Porječje (sliv) rijeke Ljubljanice
PORJEČJE RIJEKE LJUBLJANICE
Ljubljanica
|
LJUBLJANICA je rijeka u Sloveniji, duga 41 km, desna pritoka Save u koju se ulijeva kod Zaloga (Podgrada). Porječje Ljubljanice zauzima 1779 km2.
Ljubljanica izvire kod Vrhnike i sela Verd iz 11 snažnih krških vrela, od kojih se kao glavno smatra Močilnik. Prije ulaska u glavni grad Slovenije Ljubljanu teče kroz Ljubljansko barje, močvaru koja potječe još od starog vijeka. Veći lijevi pritoci su ►Bela, ►Podlipščica, ►Mali graben i ►Gradaščica. Veći desni pritoci su ►Ljubija, ►Bistra, ►Borovniščica, ►Iška, ►Ižica, ►Gobovšek i ►Besnica. Između 1762. i 1780. godine poznati naučnik i jezuit Matija Grubar sagradio je Grubarov kanal (slov. Gruberjev prekop), kako bi spriječio česte poplave. Ljubljanicom se plovi turističkim brodovima, a za veće brodove nije plovna. Posebnost Ljubljanice je njezino veliko krško zaleđe, koje se prostire na jugu sve do Snežnika (notranjskog) i slovensko-hrvatske granice; U krškim izvorima na jugozapadnoj ivici Ljubljanskog barja dotječu vode iz Notranjskog podolja (podolje = niže ležeće površine u brdskom prodručju; sistem dolina) i Pivske kotline (Pivška kotlina), gdje se vode krške Ljubljanice pod različitim imenima pojavljuju na dnu krških polja. Kako je tih rijeka ponornica bilo šest, ljudi su Ljubljanicu počeli nazivati "rijekom sa sedam imena". Sedam imena Ljubljanice: ►Trbuhovica ►Obrh ►Stržen ►Rak ►Pivka ►Unica ►Ljubljanica. 
Shema krških dotoka rijeke Ljubljanice
Izvor: Wikipedia; Autor: SI-Žiga 
Porječje Ljubljanice
Izvor: Ivan Gams: Kras v Sloveniji v prostoru in času. Ljubljana: Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU. Ljubljana, 2004. (HTML) 
Mali dio velikog porječja
Rak je brzi mali dio veće rijeke koja na putu od izvora do ušća šest puta nestaje pod zemljom, a zatim se ponovno pojavljuje pod drugim imenom. Njezin je uobičajeni naziv krška rijeka Ljubljanica. Izvor: informativna ploča uz Edukacijsku stazu Rakov Škocjan |
Video: Slovenski vodni krog - Ljubljanica
Opis. Ljubljanica je 41 km dolga reka v osrednji Sloveniji, v južnem delu Ljubljanske kotline, desni pritok Save. Izvira iz več kraških izvirov v bližini Vrhnike, prečka celotno Ljubljansko barje, teče skozi mesto Ljubljana in po južnem robu Ljubljanskega polja ter se pri naselju Podgrad izliva v Savo. Njeno kraško zaledje je veliko obsežnejše in sega daleč na jug v dinarskokraški svet, vendar njegova površina ni natančno določena, saj se zaradi krasa površinska razvodnica ne sklada z zračno. Strugi Ljubljanice od izvirov do Špice v Ljubljani in pritoka Ljubije so zaradi izjemnih arheoloških, zgodovinskih in kulturnozgodovinskih lastnosti razglašeni za kulturni spomenik državnega pomena. Reka ima dva povirna kraka: zahodni se imenuje Mala Ljubljanica in priteka iz zatrepne doline Močilnik južno od Vrhnike, v kateri sta kraška izvira Veliki in Mali Močilnik; nekoliko niže dobi še levi pritok Belo. Drugi povirni krak je Velika Ljubljanica in priteka iz zatrepne doline Retovje jugozahodno od Verda. Po dobrem kilometru ločenega toka se oba povirna dela združita v Ljubljanico. Zaradi njenih številnih kraških ponikalnic ter izvirov v njenem kraškem zaledju, od Notranjskega podolja in Pivške kotline, so ljudje reko poimenovali tudi reka s sedmimi imeni. Video: Slovenski vodni krog - Gruberjev prekop
Opis. Na ljubljanskom otoku nalazi se dvorac s kojeg se vidi kako rijeka Ljubljanica zajedno s Grubarjevim kanalom tvori otok. Ovaj put Rok i Ana na svojim biciklima otkrivaju čemu služi Gruberov kanal i dokle seže ljubljanski otok. Voze se obnovljenim riječnim nasipima Ljubljanice do nekada poznate plaže na Špici, gdje ih iznenađuju djeca iz vrtića. Nepoznate obale Gruberovog kanala skrivaju vrlo zaraslo korito rijeke, koje pruža dom patkama i nutrijama. Riječni kapetan otkriva ideje za vodenu kružnu rutu oko ljubljanskog otoka. Ljubljanica je proslavljena u Prešernovoj pjesmi Povodni mož. Poznato je, da su u Ljubljanicu namočili sve one trgovce, koji nisu poštovali cehovska pravila u trgovini. U tom slučaju nepoštenog trgovca su stavili u kavez i namočili ga sa Tromostovja.
