|
|
|
|
UvodJahorina (ponekad i ranije također i Javorina) je planina u Bosni i Hercegovini. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1916 m nadmorske visine. To je prostrani planinski masiv s više ogranaka, koji se zajedno protežu u duljini od 30-ak, i širini od 15-ak kilometara, između Kasindolskog potoka (Kasindoska rijeka), Bistrice (pritoka Miljacke), Paljanske Miljacke i Grabovice (pritoka Prače) na sjeveru, Prače, Lipovačkog potoka i Korijena na istoku, gornjeg toka Kolune (Kolunska rijeka) i Crne rijeke na jugu i Željeznice na zapadu.
Najviši dio Jahorine je Gola Jahorina, koja s Ravnom planinom (između Miljacke, Prače i Bistrice) čini središnji masiv Jahorine. Gola Jahorina je ujedno najpoznatiji i najposjećeniji dio Jahorine. To je zaravnjeni greben s obilježjima visoravni, 15 km duge i 4 - 5 km široke, ljeti pokrivene gustom travom, a zimi često i do 3 m debelim snijegom. Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najpoznatije ski-centre u ovom dijelu Europe. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem na Jahorini je 175, i to od listopada/oktobra do kraja svibnja/maja. Desetogodišnji prosjek visine sniježnog pokrivača u veljači/februaru iznosi 106 cm. Na četrnaestim Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, na Jahorini su održane alpske discipline za žene. Jahorina je od Sarajeva udaljena 30 km, a od Pala 15 km. IZVOR Milan Jokanović: Jahorina. Enciklopedija Jugoslavije. Članak. M. Joč. str. 446. Zagreb, 1960.
ENGLISH SUMMARY: Jahorina
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
|
Prirodna baština BiH - Jahorina
Postavio: Ptice Forum Datum objave: 21.8.2015. Opis: Dokumentarni program FTV-a Prirodna baština - Jahorino i tvoje ljepote 2004. |
Prirodna baština - Kolika je Jahorina planina 2004.
Autor: FTV Datum objave: 7.2.2017. Opis. Dokumentarni program FTV-a https://www.federalna.ba https://www.facebook.com/federalna |
|
Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine, opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi.
Pjesmu su izvodili: Zehra Deović, Zaim Imamović, Hamid Ragipović, Himzo Polovina, Zehra Deović, Husein Redžić Riki, Nada Mamula, Nedžad Salković, Seid Memić Vajta, Teška Industrija, Zekerijah Đezić, Mostar Sevdah Reunion, Hanka Paldum, Let 3 i dr.
|
Nada Mamula - Kolika je Jahorina planina - (Audio 1964) HD
Autor: PGP RTS - Zvanični Kanal Datum objave: 9.3.2016. Opis. Label and copyright: PGP RTS ZAIM IMAMOVIC ___ Haj, kolika je Jahorina planina
Postavio: YouTube TOČILOVAC Datum objave: 23.7.2022. Opis. #Arhivski_snimak_Radio_Sarajeva Uz Tamburaški Orkestar Radio Sarajeva |
|
Mountain Jahorina - Promotional video | visitbosnia.eu
Autor: Visit Bosnia Datum objave: 8.1.2015. Opis. Promotional video of Mountain Jahorina Production: Studio HRG |
Osjeti zimu, uhvati Jahorinu
Autor: Olimpijski centar Jahorina Datum objave: 11.10.2012. Opis. http://oc-jahorina.com Opis videa: Zadovoljstvo nam je da vam predstavimo Jahorinu, snježnu ljepoticu, planinu koja je 1984. godine bila domaćin 14. zimskih olimpijskih igara, a koja je i danas jedan od najvećih skijaških i zimskih turističkih centara na Balkanu. Jahorina je od Sarajeva udaljena svega 28 km, a sa glavnim gradom BiH i opštinom Pale povezuje je odličan asfaltni put koji je potpuno rekonstruisan i redovno se održava u zimskom periodu. Kad stignete na planinu dočekaće vas preko 20 kilometara uvijek odlično pripremljenih skijaških staza sa 2 šestosjeda,4 ski-lifta i 3 dvosjeda koja svakog sata mogu da prevezu preko 10 000 