|
|
|
|
UvodČemerno, odn. Čemerna planina (ćiril. Чемерно; Чемерна планина) je planina u jugozapadnoj Srbiji, na lijevoj strani Ibra, sjeverno od rijeke Studenice. Prirodna granica planine prema sjeveru su doline rijeka Dubočice i Borošnice.
To je planina srednje visine s najvišim vrhom Smrdljuč odn. Smrdljuge (izv. Enciklop. Jugoslavije, 1956.) (1579 m). Osim najvišeg Smrdljuša, ostali vrhovi su: Goleš (1348 m), Gvozdac (1456 m), Rudo brdo (1454 m), Gusarica (1535 m), Tičije brdo (1430 m), Mršava livada (1250 m), kao i drugi manji. Izdužena je u pravcu sjeverozapad-jugoistok oko dvadesetak kilometara - na krajnjem jugoistoku povija se prema jugu. Padine su joj raščlanjene pritokama Ibra i Studenice, a na sjevernoj strani su znatno raščlanjene dolinama pritoka Dubočice i Borošnice. Jedan od najljepših dijelova planine je izvorišna lepeza sjeveroistočno od Gusarice, u predjelu sela Bresnik. Tjeme planine Čemerno je znatno suženo. Na njemu, pod vrhovima nalaze se mnogi izvori, od kojih su najznačajniji: Kadina voda, ispod vrha Gvozdac i Zmajevac, između Smrdljuča i Rudo brda. Najpristupačniji i najpoznatiji izvor nalazi se na 700 m n.v. u mjestu Odmenje - čuvena Savina voda, nadaleko poznata po svojoj ljekovitosti. Prekrivena je mješovitom šumom, u kojoj su na pojedinim dijelovima grebena veći ili manji travnati proplanci s pašnjacima i stočarskim kolibama. Čemerno je poznato i po velikoj površini prekrivenoj borovnicom. Na pitomijoj, južnoj padini nalaze se usamljena naselja raštrkanog (razbijenog) tipa, i tamo su stočarske kolibe i ćumurane građene visoko u planini - sve do ispod najvišeg vrha. Zapadnim dijelovima planinskog tjemena vodi slabiji kolski put, koji se zatim tjemenima kose spušta na sjever ka selima Tolišnici (u gornjem dijelu sliva Borošnice), u područje sela Savovo (zaselak Ponore), i ka Magliču, u dolini Ibra. Mnogo je više stočarskih koliba na južnoj strani Čemerna i one se dižu visoko uz planinske strane iznad kuća sela Savovo i Đakovo. Tijekom Prvog svjetskog rata, ovde su vođene žestoke borbe protiv njemačkih. austrougarskih i bugarskih jedinica, o čemu svjedoči veliki broj i danas vidljivih rovova. ENGLISH SUMMARY: ČemernoČemerno mountain (Serbian Cyrillic. Чемерно) is a mountain in southwestern Serbia, on the left (western) side of Ibar river, north of the Studenica River. The natural border of the mountain to the north are the valleys of the Dubočica and Borošnica rivers. It is a mountain of medium height with the highest peak Smrdljuč (1579 m). Some other peaks are: Goleš (1348 m), Gvozdac (1456 m), Rudo brdo (1454 m), Gusarica (1535 m), Tičije brdo (1430 m), as well as other lower. It extends in the northwest-southeast direction for about twenty kilometers - in the far southeast it winds southwards. Its slopes are carved by tributaries of the Ibar and Studenica, and on the north side are significantly carved by the tributaries of Dubočica and Borošnica. One of the most beautiful parts of the mountain is a water sources area located northeast of Gusarica zone, in the area of the village of Bresnik. The ridge of mount Čemerno is significantly narrowed. There are many springs beneath the peaks, the most important of which are: Kadina water, below the summit of Gvozdac, and Zmajevac, between Smrdljuč and Rudo brdo peaks. The most accessible and well-known source is in the village of Odmenje - the famous Sava water, widely known for its healing properties. The mountan is covered by mixed forest, and on some parts of the ridge there are larger or smaller grasslands with pastures and cattle huts. On the southern slope are isolated settlements of scattered type. There are many more cattle huts on the south side of Čemerno and they rise high along the mountain sides above the houses of the villages of Savovo and Đakovo. 