Ljubljanica, reka sedmerih imen
BROŠURA (.pdf); izd. Notranjski regijski park |
|
GRADAŠČICA
Sava < Ljubljanica < Gradaščica (L) Gradaščica je rijeka u središnjoj Sloveniji, lijeva pritoka Ljubljanice, duga 33 km. Nastaje na sutoku Male vode, koja pritječe iz brežuljkastog područja zapadno od Šentjošta nad Horjulom, i utječe u porok Velike Božne iz područja naselja Rovt. Od Polhovog Gradeca dalje Gradaščica teče mjestimice nešto proširenom dolinom prema istoku. Kod Vrhovaca u nju utječe potok Horjulščica (poznat i kao potok Horjulka). Nedaleko od Bokalca ulazi u ravnicu Ljubljanskog barja i veći dio toka se odvaja u Mali graben, a ostatak se nastavlja kao Gradaščica (poznata i kao Mestna Gradaščica - hrv. Gradska Gradaščica). Nastavlja se kroz naselje Vrhovci do Viča, gdje se spaja s potokom Glinščicom, a zatim nastavlja kroz naselje Trnovo i ulijeva se u Ljubljanicu. Gradaščica se u povijesnim izvorima spominje kao min[us] flum[en] dict[um] Laybach 1271. godine, flumen minus dictum Laybach 1277. godine, mino[r] Laybac[us] 1330. godine i chlain Laiboch 1397. godine, što su sva značenja 'mala Ljubljanica'. Imena Gradaschitza i Grabaschitza spominju se 1763. – 1787. godine. Ime Gradaščica je univerbacija od Gradaška voda 'rijeka (Polhov) Gradec', izvedena od njezina izvora u Polhovom Gradecu. Godine 2022. snažne kiše uzrokovale su porast razine rijeke, s neuobičajeno jakim poplavama. 
Ušće Gradaščice u Ljubljanicu kod Jekova mosta
By Doremo - Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=17938461 |
Slovenski vodni krog - GRADAŠČICA
Početak "gradske Gradaščice" (lijevo) u naselju Vrhovci na Viču
By Doremo - Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=17958518 |
|
MALI GRABEN
Sava < Ljubljanica < Mali Graben (L) / Gradaščica Mali graben je potok i prirodni krak rijeke Gradaščice u jugozapadnoj Ljubljani. Teče južno od Gradaščice i paralelno s njom te je najveći pritok Ljubljanice. Poznat je i kao Stržen i Mala voda ('Mali potok'). Potok je u naravi prirodni kanal. Odvaja se od Gradaščice nedaleko od dvorca Bokalce, zatim teče preko južnog dijela stambene četvrti Murgle i spaja se s Ljubljanicom s lijeve strane u blizini Gruberovog kanala. Većina vode iz Gradaščice preusmjerava se u Mali graben, pomažući u ublažavanju poplava u četvrti Trnovo u Ljubljani. 
Početak Malog Grabena zapadno od naselja Vrhovci u zapadnom dijelu Ljubljane
Početak Malog Grabena zapadno od naselja Vrhovci u zapadnom dijelu Ljubljane |
Mali graben, vodni kanal blizu Ljubljane, Slovenija
By Sl-Ziga - Own work, Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=7013562 |
IŽICA (IŠČICA)
Sava < Ljubljanica < Ižica (D)
Sava < Ljubljanica < Ižica (D)
|
Iščica, također Ižica, je rijeka koja izvire u središtu naselja Ig na Ljubljanskom barju. Kao desna pritoka ulijeva se u Ljubljanicu kod Črne vasi.
Iščica je tipična rijeka Ljubljanskog barja s krškim izvorom i malim padom. Ima stalnu vodu u visini od 0,5 do 1,5 m i bogata je makrofitima (biljke koje rastu djelomično ili potpuno u vodi) od izvora do ušća Ljubljanice. 
