DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact
Facebook instagram youtube email

SI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > JAHORINSKA GRUPA > Jahorina (planina)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Ogorjelica, 1916 m    
Koordinate najvišeg vrha: 43.7186, 18.5554

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Jahorina (ponekad i ranije također i Javorina) je planina u Bosni i Hercegovini. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1916 m nadmorske visine. ​To je prostrani planinski masiv s više ogranaka, koji se zajedno protežu u duljini od 30-ak, i širini od 15-ak kilometara, između Kasindolskog potoka (Kasindoska rijeka), Bistrice (pritoka Miljacke), Paljanske Miljacke i Grabovice (pritoka Prače) na sjeveru, Prače, Lipovačkog potoka i Korijena na istoku, gornjeg toka Kolune (Kolunska rijeka) i Crne rijeke na jugu i Željeznice na zapadu.

Najviši dio Jahorine je Gola Jahorina, koja s Ravnom planinom (između Miljacke, Prače i Bistrice) čini središnji masiv Jahorine. Gola Jahorina je ujedno najpoznatiji i najposjećeniji dio Jahorine. To je zaravnjeni greben s obilježjima visoravni, 15 km duge i 4 - 5 km široke, ljeti pokrivene gustom travom, a zimi često i do 3 m debelim snijegom.


Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najpoznatije ski-centre u ovom dijelu Europe. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem na Jahorini je 175, i to od listopada/oktobra do kraja svibnja/maja. Desetogodišnji prosjek visine sniježnog pokrivača u veljači/februaru iznosi 106 cm.
Na četrnaestim Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, na Jahorini su održane alpske discipline za žene.
Jahorina je od Sarajeva udaljena 30 km, a od Pala 15 km.
IZVOR  Milan Jokanović: Jahorina. Enciklopedija Jugoslavije. Članak. M. Joč. str. 446. Zagreb, 1960.

Uvećaj kartu
ENGLISH SUMMARY: Jahorina
-
JAHORINA Jahorina
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain



Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA


Geologija i reljef

Najviši dijelovi Jahorine gradeni su od trijarskih vapenaca, koji joj daju krško obilježje, a niži su dijelovi od verfenskih škriljevaca. Na istoku se pružaju permski slojevi.

Najviši su vrhovi na Goloj Jahorini Paloševina (1892 m), Međuplanina (1761 m), Bič (1849 m), Ogorjelica (1916 m), Debelo Brdo (1849 m), Košuta (1909 m), Lokvanjsko Brdo (1913 m) i Trijeska (1806 m), a na Ravnoj Planini: Grahov Dol (1607 m), Paljevine (1599 m) i Kladilo (1539 m).

Klima

​Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine, naročito u višim i golim položajima. S južne strane pušu vjetrovi koji dolaze s Treskavice, Zelengore i Bjelašnice. Jug donosi ljeti obilnu kišu, a zimi snijeg s mećavom. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem, naročito Romanijom i Ravnom Planinom.

Vode

Jahorina je razvođe između porječja Drine i Bosne. Pod Jahorinom izviru Prača i Koluna, pritoke Drine, zatim Grabovica - pritoka Prače, Paljanska Miljacka sa svojom pritokom Bistricom - pritoka Bosne, Kasindolski potok i Crna rijeka - pritoke Željeznice.

PRIRODA


Vegetacija

Južni dio Jahorine obrastao je do 1700 m visine bukvom i crnogoričnom šumom. Na Goloj Jahorini ljeti raste mnoštvo ljekovitog bilja i borovnica.
Prirodna baština BiH - Jahorina
Postavio: Ptice Forum Datum objave: 21.8.2015.
Opis: Dokumentarni program FTV-a 
Prirodna baština - Jahorino i tvoje ljepote 2004.
Prirodna baština - Kolika je Jahorina planina 2004.
Autor: FTV Datum objave: 7.2.2017.
Opis. 
Dokumentarni program FTV-a https://www.federalna.ba https://www.facebook.com/federalna

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Stalna seoska naselja razbijenog tipa dopiru do visine do 1300 m.
Od poljoprivrede je jače razvijeno stočarstvo.
Na Jahorini su dobri skijaški tereni. Za potrebe turizma i skijaškog sporta izgrađeno je na planini mnoštvo pansiona i hotela.

Dolinom Miljacke i Prače na podnožju Jahorine prolazi uskotračna pruga Sarajevo—Više-grad—Beograd i cesta Sarajevo—Prača—Goražde, a dolinom Željeznice cesta Sarajevo—Trnovo—Kalinovik. Do Jahorine vodi od željezničke stanice Pale automobilska cesta.

