|
|
SI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE SREDNJE BOSNE > Ozren (kod Sarajeva) - Osnovna stranica
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 1534 m (poneki izvori navode 1532 m i 1533 m - na starijim topografskim kartama)
Koordinate najvišeg vrha: 43.9339, 18.4494
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 1534 m (poneki izvori navode 1532 m i 1533 m - na starijim topografskim kartama)
Koordinate najvišeg vrha: 43.9339, 18.4494
Gdje se nalazi i koliko se prostire sarajevski Ozren?
|
Prema članku u Jugoslavenskoj enciklopediji (1965. Svezak 6; Autor: Milan Jokanović, prof., Sarajevo) Ozren je planina u Bosni, između rječica Vogošće, Kaline, Blatnice i Ljubine. Građena je od trijaskih (werfenskih pješčenjaka, vapnenaca i dolomita), gornjojurskih, odn. donjokrednih (pješčenjaci, lapori i jaspisi) slojeva. Mjestimice ima manganove rude. Prema istome članku, Ozren se pruža uglavnom od jugozapada prema sjeveroistoku s najvišim vrhovima od 1310 m do 1452 m u središnjem dijelu (Karića Čair, Ozren - danas Bandijera), Karaula, Ozrenska Paljika i Vjetrena glava). Sjevernim podnožjem planine vodi željeznička pruga Semizovac - Ivančići i cesta Sarajevo - Olovo (od 1958 m).
I u Encikopedijskom geografskom leksikonu Jugoslavije (Sarajevo, 1988. autora; Jovana Đ. Markovića) navedeno je kako je Ozren planina u srednjoj Bosni, sjeveroistočno od Sarajeva s najvišim vrhom Ozren 1453 m, izgrađena od vapnenaca, dolomita i pješčenjaka i rudom mangana. U istoj se knjizi Crepoljsko navodi kao zasebna planina s najvišim vrhom 1524 m n.v. Hamzo Tabaković u popisu planinarskih domova U BiH (Naše planine, 1962., broj 5) navodi kako je najviši vrh Ozrena istoimeni vrh visok 1452 metra. 
Granice planine sarajevski Ozren i položaj Crepoljskog, prema Jugoslavenskoj enciklopediji
LEGENDA: (1) vrh Bukovik (2) vrh Crepoljsko (3) Crni vrh / kod Vučje Luke (4) vrh Ozren-Bandijera No, neki autori Bukovik (1534 m) s Crepoljskim (1524 m) smatraju najvišim vrhovima sarajevskog Ozrena, iako su njihovi grebeni od takvog Ozrena razdvojeni dubokom dolinom rječice Vogošće, Peračkog potoka, njegovom izvorišnom čelenkom i istočnije uvalom Bludna ravan (sjeverno od Vučje Luke). Pored toga, u starijim je kartama kao najviši vrh Ozrena obilježena kota Ozren (Bandijera), 1453 m.
U vijesti o otvaranju planinarskog doma na Bukoviku (Hrvatski planinar, 1935, br. 11, str. 348) govori se o dvije planinske skupine: Crepoljsko i Ozren. Josip Plaček (Ljepote manje poznatih bosanskih planina, Hrvatski planinar, 1937, br. 12, str. 374), govori o predjelu sjeverno od Sarajeva, prema Ozren planini - dakle na putu prema Ozrenu - i definira tu skupinu iznad Sarajeva: "... ograničena sa zapada Koševskim Potokom, sa sjevera Vogošćom, s istoka Moščanicom i u nastavku cestom H r e š a—V u č j a Luka. Na ovom području dominiraju dva vrha, glavni Bukovik 1532 m i nešto istočnije Crepoljsko sa 1525 m". Ipak, vrijedi napomenuti i kako se danas često u govoru za odlazak na Bukovik kaže odlazak na Ozren. Tako je u letku o Bukoviku Univerzitetskog planinarskog smučarskog Društva "Bukovik" (tiskan u vrijeme bivše Jugoslavije; Autor teksta i karte: Ševko Kadrić; Niže priložena karta ->) zapisano: Sjeverno od Sarajeva nalazi se planina Ozren koju planinari u ovom dijelu bliže gradu znaju pod imenima njegovih dijelova Bukovika i Crepoljskog. Riječ je o planini koja se svojim južnim dijelom, uzdiže iz samog Sarajeva, omeđenoj sa istoka Mokranjskom Miljackom, rijekom Vogošćom sa zapada i visoravni Nišići sa sjevera. Sa svojim najvećim vrhom 1.534 m NV (Bukovik) ubraja se u srednje planine visine vrlo pogodne za najrazličitije rekreativne sadržaje. Upravo iz tih razloga od davnina je bila rado posjećena od najrazličitijih ljubitelja prirode (lovaca, terijalaca, izviđača, planinara) koji su na njoj izgradili i dosta objekata u te svrhe. 
