---

SREDIŠNJI POJAS >​ SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > VRANIČKA GRUPA > Pogorelica
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Kozica, 1437 m
Koordinate najvišeg vrha: 

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

O planini

Pogorelica je planina u Bosni. Nalazi se južno od Fojnice i zapadno od Kreševa. Dio je "kičme" vraničke planinske grupe, 70-ak km dugačkog neprekinutog planinskog niza koji se pruža dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok, od Busovače i Gornjeg/Vakufa i Uskoplja, do Tarčina i Bradine i čine ga planine Vranica (2112 m), Zec planina (1871 m), Matorac (1937 m), Pogorelica (1437 m), Bitovnja (1744 m) i Ivan-planina (1534 m). Na Pogorelicu i Zec-planinu se nastavlja prema jugoistoku i istoku planina Bitovnja, a prema jugu se nastavlja župni, brdoviti teren Hercegovine. 

Geološka građa i razvoj
Pogorelica je jednake geološke građe i sličnih reljefnih, hidroloških i drugih osobina, kao i susjedne planine. Geološka građa Pogorelice nastala je iz vrlo duga geološkog razvitka, zbog čega su nastali vrlo složeni strukturni i litostratigrafski odnosi. Jezgru Pogorelice čine paleozojski škriljevci, i u geološkom pogledu ubraja se u srednjobosanske škriljaste planine. Poput ostalih planina iz ove skupine spada u najstarije dinarske planine u Bosni i Hercegovini.

Do naјviših kota pokrivena je zemljom. U nižim - padinskim dijelovima Pogorelica je izgrađena od škriljevaca i riolita (kisela magmatska stijena). Najviši dijelovi imaju vapnence, dolomite i mramore. Ima kristalastih škriljevaca. Ima nešto šupljikavih vapnenaca, daljeg oblika karbonatnih stijena na kojima se uglavnom razvijaju kalkomelanosoli (poznatija još i kao vapnenačko-dolomitna crnica, pripada redu automorfnih zemljišta i klasi humusno akumulativnih zemljišta. U narodu se naziva još i crnica na vapnencu ili crnica na čvrstom vapnencu i dolomitu). Ima karbonatnih supstrata u vidu pojave tercijarnih sedimenata, čistih ili laporaca sa glincima. Od silikatnih stijena ima eruptivnih i kristalastih škriljevaca. Od eruptivnih stijena ima kvarcporfira, uglavnom paleozojske starosti. Erozija je poremetila glavne izljeve kvarcporfira koji su raščlanjeni. Na grebenima se javljaju kvarciti i kvarcni pješčenjaci. 

Rudno bogatstvo
Grupa masiva Vranice kojoj pripada Pogorelica u geološkoj prošlosti bila je aktivno vulkansko područje, i zbog njezinih osobitosti ove se planine često naziva "rudnim gorjem", "srednjebosanskim rudnim planinama", odnosno prostorom "bosanskog škriljavog (škriljastog) gorja". Osebujna geološka građa i tektonski sklop razlog su rudnih ležišta i mineralnih izvora poput fojničkog.

Vode
Sa zapadne strane Pogorelice teče rijeka Neretvica, koja izvire podno obližnje planine Vitreuše. S Pogorelice se slijeva potok Brložnjak (Dusinska riječica ili Brložnjački potok).

Vegetacija
Pogorelica je obrasla vegetacijom do naјviših kota. U dolinama potoka do visine 1000 m ima ziratne (plodne) zemlje, oranica, livada i pašnjaka. Iznad 1000 m visine su prostrane šume kvalitetne drvne građe, uglavnom crnogorične, a ponešto i bјelogorične šume.

Tradicijske aktivnosti
Nekada je na planini bilo razvijeno nomadsko stočarenje. Franjevački samostan u Fojnici imao je pašnjake od Vrankamena, Matorca, Poljane i Kozograda. Pašnjaci su bili bogati i prostrani. Između dva svjetska rata na Bitovnji, Pogorelici, Zecu, Vranici, Matorcu i Šćitu bilo je do 30-ak ljetnih pastirskih naselja s 230 koliba.

Pristupi
Najlakši pristup Pogorelici je iz smjera Fojnice. Asfaltna cesta prati tok rječice Željeznice do Dusine, nakon koje još je 4 kilometra makadamskim putem. Može se doći i iz pravca doline Neretvice ili iz pravca Kreševa. 

IZVOR  Pogorelica. Wikipedija

Planinarstvo
Na Pogorelici se na 1221 m n.v. nalazi planinarski dom Planinarskog društva "Pogorelica" iz Kiseljaka, na području dodira livadnih terena i guste stoljetne bukove šume. Isto planinarsko društvo tradicionalno godišnje, krajem svibnja/maja, organizira manifestaciju "Dani Pogorelice", a nakon uskršnjih blagdana manifestaciju "Dani pisanice".
Oko 300 metara udaljenosti od doma 1983. godine je sagrađen lovački dom LD "Divokoza" iz Fojnice, uz rub šume na nadmorskoj visini oko 1000 m.

​Planinarski put Bitovnja-Pogorelica-Vranica zamisao je koja potječe još iz 1930-ih godina, a konačno je utemeljen 1964. godine. Početna točka ove transverzale je u Kreševu, a njezina trasa prelazi preko planina Inča, Lopate, Visočice, Bitovnje, Pogorelice, Zeca i Vranice i završava se u Fojnici (inačica A) ili Uskoplju (inačica B).

Na Pogorelici se nalaze vikendice. Omiljeno je mjesto za planinare, lovce, športaše, sakupljače ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Pogorelica
Autor fotografije: cosic4; Panoramio

PRIČE IZ PLANINE
Slučaj Pogorelica

Na Pogorelici je bio kamp za obuku, za koje su jedni tvrdili da je to kamp za antiterorističku, a drugi za terorističku obuku. Pri kontroli provođenja Daytonskog mirovnog sporazuma i Memoranduma o razumijevanju, SAD su dobile ovlasti po svom nahođenju poduzeti istražne radnje, s naglaskom na mudžahedine. Washington Post je izvijestio da je 200 iranskih vojnih instruktora i dalje u Bosni i da im je osnovni kamp u Fojnici. Dana 16.2.1996. IFOR je izvršio helikopterski i transporterski desant, a američki admiral Leighton Smith iznio je teške optužbe, nazvavši to mjestom za obuku terorista i dodao  da je obuka rađena uz znanje i suradnju ljudi iz bh. vlade.

Po planini i po kraju

Praktično