|
|
SREDIŠNJI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > GRUPA LJUBIŠNJE > Prošćenjske odn. Prošćenske planine
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Ljeljeni vrh, 1855 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.02808, 19.44357
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Ljeljeni vrh, 1855 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.02808, 19.44357
UVOD
|
U SURADNJI SA:
|
-
Prošćenjske planine
Produkcija: MFilm Montenegro ImeMoguće se susresti dva oblika imena ove male planinske grupe:
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  BOOKING Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine 
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
GEOGRAFIJA (ZEMLJOPIS) PLANINE
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:200.000
|
Vrhovi jugoistočnog dijela grupe Ljubišnje
Prošćenske planine
Ostale pojedinačne planine
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Kuća u Crvenoj Lokvi
Plodovi zemlje (Vaškovo)
|
POZIV DA ISTRAŽITE PROŠĆENSKE PLANINE
"Izvan gradskih zidina", u tišini stoljetnih šuma i šarenih pašnjaka, nedaleko od Mojkovca, nalaze se Prošćenske planine. One se ne pominju u promotivnim materijalima o divljim ljepotama Crne Gore, a gotovo da ih nema ni na internetu. Možda su zato ove planine i dalje nenametljivi mozaik iskonske prirode, tradicionalnog seoskog života i raznovrsnih nebeskih kreacija.Malobrojni putnici koji su posjetili Prošćenske planine govore o “specifičnom estetskom iskustvu”, spokoju i mirnoći, te želji da se one ponovo dožive.Prošćenske planine nisu samo bajkovite visoravni sa čijih ivica puca jedinstveni pogled na najdublji evropski kanjon čuvene rijeke Tare. One su idealno mjesto za komunikaciju sa prirodom, svojevrsna pozornica koja čovjeka ispunjava blaženstvom. Istražite Prošćenske planine, rijetko parče Zemlje koje se bori za njen opstanak na jedini mogući način – nudeći nam priliku da osjetimo da smo dio prirode, a ne njeni gospodari. Kontakti: [email protected] [email protected] 
|
Kričak
Između Kosanice i Mojkovca
Prošćenjske planine
Od Pljevalja do Ljuboviđe
KRIČAK
Kričak je dobio ime po Kričima
|
Kriči odn. Kričke, po kojima i danas područje između Pljevalja i desne obale rijeke Tare nosi to ime, bili su staro neslavensko pleme neutvrđenog, možda vlaškog, odn. španjskog porijekla (ne miješati sa Španjolskom!), s područja uz rijeku Taru u Crnoj Gori. Svoje katune ranije su Kriči imali na planini Sinjajevini i u kraju poznatom kao Jezera (Jezerska visoravan). Kriči su po dolasku Slavena bili u neprekidnim sukobima s crnogorskim plemenom Drobnjak koji su ih krajem 15. stoljeća protjerali preko rijeke Tare. O uzroku sukoba se nagađa. Jedan od njih su pašnjaci za stoku, a po drugome su se Kriči i Drobnjaci našli na različitim stranama u Tursko-mletačkom ratu krajem 15. stoljeća. Prema presudnom krvavom sukobu između Kriča i Drobnjaka na Bukovičkoj gori (planini s lijeve strane ceste od Žabljaka prema Šavniku) jedan izvor vode iznad sela Gornja Bukovica (15-ak km od Žabljaka) prozvan je Krvavac. Na lokaciji Poljana nalazi se kamen s urezanim mačem i kopljem - prema legendi to je spomenik kričkom vojvodi poginulom u ovoj bitci.