|
Anton Karinger - Ljubljana z Ižice (1858)
Zbirka slik Narodnega muzeja Slovenije Video: Slovenski vodni krog - Ižica
Opis videa: Rijeka Ižica teče kroz Ljubljansko barje, na korak od glavnog grada Slovenije. Puna je tajni koje su za sobom ostavili sojeničari koji su nekoć živjeli uz nju. Ana i Rok istražuju što se dogodilo s velikim jezerom i otkrivaju ljepotu Ljubljanskog barja, koje je, između ostalog, pravi raj za životinje. Na svom putu susreću mnoge ljubitelje Ižice koji im objašnjavaju tajne kojima je rijeka obavijena. |
IZAR
Sava < Ljubljanica < Iščica < Izar (D)
Sava < Ljubljanica < Iščica < Izar (D)
|
ŠKOFELJŠČICA
Sava < Ljubljanica < Iščica < Izar < Škofeljščica Škofeljščica je potok koji izvire u blizini naselja Škofljica na jugoistočnom rubu Ljubljanskog barja. Ulijeva se u potok Izar, koji se kao desni pritok ulijeva u rijeku Iščicu, koja se pak ulijeva u rijeku Ljubljanicu. |
Video: Slovenski vodni krog
Opis. Škofeljščica je potok koji teče na rubu Ljubljanskog barja. Njezin bujični izvor ispod Molnika i Pleša tvori moćno korito koje je prije mnogo godina često poplavljivalo, ali danas su mjere zaštite voda spriječile poplave okolnih naselja. Oživljavanjem drevnih običaja i duha sojeničara, u ovaj vodeni krajolik unijeli su se Svarunova staza i Krajinski park Ljubljansko barje. Ovdje, uz potok, možete vidjeti rijetke kornjače, leptire, pa čak i djecu koja u učionici u prirodi uče o raznolikosti našeg vodenog ciklusa u Sloveniji. |
ŽELIMELJŠČICA
Sava < Ljubljanica < Iščica < Želimeljščica (D)
Sava < Ljubljanica < Iščica < Želimeljščica (D)
|
Video: Slovenski vodni krog - Želimeljščica
Opis videa: Iz šuma kod Velikih Lašča teku potoci, spajajući se u jedinstveno korito Želimeljščice ispod Turjaškog grada. Roka i Anu iznenađuje snažan naboj ovog vodenog krajolika, prožetog pričom "Pod slobodnim suncem" (izv. Pod svobodnim soncem), koju je na području Želimlja napisao Fran Saleški Finžgar. Istražujući, vodiči mogu zamisliti odakle je pisac crpio inspiraciju. Svarunska staza, livade, dolina i bajkoviti krajolik samo zovu na oživljavanje velikih priča. Na svom putu saznaju kako potok prelazi u Ljubljansko barje, gdje je u tijeku ekološka sanacija korita. Sa stručnjakom i gostima otkrivaju da zahvati u tom području mogu biti problematični i ne odvijaju se uvijek kako bi trebali. U zaleđu potoka Želimeljščice nalaze se ribnjaci Draga i šumska staza, koja vodi do moćne močvarne prašume. |
IŠKA
Sava < Ljubljanica < Iška (D)
Sava < Ljubljanica < Iška (D)
|
Iška je rijeka u Sloveniji, duga oko 31 km i jedna je od kraćih slovenskih rijeka. Tok rijeke je prilično pravocrtan. Sliv rijeke se proteže daleko na jug. Ima nekoliko izvora, a njezini glavni ogranak Iška i Zala (ušće je u Vrbcu) izviru, kod sela Lužarji, u podnožju Notranjske visoravni (slov. Notranjska planota), gdje izvire i većina drugih rijeka Notranjske. Teče ka sjeveru kroz krški teren i zatim u vapnenačkom dolomitnom svijetu usijeca sutjesku duboku 300 do 400 metara - Iški vintgar, jedan od najslikovitijih klanaca u Sloveniji.
Nakon toka kroz klanac izlazi na plodnu išku aluvijalnu ravan sve do močvarne kotline Ljubljanskog bara gdje se ulijeva u Ljubljanicu, kod sela Lipe, južno od glavnog grada Ljubljane. Iška pripada slivu Crnog mora. U svome slivu Iška skuplja vode pritoka Žmucov potok, Lašček, Malenca i Ločica. Ime je dobila po gradu Ig, kroz koji protječe. Tijekom rujanskih poplava 2010. godine, u noći s 20. na 21.9. Iška je nestala u dijelu toka između Iške vasi i Strahomera; između dvije tektonske ploče otvorila se široka jama u koju se izlila rijeka. Par dana prije toga 18.8., zbog velikih kiša, Iška je imala rekordan protok od 327 m3/sec, izrazito je porastao njezin vodostaj, poplavila je svoje obale, i djelomice poplavila naselja Iška vas, Strahomer, Vrbljene i Tomišelj, gdje je probila nasip i navrla prema naseljima Brest i Matena. Slična se pojava dogodila tijekom 2. svjetskog rata, kada se jama pojavila na približno istom mjestu. Dana 25.10.2010. rijeka se vratila u svoje staro korito. 2014. godine, na dijelu toka između Iškog Vintgara i Lime u Ljubljanskom barju, otvorena je prirodoslovna poučna staza Put duž rijeke Iške "Okljuk" (Pot ob reki Iški "Okljuk"). Staza je duga 13 km i pogodna je i za obilazak biciklom. Uz nju se nalazi 11 informativnih ploča na kojima je ispriičana priča o rijeci Iškoj. 
BROŠURA POUČNE STAZE (PDF)
|
Rijeka Iška se prema nekim mišljenjima smatra prirodnom granicom između dviju tradicionalnih slovenskih pokrajina Dolenjske i Notranjske. 