skijaša. Ovim stazama i vertikalnim transportom gazduje Olimpijski centar Jahorina, koji će vam ponuditi mogućnost da u našim ski-rentalima u blizini staza iznajmite adekvatnu opremu za skijanje. Uz to, naši profesionalni instruktori skijanja za samo pet dana naučiće vas da potpuno uživate u čarima skijanja i drugih zimskih sportova. U sastavu Olimpijskog centra tokom cijele godine radi hotel "Bistrica", koji se nalazi na 1620 metara nadmorske visine i raspolaže sa 152 komforne sobe i 8 apartmana sa telefonom, satelitskom televizijom i prekrasnim pogledom na cijelu planinu. Hotel, koji je označen sa tri zvjezdice, može se pohvaliti izvanrednom nacionalnom kuhinjom i restoranom po principu švedskog stola, kafe-barom, tv salom, salama za poslovne sastanke i održavanje seminara, te tavernom za kongrese i druge velike skupove. U sportsko-rekreacionom dijelu, "Bistrica" raspolaže i vlastitim zatvorenim bazenom, saunom, fitnes centrom, bilijar-salom i salom za stoni tenis. U ljetnom i jesenjem periodu sportistima i sportskim klubovima "Bistrica" nudi i vlastiti travnati fudbalski teren, kao i teren za košarku, sto, uz druge pogodnosti koje pruža planinski ambijent, omogućava idealne uslove za pripreme vrhunskih sportista. Onima koji vole šoping, u "Bistrici" mogu posjetiti prodavnice skijaške odjeće i obuće, slatkiša i suvenira. Do "Bistrice" se lako dolazi, hotel ima vlastiti parking, a do prvih ski-liftova i staza potrebno vam je svega nekoliko minuta. Olimpijski centar Jahorina tokom zimske sezone nudi vam i mogućnost smještaja u pansionu "Poljice", koji se nalazi u podnožju skijaške staze, i raspolaže sa 8 soba, nacionalnom kuhinjom i restoranom. I na kraju izdvajamo riječi Dr Ljube Mihića iz knjige "Jahorina i Trebević": "Dakle, za skijaše, planinare, alpiniste, a pogotovo za ljude kojima je potreban odmor za jačanje zdravlja, za sve njih Jahorina mjesta ima u toku cijele godine. Ne zna se kad je Jahorina za čovjeka privlačnija: zimi kao sniježna ljepotica ili ljeti kao cvjetna bašta puna mirisa i zelenila. Posjetite Jahorinu i uvjerite se u ljepote prirode koje nismo mogli perom opisati, njih može čovjek samo vidjeti, doživjeti i u njima uživati, svak na svoj način." |
|
|
Jahorina iz zraka ljeti - Dron.ba za N1
Autor: dron ba Datum objave: 12.7.2022. Opis. Mountain Jahorina - summer Dron.ba for N1 Music composed by: prof. Alen Ruvic / DjRuvex |
|
Pogled na Ravnu planinu
Gola Jahorina, najviši greben jahorinskog masiva, prema sjeveru se snižava i prelazi u plato Ravne planine, koja je prekrivena gustim miješanim i crnogoričnim šumama. Dalje prema sjeveru, njezine se padine spuštaju u Paljansko polje. |
|
Iznad Rajske doline
Podno vrha Ogorjelice, a iznad tzv. Rajske doline smjestili su se turistički objekti skijaškog centra "Jahorina", jednog od najvećih na Balkanskom poluotoku. Staro ime ove Rajske doline je Repušni dô. |
|
Gola Jahorina
Makadamska cesta koja ide grebenom Gole Jahorine, povezuje njezina dva vrha najviša vrha, Ogorjelicu i Sjenište. |
|
Pogled s vrha Jahorine
Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde, Ozrena, Romanije, Kleka, Borovca, Treskavice i Bjelašnice. A dalje, sve do horizonta udaljenog oko 100 km, vide se konture dalekih planina: Konjuha, Javora, Zlatibora, Zlatara, Javornika, Ljubičnje, Durmitora, Maglica, Volujaka, Zelengore, Lelije, Vraniće i Vlašić planine. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja. |
Ljeti na Golu Jahorinu hita veliki broj zaljubljenika u prirodu. Bere se čaj, ljekovito bilje i borovnice.
