|
|
  |
Kozara
Područje: Peripanonske odn. preddinarske planine
Grupa: Peripanonske odn. preddinarske planine
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Lisina (978 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.9710, 16.9775
Grupa: Peripanonske odn. preddinarske planine
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Lisina (978 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.9710, 16.9775
Naslovna fotografija
Vrh Maslin Bair (691 m) iznad sela Palančište u zapadnom dijelu Kozare (Autor: Banović) |
|
o planini ... |
|
Uvod |
BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području planine Kozare  
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
Planina KOZARA (ćiril., Козара) nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Proteže se u smjeru jeverozapad-jugoistok, u dužini od oko 70-ak i širini 20 do 30 kilometara. To je niska, otočna planina smještena između Panonske ravnice na sjeveru i ostalih dinarskih planina na jugu, te omeđena rijekama Savom na sjeveru, Unom na zapadu, Sanom i Gomjenicom na jugu i Vrbasom na istoku. Nalazi se na prostoru općina: Bosanski Novi, Bosanska Kostajnica, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška, Laktaši, Banja Luka i Prijedor. Iako visina njenih vrhova ne prelazi 1000 m.n.v., Kozara svojom visinom i prostranstvom dominira ovim dijelom BiH. U narodu je poznata kao „Krajiška ljepotica“ zahvaljujući svojim gustim kompleksima listopadnih i crnogoričnih šuma, proplancima, bistrim potocima te bogatstvu flore i faune. U cilju očuvanja i zaštite kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti, središnji dio planine Kozare, površine 3.494,5 ha, proglašen je nacionalnim parkom 1967. godine. Središnjim dijelom Nacionalnog parka Kozara dominira plato Mrakovice (806 m.n.v.) na kojem se, zbog njegovih urbanih sadržaja, često održavaju kulturne manifestacije i okuplja veliki broj posjetitelja Nacionalnog parka Kozara. Kozara je svojevrsna zračna kupka (banja), jedinstvena po brzini regeneracije crvenih krvnih zrnaca. Planina omogućuje bavljenje različitim aktivnostima, među ostalima, planinarenjem, biciklizmom, sportskim penjanjem, skijanjem i dr. 
Vrh Kozarački Kamen (659 m)
(Izvor: Wikipedia) |
|
Ime planine - etimologija |
Vijesti |
GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS PLANINE
|
Reljef planine 
Vrhovi
Ostali oblici u prostoru Hidrologija - vode (rijeke i jezera) U središnjem dijelu planine, smjerom istok-zapad, uzdiže se vrh Mrakovica (804 m), a smjerom sjeverozapad, u podnožju Mrakovice izvire potok Mala Mlječanica, koji se daljim tokom, ostavljajući sa svoje desne strane vrlo strmu stranu, Vitlovsku kosu, spaja s rječicom Gračanicom, na mjestu Sastavci.
Rijeke i potoci koji izviru i teku Kozarom su: - Mlječanica, - Moštanica, - Crna rijeka, - Gračanica, - Starenica, - Vojskovačka rijeka, - Bukovica. Rijeke koje čine prirodne granice Kozare:
- Sava - Una - Sana - Gomjenica - Vrbas Gomjenica je desna pritoka Sane. Njena izvorišta se nalaze na sjeveru Zmijanja, u blizini naselja Raca, na nadmorskoj visini od 570 m, a ušće uzvodno od Prijedora kod sela Žeger, na nadmorskoj visini od 135 m. Duga je 56,7 km, a površina sliva iznosi 752 km2, sa prosječnim padom od 8‰. Protiče kroz Gomjeničko polje i daje vodu ribnjaku "Saničani" u kojem se uzgaja šaran.
Geologija planine Reljef svakog predjela je rezultat njegove morfogeneze, tj.rezultat djelovanja endogenih i egzogenih geomorfoloških procesa. Kozara je otočna planina čiji se temeljni, tektonski, reljef formirao u dugom periodu mlađeg kenozoika izdizanjem dijela kopna pod utjecajem orogenih pokreta u Zemljinoj kori i otjecanjem Panonskog mora. Najznačajnije razdoblje tektonskog oblikovanja masiva Kozare je vrijeme alpskog nabiraja (orogeneze), krajem mezozoika i početkom tercijara. Najviši vrhovi su se izdigli iz Panonskog mora sredinom starijeg tercijara (eocen).
