinstvenu ponudu u ovoj regiji. Slavonija je folklorno najviše heterogena regija i sa svojim šokačkim kolom i slavonskim tancem nudi suvremenu plesnu scenu. Sjeverozapadna Hrvatska je najbliža Europi i njezinim utjecajima, međutim, i dalje nudi vrlo kulturno i plesno razvijenu ponudu. U Hrvatskoj postoje brojne organizacije koje čuvaju i potiču lokalne plesne udruge te organiziraju smotre folklora za javnost. Među njima su Međunarodna smotra folklora u Zagrebu i Ansambl Lađo koji su i svjetski poznati. Lokalni TZ-ovi također organiziraju smotre i manifestacije posvećene folkloru, među njima su Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, Brodsko kolo, Na Neretvu misečina pala i Međunarodni festival folklora u Karlovcu. Ove manifestacije su prvenstveno osnovane kako bi lokalnom stanovništvu prenijele znanje i čarobni svijet folklora i narodnih običaja. Što se turizma tiče, Hrvatska ima razvijenu kulturnu i folklornu ponudu te svake godine pokušava što više promovirati i valorizirati manifestacije ovog karaktera. Svake godine se na spomenutim manifestacijama okupe desetke tisuća ljudi, a lokalni TZ-ovi javljaju kako je posjetitelja sve više i više. Stoga se može zaključiti kako je folklorna ponuda u Hrvatskoj vrlo zanimljiva domaćem i stranom turistu te se na njezinom širenju i valorizaciji još mora raditi. Hipoteza ovog rada je, dakle, potvrđena, Hrvatska ima dovoljno resursa za daljnje razvijanje ove turističke niše, međutim, potrebno je još ulaganja i uzdizanja na veću razinu. Ohrabrujuće je što se s pojavom društvenih mreža poput instagrama i facebooka brže mogu dijeliti informacije i osvješćivati ljude o narodnim običajima i kulturi.

MAČEVNI plesovi. Wikipedija (hr)

• Sažetak. Mačevni plesovi dijele se na bojne, lančane i tzv. "svadbene" mačevne plesove.

NIEMČIĆ, Iva: Mačevni plesovi u Hrvatskoj. U: 49. Međunarodna smotra folklora. 49th International Folklore Festival. Vitez, Zorica (ur.). Zagreb: Koncertna direkcija Zagreb, 2015. str. 7-9

• Sažetak.  Tradicijska plesna zbivanja su značajan dio hrvatske baštine, a unutar njih posebnu cjelinu čine mačevni plesovi. Dijele se u tri skupine, tzv. bojevni, svadbeni i lančani plesovi s mačevima. Zanimljivo jest da su upravo u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, na vrlo malom području poluotoka Pelješca, otoka Korčule i Lastova zastupljena sva tri tipa.

ZEBEC, Tvrtko: Mačevni plesovi u Hrvata. Pregledni rad, znanstveni. U: Godišnjak grada Korčule., 6 (2001), 381-391 

• Sažetak. Proširen i prilagođen tekst referata održanog na međunarodnom skupu etnokoreologa u Korčuli svojevrstan je pregled mačevnih plesova u Hrvata. Spominje korčulansku morešku, kumpanije, lastovsko pokladarsko kolo, bijele maškara iz Putnikovića na Pelješcu, kolo bokeljske mornarice i slavonske kraljice. Tekst je predan u Godišnjak grada Korčule posebno zbog Festivala viteških plesova koji se tamo već tradicionalno održavaju.

Kolo "Na skok", iz Šibenika (Dalmacija)

Vrličko kolo
Autor: Vladimir Kirin

Linđo, Konavle, Dubrovnik

Tanac, otok Pag

Tajna melodija ovčje kože
Autori: Marijana Dlačić, Hrvoje Badurina
Izdanje ROG Muzej ovčarstva Cres Godina izdanja: 2012.
Zvuk mijeha (meha) još uvijek se, dovoljno često, čuje po cijelom otoku Cresu i Lošinju, a njegovo predstavljanje, sa sviračima u narodnoj nošnji, svakim danom postaje sve veća senzacija među publikom.

HRVATSKA - DUBROVAČKO PRIMORJE
FA LINĐO - KONAVLE 2012
Datum objave: 11.4.2012. Autor: VSP VIDEO

​KUD "Oštrc" , Rude : Lički plesovi /Lika/
Datum objave: 26.9.2017. Autor: dusanmisic1
Opis: 19.Županijska smotra koreografiranog folklora 2017. godine Velika Gorica , september 2017.