Sami izvori o Kričima i njihovim spomenima su vrlo oskudni. Oko 1300. godine se u crnogorskim krajevima javlja osobno ime Kričak, a prvi spomen mjesta Krička je od Dubrovčana iz 1453. godine, kada se spominju braća Dobrija i Đurađ Nenadići iz tog naselja. Prema turskom defteru (registru) 1477. godine se u hercegovačkom sandžaku spominje nahija Kričak s pet katuna (džemata) od kojih je jedan na ime domaćeg kneza Jarosava, a drugi na ime Nikole Kričkova. Godine 1492. zabilježen je jedan David Kričković iz dalmatinskih Poljica. 1528. godine je Nikola Grubanović Kričak iz sela Kruševice prepisao jednu srpsku crkvenu knjigu, a krajem 16. ili početkom 17. stoljeća se u pomeniku manastira Hilandar spominje komoranski prota Filip Kričak i nekoliko njegovih rođaka. 1694. godine se spominje srpski svećenik Radojica Krička u Drnišu, a 1762. godine svećenik Maksim Kričković. U kotorskim spisima postoje dva spomena Kriča, jedno vlaško i drugo slavensko. Godine 1326. Lore Kričko je imao jednu kuću u Kotoru koju je dobio u miraz, i Kriče Vitomirov 1327. godine koji daje jednu priznanicu budućem srpskom protovestijaru. Kričke su vremenom nestale u ovim krajevima, promijenile prezimena, a veliki ih je broj odselio u zapadnije krajeve. Sela Kričke postoje u Dalmaciji (Kričke kod Drniša) i u zapadnoj Slavoniji (Kričke kod Novske i Kričke kod Pakraca). Prezime postoji još u selu Bratiškovci u Dalmaciji i Kljevci kod Sanskog Mosta u Bosni, te u selu Mlaka u zapadnoj Slavoniji. Mjesto Kričići u okolici Jajca, najvjerojatnije je nazvano po izbjeglicama iz Kriča pred Turcima. Kod Bribira u Dalmaciji nalazi se toponim Kričina. Potomci slaveniziranih i slavenskih Kričana su opstali u svojoj domovini jedino kod Nefertare (zapadno od Kosanice, nad kanjonom Tare), gdje žive i kao pravoslavci i muslimani, i svoju podvojenost duguju dugotrajnom nemiješanju starinaca i doseljenika. Odijelom koje nose, oni se vidno razlikuju od svih Drobnjaka. IZVOR WIKIPEDIJA: Kriči 
|
Porijeklo kričkoga imena je neutvrđeno. Moguće je kako dolazi od tračke riječi "krisio", ili ilirske "krusi", što bi označavalo da su Kriči bili ili tamnoputi ljudi, ili da su bili crnokosi. Moguće je i da su im naziv dala okolna slavenska plemena, jer su u borbama ispuštali glasne krike tj. kričali. Kriči su se prostirali od Sutjeske do Kolašina, a njihovo sjedište je bilo kod Pljevalja, lokalizirano na današnji Kričak između Pljevalja i Bijelog Polja. Staro ime Kolašina je moguće bilo "Kričak", te su se Kolašinci zvali "Kričkovići". Uspomenu na iščezlo kričačko pleme na Sinjajevini ukazuju Kričak i Kričačko polje i još po neki lokalitet, kao i prezime Kričković koje postoji u tom kraju. |
IZMEĐU KOSANICE I MOJKOVCA
Od Kosanice do Vaškova
Kosanica
|
Kosanica, kao reljefna cjelina predstavlja dio šireg i morfološki istovrsnog prostora, formiranog između jugoistočnih ogranaka Ljubišnje, Crnog vrha, pljevaljske kotline i kanjonske doline Tare (Glibaći, Bitina i Bitinsko polje). To je jedinstvena morfološka cjelina koja na visini većoj od 1200 m obuhvaća manje udoline, kose, podove i kupaste uzvišice (Crni vrh, 1540 m; Ladin vrh, 1425 m; Kozlinovača, 1471 m; Mrčevac, 1401 m; Cigasko brdo, 1386 m itd.), tj. obilježavaju ju blago razvedeni i mozaično izraženi fluvio-krški elementi reljefa.