Narodna baština

Glazbena baština
Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine, opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi. 
Pjesmu su izvodili: Zehra Deović, Zaim Imamović, Hamid Ragipović, Himzo Polovina, Zehra Deović, Husein Redžić Riki, Nada Mamula, Nedžad Salković, Seid Memić Vajta, Teška Industrija, Zekerijah Đezić, Mostar Sevdah Reunion, Hanka Paldum, Let 3 i dr.
​Sedamdeset i dva dana
Sedamdeset i dva dana
Na mom srcu leži rana

Nije rana od bolesti
Nije rana od bolesti
Već od tuge i žalosti

Znaš li šta si govorila
Znaš li šta si govorila
Kad si meni dolazir

Uzmi pušku pa me ubi
Uzmi pušku pa me ubi
Ne daj drugoj da me ljubi

Da ćeš meni vjerna biti
Da ćeš meni vjerna biti
Da me nećeš ostaviti

A sada me ti ostavljaš
A sada me ti ostavljaš
Našu ljubav zaboravljaš

Haj, došla Drina, haj, došla Drina
Od brijega do brijega, draga moja
Od brijega do brijega
Haj, il’ od kiše, haj, il’ od kiše
Il’ od bijela snijega, draga moja
Il’ od bijela snijega

Haj, nit od kiše, haj, nit od kiše
Haj, nit od bijela snijega, draga moja
Haj, nit od bijela snijega

Haj, već od suza, haj, već od suza
Zvorničkije cura, draga moja
Zvorničkije cura

Haj, kolika je Jahorina planina
Haj, kolika je Jahorina planina

Haj, siv je soko preletjeti ne može
Haj, a kamoli dobar junak na konju

Haj, djevojka je pregazila bez konja
Haj, djevojka je pregazila bez konja

Haj, svi Bosanci dobre konje sedlaju
Haj, a Bosanke ruse kose češljaju

A Bosanke ruse kose češljaju
Nada Mamula - Kolika je Jahorina planina - (Audio 1964) HD
Autor: PGP RTS - Zvanični Kanal Datum objave: ​9.3.2016.
Opis. Label and copyright: PGP RTS
ZAIM IMAMOVIC ___ Haj, kolika je Jahorina planina
Postavio: YouTube TOČILOVAC Datum objave: 23.7.2022.
Opis. #Arhivski_snimak_Radio_Sarajeva Uz Tamburaški Orkestar Radio Sarajeva

Turizam

Na Jahorini su izvanredno dobri skijaški tereni. Za potrebe turizma i skijaškog sporta na planini su izgradeni brojni hoteli.
Moderni asfaltni putevi povezuju Jahorinu sa Palama i Sarajevom, a izgradena je i direktna cesta koja vodi odaerodroma Butmir na Jahorinu.
​Mountain Jahorina - Promotional video | visitbosnia.eu
Autor: Visit Bosnia Datum objave: 8.1.2015.
Opis. 
Promotional video of Mountain Jahorina Production: Studio HRG
Osjeti zimu, uhvati Jahorinu
Autor: Olimpijski centar Jahorina Datum objave: 11.10.2012.
Opis. http://oc-jahorina.com
Opis videa: Zadovoljstvo nam je da vam predstavimo Jahorinu, snježnu ljepoticu, planinu koja je 1984. godine bila domaćin 14. zimskih olimpijskih igara, a koja je i danas jedan od najvećih skijaških i zimskih turističkih centara na Balkanu.
Jahorina je od Sarajeva udaljena svega 28 km, a sa glavnim gradom BiH i opštinom Pale povezuje je odličan asfaltni put koji je potpuno rekonstruisan i redovno se održava u zimskom periodu. Kad stignete na planinu dočekaće vas preko 20 kilometara uvijek odlično pripremljenih skijaških staza sa 2 šestosjeda,4 ski-lifta i 3 dvosjeda koja svakog sata mogu da prevezu preko 10 000 skijaša. Ovim stazama i vertikalnim transportom gazduje Olimpijski centar Jahorina, koji će vam ponuditi mogućnost da u našim ski-rentalima u blizini staza iznajmite adekvatnu opremu za skijanje. Uz to, naši profesionalni instruktori skijanja za samo pet dana naučiće vas da potpuno uživate u čarima skijanja i drugih zimskih sportova.
U sastavu Olimpijskog centra tokom cijele godine radi hotel "Bistrica", koji se nalazi na 1620 metara nadmorske visine i raspolaže sa 152 komforne sobe i 8 apartmana sa telefonom, satelitskom televizijom i prekrasnim pogledom na cijelu planinu. Hotel, koji je označen sa tri zvjezdice, može se pohvaliti izvanrednom nacionalnom kuhinjom i restoranom po principu švedskog stola, kafe-barom, tv salom, salama za poslovne sastanke i održavanje seminara, te tavernom za kongrese i druge velike skupove. U sportsko-rekreacionom dijelu, "Bistrica" raspolaže i vlastitim zatvorenim bazenom, saunom, fitnes centrom, bilijar-salom i salom za stoni tenis. U ljetnom i jesenjem periodu sportistima i sportskim klubovima "Bistrica" nudi i vlastiti travnati fudbalski teren, kao i teren za košarku, sto, uz druge pogodnosti koje pruža planinski ambijent, omogućava idealne uslove za pripreme vrhunskih sportista. Onima koji vole šoping, u "Bistrici" mogu posjetiti prodavnice skijaške odjeće i obuće, slatkiša i suvenira. Do "Bistrice" se lako dolazi, hotel ima vlastiti parking, a do prvih ski-liftova i staza potrebno vam je svega nekoliko minuta. Olimpijski centar Jahorina tokom zimske sezone nudi vam i mogućnost smještaja u pansionu "Poljice", koji se nalazi u podnožju skijaške staze, i raspolaže sa 8 soba, nacionalnom kuhinjom i restoranom.
I na kraju izdvajamo riječi Dr Ljube Mihića iz knjige "Jahorina i Trebević": "Dakle, za skijaše, planinare, alpiniste, a pogotovo za ljude kojima je potreban odmor za jačanje zdravlja, za sve njih Jahorina mjesta ima u toku cijele godine. Ne zna se kad je Jahorina za čovjeka privlačnija: zimi kao sniježna ljepotica ili ljeti kao cvjetna bašta puna mirisa i zelenila. Posjetite Jahorinu i uvjerite se u ljepote prirode koje nismo mogli perom opisati, njih može čovjek samo vidjeti, doživjeti i u njima uživati, svak na svoj način."