Položaj planine Čemerno
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:300.000 Ime (Etimologija)Slično ime kao i planina Čemerno u Starom Vlahu, ima više toponima u Dinarskom gorju: Čemernica (planina u Starom Vlahu u Srbiji), Čemernica (planina južno od Banja Luke), Čemerska planina (planina u srednjoj Bosni), Čemerno (prijevoj i sedlo u istočnoj Hercegovini).
Porijeklo imena vezuje se za čemeran život na opustjeloj, nepristupačnoj planini, ali i za biljku čemeriku (rod: lat. Veratrum; sin. Melanthium L., nom. rej.), koja ima otrovne sastojke i koristila se u narodnoj medicini. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici planine Čemerno By clicking on the Booking.com logo, you can directly find accommodation in the vicinity of Mount Čemerno Oglašavajte ovdje:
|
Reljef Čemerne planine
Podloga: Elastic Terrain 
Planina Čemerno, prostorni prikaz - pogled iz smjera sjevera
Izvor: Google Earth, 2020. 
Planina Čemerno, prostorni prikaz - pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2020. |
Vrhovi na Čemernom
|
|
1915.
Godine 1915. preko Kraljeva su se ka jugu povlačili srpska vojska, vlada i dvor. Na planinama oko Kraljeva: Željinu, Goču, Troglavu, Čemernu, Vranovcu, vodila se velika bitka između srpskih snaga koje su osigurale povlačenje i združenih snaga Njemačke, Austro-Ugarske i Bugarske. Dana 11.11.1915. godine na Čemernom je vođena značajna bitka Prvog svjetskog rata, poznata pod imenom Bitka na Čemernu. Bitka na Čemernu
U razdoblju od 7. do 14.11.1915. godine (po juljanskom kalendaru 25.10.-1.11.) na Vranovcu, Troglavu i Čemernu vodile su se žestoke borbe između srpsko-crnogorske i austro-ugarske vojske u sklopu obrane Srbije od armija Centralnih sila. Austrougarska vojska je namjeravala presjeći dolinu Ibra i onemogućiti povlačenje glavnine srpskih armija. Prema riječima povjesničara Jovana Radovića, Srbija je spašena upravo na ovome planinskom vrhu! BITKA Na takozvanom jugozapadnom frontu, u obrani Srbije, bile su Prva i Druga armija, s oko 36.000 ljudi od Aleksandrovca do Ivanjice. Na Čemernu je djelovalo 17.600 vojnika, a oko 4500 volova i konja vuklo je topove. Na srpskoj strani borili su se Studenički odred, Užička vojska, drugo i trećepozivci iz Užica, Kosjerića, Požege, Arilja i dijelom iz Ivanjice. Na vrhu planine Čemerno nalazila se treća linija rovova koje su iskopali vojnici Kraljevine Srbije braneći na ovim položajima odstupnicu Prve srpske armije. Ukoliko bi neprijatelj to probio, bila bi to katastrofa za srpsku armiju. Tog 11. i 12.11. snijeg je na ovoj planini bio preko metar i ta dva dana vodile su se žestoke borbe u kojima je poginulo najviše vojnika Kraljevine Srbije za sva ratovanja koja je vodila tadašnja država. To su bili nenadoknadivi gubici, a stradali su najbolji borci. Četvrti pješadijski puk drugoga poziva koji se nalazio na planini Čemerno, bio je na lijevom krilu armije Vojske Kraljevine Srbije. Austrougarske snage pod komandom generala Kevesha (posebno njegov 19. korpus koji je bio najjača jedinica Treće austrougarske armije) svom silinom su napadale upravo na to lijevo krilo težeći da probiju front i da se sa Čemernog spuste u dolinu Studenice i Ušće i tako presjeku odstupnicu glavnini srpske vojske. Zahvaljujući junaštvu branitelja