---

SI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > JAHORINSKA GRUPA > Jahorina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Ogorjelica, 1916 m    
Koordinate najvišeg vrha: 43.7185, 18.5555

Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1916 m nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim snijegom. Jahorina se prostire od 43°39' do 43°47' sjeverne geografske širine i od 18°31' do 18°43 istočne geografske dužine.
Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najljepše i najpoznatije ski-centre. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem na Jahorini je 175, i to od oktobra do kraja maja. Desetogodišnji prosjek visine sniježnog pokrivača u februaru iznosi 106 cm.
Na četrnaestim Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, na Jahorini su održane alpske discipline za žene.
Jahorina je od Sarajeva udaljena 30 km, a od Pala 15 km.

***

http://www.palelive.com/
Jahorina planina sastoji se iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv, dužine 30 km, a širine 15 km. Glavni, najviši, a ujedno najinteresantniji dio čini Gola Jahorina, visoravan 15 km duga i 4 - 5 km široka, pokrivena ljeti gustom travom, a zimi do 3 m debelim snijegom.

Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine, opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi:

"Kolika je Jahorina planina, Siv je
soko preletjeti ne može. A kamo li
dobar junak na konju."

Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde, Ozrena, Romanije, Kleka, Borovca, Treskavice i Bjelašnice. A dalje, sve do horizonta udaljenog oko 100 km, vide se konture dalekih planina: Konjuha, Javora, Zlatibora, Zlatara, Javornika, Ljubičnje, Durmitora, Maglica, Volujaka, Zelengore, Lelije, Vraniće i Vlašić planine. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja.

Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine, naročito u višim i golim položajima. Sa južne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice, Zelengore i Bjelašnice. Jug donosi ljeti obilnu kišu, a zimi snijeg sa mećavom. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem, naročito Romanijom i Ravnom Planinom.

Podno padina sa južne strane vidi se Crna Rijeka. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci moguće je pronaći stećke. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere, a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta, koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba, ali svakako i zbog zaraznih bolesti, kuge i kolere, koje su često harale po ovim krajevima.

Ovaj dio je poslije rata pripao Federaciji BiH. Kroz Crnu Rijeku prolazi put za Goražde, koji spaja Goražde sa Federacijom BiH. Kao i prije tridesetak godina seljaci se uglavnom bave stočarstvom. Nekada su češće izgonili svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. Nekada je na Goloj Jahorini bilo mnogo čobanskih koliba, dok su danas vidljivi samo ostaci nekih.

Ljeti na Golu Jahorinu hita veliki broj zaljubljenika u prirodu. Bere se čaj, ljekovito bilje i borovnice.


***
http://vikendica-jahorina.com/o_jahorini.html

Jahorina je oko 30 km duga i 15 km široka planina između Kasindolskog potoka, Bistrice, Paljanske Miljacke i Grabovice na sjeveru, Prače, Lipovačkog potoka i Korijena na istoku, gornjeg toka Kolune i Crne Rijeke na jugu i Željeznice na zapadu.
Najviši dio Jahorine je Gola Jahorina, koja sa Ravnom Planinom čini centralni masiv Jahorine. 

Najviši dijelovi Jahorine gradeni su od trijarskih krečnjaka, koji joj daju kraško obilježje, a niži od verfenskih škriljaca. Jahorina je razvođe između Drine i Bosne. Ispod Jahorine izviru Prača i Koluna, pritoke Drine, zatim Grabovica - pritoka Prače, Paljanska Miljacka sa svojom pritokom Bistricom - pritoka Bosne, Kasindolski Potok i Crna Rijeka - pritoke Željeznice.
Južni dio Jahorine obrastao je do 1700 m visine bukvom i crnogoričnom šumom.
Stalna seoska naselja razbijenog tipa dopiru do visine do 1300 m.
Od poljoprivrede je jače razvijeno stočarstvo.Na Jahorini su izvanredno dobri skijaški tereni. Za potrebe turizma i skijaškog sporta na planini su izgradeni brojni hoteli.
Moderni asfaltni putevi povezuju Jahorinu sa Palama i Sarajevom, a izgraden je i direktan put koji vodi sa aerodroma Butmir na Jahorinu.
Tako je Jahorina, kao moderan skijaški centar, postala pristupačna zaljubljenicima skijaškog sporta iz svih pravaca sa sve četiri strane svijeta.