Potom Kozara prvo postaje pouotok, a krajem tercijara, nakon otjecanja panonskog zaljeva Paratetisa, postaje dio šireg kompaktnog kopna. Dalje oblikovanje reljefa se odvijalo pod utjecanjem egzogenih (vanjskih) sila tj. erozivnim procesima. I pored toga što je Kozara stara-gromadna planina i relativno male nadmorske visine, ona posjeduje veliki broj strmih strana, stjenovitih predjela, uvala i zavala. Klima |
Nacionalni Park Kozara
Nacionalni Park Kozara se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno sjevernom dijelu Dinarskog gorja i zauzima središnji dio istoimene planine Kozare. Nacionalnim parkom Kozara je proglašena 1967. godine. Nacionalni Park Kozara je član Europske Federacije Nacionalnih parkova EUROPARC. Smješten između rijeka Une, Sane i Vrbasa, Nacionalni Park Kozara obuhvaća 3375 hektara gustih šuma, beskrajnih pašnjaka i valovitih livada, po kojima je Kozara nazvana i "Ljepoticom Krajine". |
PRIRODA
|
Prirodna baština Biljni svijet - flora Životinjski svijet - fauna Zaštita prirode i ekologija Nacionalni park "Kozara" upravlja i Posebnim lovištem "Kozara", brdskog tipa, površine 16,728 ha. Ovo lovište je podijeljeno u 4 lovna revira: prostor Nacionalnog parka "Kozara", Mlječanica, Projsa i Bukovica. U tri revira (Mlječanica, Projsa i Bukovica) lov je dozvoljen tj. vrši se planski odstrel divljači u skladu sa Godišnjim planom gazdovanja i Lovnom osnovom. U reviru u granicama Nacionalnog parka "Kozara" lov je strogo zabranjen. Ovaj revir služi za uzgoj i zaštitu divljači. Veliki broj raznih vrsta divljači stalno je nastanjen u Posebnom lovištum i to: srna, zec, divlja svinja, lisica, kuna, jazavac, divlja mačka, puh i dr. Od pernate divljači najčešće su fazan, jarebica, golub, jasteb, sokol i dr.
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
|
Povijesni/historijski pregled Bitka na Kozari, službeno operacija Zapadna Bosna (njem. West Bosnien), je bitka iz Drugog svjetskog rata koja se vodila u junu (lipnju) i julu (srpnju) 1942. godine na području bosansko-hercegovačke planine Kozare između partizana i osovinskih snaga.
Kozara je, zbog svog položaja u odnosu na savsku, unsku i vrbasku komunikacijsku liniju, kao i u odnosu na važan rudnik Ljubija, bila područje od velikog značaja za okupacijsku upravu. Stoga su poduzete brojne ofenzivne operacije protiv partizana na Kozari. Među njima se, kako po žestini borbi, tako i po zastrašujućem stradanju civilnog stanovništva, ističe operacija Zapadna Bosna, vođena od 10.6. do 15.7.1942. Tijekom proljeća 1942. partizanski pokret u zapadnoj Bosni je znatno ojačao. To je dovelo do oslobođenja Prijedora i Ljubije 16/17.5. i osnivanja Prve krajiške brigade 21.5.1942. Iako se ovo odvijalo u razdoblju minimalnog njemačkog vojnog prisustva u Jugoslaviji, pacifikacija postignuta u Srbiji i drugim dijelovima Bosne omogućila je njemačkom zapovjedništvu formiranje znatne borbene grupe. Nju su činili dijelovi 3 (od ukupno 4) njemačke divizije, kao i glavnina upravo formiranog Prvog zbora (korpusa) NDH. Osovinske snage, pod zapovjedništvom generala Friedricha Stahla, započele su 10.6. napadom usredotočenim na partizane iz svih okolnih garnizona. Nakon opkoljavanja, formirale su široke zaprečne pojaseve oko Kozare i krenule u sistematsko potiskivanje i iscrpljivanje branitelja. Partizanska obrana, u početku uspješna, nakon desetak dana neprekidnih borbi počela je posustati uslijed gubitaka, zamora i nestanka municije. Partizanski dijelovi koji su se našli izvan obruča, primjenili su dva načina djelovanja kako bi pomogli opkoljenim snagama. 