​Priče iz planine

Jahorina Mountain | Bosnia and Herzegovina
Autor: Mario Stjepić Datum objave: 7.11.2018.
​Jahorina iz zraka ljeti - Dron.ba za N1
Autor: dron ba Datum objave: 12.7.2022.
Opis. 
Mountain Jahorina - summer Dron.ba for N1 Music composed by: prof. Alen Ruvic / DjRuvex
Pogled na Ravnu planinu
Gola Jahorina, najviši greben jahorinskog masiva, prema sjeveru se snižava i prelazi u plato Ravne planine, koja je prekrivena gustim miješanim i crnogoričnim šumama. Dalje prema sjeveru, njezine se padine spuštaju u Paljansko polje.
Iznad Rajske doline
Podno vrha Ogorjelice, a iznad tzv. Rajske doline smjestili su se turistički objekti skijaškog centra "Jahorina", jednog od najvećih na Balkanskom poluotoku. Staro ime ove Rajske doline je Repušni dô.

Po planini i po kraju

RAVNA PLANINA


Gola Jahorina
​Makadamska cesta koja ide grebenom Gole Jahorine, povezuje njezina dva vrha najviša vrha, Ogorjelicu i Sjenište.

GOLA JAHORINA


Pogled s vrha Jahorine

Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde, Ozrena, Romanije, Kleka, Borovca, Treskavice i Bjelašnice. A dalje, sve do horizonta udaljenog oko 100 km, vide se konture dalekih planina: Konjuha, Javora, Zlatibora, Zlatara, Javornika, Ljubičnje, Durmitora, Maglica, Volujaka, Zelengore, Lelije, Vraniće i Vlašić planine. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja.

Ljeti na Golu Jahorinu hita veliki broj zaljubljenika u prirodu. Bere se čaj, ljekovito bilje i borovnice.
​
Nekada je na Goloj Jahorini bilo mnogo čobanskih koliba, dok su danas vidljivi samo ostaci nekih.

​Jahorina - Ogorjelica 1916 mnv (1.1.2015)
Autor: Midhat Becar Datum objave: 2.1.2015.
Opis. Pogled sa Ogorjelice 1916 mnv (1.1.2015)
Gola Jahorina
Autor: Palelive Datum objave: 14.7.2012.
Opis. http://www.palelive.com/
​Javorina = Jahorina, Gola Jahorina
Datum objave: 14.10.2018. Autor: Duško Бошковић
Opis. Obilazak Gole Jahorine i nekih znamenitosti iz prošlih vremena, kao napr. radarskih sistema JNA i ostalih JNA objekata koje je raketirala NATO avijacija.