sa Čemernog na tim položajima, nije probijen front Prve srpske armije. Austrougari, predvođeni mađarskim generalom izgubili su 625 ljudi koje su pokopali kada je okopnio snijeg, a kada su se promjenile političke prilike, 1935. godine platili su da se tijela iskopaju i prebace u svoje zemlje. Kosti srpskih vojnika još su rasute po ovoj planini, jer nikada nije napravljen popis poginulih, nikada niti jedan vojnik nije dostojno sahranjen. Procjenjuje se kako je u ovoj bitci stradalo oko 2.000 srpskih boraca. Najveći broj poginulih bio je na Čemernu i prostoru zvanom Smrdljuč. A Smrdljuč nije slučajno dobio taj naziv. Potomci preživjelih boraca kažu da je Smrdljuč dobio naziv zbog neprijatnog mirisa koji se širio od raspadnutih tijela poginulih vojnika. ZNAČAJ BITKE NA ČEMERNU Značaj ove nepravedno zaboravljene bitke je u tome što je ona usporila napredovanje autrougarskih postrojbi prema Studenici, čime je osigurana odstupnica za povlačenje srpskih snaga preko Albanije i Crne Gore. Krajem 1915. godine srpska vojska je bila u defenzivi, napadnuta s tri strane, a kralj Petar, komanda, glavnina vojske i mnogo naroda nalazili su se na području Raške dok su srpski vojnici odolijevali Austro-Ugarima na Čemernu. To je bila posljednja obrana, kojoj je prethodilo nekoliko manjih sukoba na Troglavu, Jelici, Vranovcu i drugim mjestima na potezu od Kraljeva ka Studenici. Na Čemernu su i danas vidljivi ostaci rovova, koji svjedoče o stradanju srpskih odreda koji su štitili odstupnicu državnom i vojnom vrhu, vojsci i narodu. SJEĆANJE NA POGINULE U čast palim borcima podignut je krst (križ), malo ispod samog vrha planine, gdje se svake godine održava spomen na poginule. U planu je i izgradnja spomen-kapele, gdje bi bile postavljene mramorne ploče s imenima poginulih, onim imenima koja budu pronađena u arhivama. IZVOR Bitka na Čemernu. Wikipedija EPILOG Prema nepotpunim i još uvek neslužbenim podacima, u bitki na Čemernu poginulo je više od 1.000 srpskih vojnika (prema drugim izvorima radi se oko njih 2.000) i 625 Austrijanaca. Srpska je strana, usprkos žrtvama, uspjela zaustaviti protivnika u prodoru. U suprotnom, kralj, vrhovna komanda i glavnina vojske bili bi uvučeni u obruč i uništeni. Bitka na Čemernu je dugo vremena bila gotovo zaboravljena, da bi tek stotinjak godina kasnije, novim vrednovanjem povijesnih izvora, bio prepoznato njezino veliko značenje, kao jedne od važnijih u tz. Velikom ratu, koje je srpska vojska vodila kako bi zaštitila odstupnicu prilikom povlačenja prema Kosovu i Albaniji. Jednako tako su tijela poginulih vojnika bila ostala razasuta na ovoj planini, bez kosturnice, dostojnog obilježja i spomena. |
Bitka na Čemernu
Autor: Goran Nikolic; Datum objave: 9.11.2019. Opis: Prezentacija knjige studeničkog pesnika Živojina Žike Stefanovića Bitka na Čemernu u organizaciji PD "Radočelo" Ušće. Govori recezent knjige prof. Radoslav Premović iz Kraljeva. 
Krst zahvalnosti palim borcima na vrhu planine Čemerno
|
|
Smrdljuč (1579 m) je naviši vrh Čemerna. Prema predaji vrh je ime dobio jer je u proljeće 1916. godine, kada je zatoplilo, cijelo područje smrdilo od brojnih leševa vojnika poginulit u velikoj bitki krajem 1915. godine. U Enciklopediji Jugoslavije (1956.) navedeno je i ime Smrdljuge.