Nekada je na Goloj Jahorini bilo mnogo čobanskih koliba, dok su danas vidljivi samo ostaci nekih. |
|
Jahorina - Ogorjelica 1916 mnv (1.1.2015)
Autor: Midhat Becar Datum objave: 2.1.2015. Opis. Pogled sa Ogorjelice 1916 mnv (1.1.2015) |
|
Javorina = Jahorina, Gola Jahorina
Datum objave: 14.10.2018. Autor: Duško Бошковић Opis. Obilazak Gole Jahorine i nekih znamenitosti iz prošlih vremena, kao napr. radarskih sistema JNA i ostalih JNA objekata koje je raketirala NATO avijacija. |
|
Podno padina Gole Jahorine, s južne strane vidi se Crna Rijeka. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci moguće je pronaći stećke. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere, a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta, koja su ostala pusta vjerojatno zbog agrarnih sukoba, ali svakako i zbog zaraznih bolesti, kuge i kolere, koje su često harale po ovim krajevima.
Ovaj dio je poslije rata u BiH (1992-1995) pripao Federaciji BiH. Kroz Crnu Rijeku prolazi put za Goražde, koji spaja Goražde s Federacijom BiH. Tradicionalno, seljaci se uglavnom bave stočarstvom. Nekada su češće izgonili svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. Nekada je na Goloj Jahorini bilo mnogo čobanskih koliba, dok su danas vidljivi samo ostaci nekih. |
|
Kobilja glava
Pogled s vršnog grebena Trebevića u smjeru juga. Izduženi niži greben (u sredini fotografije) u podnožju je Kobilja glava koja se uzdiže nad selom Petrovići. Na horizontu se nazire silueta planine Treskavice. |
|
Kasindo je naseljeno mjesto i mjesna zajednica u općini Istočna Ilidža, grad Istočno Sarajevo. Kasindio se nalazi u Sarajevskom polju, na oko 700 metara nadmorske visine. Kroz Kasindo teče riječica Kasindolka (ili Kasindolski potok). Iznad Kasindola se nalazi i brdo Križ. Također se dio naselja nalazi i na Mladičkim brdima. Prije rata u BiH Kasindo je, kao i danas, bilo sjedište istoimene mjesne zajednice koja je pripadala sarajevskoj gradskoj općini Ilidža. Nakon toga, Kasindo je bio naziv općine Istočna Ilidža koji se koristio 2004. godine.
Povijest. Kasindo se ranije zvao Kobiljdo. Krajem 19. stoljeća u Kasindo dolazi katolički ženski red Služavke maloga Isusa koje osnivaju svoj samostan. Samostan i imovina redovnica su nacionalizirani nakon Drugog svjetskog rata. 1897. u Kasindolu je izgrađena škola koja počinje sa radom sljedeće godine i, s manjim prekidima, radi sve do danas. 1914. donesena je u Sarajevu odluka o gradnji bolnice Kasindo. Bolnica je počela s radom nakon Prvog svjetskog rata, prvo kao sanatorij, a zatim kao oporavište Ureda za osiguranje radnika, završeno 1936. U veljači/februaru 1938. otvoren je paviljon Željezničarskog bolesničkog fonda. Za vrijeme Drugog svjetskog rata služila je kao njemačka vojna bolnica, a nakon rata je postala bolnica za plućne bolesti. Za vrijeme rata u BiH radila je kao jedna od srpskih ratnih bolnica i od tada je općeg karaktera. Prije rata u BiH (1992-1995) naselje Kasindo je pripadalo općini Ilidža u gradu Sarajevu. U toku rata je pripadalo je općini Srpska Ilidža. U sastavu sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske bio je i Kasindolski bataljon. S područja Kasindola su takođe i dva narodna heroja iz Drugog svjetskog rata: Aleksa Bojović-Brko i Dušan Pajić-Dašić, a odluka o dizanju ustanka u Kasindolu i okolini donijeta je još 24.7.1941. na sjednici partijskih ćelija uz prisustvo Slobodana Principa-Selje i Hasana Brkića. Ustaše su u Kasindolu 20.3.1942. počinile zločin ubivši 16 zarobljenika (11 članova