Čuvar zvuka otoka Krka / Tragom hrvatske baštine 2024.
Autor: TRAGOM HRVATSKE BAŠTINE Datum objave: 16.5.2024.
Opis. Krenuvši tragom sopila, sopela, sopel, članovi Udruge Tragom hrvatske baštine naišli su na mnogo divnih ljudi, čuli puno dobrih i poučnih priča, prisustvovali mnogim krčkim zbivanjima, puno toga naučili, stekli nove prijatelje i upoznali Marijana Orlića Senkića - čuvara zvuka otoka Krka. Dokumentarni film "Čuvar zvuka otoka Krka", prvi je dio serijala "Tragom sopila, sopela, sopel" i ostvaren je u suradnji s Udrugom sopaca otoka Krka dok kompletnu produkciju potpisuje Udruga Tragom hrvatske baštine, a film je premijerno prikazan u Interpretacijskom centru DUBoak u Malinskoj, u povodu proglašenja Marijana Orlića Senkića osobom godine otoka Krka za 2023. godinu. A tko je Senkić? Senkić je čuvar zvuka otoka Krka i krčki Stradivari. Senkić je jedini tvorac sopela na Krku, a i puno šire. On je sopac, kantur, fantastičan prenositelj znanja i oduvijek čuvar baštine. Senkić je krčki šaptač sopelama, i s ponosom kažemo - naš prijatelj kojem od srca čestitamo na tituli.

MVS FD "Otočac" - Tradicija Dinarske zone
Autor: Gacka - Prozor - Lika Datum objave: 25.10.2020.
Opis. Muška vokalna skupina FD "Otočac" - Tradicija Dinarske zone. Otočac, 24.10.2020., kulturno glazbeni susret pod nazivom Tradicijska glazbala dinarske zone , koji je održan u velikoj dvorani GPOU-a.

Kolo u Vrlici (Dalmacija)
Autor: Mladen Grčević (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Tanac, ples u Malinskoj na otoku Krku
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Kad ganga zaori - Gangaši Radobilja (Katuni Kreševo)
Datum objave: 29.1.2018. Autor: Hrvatsko Nadzemlje
Opis: Kad ganga zaori - Gangaši Radobilja (Katuni Kreševo) Tema: Kome treba tradicija? Predavač: prof. dr. sc. Marko Dragić Datum susreta: 17. siječnja 2018. godine Na susretu su gostovali članovi Udruge pjevača gangaša 'Radobilje' iz župe Katuni-Kreševo. ​

​Žegar - Groktalica
Datum objave: 6.3.2012. Autor: Trebocnik
Opis: Zegar, Bukovica, Izvorne Krajiske pjesme, Bukovacka Groktalica, poziva Dara Kopanlija , Grokti Nedjeljka Usljebrka a prati Jovanka Vukcevic (Pajina)

Bilo jednom u Zagori / Tragom hrvatske baštine 2023.
Autor: TRAGOM HRVATSKE BAŠTINE Datum objave: 10.11.2023.
U potrazi za onim izvornim ojkanjem i pjevačima dalmatinske ojkavice put nas je odveo u Mirlović Zagoru. Simpatično mjesto u šibenskom zaleđu ćuti običaje svojih predaka i od zaborava čuva ojkavicu. Sve to zahvaljujući članovima KUU „Zvona Zagore”. Zabilježili smo ojkanje starijih članova folklornog društva koje ima brojno članstvo, a može se pohvaliti i činjenicom da uspješno privlači mladost svoga sela u folklor. Zabilježili smo i priču o Mirlović Zagori njihove mladosti - kako se nekad živjelo, radilo, zabavljalo i unatoč teškom težačkom životu uvijek nalazilo vremena za pjesmu i ples. Put smo nastavili u Čavoglave, selo podno planine Svilaje, nekad dijelom grada Drniša sad u Općini Ružić. Došli smo s posebnim razlogom - čuti ojkanje i priču braće Matić. Tri su nam brata - Ante, Ivan i Josip, ispričali priču o odrastanju u siromašnoj obitelji koja im je usadila poštenje, radišnost ali i osvijestila ih o važnosti čuvanja djedovine i običaja njihova surova svilajskog kraja. Pivače u Čavoglavama i Mirlović Zagori snimali smo u više navrata u svibnju i rujnu, a snimljeni materijal pretočili smo u dokumentarni film „Bilo jednom u Zagori” prikazan u Zagrebu u galeriji Arheološkog muzeja Zagreb, a potom i na TEF festivalu turističkog i etno filma u Krku.

