---

SREDIŠNJI POJAS >​ Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske

Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske

Države: Slovenija, Hrvatska

Najviši vrh: Snežnik odn. Notranjski Snežnik (1796 m)

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Krške visoravni Notransjke i Dolenjske 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Masiv Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Masiv Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

Opis područja

Glavno reljefno obilježje sjeverozapadnog dijela Središnjeg dinarskog planinskog pojasa su krške visoravni (u Sloveniji ih nazivaju visokim planotama) s kojih se uzdižu više planinske mase. Reljef visokog planinskog područja na ovome dijelu Dinarskog gorja obilježavaju tri linije koje se protežu dinarskim smjerom sjeverozapad - jugoistok i koje određuju granice pojedinih većih planinskih blokova. To su:

• zapadna linija: Vipavska dolina - Pivško podolje - Ilirskobistriška kotlina - riječko zaleđe - Riječki zaljev - Vinodolski kanal - Velebitski kanal
• središnja linija: Notranjsko podolje pruža se smjerom SZ-JI i čini ga više polja u kršu (Planinsko polje - Unško-Rakovško polje - Cerkniško polje - Loško polje - Babno polje); od doline Čabranke linija mijenja smjer iz SZ-JZ u Z-I, prateći izraženu liniju u prostoru koju je usjekla rijeka Kupa (gornji tok), sve do područja Vrbovskog i Ravne Gore gdje se spaja s istočnom linijom, koja pristiže iz smjera Kočevskog polja, i tako nastavljaju dalje prema jugoistoku prema Ogulinsko-plaščanskoj udolini 
• istočna linija: Ljubljansko barje - Turjak - Ribniško–Kočevsko podolje.

Zapadno od zapadne linije nalazi se Primorski pojas Dinarskog gorja. Između zapadne i središnje linje nalaze se planinski blokovi Trnovskog gozda, Snežniško-risnjački blok (obuhvaća dio Notranjske u Sloveniji i sjeverni dio Gorskog kotara u Hrvatskoj - velik dio ovoga područja u Sloveniji nazivaju Notranjsko in Snežniško hribovje) i Velikokapelski blok (obuhvaća južni dio Gorskog kotara i prijelazne prostore prema ličkim i primorskim - liburnijskim lancima). 
Između središnjeg i istočnog pravca prostire se u Sloveniji prostrana Notranjsko-dolenjska visoravan (Notranjski plato). Istočno od istočne linije su gorski nizovi koji pripadaju nižem, Sjeveroistočnom pojasu Dinarskog gorja. To je također prijelazno područje prema Panonskoj nizini.

Planinske grupe (blokovi) na ovome području su slijedeći:

1. Grupa Trnovskog gozda 2. Snežniško-gorskokotarska visoravan 3. Notranjski plato 4. Velika Kapela

Krško visinsko područje Slovenije i Hrvatske se pruža dalje u smjeru jugoistoka prema visoravni Like i njezinim planinskim blokovima.

Čitavo ovo planinsko područje odlikuju izuzetno bogatstvo prirodnih šuma, mnoge krške pojave (posebno rijeke ponornice) i izrazito slaba naseljenost.

Ovdje se nalaze i dva najpovoljnija i najniža poprečna prijelaza preko Dinarskog gorja i to su Postojnska vrata (poznata i kao "vrata naroda", zbog utjecaja i doticaja romanskih, germanskih i slavenskih kultura i naroda na ovome području) te prijevoj Vrata, u Gorskom kotaru u Hrvatskoj, kojime prolazi prometni pravac Zagreb -Rijeka.

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Velika Kapela
Pogled s vrha veliki Drgomalj na gustom šumom prekrivene velikokapelske gorske kose, kojima dominira greben Bjelolasice, s najvišim vrhom Gorskog kotara (Kula, 1534 m; na fotografiji pod snijegom).