Karta iz letka o Bukoviku Univerzitetskog planinarskog smučarskog Društva "Bukovik"
Autor teksta u letku i karte: Ševko Kadrić) 
Granice planine sarajevski Ozren, prema velikom broju današnjih izvora
LEGENDA: (1) vrh Bukovik, kao najviši vrh sarajevskog Ozrena |
Naslovna fotografija
Pogled na zaselak Doline podno vrha Vjetrena glava (1443 m) (Ozren-planina) 
Primjer tradicijske arhitekture u selu Hreša (Crepoljsko)
Sarajevski Ozren - Čavljak; Pjeskovita ravan; Crepoljsko; Bukovik
Autor: Explore The Bosnian Mountains Datum objave: 10.4.2023. Opis. Light tura" na Sarajevski Ozren, planinu koja obuhvata širi planinski prostor a koji obuhvaća još i visoravan Crepoljskog s Bukovikom (1534 m) i na koje se naslanja i nisko pobrđe sarajevskog Huma u Sarajevskom polju. Ozren-planina ima obilježja razvedene visoravni, prostrana je i brežuljkastog krajolika. Mnoge Sarajlije dolaze vikendom na jedno od navedenih izletišta Barice, Čavljak, Pjeskovita ravan, Bukovik obiluju mnoštvom manjih planinarskih domovima i improvizovanih ugostiteljskih objekata gdje se možete okrijepiti. Zbog mjeseca ramazana odlučili smo se na ovu light varijantu, a polazna tačka je ispred planinarskog doma Čavljak odakle smo se uputili prema Pjeskovitoj ravni sve do vrha Crepoljsko 1524 m.n.v., a nakon toga put Bukovika 1534 m.n.v. Tura je vremenski malo duže cca. 5-6 sati laganog hodanja sa uključenim pauzama, a odvija se po dobro uređenim i utabanim stazama bez velikih strmina. Ukupan uspon je nekih 650 metara sa pređenih 15,5 km. |
|
Nakon prethodno navedenoga, možemo zaključiti kako je današnje prevladavajuće mišljenje da masiv sarajevskog Ozrena (Ozren u širem smislu) čine njegovi dijelovi:
|
Srednjobosanska visoravan. Neovisno o granicama planine i najvišem vrhu, Ozren-planina (Ozren u užem smislu), Bukovik i Crepoljsko uzdižu se s prostrane srednjobosanske visoravni, koja se prostire od Sarajeva (sarajevski Ozren) na jugoistoku, pa prema sjeverozapadu sve do velikog zavoja rijeke Bosne (od Kaknja do Zavidovića) i donjeg toka njezine pritoke Krivaje.