Na tjemenu Smrdljuča kod tzv. vojničkog krsta, odn krsta zahvalnosti, unazad nekoliko godina redovito se održava vjerski spomen - parastos srpskim vojnicima poginulima na ovoj planini 11.11.1915. godine, štiteći odstupnicu srpskoj vladi, kralju Petru i vrhovnoj komandi i stanovništvu, koji su se povlačili uz Ibarsku klisuru prema Kosovu i Albaniji. Taj drveni vojnički krst bio je podignut 24.4.2010. No, godine 2018. on je od udara groma oštećen i spaljen, a u istome nevremenu je razbijeno i osulo se i njegovo kameno postolje. Spomenik je obnovljen iste godine, a uništeni je zamijenjen novim križem. U ljeto 2017. godine na Smrdljuču je postavljen kamen temeljac za spomen kapelu, na parceli koju je Grad Kraljevo dobio na korištenje od JP “Srbijašume”. Prema projektu izgradnje spomen kapele s krstom, koji obuhvaća i dovođenje struje i vode, planirano je da iz više pravaca prema Čemernu budu popravljeni i seoski putevi koji su u prilično lošem stanju. Autor projekta izgradnje vojničke spomen kapele je arhitekt Aleksandar Maričić. |
|
|
На врху Чемерна (At the Top of Mt. Čemerno)
Autor: Marko Randjic; Datum objave: 9.12.2019. Opis: На врху Смрдључ (1581m), највишем врху планине Чемерно / At Smrdljuč Peak (1581m), the summit of Mt. Čemerno У току Првог светског рата, око врхова Чемерна, од 7. до 16 новембра 1915. године, водила се одсудна битка којом се штитило повлачење српске војске ка Косову и Метохији. У бици је страдало преко 1000 српских, и 625 аустроугарских војника. |
ČEMERNO Savovo - vrh Kom - vrh Smrdljuč
Datum objave: 17.7.2021. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u četvrtak, 10. juna 2021. godine izveo planinarsku akciju sa usponom na najviši vrh planine ČEMERNO – vrh Smrdljuč (1581 m). Kružna staza je duga 21,5 km sa usponom od 890 m visinske razlike. Usponu je prethodio prelazak vozilom do sela Savovo iz klisure reke Studenice. |
ĐakovoNADMORSKA VISINA 810 m BROJ STANOVNIKA 244 (2011.) WIKIPEDIJA
SavovoNADMORSKA VISINA 758 m BROJ STANOVNIKA 79 (2011.) WIKIPEDIJA
Savovo je selo koje pripada administrativnoj jedinici grad Kraljevo u Raškom okrugu.
Zaselak Ponore, kao dio sela, nalazi se ispod grebena planine Čemerno, na nadmorskoj visini oko 1100 m. Do 2010. godine je imao je desetak stanovnika, koji posljednjih godina silaze u niže krajeve. Zaselak je doživio veliki pad nataliteta početkom 21. stoljeća i odseljavanje iz sela. Ima oko 30 domaćinstava koja su ostala uglavnom prazna, koja se otvore dva, tri puta godišnje. Područje je bogato potocima, biljnim i životinjskim svijetom. U zadnjih pet, šest godina mještani su se počeli ponovo okupljati radi održavanja sabora, kada zaselak nakratko oživi. |
Gorštački izbor na pustoj planini Sonja
Autor: Sonja Cvetkovic; Datum objave: 12.1.2020. Opis: Planina Čemerno, pripada onim lepoticama koje svet još uvek nije upoznao. U neposrednoj blizini manastira Studenica, na njenoj zemlji i isposnica Svetog Save, ovde se odigrala i jedna od težih bitaka u Velikom ratu. Na ovoj planini i sve manje naroda. Jedna od retko ostalih Radica Brkušanin, odoleva vremenu i planini.. |
|
Drvo ljubavi
U dolini rijeke Studenice, na 6. kilometru od manastira Studnice u smjeru zapada, nalazi se "Drvo ljubavi". Radi se o dvije bukve igrom prirode spojene jednom granom. Ovdašnji narod kaže da će sve one koji posjete "Drvo ljubavi" ono će ih vezati za vjernost i ljubav do kraja života. Nešto dalje, od ceste u dolini Studenice (postoji informativni putokaz) skreće se uskim putem prema padinama Čemerna. Od ovoga mjesta udaljenosti su slijedeće:
Donja Savina isposnica WIKIPEDIJADonja Savina isposnica (Hram Bogorodičinog Pokrova) nalazi se desetak kilometara sjeverozapadno od manastira Studenice, u gustoj šumi, na putu kojim se od ušća Savošnice u Studenicu ide ka Gornjoj Savinoj isposnici. Predstavlja nepokretno kulturno dobro Republike Srbije, u kategoriji spomenika kulture od velikog značaja. Pretpostavljeno vrijeme nastanka je 13. stoljeće. Prema predaji, to je zadužbina Nemanjinog najmlađeg sina, Svetog Save. Ne postoje pisani izvori koji bi potvrdili narodno vjerovanje. Na starinu ovog kultnog mjesta možda bi ukazivalo postojanje katne konstrukcije, pri čemu je podrumska prostorija korištena kao kosturnica, što je slučaj i sa Savinom isposnicom u Kareji.