Linđo, svirač na lijerici iz Osojnika, kraj Dubrovnika
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Moreška, viteška igra u Korčuli (Dalmacija)
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Balun, ples iz Medulina (Istra)
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Tanac KRK /Petar Trinajstić
Autor: Primorski Hrvat Datum objave: 13.1.2019.
Opis. VRBNIK, ŽENSKO KOLO NA PLACI

ДИПЛЕ ( DIPLE, ethno music Dinara areas)
Datum objave: 16.7.2009. Autor: velikibat
​Opis: Dipl traditional tool made from the skins, lamb skins prepared in the correct manner prescribed; dudlac, it enters through the air, ladle used for air to exit the form of ringing. decorative part, fangs, wild boar only without alternatives, constitute a symbol of masculinity and militancy, because hunting is a traditional and basic categories of brave men. On Dipl, performed a variety of melodies, "felé mainly ga cow boy played the instrument while playing on" Dernecima" and other social events in their tenders, who will be better.
Dinara on the traditional instrument Dipl has a status symbol.

​HKUD "Široka Kula" Široka Kula - Tradicija dinarske zone
Autor: Gacka - Prozor - Lika Datum objave: 25.10.2020.
Opis. HKUD "Široka Kula" Široka Kula - Tradicija dinarske zone. Otočac, 24.10.2020., kulturno glazbeni susret pod nazivom Tradicijska glazbala dinarske zone , koji je održan u velikoj dvorani GPOU-a.

Tradicijska glazbala Dinarske zone
Autor: Gacka - Prozor - Lika Datum objave: 25.10.2020.
Opis. Tradicijska glazbala Dinarske zone. Otočac, 24.10.2020. Gacko pučko otvoreno učilište Otočac i Udruga svirača tradicijskih glazbala “Zvuci zavičaja” iz Zadarske i Šibensko-kninske županije organizirali su interaktivnu radionicu i kulturno glazbeni susret pod nazivom "Tradicijska glazbala dinarske zone", koji je održan u velikoj dvorani GPOU-a, na kojem su sudjelovali vrsni svirači usne harmonike, diplari, dangubičari, guslari i pjevači. INTERAKTIVNA RADIONICA • Dragan Brzoja – općenito o ideji nastanka ove radionice i o suradnji udruge Zvuci zavičaja i Gackog pučkog otvorenog Učilišta Otočac • Nediljko Madžar - predstavio je način izrade dipli i gdje se najčešće koriste na našem području • Drago Prgeša – pjevač Udruge Zvuci Zavičaja / od kada je član i na koji način se pripremaju za izvođenje pjesama ; izvorni način pjevanja itd.. • Dragan Brzoja – gusle.. izrada, korištenje. • Nikola Knez – svirač dvojnica, izrada, korištenje. • Vinko Sarić – najstariji pjevač; općenito o dinarskom načinju pjevanja s naglaskom na područje iz kojeg dolazi; prezentiranje pjesme. • Nikola Knez – diple kao tradicijsko glazbalo; način izrade; korištenje • Dragan Brzoja – završetak interaktivne radionice i prezentacija usne harmonike; korištenje: pjesma, ples...itd 01. HKUD "Široka Kula" Široka Kula 02. Dragan Brzoja – gusle 03. INTERMEZZO – mladi dangubičari FD "Otočac" – Luka Ddorčić, Karlo Vuković, Ivan Zvonimir Rogić. 04. Dragan Brzoja - usna harmonika 05. Nediljko Madžar – diple 06. UDRUGA "Zvuci Zavičaja" 07. FD "OTOČAC" – ŽVS i MVS uz dangubicu

Tanac po sušačku izvodi Lado, Zagreb
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

BOSNA I HERCEGOVINA

Naslovna fotografija
Ples seljaka u austrougarskoj Bosni i Hercegovini

Izvorni naziv fotografije: "Sitan tanac", Ples iz Šujice, kraj Livna (Bosna)

Kolo iz Vrlike (Dalmacija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

KUD Jedinstvo | Hercegovački linđo @ Spaladium Arena 4/12/2009
Datum objave: 27.1.2010. Autor: KUD Jedinstvo Split - Official channel
Opis: Višestruko nagrađivani hercegovački linđo u izvedbi KUD-a Jedinstvo na svečanom koncertu povodom proslave 90 godina kontinutiranog rada Jedinstva u velebnoj splitskoj Spaladium Areni. Čvrstina i vedar duh Hercegovaca prožima ovaj prepoznatljivi ples uz pratnju starinskog gudačkog instrumenta lijerice. Karakteristike plesa su dosjetke kolovođe koji zapovjedima vrši promjenu plesnih figura.
KUD "Jedinstvo" iz Splita, utemeljeno 1919. godine, jedno je od najstarijih i najtrofejnijih kulturno - umjetničkih društava u Republici Hrvatskoj. Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća unutar KUD-a osnovana je folklorna sekcija iz koje je proistekao današnji ansambl. 

