Porječje (sliv) rijeke Ljubljanice
Rijeka Ljubljanica
Ljubljanica
|
LJUBLJANICA je rijeka u Sloveniji, duga 41 km, desna pritoka Save u koju se ulijeva kod Zaloga (Podgrada). Porječje Ljubljanice zauzima 1779 km2.
Ljubljanica izvire kod Vrhnike i sela Verd iz 11 snažnih krških vrela, od kojih se kao glavno smatra Močilnik. Prije ulaska u glavni grad Slovenije Ljubljanu teče kroz Ljubljansko barje, močvaru koja potječe još od starog vijeka. Veći lijevi pritoci su ►Bela, ►Podlipščica, ►Mali graben i ►Gradaščica. Veći desni pritoci su ►Ljubija, ►Bistra, ►Borovniščica, ►Iška, ►Ižica, ►Gobovšek i ►Besnica. Između 1762. i 1780. godine poznati naučnik i jezuit Matija Grubar sagradio je Grubarov kanal (slov. Gruberjev prekop), kako bi spriječio česte poplave. Ljubljanicom se plovi turističkim brodovima, a za veće brodove nije plovna. Posebnost Ljubljanice je njezino veliko krško zaleđe, koje se prostire na jugu sve do Snežnika (notranjskog) i slovensko-hrvatske granice; U krškim izvorima na jugozapadnoj ivici Ljubljanskog barja dotječu vode iz Notranjskog podolja (podolje = niže ležeće površine u brdskom prodručju; sistem dolina) i Pivske kotline (Pivška kotlina), gdje se vode krške Ljubljanice pod različitim imenima pojavljuju na dnu krških polja. Kako je tih rijeka ponornica bilo šest, ljudi su Ljubljanicu počeli nazivati "rijekom sa sedam imena". Sedam imena Ljubljanice: ►Trbuhovica ►Obrh ►Stržen ►Rak ►Pivka ►Unica ►Ljubljanica. 
Shema krških dotoka rijeke Ljubljanice
Izvor: Wikipedia; Autor: SI-Žiga 
Porječje Ljubljanice
Izvor: Ivan Gams: Kras v Sloveniji v prostoru in času. Ljubljana: Inštitut za raziskovanje krasa ZRC SAZU. Ljubljana, 2004. (HTML) 
Mali dio velikog porječja
Rak je brzi mali dio veće rijeke koja na putu od izvora do ušća šest puta nestaje pod zemljom, a zatim se ponovno pojavljuje pod drugim imenom. Njezin je uobičajeni naziv krška rijeka Ljubljanica. Izvor: informativna ploča uz Edukacijsku stazu Rakov Škocjan |
Ljubljanica je proslavljena u Prešernovoj pjesmi Povodni mož. Poznato je, da su u Ljubljanicu namočili sve one trgovce, koji nisu poštovali cehovska pravila u trgovini. U tom slučaju nepoštenog trgovca su stavili u kavez i namočili ga sa Tromostovja.
|
|
|
► Ižica (Iščica) |
|
|
► Iška |
Logaščica
Unica
|
UNICA je slovenska rijeka ponornica u Planinskom polju. Dotječe sa južnog ruba polja, iz Planinske jame u kojoj nastaje spajanjem tokova rijeka Pivke i Raka, potom teče po dnu polja od juga prema sjeveru i djelomično nestaje na dnu polja, a dijelom u ponorima - ždrijelima (slov., požiralnik) na sjevernem rubu polja te nastavlja kao podzemni tok prema izvorima kod Vrhnike.
Spoj Pivke i Raka predstavlja najveći takav spoj podzemnih rijeka u Europi. Nadzemni tok Unice je dug oko 10 km. |
|
Pivka
|
PIVKA izvire iz manjega izvora kod sela Zagorje u Gornjoj Pivki (Zgornja Pivka), teče prema sjeveru po Pivškoj kotlini te podzemno kroz Postojnsku jamu do Planinske jame, gdje se spaja s rijekama Rakom i Unicom.
|
|
Rak
|
RAK je ponornica u Rakovom Škocjanu, koja dotječe iz Zelških jama, teče površinski po dolini i ponire u jami Tkalca, odakle podzemno teče prema Planinskoj jami, gdje se spaja s rijekom Pivkom.
Naslovna fotografija
Potok Rak na području Rakova Škocjana |
|
Stržen
STRŽEN je ponornica na Cerkniškom polju, koja nastaje iz snažnih krških izvora na jugoistočnom kraju polja (Cemun, Obrh), teče po južnom dijelu ovoga krškog polja, dobija više podzemnih pritoka iz visoravni Bloška planota i sa sjevera te površinski vodotok ►Cerkniščicu; zatim ponire u jamskom sustavu Velika i Mala Karlovica i podzemno teče prema Rakovom Škocjanu.
Obrh
OBRH je ponornica Loškom polju; nastaje iz ►Maloga Obrha i ►Velikoga Obrha, vijuga po dnu polja in ponire u jami Golobina te se ponovno javlja na Cerkniškom polju.
Trbuhovica
TRBUHOVICA je potok koji izvire iz krških izvora ►Trbuhovica i ►Mlake na rubu Prezidskog polja u Hrvatskoj, teče po polju i kroz mjesto Prezid te ponire u ponoru Mrzla jama. Potok je presušio. Ranije je bujao iz špilje Trbuhovica i na svojem putu okretao četiri mlina. Danas voda teče površinski samo za izuzetno obilnih padalina, odlazi prema graničnom prijelazu, međutim gotovo nikada ne dosiže do Babnog polja (u Sloveniji), koje je suho krško polje (najniže dijelove polja voda poplavi vrlo rijetko).