Donju isposnicu čini malena crkva posvećena Pokrovu Presvete Bogorodice i monaška kelija u kojoj su živeli isposnici. Bila je tu prepisivačka škola koju je otvorio Sv.Sava dok je bio iguman u Studenici. Donja studenička isposnica je skromnih dimenzija i pravokutnog tlocrta. Crkvu čini naos i oltarni prostor s dvije niše koje ne izlaze iz ravnine pročelja. Moguće je da je prvobitno postojala i priprata. Početkom 17. stoljeća hram je prvi put obnovljen – unutrašnjost je ukrašena freskama visokog kvaliteta koje se pripisuju najdarovitijem slikaru toga doba, Georgiju Mitrofanoviću. Godine 1815. godine isposnica je ponovo obnovljena – vjerojatno je tada nastao konak prislonjen uz sjeverni zid hrama tako da čini s njime neodvojivu cjelinu. Četiri godine kasnije, zograf iz čuvene slikarske obitelji, Aleksije Lazović, djelimično je obnovio živopis i naslikao ikonostas koji i danas postoji. 
Donja Savina isposnica
Аутор: Ramonda - Сопствено дело, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=21635255 Gornja Savina isposnica WIKIPEDIJA
Gornja Savina isposnica pripada manastiru Studenica, udaljena je desetak kilometara od manastira i nalazi se visoko u brdima zvanim Nemanjina kula, na obroncima planine Čemerno, uzvodno uz rijeku Studenicu. Gornja Savina isposnica, kao i Donja Savina isposnica predstavljaju nepokretno kulturno dobro Republike Srbije, u kategoriji spomenika kulture.
Ulaz u gornju isposnicu Svetog Save
Autor: Dragan Obrić; Wikipedija Isposnicu je podigao Sveti Sava nakon svog povratka s Hilandara, u koju se povlačio za vrijeme postova gdje se u miru i tišini molio. Po predaji, Sveti Sava upravo u isposnici piše Studenički tipik i Žitije Svetog Simeona, a srednjovjekovni zapisi otkrivaju da je on u nedostupnoj klisuri ustanovio čitavu prepisivačku školu iz koje su potekle knjige ispisane srpskim jezikom i ćirilicom, u namjeri da pruže narodu najveće blago – prosvjetu.
Do Gornje Savine isposnice stiže se šumskom stazom koja u prvom dielu prolazi kroz bujnu šumu i prolazeći pored Donje Savine isposnice, ona se sužava na stazu ne širu od jednog metra, koja se nalazi između litice i duboke provalije. Poslije prolaska kroz drvenu kapiju, ukazuje se višekatna isposnica, koja je stisnuta uz liticu, i do koje vodi uska staza i drveni natkriven most. U srednjem vijeku most je imao ulogu da rušenjem spriječi dolazak neprijatelja u isposnicu. Omanja crkva posvećena Svetom Đorđu i kelije (ćelije) Gornje isposnice su zatvorene kada monaha nema u njima, osim jedne prostorije koju kriju jednostavna drvena vrata bez oznaka. Tu je Savina pećina u kojoj se svetac po predanju podvizavao (podvizivanje, trpljenje u slavu Boga, pot i sl.) i Savino bure – izvor zaštićen zidom s prozorčićem kroz koji hodočasnici dugom kutlačom zahvaćaju vodu koja se koristi kao lijek. Posljednji stalni žitelj isposnice je bio shijeromonah Gavrilo, koji je proveo svoje posljednje četrdeset tri godine i tragično stradao u požaru prosinca/decembra 1981. godine. 