"Nimo kolo" iz Guče Gore, kraj Travnika (Bosna)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Kolo iz sela Duži, kraj Trebinja (Hercegovina)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

​Израда и резбарење гусала
Datum objave: 13.6.2020. Autor: Света Земља Херцегова
Opis: “Донесите, ђецо, оне гусле: Душа ми их ваистину иште, Да пропојем – од давно нијесам.

​Krajiške igre
Autor: KUD Piskavica Banja Luka Datum objave: 10.12.2019.
Opis. Godišnji koncert, decembar 2019

​Folklor Hrvata iz BiH
Datum objave: 6.10.2021. Autor: fudoooo1
Opis: Djelić raskoši nošnji, pjesama i plesova Hrvata iz BiH pokazali su svojim izvedbama u ovom videu HKUD Hercegovac iz Širokog Brijega i folkloraši sa zagrebačke folklorne scene: KUD Žepče, veterani FS Kolo, HKUD Bosanska Posavina, pomladak KPD-a Sveta Klara, FA SKUD-a Ivan Goran Kovačić i FA Zagreb-Markovac.

SREDIŠNJA BOSNJA - KRALJEVA SUTJESKA
Kulturno društvo Kraljeva Sutjeska - Prelo

​BH pjesmarica - Derventa 2009.
Autor: FTV Datum objave: 20.2.2017.
Opis. Dokumentarno-zabavni program FTV-a https://www.federalna.ba

Sevdalinke

Sevdalinka je tradicionalna bosansko-hercegovačka narodna pjesma već stoljećima odolijeva vremenu i nekom čudnom simbiozom živi sa generacijama u BiH.
Ona je pjesma urbanoga bosanskoga prostora. Vremenom je prodirala i u bosansko selo, ali je, ipak, najdublje korijenje pustila u gradovima, dakle tamo gdje je i nastala. Pojedini gradovi, njihove mahale i drugi lokaliteti samo su okvir u koji je naš usmeni narodni stvaralac “smjestio radnju” svoje pjesme, svog lirskog poetskog zapisa o ljubavnom jadu, zanosu ili radosti. Sevdalinke su u brojnim primjerima zapamtile određene ličnosti, najčešće djevojke i mladiće, čuvene zbog svoje ljepote i junaštva. U njima se može naći sve ono što karakteriše takozvanu narodnu dušu: jezik, pozicije i status članova familije, lokalna obilježja, kulturu ishrane, odijevanja, drugim riječima šta su ljudi naše prošlosti osjećali, kako su iskazivali te osjećaje, o čemu su maštali i kako su gledali na svijet oko sebe.
Sevdalinka je pjesma koja ima ogroman pjesnički, muzički i povijesni značaj.
Prijedlog za uvrštavanje Sevdalinke na UNESCO-ov popis nematerijalnih kulturnih dobara kreiran je u siječnju/januaru 2017. godine. 
PROČITAJ VIŠE O sevdalinci * Izvorne sevdalinke (popis) * Spisak sevdalinki

---

​Sejdefu majka buđaše
Autor: Amira Medunjanin – tema Datum objave: 25.6.2020.
Opis. Provided to YouTube by Believe SAS Sejdefu majka buđaše · Amira Medunjanin · Traditional · Traditional Silk & stone ℗ Amira Medunjanin / ARTerija Released on: 2020-06-24

Poskočice

Zehra Deović CRVEN FESIĆ
Autor: rtvsa2 Datum objave: 2.11.2009.
Opis. Crven Fesić stara bosanska sevdalinka u izvođenju nenadmašne Zehre Deović