3. i 4. bataljun uporno su se pokušavali probiti u obruč radi pomoći, što je i uspjelo dijelovima 4. bataljona. Ostale snage, 1. i 2. bataljun brigade, i 1. krajiški odred, pokrenule su niz energičnih napada na okolne garnizone radi privlačenja na sebe dijelova osovinske operativne grupe. Izvršeni su uspješni napadi na Dobrljin, Bosanski Novi i Sanski Most. Ovo ipak nije dovelo do slabljenja i odvajanja značajnih efektiva osovinske operativne grupe Zapadna Bosna. Dovođenjem pojačanja, pritisak na opkoljene snage je pojačavan, što je dovelo do krize odbrane. Suočeni s nemogućnošću daljeg otpora, borci Drugog krajiškog odreda "Dr Mladen Stojanović" odlučili su se za proboj iz obruča. Proboj kroz višestruke utvrđene linije obruča odigrao se 3.7.1942. u jugozapadnom dijelu Kozare, 15 km istočno od sela Međuvođe. Kroz sve linije obruča probio se, na proplanak Patrija, znatan dio Odreda i jedan dio zbjega naroda (oko 10.000 civila). Intervencijom oklopnih snaga Nijemci su u zoru zatvorili brešu (franc., nasilno stvoren otvor u neprijateljevoj obrambenoj liniji ili na barikadi), ponovo uspostavili obruč, i već slijedećeg dana krenuli u pročešljavanje Kozare. Ostatak odreda i civili koji su ostali u obruču pokušavali su se spasiti krijući se u planini. Već prvog dana uništena je partizanska bolnica i pobijeno oko 300 ranjenika. Tijekom slijedeća dva tjedna snage Njemaca i NDH sistematski su pročešljavale Kozaru i Potkozarje. Karakteristika ove operacije je posebno brutalan postupak prema civilnom stanovništvu. Jedan broj uhvaćenih stanovnika likvidiran je na licu mesta, dok je većina transportirana u logore. Bila je očigledna namjera da se područje potpuno isprazni od stanovništva, kako bi se partizani lišili baze i mogućnosti preživljavanja. Tijekom operacije preko 68.000 stanovnika (oko polovica) deportirana je u logore. Ukupan broj civilnih žrtava, u najvećoj mjeri srpskog stanovništva, na Kozari i Potkozarju nikada nije utvrđen, no procjene se kreću između 25.000 do 35.000 ljudi (od čega je najveći dio stradao upravo u ovoj operaciji i tijekom internacije u logore koja je slijedila (pr. zločini nad djecom u Drakseniću i Dubičkom pravoslavnom groblju, kao i ženama i djecom pobijenim u zbjegu kod manastira Moštanice). Neki autori ovu operaciju smatraju dijelom Treće neprijateljske ofenzive. 
Bitka na Kozari, karta
|
Kozara - dokumentarni film
Opis videa:
Bitka na Kozari je bitka iz Drugog svjetskog rata koja se vodila u junu i julu 1942. godine na području oko planine Kozare između jugoslavenskih partizana s jedne i snaga Sila osovina s druge strane. Početkom 1942. godine potpisan je niz sporazuma četnika s ustaškim vlastima, radi pacificiranja ustanka u NDH. Uroš Drenović, komandant četničkog odreda »Kočić« sklopio je sporazum sa NDH u Mrkonjić Gradu 27.4.1942. Lazar Tešanović, komandant četničkog bataljona »Mrkonjić«, sklopio je sporazum s NDH 23.5.1942. Cvijetin Todić i Savo Božić, zapovjednici Ozrenskog i Trebavskog četničkog odreda sklopili su sporazum s vlastima NDH 28.5.1942. u selu Lipac. Predstavnici Majevičkog četničkog odreda sklopili su sporazum s vlastima NDH 30.5.1942. Rade Radić, zapovjednik četničkog odreda "Borja" sklopio je sporazum s vlastima NDH 9.6.1942. Slobodni partizanski teritorij se prostirao od rijeke Save na jug do planina Kozare i Grmeča. Oko 900 preživjelih partizana je osnovalo Petu krajišku brigadu. U isto vrijeme, glavnina partizana s Titom se kretala iz istočne u zapadnu Bosnu. Za vrijeme ofanzive, Prvi krajiški odred i djelovi Prve krajiške brigade izvršili su napade na Bosanski Novi, zauzeli Bosansku Krupu, i izvršili veći broj drugih napada u cilju smanjivanja pritiska na Kozaru. Neposredno nakon operacije, 31.7. oslobođen je Ključ, a s dolaskom proleterskih brigada stvoren je prostrani slobodni teritorij. 
Grupa boraca kozarskog partizanskog odreda 1941/1942.
Ustaše nad tijelima pobijenih partizana na Kozari
Odvođenje stanovništva
u sabirne centre i logore |
Kulturno-povijesna baština
|
Mrakovica je središnji vrh planine Kozare, visok 804 metara, na kome je 1972. godine podignut Memorijalni kompleks Mrakovica (Spomenik, Memorijalni zid i Muzej) u znak sjećanja na kozaračke borce i stanovništvo ovog kraja stradalo u logorima - od Jasenovca do Auschwitza- u Drugom svjetskom ratu.