obitelji Nišić i 5 člana obitelji Damjanović). Zdravstvo. U Kasindolu se nalazi važna medicinska ustanova za Grad Istočno Sarajevo: Klinički centar medicinskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu — Opšta bolnica Kasindo. Bolnica je do 1992. služila za liječenje plućnih bolesti a od 1992. je općeg karakter. Bolnica Kasindo počela je s radom odmah nakon Prvog svjetskog rata, a odluka o njenoj gradnji je donesena još 1914. godine. Prvo je služila kao sanatorij za oboljele od tuberkoloze, kasnije kao oporavište. Za vrijeme Drugog svjetskog rata postala je njemačka vojna bolnica. Nakon rata je postala bolnica za plućne bolesti. Obrazovanje. U Kasindolu se nalazi Osnovna škola "Jovan Dučić", izgrađena 1897. godine, a počela je s radom školske 1898/1899. godine. Ni u jednom od ratova nije pretrpjela značajna oštećenja. Nakon Drugog svjetskog rata se zvala Dušan Pajić-Dašić, te Branko Radičević. Tjekom ratnih godina, do 1996. zvala se Kasindo. Te godine je uvrštena među 6. škola eksperimentalnog tipa u BiH. IZVOR Kasindo. Wikipedija (sr) |
Kasindo između dva svjetska rata - Oporavilište Kasindo
|
|
SARAJEVSKA TRANSVERZALA - Planine Romanija, Ravna planina i Jahorina 16.08.2022. @Planinar. ba
Autor: Planinar. ba Datum objave: 31.8.2022. Opis. Druga dionica stazama Sarajevske transverzale vodila nas je od mjesta Sumbulovac, preko planina Romanija & Ravna planina, do Ski centra Jahorina. Dionica je duga 35 km, a visinska razlika je +1543m/-864m. Ova dionica ST-a može se preći za cca 12h hoda. |
SARAJEVSKA TRANSVERZALA - Planine Jahorina & Treskavica 17.08.2022. @Planinar. ba
Autor: Planinar. ba Datum objave: 2.9.2022. Opis. Trećeg dana ST-a prešli smo od Jahorine, preko Crne rijeke i Trnova, do Treskavice i njenog Velikog jezera, gdje smo tu noć prespavali u Planinarskoj kući "Treskavička jezera". |
|
SKIJANJE JAHORINA 2022
Autor: Nebojsa Vojnovic Datum objave: 10.2.2022. Opis. Zahvaljujem se svima na profesionalnoj organizaciji, usluzi i gostoprimstvu: SKI BUS.RS (Marko Cvetković) Olimpijski centar Jahorina Apartmani Max-Well Koliba Termag Jahorina Ski caffe Peggy Bijeli Javor Jahorina Redatelj, fotograf i kamerman: Nebojša Vojnović |
|
28.08.2014, Jahorina
Autor: Edin Salkanovic Datum objave: 2.9.2014. Opis. Lijepa curiona na Jahorini... |
|
Gondola će povezivati Pale sa Ravnom planinom. Pressrs, 10.9.2016.
Britanski Telegraph: Jahorina među deset najboljih skijališta u istočnoj Evropi. Klix.ba, 4.11.2015. BAHTIJAREVIĆ, A.: Morfologija i hidrologija krasa Ravne planine. Magistarski rad, PMF. Beograd, 1986. BJELČIĆ, Željka: Vegetacija pretplaninskog pojasa planine Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo, Prirodne nauke, 5. Sarajevo, 1966. str. 31–103. GOLIJANIN, Jelena; ĆULAFIĆ, Golub; PETRONIĆ, Slađana; MATOVIĆ, Ognjen: Groundwater vulnerability in karst of Jahorina. Archives for Technical Sciences 2017, 16(1), 9-17 (PDF)
|
Divčići - Crna Rijeka; zavičajno izdanje
Autor: Neđo Obućina Broj strana: 214 ISBN: 978-99955-1-161-6 Izdanje: 2014. Opis: Divčići – Crna rijeka – Zavičaju uzdarje je svojevrsna antropo-geografska i etnografska studija, koja je obogaćena autorovim pripovjedačkim i pjesničkim prilozima. |
|
IZ STARE PUBLICISTIKE
IZVOR Kroz planine Bosne i Hercegovine Opis planina sa značaјniјim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih kraјeva sa 54 fotografiјe i 25 karata Uredio: Ing. ЈOVO POPOVIĆ Izdanje Planinarskih društava u Saraјevu 1935 Islamska dionička štampariјa u Saraјevu Jahorina (1913 m).