Planinski vijenci, planine i vrhovi

Planinska grupa	Najviši vrh (ime planine)	Glavne planine (vrhovi) u planinskoj grupi
Geografsko/zemljopisno područje:
Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske
Grupa Trnovskog gozda	Mali Golak, 1495 m (Trnovski gozd)	Trnovski gozd (Mali Golak, 1495 m) Špičasti vrh (1128 m) - Golaki (Mali Golak 1495 m; Srednji Golak 1480 m) - Poldanovec - (1299 m) - Kovk (962 m) - Sinji vrh (1002 m) - Veliki Modrasovec (1355 m) - Kucelj (1237) Grupa Nanosa: Nanos (Suhi vrh 1313 m) Pleša (1262 m) - Suhi vrh (1313 m) - Gradiška tura 852 m - Debeli vrh (1209 m) Javornik Javornik nad Črnim vrhom (1240 m) - Srednja gora Hrušica Sv. Lorenc (1020 m)
Snežniško – gorskokotarska visoravan	Veliki Snežnik, 1797 m(Notranjski Snežnik)	Notranjska Javorniki (1269 m) Snežnik (1796 m) Gorski kotar - Risnjačka grupa (sjeverni dio Gorskog kotara): Risnjak (1528 m) Drgomalj (1154 m) Skradski vrh (1043 m) Planine riječkog zaleđa: Vijenac Snježnika: Jelenc (1442 m) - Planina (1426 m) - Guslica (1490 m) - Snježnik (1505 m) Vijenac Obruča (područje Hahlića): Trstenik (1240 m) - Štulac (1212 m) - Dnić (1190 m) - Obruč (1377 m) - Fratar (1358 m) - Pakleno (1340 m) - Sleme (Sljeme) (1263 m) - Osoje (1338 m) - Grleš (1331 m) - Gornik (1,318 m) - Suhi vrh (1250 m) - Crni vrh (1,335 m) - Vidalj (1184 m) - Ćunina glava (1157 bm) - Nebesa (1131 m) - Hahlić (1097 m) - Klek (1,210 m) - Kuk (1,087 m) - Bela Peša (921 m) - Jasenovica (1338 m) Primorski vijenac: Kamenjak (837 m) - Tuhobić (1109 m) - Medviđak (1027 m) - Kobiljak (1,119 m) - Zagradski vrh (1,187 m) - Sitovnik (1,082 m) - Rujnik (1,044 m)
Notranjski plato	Goteniški Snežnik (1290 m)	Krimsko pobrđe i visoravan Menišija (slov., Krimsko hribovje in planota Menišija): Krim (1107 m) Mokrc (1059 m) Bloško-potočanska visoravan (slov., Bloško-potočanska planota): Blošček (1062 m) Županšček (1024 m) Slivnica (1114 m) Ribniško-kočevsko područje - Ribniško-kočevsko pobrđe (Ribniško in kočevsko gorovje): Velika gora (1254 m) Goteniška gora (1290 m) Borovška gora (1190 m) Račna gora (1140 m) Stojna (1073 m)
Velika Kapela	Kula, 1534 m (Bjelolasica)	Zapadni kapelski lanac: Burni Bitoraj (1385 m) - Viševica (1428 m) - Veliki Smolnik (1279 m) - Ričičko bilo (1286 m) - Kolovratske stijene (1091 m) - Alino bilo (1120 m) Srednji kapelski lanac: Čelimbaša (1089 m) - Maj vrh (1269 m) - Crna kosa (1223 m) - Samarske stijene (1302 m) - Bijele stijene (1335 m) - Velika Javornica (1375 m) - Stalak (1129 m) - Mala Javornica (1103 m) - Debeli vrh (1157 m) Glavni kapelski lanac: Višnjevica (1367 m) - Bjelolasica (1534 m) - Debeli vrh (1157 m) - Crni vrh (1102 m) Istočni kapelski lanac Bijela kosa (1289 m) - Mirkovica (1286 m) - Smolnik (1219 m) - Klek (1181 m)

Karta prikazuje osnovna zemljopisna obilježja slovenske Notranjske i Dolenjske
Kambreško, Irijsko hribovlje i Raduljsko hribovlje smatraju se pred-alpskim a ne dinarskim prostorom.
Izvor: https://gis.si/egw/GOS_T12_P01/img/dinarske.png

Slovenija, tipovi krajolika

Naslovna fotografija
Pogled s vrha Jelenc prema slovenskom Snežniku

​KROVNI film ZELENI KRAS SLO h264 HD 1920x1080
Datum objave: 17.5.2013. Autor: miha mlakar

IZVORI I LITERATURA

SURINA  Boštjan; DAKSKOBLER, Igor:  Delimitation of the alliances Caricion firmae (Seslerietalia albicantis) and Seslerion juncifoliae (Seslerietalia juncifoliae) in the southeastern Alps and Dinaric mountains, Plant Biosystems. An International Journal Dealing with all Aspects of Plant Biology, 139:3 (2005), pp 399-410 (INFO/LINK)

• Sažetak. Izvedeno je sintaksonomsko i fitogeografsko razgraničenje vapnenačkih otvorenih šaševih travnjaka u alpskom pojasu Alpa (Caricion firmae) i subalpskih i alpskih busenastih travnjaka na vjetru izloženim staništima (Seslerion juncifoliae) na području jugoistočnih Alpa i Dinarskih planina. Analize temeljene na hijerarhijskoj klasifikaciji, ordinaciji i horologiji jasno su pokazale razliku između sintaksona: sastojine liburnijskog krša (Snežnik – JZ. Slovenija, Risnjak i Snježnik – SZ. Hrvatska), Ličke Plješivice i Velebita pripadaju dinarskoj zajednici Seslerion juncifoliae, dok su sastojine s visoravni Trnovski gozd (Z. Slovenija, najsjeverozapadniji dio Dinarskog gorja), iako donekle prijelazne između dvaju zajednica, te sastojine iz Alpa svrstane u zajednicu Caricion firmae. Zajednica Seslerion juncifoliae Dinarskog gorja nadomješta Caricion firmae s Alpa. (Abstract). A syntaxonomic and phytogeographic delimitation of the calcareous open sedge swards in the alpine belt of the Alps (Caricion firmae) and subalpine and alpine tussock grasslands in wind-exposed habitats (Seslerion juncifoliae) in the area of the south-eastern Alps and of the Dinaric mountains was performed. Analyses based on hierarchical classification, ordination and chorology clearly showed the distinction between the syntaxa: stands from the Liburnian karst (Mt Snežnik – SW. Slovenia, Mts Risnjak and Snježnik – NW. Croatia), Lička Plješivica and the Velebit mountains belong to the Dinaric alliance Seslerion juncifoliae, whereas stands from the Trnovski gozd plateau (W. Slovenia, north-westernmost part of the Dinaric mountains), although somewhat transitional between the two alliances, and stands from the Alps, were classified in the alliance Caricion firmae. The alliance Seslerion juncifoliae of the Dinaric mountains vicariates Caricion firmae of the Alps.