Spomenik na Mrakovici na Kozari rad je akademskog umetnika Dušana Džamonje. Visinom od 33 metara Spomenik na Mrakovici, na simboličan način predstavlja veličinu slobode i tradicionalni slobodarski duh kozaračkog naroda. Na Memorijalnom zidu Spomenika u Mrakovici su u bronci uklesana imena 9.921 partizana koji su poginuli na ovom području tijekom Drugog svjetskog rata, a civilne žrtve se procjenjuju na između 25.000 i 35.000 osoba. |
Mrakovica - Memorijalni spomenik žrtvama zločina u II svjetskom ratu
(Izvor: Wikipedia; Autor: Narcis Gečević) |
Manastir Moštanica je jedan od najznačajnijih pravoslavnih manastira Bosne i Hercegovine, vrlo duge povijesti, smješten na sjevernim padinama Kozare, 12 km od Kozarske Dubice (Bosanske Dubice), u dolini rijeke Moštanice.
Više pročitaj na: Manastir Moštanica
Više pročitaj na: Manastir Moštanica
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
|
Kozarski etno Movie
(Izvor: Youtube; Autor: tobanjaluka) Dokumentarno igrani film Kozarski etno je snimljen u sklopu projekta "Kozarski etno - culture tourism as a solution to rural desertion" koji je podržan putem MDG-F programa "Kultura za razvoj" kojeg u Bosni i Hercegovini implementiraju tri UN agencije: UNDP, UNESCO i UNICEF. Film prikazuje Kozarskog čovjeka kako se nekada živjelo na Kozari i u Potkozarju kroz četiri tradicionalna običaja (žetvu, mljevenje žita, pravljenje pogače i prelo). Takođe, film naglašava prednosti života na selu i značaj očuvanja lokalnih tradicionalnih vrijednosti kao suprotnost globalizmu i sve većem moralnom i kulturnom siromaštvu. Autori filma su Mirko Arambašić i Mladen šukalo, režiju potpisuju Mirko Arambašić, Mladen Šukalo i Simo Šolak. Stručni konsultant je bila dr Irena Medar, etnolog. |
Tradicionalna gastronomija - jela i pića
Turizam
Toponimija - nazivlje u planini
Priče iz planine ...
|
|
Kozara, film
Bosna film, 1962. Trajanje 124 min. Kozara je jugoslavenski crno-bijeli ratni film snimljen 1962. god. u režiji Veljka Bulajića, poznat kao prvi partizanski ep u povijesti jugoslavenske kinematografije. Radnja prikazuje bitku na Kozari, koja se dogodila 1942. god. U filmu koji je, između ostalog, napravljen kako bi se obilježila 20. godišnjica tih događaja, Bulajić je primijenio svoju narativnu formulu naroda kao kolektivnog lika predstavljenog nizom izražajnih individualnih karaktera, a poseban sastojak filma je niz emocionalno intenzivnih situacija koje će autori budućih partizanskih spektakala slijediti i postaviti kao normu (pod)žanra. Kozara je nagrađena Zlatnom medaljom na festivalu u Moskvi (1963) i nagradom kritike u New Delhiju, te je imala vrlo solidan međunarodni odjek; na Pulskom filmskom festivalu nagrađena je Velikom zlatnom arenom za najbolji film te novčanim nagradama za režiju i scenarij, a dobitnik je i nagrade publike Jelen tjedika Vjesnik u srijedu (VUS). U maloj ulozi njemačkog vojnika koji tokom bitke ostaje oslijepljen nastupa Branko Lustig koji će kasnije postati poznat kao uspješan hollywoodski producent (Oskarom nagrađeni film "Gladijator" i dr.). Uloge: Bert Sotlar, Velimir Bata Živojinović, Milena Dravić, Olivera Marković, Dragomir Felba, Ljubiša Samardžić, Mihajlo Kostić-Pljaka, Milan Milošević, Abdurahman Šalja, Tana Maskareli, Tamara Miletić, Milorad Majić, Adam Vedernjak, Branko Lustig |
o kraju ...
|
|
aktivnosti ...
|
Kada boraviti u planini? Pješačenje i planinarenje Pješačenje je najbolji način da upoznate ljepote koje je priroda podarila Nacionalnom parku Kozara. Dinamičan reljef sa izraženim vrhovima, grebenima i kosama, gusti kompleksi listopadnih i četinarskih šuma, brojni izvori i potoci te slikoviti pejzaži učiniće pješačenje nezaboravnim iskustvom
Pješaćke i biciklistićke staze Kozara - Preuzmi
1.Pješačka staza Mrakovica (806 m.n.v.)