CRNA RIJEKA


Podno padina Gole Jahorine, s južne strane vidi se Crna Rijeka. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci moguće je pronaći stećke. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere, a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta, koja su ostala pusta vjerojatno zbog agrarnih sukoba, ali svakako i zbog zaraznih bolesti, kuge i kolere, koje su često harale po ovim krajevima.
Ovaj dio je poslije rata u BiH (1992-1995) pripao Federaciji BiH. Kroz Crnu Rijeku prolazi put za Goražde, koji spaja Goražde s Federacijom BiH. Tradicionalno, seljaci se uglavnom bave stočarstvom. Nekada su češće izgonili svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. Nekada je na Goloj Jahorini bilo mnogo čobanskih koliba, dok su danas vidljivi samo ostaci nekih.
Kobilja glava
Pogled s vršnog grebena Trebevića u smjeru juga. Izduženi niži greben (u sredini fotografije) u podnožju je Kobilja glava koja se uzdiže nad selom Petrovići. Na horizontu se nazire silueta planine Treskavice.

ZAPADNIM PREDGORJEM


Kasindo

BROJ STANOVNIKA 546 (2013.)
Kasindo je naseljeno mjesto i mjesna zajednica u općini Istočna Ilidža, grad Istočno Sarajevo.  Kasindio se nalazi u Sarajevskom polju, na oko 700 metara nadmorske visine. Kroz Kasindo teče riječica Kasindolka (ili Kasindolski potok). Iznad Kasindola se nalazi i brdo Križ. Također se dio naselja nalazi i na Mladičkim brdima. Prije rata u BiH Kasindo je, kao i danas, bilo sjedište istoimene mjesne zajednice koja je pripadala sarajevskoj gradskoj općini Ilidža. Nakon toga, Kasindo je bio naziv općine Istočna Ilidža koji se koristio 2004. godine.

Povijest. ​
Kasindo se ranije zvao Kobiljdo. Krajem 19. stoljeća u Kasindo dolazi katolički ženski red Služavke maloga Isusa koje osnivaju svoj samostan. Samostan i imovina redovnica su nacionalizirani nakon Drugog svjetskog rata. 1897. u Kasindolu je izgrađena škola koja počinje sa radom sljedeće godine i, s manjim prekidima, radi sve do danas. 1914. donesena je u Sarajevu odluka o gradnji bolnice Kasindo. Bolnica je počela s radom nakon Prvog svjetskog rata, prvo kao sanatorij, a zatim kao oporavište Ureda za osiguranje radnika, završeno 1936. U veljači/februaru 1938. otvoren je paviljon Željezničarskog bolesničkog fonda.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata služila je kao njemačka vojna bolnica, a nakon rata je postala bolnica za plućne bolesti. Za vrijeme rata u BiH radila je kao jedna od srpskih ratnih bolnica i od tada je općeg karaktera.
Prije rata u BiH (1992-1995) naselje Kasindo je pripadalo općini Ilidža u gradu Sarajevu. U toku rata je pripadalo je općini Srpska Ilidža. U sastavu sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske bio je i Kasindolski bataljon.
S područja Kasindola su takođe i dva narodna heroja iz Drugog svjetskog rata: Aleksa Bojović-Brko i Dušan Pajić-Dašić, a odluka o dizanju ustanka u Kasindolu i okolini donijeta je još 24.7.1941. na sjednici partijskih ćelija uz prisustvo Slobodana Principa-Selje i Hasana Brkića. Ustaše su u Kasindolu 20.3.1942. počinile zločin ubivši 16 zarobljenika (11 članova obitelji Nišić i 5 člana obitelji Damjanović).

​Zdravstvo. U Kasindolu se nalazi važna medicinska ustanova za Grad Istočno Sarajevo: Klinički centar medicinskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu — Opšta bolnica Kasindo.  Bolnica je do 1992. služila za liječenje plućnih bolesti a od 1992. je općeg karakter. Bolnica Kasindo počela je s radom odmah nakon Prvog svjetskog rata, a odluka o njenoj gradnji je donesena još 1914. godine. Prvo je služila kao sanatorij za oboljele od tuberkoloze, kasnije kao oporavište. Za vrijeme Drugog svjetskog rata postala je njemačka vojna bolnica. Nakon rata je postala bolnica za plućne bolesti.