Sutjeska Iški Vintgar
Autor: Yerpo, Wikipedija |
Iški vintgar
|
Rijeka Iška koja sa svojim pritocima pritječe s Bloške visoravni usjekla je 300 do 400 metara duboki kanjon u vapnenački dolomitni svijet i stvorila jedan od najslikovitijih klanaca u Sloveniji - Iški vintgar. Na svojoj krševitoj stazi pokazuje različita lica: jedno kada se spušta s Bloške visoravni, drugo kada teče kroz divlji Iški vintgar i treće, kada prolazi plodnom iškom aluvijalnom ravni sve do močvarnog Ljubljanskog bara gdje se ulijeva u Ljubljanicu.
Najveća zanimljivost rijeke Iške je što je tijekom poplava 2010. godine u noći između 20. i 21. rujna nestala na području između Iškog Sela i Strahomera i za sobom ostavila duboku provaliju. Na dijelu toka rijeke mogu se vidjeti ostalci kolaca koji su služili za splavarenje i prikupljanje balvana. 
Iški vintgar
|
víntgar -ja m (ī) vrlo uska (riječna) dolina sa strmim padinama Etimologija. Riječi vintgar izvorno je označavala posjed istoimenog veleposjednika na ulazu u Bledski vintgar (nazvan po obližnjoj planini Windegg). Vlastito ime Vintgar se uobičajilo i počelo se koristiti u slovenskom jeziku u značenju 'klanac', a kasnije se našlo i u nazivima drugih sličnih sutjeski, npr. Iški vintgar, Ribniški vintgar, Bistriški vintgar. 
Spomenik Viliju Burgaru
V soteski Iški vintgar | naravni ambientni zvoki vode in ptic
Datum objave: 4.5.2022. Autor: Patrik Ar Opis. Slikovita soteska, ki jo je s časom izoblikovala reka Iška. Vabljeni k ogledu in poslušanju posnetka tega prelepega sproščujočega ambienta. Priporočljivo poslušanje s slušalkami 🎧. Video: Slovenski vodni krog
Opis. Rijeka Iška, koja sa svojim pritokama teče s Bloške visoravni, urezala je klanac dubok 300 do 400 metara u vapnenačko-dolomitni svijet i stvorila jedan od najslikovitijih klanaca u Sloveniji – Iški Vintgar. Na svom raznolikom putu ima različita lica: dok se spušta s Bloške visoravni, teče kroz divlji Iški Vintgar, zatim duž plodne Iške uzvisine sve do močvarnog Ljubljanskog barja, gdje se ulijeva u rijeku Ljubljanicu. Najveća osobitost rijeke Iške je da je tijekom poplava 2010. godine, u noći s 20. na 21. rujna, nestala na području između Iške vasi i Strahomera. Tada je za sobom ostavila duboki ponor. |
Iški vintgar
|
Rijeka Iška koja sa svojim pritocima pritječe s Bloške visoravni usjekla je 300 do 400 metara duboki kanjon u vapnenački dolomitni svijet i stvorila jedan od najslikovitijih klanaca u Sloveniji - Iški vintgar. Na svojoj krševitoj stazi pokazuje različita lica: jedno kada se spušta s Bloške visoravni, drugo kada teče kroz divlji Iški vintgar i treće, kada prolazi plodnom iškom aluvijalnom ravni sve do močvarnog Ljubljanskog bara gdje se ulijeva u Ljubljanicu.
Najveća zanimljivost rijeke Iške je što je tijekom poplava 2010. godine u noći između 20. i 21. rujna nestala na području između Iškog Sela i Strahomera i za sobom ostavila duboku provaliju. Na dijelu toka rijeke mogu se vidjeti ostalci kolaca koji su služili za splavarenje i prikupljanje balvana. 
Iški vintgar
|
víntgar -ja m (ī) vrlo uska (riječna) dolina sa strmim padinama Etimologija. Riječi vintgar izvorno je označavala posjed istoimenog veleposjednika na ulazu u Bledski vintgar (nazvan po obližnjoj planini Windegg). Vlastito ime Vintgar se uobičajilo i počelo se koristiti u slovenskom jeziku u značenju 'klanac', a kasnije se našlo i u nazivima drugih sličnih sutjeski, npr. Iški vintgar, Ribniški vintgar, Bistriški vintgar. 