Preko površi Kosanice prolazi tzv. durmitorski prometni pravac (Pljevlja - Kosanica - Žabljak - Jezera - Nikšić) |
Crni vrh kod Kosanice
Pogled iz Vaškova ka kanjonu Tare
|
Turske karaule
Ruševine utvrda podignutih duž stare cmogorsko-turske granice, ustanovljene Berlinskim mirom 1878, nalaze se po visovima na desnoj obali Tare (Izjalovica i Kršula iznad Vaškova, Orašac, Šejtan, Katabun i Štrbina u Premćanima, Kričak na Kosanici, Vis iznad Levera, dvije "kršle" na Ograđenici i Bobovu). Izgrađene su prije nego što je definitivno postavljena granica Tarom, prema pobunjenim Šarancima i Jezercima, koji, iako su bili u "turskoj zemlji", nisu priznavali njenu vlast. Porušene su u borbama prije i poslije oslobođenja desne obale Tare. IZVOR BRAJOVIĆ, Mihailo Bebo: Durmitor i Tara - Svjetska prirodna baština. Beogra, 1987. str 188. Crnogorski rekord U mjestu Kosanica u općini Pljevlja je 25.1.2022. izmjerena rekordno niska temperatura od -33.2°C . Do tada najniža zabilježena temperatura u Crnoj Gori bila je 1985. godine u Rožajama -32°C. Tradicionalno, u Kosanici kažu da su najhladniji dani obično do Savindana (27.1.). |
Od Vaškova do Crvene Lokve
Vaškovo
|
Pusto Vaškovo
Selo Vaškovo
|
|
|
|
|
|
BOROVAC
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Metalica
|
|
Surdup
|
|
|
|
Crvena Lokva
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stožersko-Barička površ
|
Prošćenjske planine izdižu se na južnom i jugozapadnom dijelu Stožersko-Baričke površi, koja je pak dio prostranije Pljevaljske krške visoravni (Pljevaljska karsna površ ), smještene između rijeka Tare i Lima).
|
Barice
|
Barice, planinsko selo, nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1200 metara. Vjerojatno je me dobilo po Baričkoj rijeci, koja prolazi kroz selo i koja se u vrijeme velikih kiša razlijeva izvan svoga korita, ostavljajući za sobom male vodene površine: lokve i bare. Selo administrativno pripada općini Bijelo polje, iako je jednako udaljeno i od Pljevalja. Graniči se sa selima: Pisana Jela, Lijeska, Breza, Lepenac, Crvena lokva, Premćane, Vaškovo, Krupice i Stožer. Neka od ovih sela pripadaju općini Mojkovac. Selo Barice, zajedno s Prošćenskim Žarima, čine zemljopisnu cjelinu i zauzimaju istočni dio Šljemensko-Glibaćke površi. Dužina sela, od granice od Srndaćevog polja i granice susjednog sela Pisana Jela na istoku, do Reljina kamena, Ljutog krša i Vaskovskog brda na sjeverozapadu i zapadu, iznosi oko 7 do 8 kilometara. a širina od Perišinog Polja na sjeveru, do Ornica na jugu, oko 6 kilometara.