Obrazovanje. ​U Kasindolu se nalazi Osnovna škola "Jovan Dučić", izgrađena 1897. godine, a počela je s radom školske 1898/1899. godine. Ni u jednom od ratova nije pretrpjela značajna oštećenja. Nakon Drugog svjetskog rata se zvala Dušan Pajić-Dašić, te Branko Radičević. Tjekom ratnih godina, do 1996. zvala se Kasindo. Te godine je uvrštena među 6. škola eksperimentalnog tipa u BiH.

IZVOR  Kasindo. Wikipedija (sr)
Picture
​Kasindo između dva svjetska rata - Oporavilište Kasindo

KRIŽ

MLADIČKA BRDA

KOBILJA GLAVA

Praktično

AKTVNOSTI


Pješačenje i planinarenje

​SARAJEVSKA TRANSVERZALA - Planine Romanija, Ravna planina i Jahorina 16.08.2022. @Planinar. ba
Autor: Planinar. ba Datum objave: 31.8.2022.
Opis. 
Druga dionica stazama Sarajevske transverzale vodila nas je od mjesta Sumbulovac, preko planina Romanija & Ravna planina, do Ski centra Jahorina. Dionica je duga 35 km, a visinska razlika je +1543m/-864m. Ova dionica ST-a može se preći za cca 12h hoda.
​SARAJEVSKA TRANSVERZALA - Planine Jahorina & Treskavica 17.08.2022. @Planinar. ba
Autor: Planinar. ba Datum objave: 2.9.2022.
Opis. Trećeg dana ST-a prešli smo od Jahorine, preko Crne rijeke i Trnova, do Treskavice i njenog Velikog jezera, gdje smo tu noć prespavali u Planinarskoj kući "Treskavička jezera".

Aktivnosti na snijegu

​SKIJANJE JAHORINA 2022
Autor: Nebojsa Vojnovic Datum objave: 10.2.2022.
Opis. Zahvaljujem se svima na profesionalnoj organizaciji, usluzi i gostoprimstvu: SKI BUS.RS (Marko Cvetković) Olimpijski centar Jahorina Apartmani Max-Well Koliba Termag Jahorina Ski caffe Peggy Bijeli Javor Jahorina Redatelj, fotograf i kamerman: Nebojša Vojnović

Aktivnosti u zraku

​28.08.2014, Jahorina
Autor: Edin Salkanovic Datum objave: 2.9.2014.
Opis. 
Lijepa curiona na Jahorini...

IZVORI I LITERATURA


Gondola će povezivati Pale sa Ravnom planinom. Pressrs, 10.9.2016.
Britanski Telegraph: Jahorina među deset najboljih skijališta u istočnoj Evropi. ​Klix.ba, 4.11.2015.


BAHTIJAREVIĆ, A.: Morfologija i hidrologija krasa Ravne planine. Magistarski rad, PMF. Beograd, 1986.
BJELČIĆ, Željka: Vegetacija pretplaninskog pojasa planine Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo, Prirodne nauke, 5. Sarajevo, 1966. str. 31–103.