Crven fesić, nano jeste bosanskohercegovačka narodna pjesma, koja ne spada u red klasičnih  sevdalinki. To je više sevdalinska ženska poskočica u kojoj se govori o ljubavnoj žudnji, što je jedna od čestih tema u bosanskim sevdalinkama. Nastala je prije više od sto godina. Glavni akcent u tekstu pjesme usredsređen je na fes, koji je bio tradicionalni dio bošnjačke narodne nošnje od druge polovine 19. vijeka, kada je i nastala ova pjesma. "Crven fesić" je bila popularna pjesma na sijelu, teferiću, veselju, derneku ili ženskim sjedeljkama. Popularnost ove pjesme proširila se i u trgovački grad Šabac, gdje je bila veoma razvijena muzička scena. Jedan od najznačajnijih pjevača u Šapcu između dva svjetska rata bio je Borisav Janjić Šapčanin, koji je i uradio prvi tonski snimak pjesme "Crven fesić, nano" uz pratnju na harmonici, a objavila ga je njemačka izdavačka kuća Odeon. Naistaknutije izvedbe ove pjesme tokom druge polovine 20. vijeka uradile su Beba Selimović uz pratnju Tamburaškog orkestra Radiotelevizije Sarajevo, Zehra Deović i Hanka Paldum. Do danas, mnogi pjevači narodne muzike sa prostora bivše Jugoslavije otpjevali su ovu pjesmu, koja spada u red antologijskih ostvarenja bosanskohercegovačke narodne muzike komponiranih u drugoj polovini 19. vijeka.
IZVOR Crven fesić. Wikipedija (bs)

Hercegovački linđo
Autor: Dale Cetinic Datum objave: 26.1.2011.
Opis. Kulturno umjetničko društvo Jedinstvo - koncert prigodom 90 godina društva u Spaladium areni Split, Hrvatska. Čvrstina i vedar duh Hercegovaca prožima ovaj prepoznatljivi ples uz pratnju starinskog gudačkog instrumenta lijerice. Karakteristike plesa su dosjetke kolovođe koji zapovjedima vrši promjenu plesnih figura. Ples postavio: V. Bagur

CRNA GORA

Po crnogorski, ples sa Cetinja (Crna Gora)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Guslari iz Pitomina podno Durmitora (Crna Gora)
Autor: Zvonko Ljevaković (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Kolo iz Sutomora, kraj Bara (Crna Gora)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

Crnogorsko kolo
Autor: Vladimir Kirin

​Kolo Bokeljske mornarice
Datum objave: 24.9.2020. Objavio: Dušan Vuleković

​Tradicionalna Pjesma - Tekla voda na valove
Datum objave: 7.4.2022. Postavio: Duh Crnih Brda . Дух Црних Брда
Opis. Tradicionalna Crnogorska Pjesma - Tekla voda na valove (Veselice i VIS Podgorica).

CRNA GORA
FA "Nikola Djurković" - Splet igara i pjesama iz stare Crne Gore i Brda
Datum objave: 10.1.2017. Autor: 
Folklorni ansambl Nikola Djurković - Kotor
Opis: Premijerno izvodjenje na godišnjem koncertu u Kotoru 23.12.2016. Korišten terenski materijal gospodina Davora Sedlarevića i KUD-a Mijat Mašković, a 6 prikazanih igara je uvršteno u nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.  Igre su obrađene za scensko izvođenje, a scensku adaptaciju je uradio prof. Predrag Šušić. Plays are adapted for stage performance, and stage adaptation was done by prof. Predrag Šušić.​

Montenegrin folk dances in 13 minutes! 🇲🇪 (World Dance Series: ep18) црногорске народне игре
Datum objave: 1.11.2021. Autor: Vasílis Petropoulos
Opis: Montenegro! 🇲🇪 Crna Gora is known for its heroic culture, mixed with amazing landscapes and beautiful costumes. Today, I'm presenting to you Montenegrin dances from all over the country in just 13 minutes! 🇲🇪 All this, in collaboration with the amazing: Čegovic TV You must subscribe to his cultural and educational channel for Montenegro: https://www.youtube.com/c/ЧеговићТВ Website: https://www.cegovic.me Instagram: https://www.instagram.com/cegovictv/ Facebook: https://www.facebook.com/cegovictv

​AKUD Spanac - Crmnicki oro
Datum objave: 27.5.2011. Autor: folklorTV
Opis: Koreografija Branka Markovica

FA "Nikola Djurković" - Albanske igre sa sjevera Crne Gore
Autor: Folklorni ansambl Nikola Djurković - Kotor Datum objave: 10.1.2017.
Opis. Godišnji koncert u Kotoru 23.12.2016. Annual concert in Kotor 12.23.2016. U izvodjenju mladjeg omladinskog ansambla. Performed by junior youth ensemble. Solisti / Soloists: Ivona Franović i Dušan Šušić Korišten terenski materijal gospodina Ibiša Kujevića. Used field material by Mr. Ibiš Kujević. Koreografija / Choreography: prof.Predrag Šušić Muzički aranžman / Musical arrangement: Milenko Martić

ALBANSKE IGRE IZ ISTOČNE CRNE GORE -Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina (CEKUM)
Autor: CEKUM VIDEO Datum objave: 23.2.2022.