Spomenik Viliju Burgaru
V soteski Iški vintgar | naravni ambientni zvoki vode in ptic
Datum objave: 4.5.2022. Autor: Patrik Ar Opis. Slikovita soteska, ki jo je s časom izoblikovala reka Iška. Vabljeni k ogledu in poslušanju posnetka tega prelepega sproščujočega ambienta. Priporočljivo poslušanje s slušalkami 🎧. Video: Slovenski vodni krog
Opis. Rijeka Iška, koja sa svojim pritokama teče s Bloške visoravni, urezala je klanac dubok 300 do 400 metara u vapnenačko-dolomitni svijet i stvorila jedan od najslikovitijih klanaca u Sloveniji – Iški Vintgar. Na svom raznolikom putu ima različita lica: dok se spušta s Bloške visoravni, teče kroz divlji Iški Vintgar, zatim duž plodne Iške uzvisine sve do močvarnog Ljubljanskog barja, gdje se ulijeva u rijeku Ljubljanicu. Najveća osobitost rijeke Iške je da je tijekom poplava 2010. godine, u noći s 20. na 21. rujna, nestala na području između Iške vasi i Strahomera. Tada je za sobom ostavila duboki ponor. |
BOROVNIŠČICA
Sava < Ljubljanica < Borovinščica (D)
Sava < Ljubljanica < Borovinščica (D)
|
Video: Slovenski vodni krog
Opis. Svatko tko želi doživjeti i vidjeti slovenske slapove u malom može to učiniti posjetom Peklu pri Borovnici, gdje vodotok Otavščica tvori glavni izvor potoka Borovniščice. U usporedbi s većinom slovenskih slapova, pristup je prikladno označen i opremljen stepenicama, čeličnim užadima preko provalija i drvenim mostićima za pješake. Potok se probija kroz strmu klisuru i zapravo je jedan veliki slap. Iznimno je raznolik potok, jer stvara mnogo različitih oblika slapova, skokova i žuborećih područja. Natpis i karta uklesani u deblo na početku uspona prema slapovima upozoravaju nas na pet slapova, ali zapravo ih je sedam, visokih od četiri do dvadeset metara. Zatim potok teče kroz Ljubljansko barje, gdje se smiruje. Ovaj put Rok i Ana, zajedno s neobičnim gostima - mještanima - otkrivaju slikoviti potok Borovniščicu i pokušavaju saznati kako je dobio ime. |
Ponornice Logaškog polja (Ponikalnice Logaškega polja in zaledja)
LOGAŠČICA
REKA (kod Logatca)
Logaščica < Reka (L)
Logaščica < Reka (L)
|
Video: Slovenski vodni krog - Reka
Opis videa. Rok i Ana istražuju znanje stanovnika uz rijeku Reku o kvaliteti vode u koritu i njezinim potencijalnim zagađivačima. Na rijeci Reci, u njezinom ponoru u krški svijet podzemlja, nalazi se špilja koja je zaštićena UNESCO-vim standardima kao svjetska prirodna baština. Iznad nje uzdiže se slikovito krško selo, iz kojeg se pruža pogled na Vremsku dolinu. Slavni slovenski skladatelj i riječni dvorac inspiriraju domaćine na avanturističkije vodeno putovanje. Rok se kajakom vozi koritom Reke do Škocjanskih jame, dok Ana biciklom vozi rijeku. Uz večernju logorsku vatru prisjećaju se Slovenskog vodenog kruga i njegovih riječnih putnika. |
STRŽEN
Cerkniško polje < Stržen
Cerkniško polje < Stržen
|
STRŽEN je ponornica na Cerkniškom polju, južni pritok Cerkniškog jezera. U svom početnom toku naziva se i Jezerščica. Stržen nastaje iz snažnih krških izvora na jugoistočnom kraju polja (Cemun, Obrh), teče po južnom dijelu ovoga krškog polja, dobija više podzemnih pritoka iz Bloške visoravni (slo. Bloška planota) i sa sjevera te površinski vodotok ►Cerkniščicu; zatim ponire u jamskom sustavu Velika i Mala Karlovica i podzemno teče prema Rakovom Škocjanu.
Njegove glavne pritoke su Laški potok (Laški studenec), Beli breg, Lipsenjščica (s pritokom Gorički Brežiček), Žerovniščica (s pritokama Grahovščicom i Martinjščicom) i Marija Magdalena. |
Potok Stržen za vrijeme visokog vodostaja, pritoka Cerkniškog jezera.
Avtor: Ljuba brank, sodelavec projekta Wikipedija (jezik: slovenščina).; licenca: CC BY-SA 3.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=31071820 |
ŽEROVNIŠČICA
Sava < Ljubljanica < ---- Unica < Pivka < ---- Rak < ---- Cerkniško jezero < Stržen < Žerovniščica (D)
Sava < Ljubljanica < ---- Unica < Pivka < ---- Rak < ---- Cerkniško jezero < Stržen < Žerovniščica (D)
|
Žerovniščica je pritoka potoka Stržen, koji teče kroz Cerkniško polje i puni Cerkniško jezero. Potok je dobio ime po naselju Žerovnica. Izvor prima vodu koja ponire na Bloškoj visoravni i kroz podzemne špilje Križne jame i Veselove jame. Dvije najveće pritoke Žerovniščice su Grahovščica i Martinjščica.
Žirovniščica je bogata vodom, zbog čega su se u prošlosti gradili mlinovi na vodeni pogon. Voda je bila pregrađena i dovođena do svakog kotača zasebno kroz branu i žlijeb. Nedaleko od ulaza u Veselovu jamu nalazi se Veselov mlin i pilana s branom. IZVOR Žerovniščica. Wikipedija (sl) 
Most preko Žerovniščice u naselju Žerovnica
|
|
|
GRAHOVŠČICA
Cerkniško polje < Stržen < Žerovniščica < Grahovščica Grahovščica je pritoka potoka Žerovniščice, koji teče kroz Cerkniško polje i kao desna pritoka ulijeva se u Stržen, koji puni Cerkniško jezero. Potok je dobio ime po naselju Grahovo. |
|
MARTINJŠČICA
Cerkniško polje < Stržen < Žerovniščica < Martinjščica Martinjščica je pritoka potoka Žerovniščice, koji teče kroz Cerkničko polje i, kao desna pritoka, ulijeva se u Stržen, koji puni Cerkniško jezero. Potok je dobio ime po naselju Martinjak. |
LAŠKI POTOK
Cerkniško polje < Stržen < Laški potok
Laški potok je pritoka potoka Stržen koji teče kroz Cerkničko polje i puni Cerkniško jezero.