Jahorina planina sastoji se iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv, dužine 30 km a širine 15 km. Glavni, najviši a ujedno najinteresantniji dio čini Gola Jahorina, visoravan 15 km duga i 4—5 km široka, pokrivena ljeti gustom travom a zimi do 3 m debelim snijegom. Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine, opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi: »Kolika je Jahorina planina, Siv je soko preletjeti ne može. A kamo li dobar junak na konju.« Ogranci su Jahorine planine: Borova Glava, Trebević, Ravna Planina, Hodža, Trijeska, Međuplanina i Crni Vrh. Gola Jahorina čini sa Ravnom planinom centralni masiv Jahorine. Jahorina je omeđena sa sjevera Miljackom i Grabovicom, pritokom Prače; s juga Crnom Rijekom i Kolunom; sa istoka Korjenom, Vardom, Lisovačkim potokom i rijekom Pračom, a sa zapada rijekom Željeznicom 
Na samoj visoravni Gole Jahorine, ispod t. zv. Pogledina, na visini oko 1700 m, leži Vuke-lina Voda, jedna zaravan na kojoj odavno postoji stara planinarska kuća Društva planinara za B. i H. Jedno tridesetak metara ispod te kuće podiglo je Društvo planinara »Romanija« 1929 planinarsku kuću pod imenom »Dom Prestolonasljednika Petra« sa stalnim domaćinom i kujnom i sa 50 postelja. Ali pošto je ova kuća izgorjela početkom 1934 godine, »Romanija« je podigla svršetkom godine, blizu toga mjesta, moderan planinarski hotel, istog imena kao i prije, sa 130 postelja i svim udobnostima. Mjesto Vukelina Voda poznato je stjecište planinara i skijaša. Sa toga mjesta zimi i ljeti prave se izleti po prostranoj Goloj Jahorini a naročito izleti na planinske glavice: Pogledine, Ogorjelicu (1892 m), Vilišta, Plan (1772 m), Kuniću (1910 m). Šator (1851 m), Košutu (1909 m), Trijesku (1806 m) i Lokvanjsko (Klekovo) Brdo (1913 m) iznad Kraljičina Guvna, najveći vrh Gole Jahorine. Jahorinu posjećuju skijaši iz cijele Jugoslavije, a također i iz inostranstva, zato što je ova planina lako pristupna i što je njen valoviti i goli teren idealan za skijanje.
Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde, Ozrena, Romanije, Kleka, Borovca, Treskavice i Bjelašnice. A dalje, sve do horizonta udaljenog oko 100 km, vide se konture dalekih planina: Konjuha, Javora, Zlatibora, Zlatara, Javornika, Ljubičnje, Durmitora, Maglića, Volujaka, Zelengore, Lelije, Vranice i Vlašić planine. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja. U geološkom pogledu Jahorina se sastoji iz mlađih slojeva paleozojskog doba, i to iz formacija karbona i perma, iznad kojih leže slojevi mezozojskog doba, fomacije triasa. Prve slojeve čine verfenski pješčarski škriljci, crveni pješčari i kvarciti. Na ovima naslagani triaski krečnjaci i , dolomiti čine površinu Gole Jahorine i njene glavice. Stariji verfenski slojevi otkriveni su erozijom u dolinama između planinskih vijenaca i u potočnim klancima. Ovi slojevi škriljaca, crvenih pješčara i kvarcita ukazuju se na površini i na putu ka Goloj Jahorini: u klancu Miljacke kod Pala, na Paljanskoj ravni i njezinim kosama i u klancu potoka Bistrice do vodovodnog rezervoara. Paleozojski slojevi čine gotovo isključivu građu površine susjedne prostrane oblasti, koja leži južno od Jahorine i prostire se do Drine, Čehotine, Trnova i Dobrog Polja. Klek i Borovac sastoje se samo iz ovih slojeva. 