50 min. pješačenja Staza je kružnog oblika, dužine 4,4 km. Proteže se na području Mrakovice, oko Memorijalne zone, kroz gustu listopadno-četinarsku šumu. Pored brojnih pitkih izvora, na stazi se mogu vidjeti i hranilišta za srne koje tokom zime ovdje dolaze po hranu. Duž staze nalaze se odmorišta, te paneli putem kojih možete saznati nešto više o prirodnim i kulturno-istorijskim vrijednostima Nacionalnog parka Kozara. 2. Pješačka staza Mrakovica (806 m.n.v.) – Šupljikovac(652 m) – Gumline (520 m) - Kriva strana (723 m) - Vinogreč (816 m) - Gola planina (876 m) 2 sata pješačenja Staza kreće sa Mrakovice i vodi do najvišeg vrha Nacionalnog parka Kozara, Gole planine, odakle se pruža izuzetan pogled na okruženje: Prijedorsko polje, ribnjak Saničane, Manjaču, Grmeč i čak susjednu Hrvatsku. Staza prolazi pored Gumlina, jednog od najljepših predjela Nacionalnog parka Kozara: stijena-vidikovac, pećina te kanjon riječice Starenice, dužine oko 80 m i visine oko 50 m, ostavljaju poseban utisak na posjetioca. Gusti šumski kompleksi, proplanci, pašnjaci kao i brojni izvori pitke, hladne vode, čine doživljaj potpunim. 3. Pješačka staza Mrakovica (806 m) – Gavrin kalem (750 m) – Glavuša (793 m) – Bešića poljana (784 m) – Kozarački kamen (658 m) 2 sata pješačenja Kroz slikovite pejzaže staza Vas vodi do Bešića poljane, gdje se nalazi osmatračnica sa koje možete uživati u pogledu na okolinu. Dalje, staza nastavlja kroz listopadno-četinarsku šumu sve do Kozaračkog kamena – vidikovca, odakle se pruža izuzetan panoramski pogled na okruženje. Dok budete uživali u prelijepom pogledu i pejzažima, shvatićete koliko je priroda veličanstvena. 4. Pješačka staza ka Zečijem kamenu Sa glavnog puta ka Mrakovici, staza dužine 400 m vodi ka Zečijem kamenu, jednom od najljepših lokaliteta Nacionalnog parka Kozara. Vodopad i stijena-vidikovac predstavljaju posebnu atrakciju koju vrijedi obići. Za ljubitelje adrenalina na stijeni je uređen 21 smjer za penjanje, visine od 10 do 60 m. Sve navedene staze su obilježene te ih možete obići bez pratnje vodiča. Za one koji žele upoznati šire područje Nacionalnog parka Kozara, organizuju se pješačke ture uz pratnju iskusnih vodiča. 
Staza ka Jankovića kamenu
Staza ka Goloj planini
Slobodno penjanje i alpinizam Biciklizam - brdski i klasični Aktivnosti na vodi Aktivnosti u zraku Aktivnosti na snijegu Za sve ljubitelje zimskih sportova na raspolaganju su dvije ski staze izgrađene na sjeverozapadnoj padini Mrakovice, jedna za malo starije i jedna za najmlađe.
Velika ski staza duga je oko 600 m i pokrivena je ski-liftom kapaciteta 900 skijaša na sat. Staza je osvijetljena reflektorima te je ljubiteljima skijanja omogućeno i noćno skijanje. U nedostatku snježnog pokrivača, uživanje u zimskim sportovima omogućavaju topovi za snijeg koji umjetnim snijegom pokrivaju čitavu dužinu staze. Ski staza za djecu dužine je oko 150 m i pokrivena je mini-liftom kapaciteta 450 skijaša na sat. Za sve one koji nisu savladali ovaj zimski sport na raspolaganju su instruktori skijanja. Takođe, omogućeno je i iznajmljivanje ski opreme. SKI lift KOZARA informacije na www.kozaraski.com. |
praktične informacije ...
|
Pristupi planini 
Smještaj Ugostiteljski objekti i usluge Vremenska situacija / vremenske prilike Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini |
izvori ...
|
Reference Ostali izvori Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese |
kontakt ...
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj planini?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. (obavezna je samo rubrika ´vaši prilozi´ ili ´vaši komentari´) |
|