Crkvica u Gornjoj isposnici
Prema narodnoj predaji Turci su uništili ove monaške ćelije i isposnice. Autor: Vladimir Mijailović; Wikipedija |
Košaninova Jezera i Isposnica Svetog Save (Košanin's Lakes and the Hermitage of St. Sava)
Autor: Marko Randjic; Datum objave: 11.4.2017. Opis: 09. 04. 2017. Pešačenje članova PK "Era" Užice do Košaninovih Jezera na planini Goliji i Isposnice Svetog Save na planini Čemerno. / The members of PK "Era" Užice on a hike to Košanin’s Lakes on Mt. Golija and the Hermitage of St. Sava on Mt. Čemerno. STUDENICA Savina isposnica
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 15.4.2017. Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 09. aprila 2017. godine organizovao planinarsku akciju u klisuri reke Studenice iznad mesta gde se reka Savošnica uliva u Studenicu. Izvršen je uspon peške do Savine isposnice i natrag (5 km). Vodič : Stefanović Slobodan Савина кућа тишине
Autor: Zivojin Zika Petrovic; Datum objave; 9.9.2015. Opis: Документарни филм о горњој испосници Светог Саве. Isposnica Svetog Save Sa Vanjom u planine 08 Balkan Trip
Datum objave: 8.5.2020. Autor: Sa Vanjom u planine Posetili smo isposnicu Svetog Save na planini Radočelo*
*Komentar: Radi se o planini Čemerno, op admin. Autor: Herbal Athlete Datum objave: 25.11.2021. Opis. Podrži moj rad i pretplati se na Patreonu / herbalathlete Podrži moj rad jednokratnom donacijom https://www.paypal.com/paypalme/herba... Pratite me i na instagramu / herbal_athlete Za saradnju pišite na mail [email protected] Pre par nedelja smo posetili isposnicu Svetog Save koja se nalazi na planini Radočelo, u blizini planina Golije i Čemerno, a takodje je blizu i manastir Studenica. Postoje gornja i donja isposnica, donja ima i svoju crkvu, a gornja je bukvalno uklesana i zazidana u stenu. U gornju isposnicu nismo mogli da udjemo, jer nisamo znali da treba najaviti dolazak, da bi nam neko otključao ulazna vrata. Pored ove dve isposnice, našli smo i jednu skrivenu isposnicu ispod jednog vidikovca do koje je jako teško doći jer je na samoj litici i potrebno je spustiti se niz strmu stenu da bi došli do nje, a pored nje postoji i jedna pećina takodje na samoj litici za koju predpostavljamo da je nekad isto bila mala isposnica. Pročitajte još neke znamenitosti o Samoj isposnici: https://www.klubputnika.org/servis/od... Pored ovih isposnica i pećina, sama okolina odlikuje neverovatno lepom prirodom i vidikovcima sa stena kojih ima svud redom na stazi. Jesen je najbolje godišnje doba za posetiti ovo mesto jer su pejzaži pucali od jesenjih boja. Испосница Светог Саве
Autor: Marko Randjic Datum objave: 10.10.2019. Opis. 15. 09. 2019. Посета испосници Свегог Саве на обронцима планине Чемерно, изнад долине реке Студенице, и присуствовање Светој Литургији. / The visit to the Hermitage of St. Sava, on the slopes of Mt. Čemerno, above the Studenica river valley and attending the Holy Liturgy. |
|
Pohod na Čemerno (The Venture to Čemerno)
Autor: Marko Randjic; Datum objave: 13.10.2014. Opis: 02. 10. 2014. Поход на Чемерно (успон на врх Смрдључ, 1581m). Укупна дужина туре 20 km / Pohod na Čemerno (uspon na vrh Smrdljuč, 1581m). Ukupna dužina ture 20 km. |
Uspon na Čemerno
Autor: Goran Nikolic; Datum objave: 15.11.2018. Opis: Usponom na vrh Smrdljuč na Čemernu grupa planinara iz Ušća obeležila 100 godina od završetka rata i 103 godina završetka Bitke na Čemernu u kojoj je oko 2.000 srpskih junaka herojskom borbom spasli Srbiju. |
|
|
Od Osonice do planine Čemerno i nazad (From Osonica to Mt. Čemerno and Back)
Autor: Marko Randjic; Datum objave: 13.7.2015. Opis: 11. 07. 2015. Pešačenje od sela Osonica do vrha Smrdljuč (1581m) na planini Čemerno i natrag. Ukupna dužina ture: 20 km. The hike from the village of Osonica to Smrdljuč peak (1581m) on Mt. Čemerno, and back. |
ČEMERNO Osonica - Dukanci - Vrhovi