GOLA JAHORINA (s južne strane) 1913 m
Foto: S. Suljagić U hidrografskom pogledu treba istaći da se izvori pitke vode pojavljuju na sastavu verfenskih i triaskih slojeva. Iz tih izvora nastali potoci i rijeke utiču konačno u Bosnu s jedne strane ili u Drinu s druge strane. Potom vododjelnica ovih dviju rijeka prolazi samom Jahorinom planinom. Od većih voda koje izviru ispod Jahorine, valja napomenuti; Bistricu, Paljansku Miljacku, Praču, Kolunu, Crnu Rijeku i Kasidolsku Rijeku. Voda iz izvora Bistrice i Prače dovodi se u Sarajevo vodovodom, dugim 25 km, do rezervoara na Dudinom Hridu, gdje ona služi ujedno i za pogon električne centrale. Na obodu Jahorine izvori se pojavljuju na visini oko 1700 m: Vukelina Voda, Leletva Vrelo ispod Modrog Dola, Godijevo Vrelo ispod Vukasovog Dola, Košuta i t. d.
Kao i druge naše visoke planine, Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine, naročito u višim i golim položajima. Sa južne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice a takođe sa Zelengore i Bjelašnice. Jug donosi ljeti obilnu kišu a zimi snijeg sa mećavom. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem, naročito Romanijom i Ravnom Planinom. Zato se studen na Goloj Jahorini podnosi lakše nego na susjednim planinama. Studen je prosječno jača nego u Sarajevu za 10 stepeni. Sredinom zime pokrivene su visoke glavice Gole Jahorine korom stvrdnutog snijega, posutom sitnom prašinom inja. Gola Jahorina pokrivena je debelim snijegom neprestano od mjeseca decembra do konca aprila. Magle su rijetke i dopiru na Golu Jahorinu samo u drugoj polovini zime. Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustom šumom, naročito sa sjeverne strane, gdje šuma dopire do visine 1700 m. Samo na visoravni Gole Jahorine i na njenoj južnoj strani nema šume. Vegetacija je svuda bujna. Na Goloj Jahorini i na proplancima Ravne Planine, Trijeske i Trebevića nalaze se lijepi i bujni čairi i pašnjaci. Ravna planina, visoravan od 1300 - 1500 m, izgleda kao terasa, preko koje se penje na Golu Jahorinu. Površina njezina sva je izdubljena mnogobrojinim vrtačama. Ima malo živih vrela. Obrasla je prekrasnom šumom, koja se sastoji iz bukve, jele i omorike. Tu, kao i na samoj Jahorini, nađu se i grupe javora odakle potiče i ime Jahorine. Svakako je nekada na toj planini bilo više javorovog drveća nego danas. Na ovoj planini nađe se i po koji grčki javor, rijetko drvo u našim krajevima, koje se ovdje nalazi na sjevernoj granici svoga rasprostiranja. U sjeni šume i na čistinama šire se mnoge vriježe, a na vlažnim stijenama i trulim balvanima cvjeta mala alpska ljubičica (Viola biflora). Na Ravnoj Planini postoje dva velika proplanka: Saračevo Polje, gdje je šumarska kuća, i manje Dugo Polje. Saračevo Polje izloženo je svo suncu i prekriveno je prekrasnom livadom punom cvijeća. Sjeverno od Saračevog Polja obrasla je Ravna Planina na sve strane ribizlama, malinama, kupinama, jagodama, vrisinjama i borovnicama. Bujni pašnjaci na Goloj Jahorini imadu također bezbroj raznih vrsta biljaka i planinskog cvijeća. Na svakom koraku ukazuju se ljekovite biline. Od divljih životinja ima, na Goloj Jahorini vukova, lisica, zečeva i puhova. Od ptica ima: orlova, jastrebova, kobaca, divljih golubova grivnjaša i dr. U gustim šumama Jahorine ima i tetrijeba. Seoska naselja dižu se na Jahorini planini do 1300 m. Na sjevernoj i istočnoj strani nalaze se naselja: Pale i Koran, Vrh Prača i mnogi manji zaseoci, a na južnoj strani naselja pod imenom Crna Rijeka. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci nalaze se često nadgrobni spomenici (stećci, mramori) iz starije bosanske prošlosti. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta, koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba, ali svakako i zbog zaraznih bolesti, kuge i kolere, koje su često harale po ovim krajevima. Seljaci se bave ponajviše stočarstvom. Oni izgone svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. Ispaša je podijeljena na tri sreza: sarajevski, rogatički i fočanski, Pašnjaci i sjenokosi većinom su u privatnom posjedu. Čobanske kolibe, kojih ima jedno desetak, građene su od brvana sa visokim krovovima, pokrivenim sindrom. Zimi su kolibe zavijene do vrha snijegom. Neki seljaci puštaju volove u planinu bez čuvara i obilaze ih nedjeljom samo jedanput da ih osole. 