Osjeti zimu, uhvati Jahorinu
Autor: Olimpijski centar Jahorina
http://oc-jahorina.com
Opis videa: Zadovoljstvo nam je da vam predstavimo Jahorinu, snježnu ljepoticu, planinu koja je 1984. godine bila domaćin 14. zimskih olimpijskih igara, a koja je i danas jedan od najvećih skijaških i zimskih turističkih centara na Balkanu.
Jahorina je od Sarajeva udaljena svega 28 km, a sa glavnim gradom BiH i opštinom Pale povezuje je odličan asfaltni put koji je potpuno rekonstruisan i redovno se održava u zimskom periodu. Kad stignete na planinu dočekaće vas preko 20 kilometara uvijek odlično pripremljenih skijaških staza sa 2 šestosjeda,4 ski-lifta i 3 dvosjeda koja svakog sata mogu da prevezu preko 10 000 skijaša. Ovim stazama i vertikalnim transportom gazduje Olimpijski centar Jahorina, koji će vam ponuditi mogućnost da u našim ski-rentalima u blizini staza iznajmite adekvatnu opremu za skijanje. Uz to, naši profesionalni instruktori skijanja za samo pet dana naučiće vas da potpuno uživate u čarima skijanja i drugih zimskih sportova.
U sastavu Olimpijskog centra tokom cijele godine radi hotel "Bistrica", koji se nalazi na 1620 metara nadmorske visine i raspolaže sa 152 komforne sobe i 8 apartmana sa telefonom, satelitskom televizijom i prekrasnim pogledom na cijelu planinu. Hotel, koji je označen sa tri zvjezdice, može se pohvaliti izvanrednom nacionalnom kuhinjom i restoranom po principu švedskog stola, kafe-barom, tv salom, salama za poslovne sastanke i održavanje seminara, te tavernom za kongrese i druge velike skupove. U sportsko-rekreacionom dijelu, "Bistrica" raspolaže i vlastitim zatvorenim bazenom, saunom, fitnes centrom, bilijar-salom i salom za stoni tenis. U ljetnom i jesenjem periodu sportistima i sportskim klubovima "Bistrica" nudi i vlastiti travnati fudbalski teren, kao i teren za košarku, sto, uz druge pogodnosti koje pruža planinski ambijent, omogućava idealne uslove za pripreme vrhunskih sportista. Onima koji vole šoping, u "Bistrici" mogu posjetiti prodavnice skijaške odjeće i obuće, slatkiša i suvenira. Do "Bistrice" se lako dolazi, hotel ima vlastiti parking, a do prvih ski-liftova i staza potrebno vam je svega nekoliko minuta. Olimpijski centar Jahorina tokom zimske sezone nudi vam i mogućnost smještaja u pansionu "Poljice", koji se nalazi u podnožju skijaške staze, i raspolaže sa 8 soba, nacionalnom kuhinjom i restoranom.
I na kraju izdvajamo riječi Dr Ljube Mihića iz knjige "Jahorina i Trebević": "Dakle, za skijaše, planinare, alpiniste, a pogotovo za ljude kojima je potreban odmor za jačanje zdravlja, za sve njih Jahorina mjesta ima u toku cijele godine. Ne zna se kad je Jahorina za čovjeka privlačnija: zimi kao sniježna ljepotica ili ljeti kao cvjetna bašta puna mirisa i zelenila. Posjetite Jahorinu i uvjerite se u ljepote prirode koje nismo mogli perom opisati, njih može čovjek samo vidjeti, doživjeti i u njima uživati, svak na svoj način."

IZVORI I LITERATURA

---

Gondola će povezivati Pale sa Ravnom planinom. Pressrs, 10.9.2016.
Britanski Telegraph: Jahorina među deset najboljih skijališta u istočnoj Evropi. ​Klix.ba, 4.11.2015.

Divčići - Crna Rijeka; zavičajno izdanje
Autor: Neđo Obućina
Broj strana: 214
ISBN: 978-99955-1-161-6
Izdanje: 2014.
Opis: Divčići – Crna rijeka – Zavičaju uzdarje je svojevrsna antropo-geografska i etnografska studija, koja je obogaćena autorovim pripovjedačkim i pjesničkim prilozima.