GOLIJANIN, Jelena; ĆULAFIĆ, Golub; PETRONIĆ, Slađana; MATOVIĆ, Ognjen: Groundwater vulnerability in karst of Jahorina. Archives for Technical Sciences 2017, 16(1), 9-17 (PDF)
  • Sažetak; Analysis has studied northern part of Jahorina, Ravna Mountain, whose karst plateau presents wateraggregation surface for Paljanska Miljacka and Bistrica flows, which are used as water supply forSarajevo and Pale. This paper presented hydrogeological and hydrological characteristics of the areaand applied analyzes of other physical-geographic characteristics which are an essential indicator of thequality of groundwater. Applying various methods, we have obtained maps that shows different waysof groundwater pollution in karst. We analyzed spatial relationships and connections with individualsocio-geographical components. Thought correlation methods we obtained results which providedconclusions for possible measures against pollution of groundwater in karst and karst in general.
GOLIJANIN, Jelena; TEMIMOVIĆ, Emir, OPERTA, Mevlida: Quantitative geomorphological analysis of area Ravna Mountain and Pale Valley. Acta geographica Bosniae et Herzegovinae, 5, 43-53. 2016. (PDF)
  • Sažetak; In this paper has performed quantitative geomorphological analysis of area Ravna Mountain and Pale Valley. By using GIS, cartographic and mathematical-statistical methods, were analyzed morphometric characteristics specified area. Analysis covered: hypsometric characteristics, vertical dissection, slope and aspect of relief. The advantage of this analysis is that obtained data have a numerical value and thereby is verifiable and multi useful in practice for daily and long-term purposes, whose task is to identify suitability area from the point of balance and stability (agriculture, water management, infrastructure, construction, urbanism, tourism, urban planning, etc.). Results of quantitative analysis of relief Ravna Mountain and Pale Valley are presented in thematic geomorphological maps and statistical charts.
GOLIJANIN, Jelena; TEMIMOVIĆ, Emir, OPERTA, Mevlida: Kvantitativna geomorfološka analiza prostora Ravne planine i Paljanske kotline. Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 2016, 5, 49-62 (PDF)
  • Sažetak; U radu je provedena kvantitativna geomorfološka analiza prostora Ravne planine i Paljanske kotline. Pomoću GIS-a, kartografskih i matematičko-statističkih metoda analizirane su morfometrijske karakteristike navedenog prostora. Analizom su obuhvaćene: hipsometrijske karakteristike, vertikalna raščlanjenost, nagib i ekspozicija reljefa. Prednost ovakve analize je da dobijeni podaci imaju numeričku vrijednost i da su, zahvaljujući tome, provjerljivi i višestruko primjenljivi u praksi, za svakodnevne i dugoročne potrebe čiji je zadatak identifikacija prostora povoljnog sa stanovišta ravnoteže i stabilnosti (poljoprivreda, vodoprivreda, infrastruktura, građevinarstvo, urbanizam, turizam, prostorno planiranje itd.). Rezultati kvantitativne analize reljefa Ravne planine i Paljanske kotline prezentovani su na tematskim geomorfološkim kartama i statističkim dijagramima. 
GOLIJANIN, Jelena: Geoekološka evaluacija prirodnih potencijala Ravne planine i Paljanske kotline u funkciji održivog razvoja. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet. Beograd, 2015. (PDF)
  • Sažetak; U radu je izvršena identifikacija i determinacija pogodnosti prirodnih potencijala za razvoj pojedinih grana privrede na prostoru Ravne planine i Paljanske kotline. Upotrebom metoda geoekološke evaluacije, među kojim izdvajamo integraciju modela analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP) i geografskog informacionog sistema (GIS), dobijeni su postojani rezultati i potvrđeno je da prirodni potencijali imaju dominantan uticaj na razvoj privrednih djelatnosti kao što su poljoprivreda, šumarstvo i turizam. Za provjeru tačnosti težinskih koeficijenata dobijenih AHP metodom korišćen je stepen konzistentnosti matrice (CR). Osnovni kriterijumi na osnovu kojih je izvršena evaluacija su: reljef, klima, hidrološke, pedološke i biogeografske karakteristike. Na osnovu ovih kriterijuma izveden je veći broj podkriterijuma korišćenih u postupku evaluacije, a njihov broj je varirao ovisno o namjeni evaluacije. Najviše podkriterijuma izdvojeno je u postupku evaluacije prirodnih potencijala za potrebe poljoprivrede (petnaest), a najmanje za potrebe šumarstva (osam). Za potrebe turizma korišćeno je deset podkriterijuma, od kojih dva socioekonomska. Sve fizičkogeografske komponente u radu analizirane su pojedinačno i kompletno. U osnovi evaluacija je podrazumijevala analizu fizičkogeografskih elemenata, odnosa i veza, pri čemu su geokomponente, procesi i pojave tretirani u razvijenom obliku. Za racionalno korišćenje prostora u svrhu poljoprivrede, šumarstva, i turizma izvršena je funkcionalna evaluacija, a potom i sinteza dobijenih rezultata. Nakon provedbe funkcionalne evaluacije urađena je analiza stabilnosti rješenja na promjene pojedinih ulaznih podataka pomoću metode numeričke inkrementalne analize koja je pokazala visoku stabilnost dobijenih rezultata, naročito u pogledu turizma. Kreirane su karte pogodnosti proučavanog prostora za potrebe poljoprivrede, šumarstva i turizma, a u konačnici i sintezna karta kojom su kvalitativno identifikovane površine najboljih fizičkogeografskih potencijala svih analiziranih djelatnosti. Evaluacija je pokazala različit stepen pogodnosti za pojedine privredne djelatnosti, pri čemu su zone šumarstva i rekreativnog turizma dobile najviše ocjene i najveći prostorni obuhvat, dok su zone povoljne za poljoprivredu zastupljene sa najmanjim udjelom. Korišćena metodologija pokazala je da se najpogodnije prostorne cjeline za šumarstvo i rekreativni turizam teritorijalno poklapaju sa zaštićenim zonama šuma planinskog javora i atraktivnim rekreativnim površinama na Ravnoj planini, dok se poljoprivredno najvredniji prostori nalaze na hipsometrijski nižim terenima, uz riječne doline. U postupku evaluacije izdvojene su i eliminatorne površine kojima su pojedini dijelovi prostora izuzeti iz upotrebe zbog: naseljenosti i primarne funkcije stanovanja, infrastrukturnog korišćenja prostora, miniranih površina, ali i usljed specifičnosti fizičkogeografskih odlika prostora...
GOLIJANIN, Jelena: PETRONIĆ, Slađana; LUKIĆ TANOVIĆ, Mariana.: Problemi i perspektive u planiranju i zaštiti prostora Jahorine. Zbornik radova sa naučno-stručnog skupa "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine". Palić, 2013. str. 567-574. (PDF)
  • Sažetak; Planinski sistem Jahorine najvećim dijelom teritorijalno pripada Republici Srpskoj. Shodno tome, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa već duži niz godina provodi opsežnu naučno-stručnu studiju koja ima za cilj ocjenu stanja i mogućnosti za proglašenje ovog prostora zaštićenim prirodnim pejzažom. Iako ideja o zaštiti planinskog masiva Jahorine datira od 1949. godine, ni do danas ovaj prostor nije proglašen zaštićenim. U radu će se dati osvrt na istorijat zaštite prostora Jahorine, te će se posebna pažnja posvetiti analizi trenutnog stanja i dominantnim problemima u oblasti planiranja i zaštite na proučavanom geoprostoru.
Picture
Divčići - Crna Rijeka; zavičajno izdanje
Autor: Neđo Obućina
Broj strana: 214
ISBN: 978-99955-1-161-6
Izdanje: 2014.
Opis: Divčići – Crna rijeka – Zavičaju uzdarje je svojevrsna antropo-geografska i etnografska studija, koja je obogaćena autorovim pripovjedačkim i pjesničkim prilozima.
IZ STARE PUBLICISTIKE
​