Cerkniško polje < Stržen < Laški potok
Laški potok je pritoka potoka Stržen koji teče kroz Cerkničko polje i puni Cerkniško jezero.
BELI BREG
Cerkniško polje < Stržen < Beli breg
Beli breg je pritoka potoka Stržen, koji teče kroz Cerkniško polje i puni Cerkniško jezero.
Cerkniško polje < Stržen < Beli breg
Beli breg je pritoka potoka Stržen, koji teče kroz Cerkniško polje i puni Cerkniško jezero.
LIPSENJŠČICA
Cerkniško polje < Stržen < Lipsenjščica
Lipsenjščica je pritoka potoka Stržen, koji teče kroz Cerkniško polje i puni Cerkniško jezero. Potok je dobio ime po selu Lipsenj.
Cerkniško polje < Stržen < Lipsenjščica
Lipsenjščica je pritoka potoka Stržen, koji teče kroz Cerkniško polje i puni Cerkniško jezero. Potok je dobio ime po selu Lipsenj.
GORIČKI BREŽIČEK
Cerkniško polje < Stržen < Lipsenjščica < Gorički Brežiček
Gorički Brežiček je pritoka potoka Lipsenjščice, koji teče kroz Cerkniško polje i kao desna pritoka ulijeva se u Stržen, koji puni Cerkniško jezero. Potok je dobio ime po zaseoku Goričice.
Cerkniško polje < Stržen < Lipsenjščica < Gorički Brežiček
Gorički Brežiček je pritoka potoka Lipsenjščice, koji teče kroz Cerkniško polje i kao desna pritoka ulijeva se u Stržen, koji puni Cerkniško jezero. Potok je dobio ime po zaseoku Goričice.
MARIJA MAGDALENA
Cerkniško polje < Stržen < Lipsenjščica < Marija Magdalena
Marija Magdalena je pritoka potoka Stržen, koji teče kroz Cerkničko polje i puni Cerkničko jezero.
Cerkniško polje < Stržen < Lipsenjščica < Marija Magdalena
Marija Magdalena je pritoka potoka Stržen, koji teče kroz Cerkničko polje i puni Cerkničko jezero.
CERKNIŠČICA
|
Video: Slovenski vodni krog - Cerkniščica
Opis videa. Na izvoru rijeke Cerkniščice ispod crkve Svetog Trice (hrv. sv. Trojstvo), Ana i Rok otkrivaju gdje je, navodno, živio Martin Krpan i kuda su prolazili putovi krijumčarenja soli. Uz korito jednog od mnogih šumskih rukavaca rijeke Cerkniščice, vodič otkriva mali park vodenog kamenja, kojem je poznati cerknički fotograf posvećivao većinu svog slobodnog vremena. Uz priče o jezeru Cerkniščica i njegovom muzeju te Jamskom zaljevu, vodič otkriva Krpanov put do Rakovog Škocjana. Ovdje nailaze na neobično prijevozno sredstvo do sljedeće vodene površine. |
BLOŠČICA
|
Bloščica je potok (u gornjem toku se naziva i Blatnica) koji teče na Bloškoj visoravni (slo. Bloška planota). To je ponornica s površinom sliva od približno 25 km² i najveće je površinsko vodno tijelo na Bloškoj visoravni.