CRNOGORSKI ansambl KUD Njegos - Crnogorski oro CETINJE folklor
Datum objave: 23.8.2008. Objavio: crnogorac182
​Izvorni opis: Povodom 100. godisnjice postojanja crnogorskog ansambla KUD Njegos, na Cetinju 28. Decembra 2007. god u Zetskom domu odrzan je svecani koncert. Uzivajte uz Crnogorski oro. Apropos 100 anniversary existential of Montenegrin folklore ensemble KUD Njegos, in Cetinje 28th December 2007, in Zetski dom, was been the concert. In this clip you can see real montenegrin history country dance "Crnogorski oro". A dance of ethnic Montenegrins is called the Oro, with the forms being the Crmnički Oro, Zetsko Oro, Katunski Oro and the Riječki Oro. It is as much a communal gathering and a game as it is a dance in the strictest sense. Typically, young men and women would gather and form a circle (kolo), then start to sing, usually in form of playfully mocking someone from the other side and daring them to enter the circle to dance. One of the more daring young men would then enter the circle and start to dance in a stylistic imitation of an Eagle. The aim here is to impress, just like in any modern disco club. The gallery crowd will immediately respond with a "feedback" song, either praising or ridiculing him. Soon, a girl would join, quite often his girlfriend or possibly someone attracted by his display. She would also imitate an Eagle, but in a more elegant way. The gallery also keeps up. When the couple gets tired, they kiss each other on the cheek and another couple jumps in to keep the kolo going, while the singing of the surrounding crowd never stops. Usually the young lads finish oro by forming a two-story circle, standing on one other's shoulders, inside the greater circle and this is the scene that is the most recognisable and most often photographed part of the dance. Musical instruments are never part of the true Oro. 

O starom plesu sitan tanac iz Kolasina - KUD "MIJAT MASKOVIC"
Autor: Kolasin Heritage Datum objave: 1.6.2017.
Opis. Zanimljiva priča o jednom vrlo starom plesu koji se vezuje čak i za posmrtni ritual. Snimak rađen za potrebe emisije TVCG "Brđanski napjevi". Izvor: radovi sestara Janković, dr O. Vasić, S. Zečevića, S. Jerkova i istraživanja D. Sedlarevića. Prva poznata rekonstrukicja ovog vrlo starog, vejrovatno obrednog, plesa.

Zapis: Crnogorski izvorni folklor, KUD "Ljubo Božanović", 2006.
Autor: Miomir Maros Datum objave: 7.4.2022.

FA "Nikola Djurković" - Splet pjesama, igara i običaja iz okoline Kolašina
Autor: Folklorni ansambl Nikola Djurković - Kotor Datum objava: 14.10.2017.
Opis. Premijerno izvodjenje na godišnjem koncertu "Udahni tradiciju" u Kotoru 19.11.2017. Korišten terenski materijal gospodina Davora Sedlarevića i KUD-a Mijat Mašković. Premiered at the annual concert "Udahni tradiciju" in Kotor 19.11.2017. Used field material by Mr. Davor Sedlarević and KUD Mijat Mašković. Igre su obrađene za scensko izvođenje, a scensku adaptaciju je uradio prof. Predrag Šušić. Plays are adapted for stage performance, and stage adaptation was done by prof. Predrag Šušić. Djelo je zaštićeno i sva prava zadržava vlasnik. Kontakt / Contact: E-mail: [email protected] Telefon / Mobile: +382/68300811 Facebook:   / fanikoladjurkovickotor   Instagram:   / f.a.nikoladjurkovic.kotor   Website: https://www.folklor.me/

SRBIJA

---

​MACVA - FA DJIDO BOGATIC IGRE I PESME IZ MACVE
Datum objave: 2.2.2016. Autor:djido rs
Opis: "UBRADA MLADE"- DRUGI DAN MACVANSKE SVADBE IGRE I PESME IZ MACVE Spesijalna nagrada za istrazivacki rad na Republickom takmicenju u Cacku Koreografija: Milos Simic Muzicki aranzman: Dimitrije Mikan Obradovic