|
Dijelovi planine Ozren i pojedina područja unutar njih
LEGENDA:
OZREN-PLANINA: (1) Ozren-Bandijera (2) Visojevica (3) Motka (4) Sjeverna podgorina
CREPOLJSKO (1) Vršni dio, s najvišim grebenom (2) Crni vrh (kod Vučje Luke) (3) Jugoistočni dio
BUKOVIK: (1) Bukovik (2) Nahorevska brda - Bijelosava
POBRĐE HUMA (kod Sarajeva)
LEGENDA:
OZREN-PLANINA: (1) Ozren-Bandijera (2) Visojevica (3) Motka (4) Sjeverna podgorina
CREPOLJSKO (1) Vršni dio, s najvišim grebenom (2) Crni vrh (kod Vučje Luke) (3) Jugoistočni dio
BUKOVIK: (1) Bukovik (2) Nahorevska brda - Bijelosava
POBRĐE HUMA (kod Sarajeva)
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
|
SARAJEVSKA TRANSVERZALA - Planine Ozren, Bukovik i Crepoljsko 15.08.2022. @Planinar. ba
Autor: Planinar. ba Datum objave: 19.8.2022. Opis. Sarajevska planinarska transverzala otvorena je 1958. godine od strane Sreskog planinarskog saveza Sarajevo. Cilj ove planinarske staze je povezivanje jednom stazom i višednevni obilazak svih planina oko Sarajeva. Obilazila se u jednom smjeru od mjesta Srednje, preko Ozrena, Bukovika, Crepoljskog, mjesta Sumbulovac, Romanije, mjesta Stambolčić, Ravne planine, Jahorine, mjesta Trnovo, Treskavice, Hojte i Bjelašnice do mjesta Pazarić, te izdvojene tačke transverzale Zemaljski muzej u Sarajevu i Trebević. Staza je vrlo teška, duga oko 100 milja sa ukupnom visinskom razlikom od oko 6000m. Nakon 30 godina Amra i Anis (na Fb i Insta Ljepote Bosne & Planinar.ba) odlučili su da prvi ponovno obiđu ovu planinarsku stazu i na taj način je promovišu i vrate u svijet planinarstva Bosne i Hercegovine. Podržite nas na ovom putu |
IZVORI I LITERATURA
KAŠIĆ-LELO, Mirzeta; LELO, Suvad: Comparative analyses of the representation of the Cetoniidae leach family on mount Ozren near Sarajevo, in accordance with the stated temperature and barometric pressure. Poljoprivreda i šumarstvo. 56(10), str. 39-53. Sarajevo, 2012. (PDF)
- Sažetak; During ecological research into the Cetoniidae Leach family (1815), on the vertical profile of the south slopes of Mount Ozren near Sarajevo, a comparison was made between the number of units and species, and temperature values and barometric pressure recorded. The samples were collected in the period April-September 2008 and 2009 at six selected localities (Orlovac, Nahorevo, Čavljak, Skakavac, Bukovik and Crepoljsko) with a scope of 41 terrain visits, where seven species had been ascertained and the researche covered six localities. The analysis of the selected material has shown that the biggest number of individuals was collected between 13 th July 2008 and 5 th July 2009. In both cases, exclusively the individuals of the species Oxythyrea funesta were collected: in 2008, 111 individuals were collected; in 2009, 112 individuals were collected. More than 20 individuals were collected in a single day, on more than one occasion: on 7 th June 2008 (31 individuals of the Cetonia aurata species); on 10 th June 2009 (21 individuals of the Oxythyrea funesta species and one individual each of the Cetonia aurata, Trichius sexuali and Valgus hemipterus species); on 12 th June 2009 (32 individuals of the Oxythyrea funesta species and three individuals from each of the Cetonia aurata and Trichius sexualis species); and on 23 rd June 2009 (20 individuals of the Oxythyrea funesta species). It has been ascertained that temperature values were higher on the days when the samples collected were largest. However, a correlation betweenthe values of barometric pressure and the number of individuals collected has not been determined.
Sarajevski Ozren. Wikipedija (hr)
JOKANOVIĆ, Milan: Ozren. Enciklopedija Jugoslavije, svezak 6. Zagreb, 1965.)
JOKANOVIĆ, Milan: Ozren. Enciklopedija Jugoslavije, svezak 6. Zagreb, 1965.)