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 23.11.2015. Opis: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je u nedelju 22. novembra 2015. godine organizovao izlet na planini Čemerno iznad Ivanjice. U ovoj akciji je učestvovalo 11 planinara iz ovog kluba. Vozilima smo prešli preko Požege i Ivanjice do mesta Osonica. Peške smo prošli kroz selo Dukanci i mesto zvano Paljevine i izašli na vrh Vrhovi (1293 m). Dalje smo nastavili grebenom do ispod vrha Pavlova glavica i spustili se do na početnu tačku Ova planinarska staza je bila duga oko 14 km. |
ČEMERNO Osonica - vrh Pavlova glava - vrh Goleš - Anište - Boškovići
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 6.2.2018. Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 04. februara 2018. godine organizovao uspon na vrhove Pavlova glava (1139 m) i vrh Goleš (1355 m) iz sela Osonica u blizini Ivanjice na planini Čemerno. |
|
ČEMERNO Uspon na vrh Vis
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 10.2.2016. Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 07, februara 2016. godine organizovao planinarsku akciju na planini Čemerno, Polazak 22 planinara iz Planinarskog kluba ,,Era,, iz Užica na uspon na vrh Vis (1246 m) je bio u 10,00 časova. Staza je vodila od mesta zvanog Majdan, preko Golog Brda, zatim ispod Zaborjačkog brda I sela Propljenica do vrha Vis, Sa ovog vrha se ekipa spustila preko Ropušnjaka do zidane lovačke čeke I dalje do početne tačke. Kružna tura je bila duga oko 16 km I završena je u 16,00 časova. Nakon ove akcije i druženja sa prijateljima lovcima iz Lovačkog udruženja ,,Dragačevo,, iz Guče, koji su pružili ogromnu pomoć da ova akcija prođe uspešno, planinari su stigli u Užice u 19,30 časova. Vodiči: Stojković Predrag i Stefanović Slobodan. |
ČEMERNO Uspon na vrh Zaborjačko brdo
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 9.2.2016. Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u subotu 06, februara 2016. godine organizovao planinarsku akciju na planini Čemerno, Polazak 6 učesnika na akciju je bio vozilima u 7,00 časova iz Užica Dolazak u selo Gornji Dubac preko Guče i smeštaj u lovačkom domu. Polazak učesnika na uspon na vrh Zaborjačko brdo (961 m) u 10,30 časova . Kružna tura je bila duga oko 13 km I završena je u 15,15 časova. Popodnevno druženje sa prijateljima lovcima iz Lovačkog udruženja ,,Dragačevo,, iz Guče, koji su nam pružili ogromnu pomoć da ova akcija prođe uspešno. Vodiči; Stefanović Slobodan i Stojković Predrag. |
Uspon na Čemerno u zimskim uslovima (The Ascent to Mt. Čemerno in Winter Conditions)
Autor: Marko Randjic; Datum objave: 13.12.2019. Opis: 07. 12. 2019. Uspon na najviše vrhove planine Čemerno, od zaseoka Boškovići u selu Osonica, preko vrha Vis (1301m), Aništa, i Kadijine vode do vrha Smrdljuč (1581m), najvišeg vrha Čemerna, i vrha Kom (1369m). Povratak na polaznu tačku išao je istom stazom. Dužina ture iznosila je 16km, uz visinsku razliku od 686m u usponu, i isto toliko u silasku. U toku Prvog svetskog rata, oko vrhova Čemerna, od 7. do 16 novembra 1915. godine, vodila se odsudna bitka kojom se štitilo povlačenje srpske vojske ka Kosovu i Metohiji. U bici je stradalo preko 1000 srpskih, i 625 austrougarskih vojnika. The ascent to the highest peaks of Mt. Čemerno, from Boškovići Hamlet, in the village of Osonica, via Vis Peak (1301m), Anište, and Kadijina voda, to Smrdljuč Peak (1581m), the summit of Mt. Čemerno, and Kom Peak (1369m). The return to the starting point went along the same path. Tour length: 16km, elevation gain uphill/downhill: 686m. During the First World War, a crucial battle took place at the peaks of Mt. Čemerno, from 7th to 16th November 1915. Serbian army units protected the retreat of the bulk of the army that moved towards Kosovo and Metohija. Over 1000 Serbian, and 625 Austro-Hungarian soldiers died during the battle. GPS trek sa ove ture možete da preuzmete ovde: / You can download the GPS track from this tour here: https://www.wikiloc.com/hiking-trails... |