​SKUD ,,Oro'' Frankfurt - Igre i pesme Dragaceva
Datum objave: 31.10.2015. Autor: SKUD Oro Frankfurt
Opis: SKUD ,,Oro'' Frankfurt - Igre i pesme Dragaceva 20. Evropska smotra Srpskog folklora dijaspore i Srba u regionu. Beograd- Sava Centar 23. i 24. Maj Koreograf: Dejan Prvanovic Aranzman: Aleksandar Smekic Umetnicki ruk. Grupe: Snezana Cvetanovic

​KUD Golija - Stara Đurđevka, Niškalica, Sitno kolo
Datum objave: 8.1.2016. Autor: Kulturno umetničko društvo "Golija" - Novi Pazar
Opis: Nastup u božićnjem izdanju emisije Šljivik na Radio Televiziji Srbije.

​Igre i pesme iz okoline Raške
Datum objave: 13.7.2017. Autor: DRveterinar
Opis: Pod Golijom vetar duva-Igre i pesme iz okoline Raške Koreografija: Dalibor Todorović Muzika: Julijan Rac

​Izvorna pesma i kolo na svirali iz okoline Raške
Datum objave: 27.11.2016. Autor: DRveterinar
Opis: Izvorna pesma u osmercu na svirali-Sa Golije glas se čuje Izvorno kolo na svirali-Retko kolo Svirač: Dalibor Todorović

​Stanojevo kolo iz Podgolije na sviralama
Datum objave: 12.12.2015. Autor: DRveterinar
Opis: Svirači: Dalibor Todorović i Ljubodrag Miajlović iz Raške

​IGRE OKOLINE RASKE UZ PRIKAZ PROSEVINE - KUD KIKAC BASEL - ES BEOGRAD 2015
Datum objave: 7.11.2015. Autor: KUDKIKACBASEL
Opis: KUD "DOBROSAV RADOVANOVIĆ-KIKAC" BASEL - SWITZERLAND 20. EVROPSKA SMOTRA SRPSKOG FOLKLORA DIJASPORE I SRBA U REGIONU - "ZLATNA PLAKETA" KOREOGRAFIJA: "Jel devojka spram našega momka" Igre okoline Raške uz prikaz proševine KOREOGRAF: Marko Ivanović i Dalibor Todorović MUZIČKI ARANŽMAN: Darko Ćitić

​Bozicni koncert 2016 KUD Golija Igre podgolije
Datum objave: 25.1.2016. Autor: Nebojsa Novovic

KOSOVO

---

KOSOVO
Ansambl"SHOTA",PRIŠTINA : Pjesme i plesovi Kosova
Autor: dusanmisic1
Opis: Proslava 50.obljetnice postojanja AKDH Shkendia, Zagreb,nov./stud. 2010.

Zurlaš iz Malog Štupelja, kraj Peći (Metohija)
Autor: Tošo Dabac (Folklor naroda Jugoslavije. Zagreb, 1963.)

ALBANIJA

---

Izvorni opis fotografije (prijevod). Planinski gorštak koji pjeva, sjeverna Albanija. Pjesma albanskih gorštaka je čudno monotono pjevanje. Uši su pritisnute i držane na prikazan način, očito kako bi pjevač mogao točnije čuti samog sebe i smjestiti svoj glas u uobičajeni registar visokih falseta koji pjesmu čini svojevrsnim ritmičkim vriskom. Također zatvara oči i potpuno se predaje ovoj glasovnoj produkciji. Albanija, 1921. 

A singing mountaineer, northern Albania. The mountain song is a strange monotonous chant. The ears are pressed and held in the manner shown, apparently to enable the singer to hear himself more accurately and to place his voice in the conventional high falsetto register that makes the song a sort of rhythmetical shriek. He also closes his eyes and utterly gives himself up to this voice production. Albania, 1921. [19 August date received] Photograph. https://www.loc.gov/item/2017679437/. Glass negatives Notes - Title, date and notes from Red Cross caption card. - Photographer name or source of original from caption card or negative sleeve: Paris Office.

Illyrian Dance - Albanian Culture
Autor: AlbanianPower11 Datum objave: 4.11.2010.
Opis. Traditional Illyrian dance part of Albania and Kosovo, our Illyrian ancestors are one of the oldest and indigenous people of the Balkans who never gave up their culture and never assimilated to the 7th century Serbian Slavic invaders' culture. We were always proud Illyrians, part of our language survived, so did our traditional clothing and dances.

IZVORI I LITERATURA

---

Hrvatska

PETROVIĆ, Ankica: Umjetnost pjevanja gange: kulturna tradicija dinarske zone. Livno : Franjevački muzej i galerija Gorica ; Zagreb: Synopsis ; Sarajevo: Synopsis, 2018.