IZVOR Dokumentarni film, Barice; autora Miodraga Bola Boškovića 
Barice: Mjerilo 1:50.000; Sekcija: 577-4 Pljevlja
Barice - istok 1:25.000; Sekcija 578-3 Prijepolje
|
Barice
Datum objavljivanja: 23.1.2014. Opis: Barice - Dokumentarni film o selu sa sjevera Crne Gore, autora Bola Boškovića . Film je posvećen Gavrilu Petra Boškoviću, kmentu Baričkom, nosiocu Zlatne medalje Obilića i zadnjem predsjedniku opštine Šahovići , danasnje Tomaševo (djedu Bola Boskovica) 
Barice, detalj
KOORDINATE: 43.090793, 19.468039 KRIČAK Pandurica - Podmučanj - Bare - vrh Borja
Datum objave: 30.9.2018. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u periodu od petka popodne 21. septembra do nedelje 23. septembra 2018. godine izveo planinarsku akciju na obroncima planinskog masiva Ljubišnje u Crnoj Gori, odnosno u području zvanom Kričak. Prelaz vozilima od Kosanice iz Ekokampa ,,Drno brdo,, do sela Pandurica, iz koga se vrši uspon na vrh Borja (1353 m.n.v.) stazom oko vrha Mučanj i preko zaseoka Podmučanj i Bare. Kružna tura je bila duga oko 16 km. KRIČAK Krupice - Vaškovo - vrh Suva glavica
Datum objave: 30.9.2018. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u periodu od petka popodne 21. septembra do nedelje 23. septembra 2018. godine izveo planinarsku akciju na obroncima planinskog masiva Ljubišnje u Crnoj Gori.. Prelaz vozilima od Kosanice do sela Krupice, iz koga se vrši uspon na vrh Suva glavica (1474 m.n.v.) preko sela Vaškova i Barica Ova kružna tura je biti duga oko 22 km. Večernje druženje u ekokampu ,,Drno brdo,, u Kosanici |
Dolina Čehotine
Bliškovo
|
Crnom Gorom: Od Kovrena do Bliškova, dokumentarna reportaža HD
Datum objave: 22.12.2021. Autor: RIVchannel Opis. Urednik : Dragan Jocović Proizvodnja: 2005. god. |
Stožer
|
Stožer Bijelo Polje 2019
Datum objave: 23.5.2019. Autor: Dzoni XIII |
ŽUBER
|
Crnom Gorom: Ručno šišanje ovaca - POSLJEDNJI BERBERIN SA ŽUBERA HD - engl. sub
Datum objave: 15.9.2016. Proizvodnja: RIVchannel Opis. Dokumentarna reportaža "Posljednji berberin sa Žubera" je priča o Miliću Mikanu Cmiljaniću iz sela Žuber u bjelopoljskoj opstini, vjerovatno posljednjem berberinu koji još uvjek šiša ovce ručno, pomoću starih metalnih makaza čuvajući tradiciju i sjećanja na stara vremena kako su ljudi nekad živjeli i radili na selu. Urednik: Dragan Jocović "The Last Barber from Žuber" is the story of Milic Mikan Cmiljanic from the village of Žuber in the Bijelo Polje municipality, probably the last barber who still cuts sheep by hand, using old metal scissors preserving the tradition and memories of old times, when people lived and worked in the countryside. Editor: Dragan Jocovic |
Sloga kuću gradi: Život vezali za planinu Žuber. Adria.tv, 20.8.2022.
|
Lijeska
U mjestu Lijeska kod Tomaševa naazi se Park prirode "Vodopad Skakala" na rijeci Lještanici. Godine 2024. zamijećena je nezakonita eksploatacija prirodnog kamena - sedre (lok. sige) nedaleko vodopada.
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
Planinarski pohod po Prošćenskim planinama
Planinarski klubovi s područja Mojkovca svake godine organiziraju tradicionalni pohod po Prošćenskim planinama.
Početna točka planinarskog pohoda je mjesto Mramor, udaljeno 10 km od Mojkovca. Trasa koja se prelazi: Mramor-Burenski Do-Đatlo-Pavlovo brdo-Karaula-Studena voda-Paljika-Planinarski dom Prošćenske planine
Ukupna dužina pohoda: 12 km.
Nadmorska visina: start sa 1200 mnv, cilj na 1423 mnv, najviša točka na trasi - Karaula 1678 m n.v.
Planinarski klubovi s područja Mojkovca svake godine organiziraju tradicionalni pohod po Prošćenskim planinama.
Početna točka planinarskog pohoda je mjesto Mramor, udaljeno 10 km od Mojkovca. Trasa koja se prelazi: Mramor-Burenski Do-Đatlo-Pavlovo brdo-Karaula-Studena voda-Paljika-Planinarski dom Prošćenske planine
Ukupna dužina pohoda: 12 km.
Nadmorska visina: start sa 1200 mnv, cilj na 1423 mnv, najviša točka na trasi - Karaula 1678 m n.v.