Tok. Izvor se sastoji od nekoliko malih potoka koji izviru na dolomitnom, nepropusnom tlu između Zakraja i Runarskog. Zbog blagog tvori meandre na dolomitnoj podlozi, prvo meandrira 6 km u smjeru sjeverozapada, a kod Sv. Miklavža potok skreće prema jugu. Ovdje ga od niže položene Cerkniščice odvaja samo 10 m visok i oko 200 m širok greben. Kod Velikih Bloka korito dopire do jurskog vapnenca i potok počinje ponirati. Za niskog vodostaja ponire u vrtače ispod Velikih Bloka, dok za visokog vodostaja Bloščica nastavlja svoj površinski tok inače suhim koritom pored Nove vasi do Fare, gdje konačno nestaje u brojnim rupama. Bojanjem su utvrdili da voda iz vrtača teče pod zemljom prema Križnoj jami i u izvore Žerovniščice te u Štebrški obrh na istočnom rubu Cerkniškog polja. Močvarna područja. U dolini Bloščice nalaze se brojne male močvare (slo. močvirja) u blizini izvora, koje se ponekad pretvaraju u niske močvare i vlažne livade s rijetkim ili ugroženim biljnim vrstama. Posebnosti porječja Bloščice
IZVOR Bloščica. Wikipedija (sl) |
Video: Slovenski vodni krog - Bloščica
Opis. Ana i Rok nalaze se ispred malog ribnjaka s otokom u sredini i crkvom na njemu. Roka zanima ima li i ova crkva zvono želja? Ana zna točan odgovor. Vodeni krajolik Bloščice pravo je prirodno čudo koje Anu i Roka vodi svojim vijugavim putem do prirodnih blaga - bogate raznolikosti faune i flore. Stižu do skrivenog, ali izuzetno osvježavajućeg jezera. Kojeg? Odvojite vrijeme i pogledajte... |
UNICA
Sava < Ljubljanica < ---- Unica
Sava < Ljubljanica < ---- Unica
|
UNICA je slovenska rijeka ponornica u Planinskom polju. Dotječe sa južnog ruba polja, iz Planinske jame u kojoj nastaje spajanjem tokova rijeka Pivke i Raka, potom teče po dnu polja od juga prema sjeveru i djelomično nestaje na dnu polja, a dijelom u ponorima - ždrijelima (slov., požiralnik) na sjevernem rubu polja te nastavlja kao podzemni tok prema izvorima Ljubljanice kod Vrhnike.
Spoj Pivke i Raka predstavlja najveći takav spoj podzemnih rijeka u Europi. Nadzemni tok Unice je dug oko 10 km. Desni pritoci Unice su Malenščica i Škratovka. Nema većih lijevih pritoka. MALENŠČICA
Sava < Ljubljanica < ---- Unica < Malenščica (D) Malenščica je potok koji izvire u zabatnoj dolini, u zaseoku Malni, na južnom dijelu Planinskog polja. Nedaleko od izvora ulijeva se u rijeku Unicu kao njezin desni pritok. ŠKRATOVKA
Sava < Ljubljanica < ---- Unica < Škratovka (D) Škratovka je bujični potok koji izvire u blizini ruševina dvorca Hošperk u južnom dijelu Planinskog polja. Nedaleko odavde ulijeva se u rijeku Unicu, kao njezin desni pritok. Izvori Škratovke su prostrano područje krških izvora. Obilje vode razlog je bujne vegetacije. Škratovka izvire iz špilje Škratovke, koja je ujedno i periodični krški izvor iz kojega voda za vrijeme visoka vodostaja povremeno navire (slo. bruhalnik) i duga je 50 m. 
Špilja i potok Škratovka. Potok koji izvire iz špilje ubrzo stiže do Planinskog polja..
Avtor: Vid Pogacnik – lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=123658424 |
Video: Vodni krog Planinskega polja
Opis. U jugozapadnom dijelu Slovenije, na spoju obalnog i kontinentalnog svijeta, u Postojnskoj dolini počinje priča o ciklusu vode na Planinskom polju, čiji se visoki vodostaji svake godine pretvaraju u jezero na nekoliko tjedana. No, ovogodišnja poplava ostavila je snažan trag na okolno područje i njegove stanovnike, jer je vodostaj bio najviši u posljednjih stotinu godina. Ni najstariji stanovnici ne pamte tako veliko jezero, koje je 2014. godine na dva mjeseca postalo najveće slovensko jezero. Dokumentarna priča, uz zanimljive goste i lokalno stanovništvo, prikazuje nam što se događalo tijekom i nakon poplave. Sve je počelo ledom i naknadnim odmrzavanjem s nezamislivom količinom oborina. Scenarij/Redatelj/Producent: Matjaž Mihelčič Direktor fotografije: Bernard Perme Stručni suradnici: Slovenski institut za vode Fotografija: Matevž Lenarčič i CV Koncept Multimedia Produkcija: CV KONCEPT Multimedia, 2014 |
|
Rakov Škocjan Pogled s obale rijeke Rak na Veliki prirodni most |
RAK
|
RAK je ponornica u Rakovom Škocjanu, koja dotječe iz Zelških jama, teče površinski po dolini i ponire u jami Tkalca, odakle podzemno teče prema Planinskoj jami, gdje se spaja s rijekom Pivkom.
Naslovna fotografija
Potok Rak na području Rakova Škocjana 
Hidrogeološka karta sjeverozapadnog dijela Snežniške planote, s Javornikima
KOVAČIĆ, Gregor: Hidrogeološka študija kraškega izvira Malenščica (JZ Slovenija) z metodo analize časovnih vrst. Acta Carslogica 39/2 – 2010. str. 210-215. |
Video: Slovenski vodni krog - Reka Rak
Opis videa. Ovaj put vodena staza vodi Anu i Roka kroz mistični Rakov Škocjan. Traže nešto izvanredno, najveće podzemno ušće u Europi. Naziv Rakov Škocjan povezuje se s vrlo ugroženom životinjskom vrstom, riječnim rakom Jelševcem. Nekad ih je bilo puno. Možda će ga i Ana i Rok pronaći? Na tajanstvenim stazama susreću zanimljive goste koji ih vode u samo srce rijeke Rak i njezina podzemlja. |
PIVKA
|
PIVKA izvire iz manjega izvora kod sela Zagorje u Gornjoj Pivki (Zgornja Pivka), teče prema sjeveru po Pivškoj kotlini te podzemno kroz Postojnsku jamu do Planinske jame, gdje se spaja s rijekama Rakom i Unicom.