GOLA JAHORINA (sa sjeverne strane) 1913 m
Foto: Srdar, Zagreb Iz Sarajeva vode do Vukeline Vode na Golu Jahorinu u glavnom dva puta. Jedan je put željeznicom do Pala a odavde pješice preko Begovine i dolinom potoka Bistrice do vodovoda na Bistrici i dalje u produženju preko Poljica, (Gornjih Bara), na Vukelinu Vodu (3½ sata hoda). Na putu Bistrica — Vukelina Voda imade pet šest vrela.
Drugi je put: od Sarajeva pješice preko Ravna na Dobru Vodu ispod Trebevića a zatim preko Puhove Ravni i sela Stupnja i Kasidola na Vukelinu Vodu (7 sati hoda). S ovog puta može se skrenuti lijevo od Ravna preko sela Dovlića, Čeline, Jasike i Vlahovića na vodovod Bistricu, pa zatim na Vukelinu Vodu (8 sati hoda). U svim ovim mjestima ima dosta vrela sa pitkom vodom. Sa Jahorine planine silazi se u Sarajevo istim putevima, ali se preporučuje još jedan put što vodi istočnim rubom Ravne Planine preko Vrela Prače na željezničku stanicu Stambolčić: Vukelina Voda, sjeverna kosa Kalajdžijine Stijene (povrh Ladila), vodovodni put koji ide do Vrela Prače preko Bistrice iz Sarajeva, a zatim natrag istim vodovodnim putem preko Ladila i od km 3 desno preko Dugog i Saračevog Polja i Hodže na Stambolčić (5 sati hoda). Put Vukelina Voda — Stambolčić može se skratiti, ako se ne svraća na Vrelo Prače. Od Vukeline Vode do Crne Rijeke ima više prelaza. Jedan vodi na zapad preko Tilavskog Vrela na Modri Do, Međuplaninu, Divčiće i Durakoviće sa odvojkom na Zabojsko i Delijaš. Drugi vodi preko Pogledina na Modri Do, gdje se sastaje sa prvim putem. Treći ide preko Pogledina na Vukasov Do, Vrelo Godijevac, Tišu, gdje se sastaje sa drugim putem, a zatim na Zabojsko i Delijaš. Put koji prolazi uzduž Jahorine i dijeli srez sarajevski od rogatičkog, vodi Boljanovim Dolom, Vukasovim Dolom, Čavčijim Jamama i Kraljičinim Guvnom preko Trijeske na Klek. Desno, južno od Trijeske preko Kozarevića, dolinom Koluna potoka i preko Jabuke na Foču. Od ovog puta odvaja se desno put preko Pavlovca na Strijelu, Brančevac Vrelo na Hamziće i još jedan put istočno od Košutske Planine, dolinom Košutskog Potoka preko Mrkodola i Surduka u Kacelje ili Hamziće. Od Vukeline Vode ide uzduž Gole Jaharine još jedan put, i to lijevo ispod Šatora na Bakrovinu, Poplatne Lokve i Kraljičino Guvno. Ovaj put ima veze i sa Pračom idući istočno od Šatora. Svi ovi putevi slabo su utrveni i zato se teže raspoznavaju. Jedini kolski put preko Jahorine, koji vodi od Vrh Prače preko Ladila na Presušni Do a zatim preko Čavčijih Jama i Strijele u Hamziće i Karoviće, lako se raspoznaje. 
DOM PREST. PETRA na Jahorini Društva "Romanije", 1682.
Foto: G. Jereb |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|