• Opis. Autorica, sveučilišna profesorica, etnomuzikologinja, preko 40 godina bavi se gangom i terenskim istraživanjima tradicionalnog vokalnog izražavanja. U ovoj knjizi nalaze se autoričina istraživanja u periodu od sredine 1970-ih pa do 1992. godine koja su doživjela i preispitivanje i doradu s obzirom na izmijenjene okolnosti života seoskog stanovništva. Gange su u ovoj knjizi predmet razmatranja iz glazbenih, povijesnih i društvenih aspekata. Autorica zaključuje da ova vrsta duboko ukorijenjenog tradicionalnog vokalnog izražavanja iskazuje zajedničke ekspresije u malim seoskim egalitarnim zajednicama, bez obzira na etničko-konfesionalnu pripadnost njihovih članova. Knjiga sadrži i prilog - CD za zvučnim zapisima gangi iz 1970-ih.

VUČIĆ, Danijel: Tradicijska glazba Ogulinskog kraja. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Muzička akademija. Zagreb, 2018. (PRISTUP)

• Sažetak. U ovom diplomskom radu analizirana je tradicijska glazba ogulinskog kraja. Sukladno utjecaju povijesnih i geografskih elemenata na kulturu pa tako i na tradicijsku glazbu, detaljno sam pokazao geografski položaj ogulinsko-modruške udoline kao i povijest regije. U radu je analizirana vokalna, instrumentalna glazba kao i tradicijski instrumenti ogulinskog kraja. Pored uočavanja stilskih sličnosti s glazbom susjednim regijama, posebna pažnja posvećena je specifičnostima tradicijske glazbe proizašlima iz miješanja stilova susjednih regija, kao i autohtonim glazbenim pojavama (žanrovima). S posebnom pažnjom osvrnuo sam se na rad čuvara tradicijske kulture, kulturno-umjetničkih društava koja djeluju na području grada Ogulina i okolice.

Bosna i Hercegovina

PETROVIĆ, Ankica: Umjetnost pjevanja gange: kulturna tradicija dinarske zone. Livno : Franjevački muzej i galerija Gorica ; Zagreb: Synopsis ; Sarajevo: Synopsis, 2018.

• Opis. Autorica, sveučilišna profesorica, etnomuzikologinja, preko 40 godina bavi se gangom i terenskim istraživanjima tradicionalnog vokalnog izražavanja. U ovoj knjizi nalaze se autoričina istraživanja u periodu od sredine 1970-ih pa do 1992. godine koja su doživjela i preispitivanje i doradu s obzirom na izmijenjene okolnosti života seoskog stanovništva. Gange su u ovoj knjizi predmet razmatranja iz glazbenih, povijesnih i društvenih aspekata. Autorica zaključuje da ova vrsta duboko ukorijenjenog tradicionalnog vokalnog izražavanja iskazuje zajedničke ekspresije u malim seoskim egalitarnim zajednicama, bez obzira na etničko-konfesionalnu pripadnost njihovih članova. Knjiga sadrži i prilog - CD za zvučnim zapisima gangi iz 1970-ih.

Crna Gora

ŠOĆ, Vladimir: ​Starocrnogorske narodne igre. Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske. Zagreb, 1987. (Biblioteka Narodni plesovi Jugoslavije)

Albanija

​SHETUNI, Spiro: Albanian Traditional Music: An Introduction, with Sheet Music and Lyrics for 48 Songs. 2011. (PDF)

• Sažetak; For most musicians and musicologists in the West, traditional Albanian music remains an obscure subject, even though Albania has produced a monumental cultural and corresponding musical heritage. This book examines the distinct musical culture of southeastern Europe, both monophonic and polyphonic, by delineating its four main musical dialects: Gheg, Tosk, Lab and Urban. The origins, fundamental features, musical styles and genres of the four dialects are discussed. Additional topics covered include an historical and demographic analysis of Albania, the history of Albanian ethnomusicology and the various classifications in Albanian music. Relying heavily on field research and recordings, this text introduces traditional Albanian music to both ethnomusicologists and curious readers.

Starocrnogorske narodne igre
Autor: Vladimir Šoć
Godina i mjesto iuzdanja: [2. izd.]. Zagreb, 1987.
Izdavač: Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske
Broj stranica i dimenzije: 180 str.; 24 cm. - (Biblioteka Narodni plesovi Jugoslavije)