|
Video: Slovenski vodni krog - Pivka
Opis videa. Krš i tajanstvene karakteristike podzemnog toka rijeke Pivke vode Anu i Roka na istraživanje karakteristika vrtača, krških izvora, jezera, gradina i krških domaćinstava. Između ostalog, otkrivaju šezdeset metara duboku vrtaču, gdje šezdeset stepenica vodi do podzemnog riječnog toka, te otkrivaju tajne najveće špilje u Sloveniji i životinja koje u njoj žive. Vodiči također istražuju hidromorfološku sliku Pivke. Zbog svojih karakteristika, krški svijet je uvelike izložen utjecajima okoliša, industrije i otpadnih voda iz naselja, koje mogu onečistiti podzemne vode. |
NANOŠČICA
Pivka < Nanoščica
Pivka < Nanoščica
|
NANOŠČICA je potok koji izvire ispod jugozapadnog ruba Nanosa i teče kroz Postojnsku kotlinu, nedaleko od autoceste A1 (Ljubljana-Koper). Kod Postojne se ulijeva u rijeku Pivku, koja potom ponire u Postojnsku jamu i predstavlja važan dio krškog porječja Ljubljanice.
Lijevi pritoci su: Žabovec, Podnanoščica. Desne pritokesu: Globočnjak, Karantan. PROČITAJ VIŠE Slavko Polak. Porečje Nanoščice. Arhivirano iz originala 3. listopada 2009.
|
Video: Slovenski vodni krog - Nanoščica
Opis videa. Nanoščica je rijeka u Postonjskoj kotlini s nekoliko izvorišta i slikovitih meandra. Ana i Rok kreću na putovanje koritom Nanoščice, gdje nailaze na mlin vrlo neobičnog imena, koje kod Ane budi i malo praznovjerja. Zatim ih putovanje vodi u takozvani ptičji raj. Njegovo očuvanje dugujemo čovjekovom pozitivnom stavu prema prirodi i svjesnom bavljenju poljoprivredom okolnih stanovnika. Predstava predstavlja skrivenu Postojnsku dolinu, koja iznenađuje mnoge posjetitelje svojim slikovitim meandrima i brojnim mlinovima koji su ovdje nekada mljeli. |
OBRH
|
OBRH je ponornica Loškom polju; nastaje iz ►Maloga Obrha i ►Velikoga Obrha, vijuga po dnu polja in ponire u jami Golobina te se ponovno javlja na Cerkniškom polju.
|
Video: Slovenski vodni krog - Obrh
Opis videa. Mali Obrh izvire na površinu ispod moćnih šuma Snežnika. Kako domaćini otkrivaju, mnoge su generacije živjele i prolazile kroz ovaj vodeni krajolik u duhu ljubavi i smrti, ostale su samo prirodne i kulturne znamenitosti – kao moćan spomenik tim vremenima. Roka i Anu zanima stanje podzemnih voda, jer kada se Mali Obrh spoji s Velikim Obrhom, rijeka nestaje u tajanstvenom i moćnom ždrijelu (ponoru) Golobina. Raspršenost naselja i pitanje pročišćivača veliki su problem u ovom idiličnom riječnom krajoliku. Pogotovo u Cerkničkom polju, gdje se alge mogu pojaviti u velikim podzemnim spremnicima pitke vode. S druge strane, Loška dolina biser je netaknute prirode sa stoljetnim kamenim mostovima, pilanama, mlinovima i zanimljivim ljudima koji ovom krajoliku udahnjuju život. |
TRBUHOVICA
|
TRBUHOVICA je potok koji izvire iz krških izvora ►Trbuhovica i ►Mlake na rubu Prezidskog polja u Hrvatskoj, teče po polju i kroz mjesto Prezid te ponire u ponoru Mrzla jama. Potok je presušio. Ranije je bujao iz špilje Trbuhovica i na svojem putu okretao četiri mlina. Danas voda teče površinski samo za izuzetno obilnih padalina, odlazi prema graničnom prijelazu, međutim gotovo nikada ne dosiže do Babnog polja (u Sloveniji), koje je suho krško polje (najniže dijelove polja voda poplavi vrlo rijetko).
|
IZVORI I LITERATURA
Literatura
TORKAR, Silvo: Slovenska vodna imena, tvorjena iz slovanskih antroponimov. Slavistična revija letnik 66. številka 2 (2018) str. 191-211. (PDF)
- Opis. V prispevku je prikazanih 95 vodnih imen s slovenskega etničnega ozemlja, izpeljanih iz 83 slovanskih antroponimov. Predstavljena je njihova tvorjenost zlasti glede na pripone, posebej pa so predstavljeni antroponimi, vsebovani v vodnih imenih.