|
ČEMERNO Milići - vrh Turčinac - Ošlja glava
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 7.12.2018. Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 07. oktobra 2018. godine organizovao planinarski uspon na vrh Turčinac (1357 m) na planini Čemerno u blizini Ivanjice. Polazak učesnika na stazu je od sela Milići iz doline reke Studenice i ona se odmah penje preko Ošljeg brda i ispod vrha Kukavica do vrha Turčinac.. Sledi spuštanje do početne tačke preko sela Ošlja Glava i zaseoka Šolać nakon pređenih 17 km. |
Martovski pohod na Čemerno (The March Venture to Mt. Čemerno)
Autor: Marko Randjic; Datum objave: 29.3.2019. Opis: 16. 03. 2019. Pešačka tura na planini Čemerno, i pokušaj uspona na Smrdljuč (1581m), njen najviši vrh od zaseoka Boškovići, u selu Osonica. Uspon nije izvršen usled dubokog snega (oko 50cm), kod mesta pod imenom Anište. Povratak u Boškoviće je izveden preko mesta zvanog Gomilovac, čime je iva tura dobila obeležje kružne. Dužina ture iznosila je oko 9km. / The hiking tour at Mt. Čemerno and the attempt of ascending its summit, Smrdljuč (1581m), from Boškovići Hamlet, in the village of Osonica. The ascent wasn't carried out, due to deep snow (about 50cm), at the place called Anište. The return to Boškovići was made via the place called Gomilovac, by which this tour got the attribute of a circular one. Tour length was about 9km. |
Zimski pohod na Čemerno (The Winter Venture to Mt. Čemerno)
Datum objave: 2.2.2018. Autor: Marko Randjic Opis: 29. 01. 2018. Zimski pohod na planinu Čemerno, iz sela Osonica (zaselak Boškovići), kod Ivanjice. Iako glavni cilj ovog pohoda, uspon na najviši vrh planine Čemerno, Smrdljuč (1581m), nije bilo moguće izvršiti usled dobokog snega u zadnja 4km maršrute, izvršen je uspešan uspon na vrhove Vis (1301m), i Goleš (1355m). / The winter venture to Mt. Čemerno from the village of Osonica (Boškovići hamlet), near Ivanjica. Although the goal of this venture, the ascent to the summit of Mt. Čemerno, Smrdljuč (1581m) couldn't be achieved due to the deep snow at the last 4km of the ascent, the ascents to the peaks of Vis (1301m), and Goleš (1355m) were successfully carried out. GPS trek sa ove akcije možete da preuzmete ovde: / You can download the GPS track from this tour from here: https://www.wikiloc.com/hiking-trails... |
|
ČEMERNO Đakovo - vrh Ravnište - vrh Gusarica
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 10.7.2024. Opis. Planinarsko društvo ,,OMORIKA,, iz Užica je u subotu 25. maja 2024. godine izvelo planinarsku akciju sa usponom na vrhove Gusarica ( 1539 m), Ravnište (1343 m) na planini Čemerno iznad Studenice. Prelazak vozilima iz Užica do sela Đakovo, odakle se nastavlja peške makadamskim putem kroz zaseoke Dulovići i Pavlovići. Od njih sledi sve strmiji uspon šumskim putevima do ispred glavnog grebena planine Čemerno gde se izlazi na široke livade ispresecane šumarcima. Dugi grebenski prelaz preko vrhova Ravnište i Ptičje brdo do vrha Gusarica je dosta ravniji i sa raznovrsnim pejzažima. Povratak sa ovog vrha nekoliko stotina metara u smeru sela Savovo, a zatim smo skrenuli levo putevima i stazama koje stranom presecaju tri kose koje se paralelno spuštaju sa glavnog grebena planine. Nakon dolaska u mesto Metalica, silazi se kroz zaseok Pačavrići i Kušin Do do Đakovskog potoka i početne tačke sa parkiranim vozilima u selu Đakovu. Planinarska staza je kružna, duga 19 km sa kumulativnim usponom od 1110 metara. Povratak u Užice u večernjim časovima. |
|
Gradina Ivanjica - Crkva Svetog Ilije
Autor: GTI Brat Datum objave: 30.12.2019. Opis. dji mavic mini 1080p 60fps |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
1. KLIKNI NA LOGO / CLICK ON LOGO
ILI / OR 2. SKENIRAJ KOD / SCAN THE CODE
ILI/OR 3. POVEZNICA / DIRECT LINK: DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|