IZVOR 
Kroz planine Bosne i Hercegovine
Opis planina sa značaјniјim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih kraјeva
​sa 54 fotografiјe i 25 karata
Uredio: Ing. ЈOVO POPOVIĆ
Izdanje Planinarskih društava u Saraјevu 1935
Islamska dionička štampariјa u Saraјevu

Jahorina (1913 m).

Jahorina planina sastoji se iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv, dužine 30 km a širine 15 km. Glavni, najviši a ujedno najinteresantniji dio čini Gola Jahorina, visora­van 15 km duga i 4—5 km široka, pokrivena ljeti gustom travom a zimi do 3 m debelim sni­jegom. Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine, opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi:

»Kolika je Jahorina planina,
Siv je soko preletjeti ne može.
A kamo li dobar junak na konju.«

Ogranci su Jahorine planine: Borova Glava, Trebević, Ravna Planina, Hodža, Trijeska, Međuplanina i Crni Vrh. Gola Jahorina čini sa Rav­nom planinom centralni masiv Jahorine.
Jahorina je omeđena sa sjevera Miljackom i Grabovicom, pritokom Prače; s juga Crnom Ri­jekom i Kolunom; sa istoka Korjenom, Vardom, Lisovačkim potokom i rijekom Pračom, a sa za­pada rijekom Željeznicom

Picture
Na samoj visoravni Gole Jahorine, ispod t. zv. Pogledina, na visini oko 1700 m, leži Vuke-lina Voda, jedna zaravan na kojoj odavno postoji stara planinarska kuća Društva planinara za B. i H. Jedno tridesetak metara ispod te kuće po­diglo je Društvo planinara »Romanija« 1929 pla­ninarsku kuću pod imenom »Dom Prestolonasljed­nika Petra« sa stalnim domaćinom i kujnom i sa 50 postelja. Ali pošto je ova kuća izgorjela početkom 1934 godine, »Romanija« je podigla svr­šetkom godine, blizu toga mjesta, moderan planinar­ski hotel, istog imena kao i prije, sa 130 postelja i svim udobnostima. Mjesto Vukelina Voda po­znato je stjecište planinara i skijaša. Sa toga mje­sta zimi i ljeti prave se izleti po prostranoj Goloj Jahorini a naročito izleti na planinske glavice: Pogledine, Ogorjelicu (1892 m), Vilišta, Plan (1772 m), Kuniću (1910 m). Šator (1851 m), Košutu (1909 m), Trijesku (1806 m) i Lokvanjsko (Klekovo) Brdo (1913 m) iznad Kraljičina Guvna, najveći vrh Go­le Jahorine. Jahorinu posjećuju skijaši iz cijele Jugoslavije, a također i iz inostranstva, zato što je ova planina lako pristupna i što je njen valo­viti i goli teren idealan za skijanje.

Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde, Ozrena, Romanije, Kleka, Borovca, Treskavice i Bjelašnice. A dalje, sve do horizonta udaljenog oko 100 km, vide se konture dalekih planina: Konjuha, Javora, Zlatibora, Zlatara, Javornika, Ljubičnje, Durmitora, Maglića, Volujaka, Zelengore, Lelije, Vranice i Vlašić planine. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja.

U geološkom pogledu Jahorina se sastoji iz mlađih slojeva paleozojskog doba, i to iz forma­cija karbona i perma, iznad kojih leže slojevi mezozojskog doba, fomacije triasa. Prve slojeve čine verfenski pješčarski škriljci, crveni pješčari i kvarciti. Na ovima naslagani  triaski krečnjaci i , dolomiti čine površinu Gole Jahorine i njene glavice. Stariji verfenski slojevi otkriveni su ero­zijom u dolinama između planinskih vijena­ca i u potočnim klancima. Ovi slojevi škriljaca, crvenih pješčara i kvarcita ukazuju se na površini i na putu ka Goloj Jahorini: u klancu Miljacke kod Pala, na Paljanskoj ravni i njezinim kosama i u klancu potoka Bistrice do vodovod­nog rezervoara. Paleozojski slojevi čine gotovo isključivu građu površine susjedne prostrane ob­lasti, koja leži južno od Jahorine i prostire se do Drine, Čehotine, Trnova i Dobrog Polja. Klek i Borovac sastoje se samo iz ovih slojeva.
Picture
GOLA JAHORINA (s južne strane) 1913 m
Foto: S. Suljagić
U hidrografskom pogledu treba istaći da se izvori pitke vode pojavljuju na sastavu verfenskih i triaskih slojeva. Iz tih izvora nastali potoci i rijeke utiču konačno u Bosnu s jedne strane ili u Drinu s druge strane. Potom vododjelnica ovih dviju rijeka prolazi samom Jahorinom planinom. Od većih voda koje izviru ispod Jahorine, valja napomenuti; Bistricu, Paljansku Miljacku, Praču, Kolunu, Crnu Rijeku i Kasidolsku Rijeku. Voda iz izvora Bistrice i Prače dovodi se u Sarajevo vodovodom, dugim 25 km, do rezervoara na Dudinom Hridu, gdje ona služi ujedno i za pogon električne centrale. Na obodu Jahorine izvori se pojavljuju na visini oko 1700 m: Vukelina Voda, Leletva Vrelo ispod Modrog Dola, Godijevo Vrelo ispod Vukasovog Dola, Košuta i t. d.

Kao i druge naše visoke planine, Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i ja­čine, naročito u višim i golim položajima. Sa južne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice a takođe sa Zelengore i Bjelašnice. Jug donosi ljeti obilnu kišu a zimi snijeg sa mećavom. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem, naročito Romanijom i Ravnom Planinom. Zato se studen na Goloj Jahorini podnosi lakše nego na susjednim planinama. Studen je prosječno ja­ča nego u Sarajevu za 10 stepeni. Sredinom zi­me pokrivene su visoke glavice Gole Jahorine korom stvrdnutog snijega, posutom sitnom pra­šinom inja. Gola Jahorina pokrivena je debelim snijegom neprestano od mjeseca decembra do konca aprila. Magle su rijetke i dopiru na Golu Jahorinu samo u drugoj polovini zime.

Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustom šumom, naročito sa sjeverne strane, gdje šuma dopire do visine 1700 m. Samo na visoravni Gole Jahorine i na njenoj južnoj strani nema šume. Vegetacija je svuda bujna. Na Goloj Jahorini i na proplancima Ravne Planine, Trijeske i Trebevića nalaze se lijepi i bujni čairi i pašnjaci.

Ravna planina, visoravan od 1300 - 1500 m, izgleda kao terasa, preko koje se penje na Golu Jahorinu. Površina njezina sva je izdubljena mnogobrojinim vrtačama. Ima malo živih vrela. Obrasla je prekrasnom šumom, koja se sastoji iz bukve, jele i omorike. Tu, kao i na samoj Jahorini, nađu se i grupe javora odakle potiče i ime Jahorine. Svakako je nekada na toj pla­nini bilo više javorovog drveća nego danas. Na ovoj planini nađe se i po koji grčki javor, rijetko drvo u našim krajevima, koje se ovdje nalazi na sjevernoj granici svoga rasprostiranja. U sjeni šume i na čistinama šire se mnoge vriježe, a na vlaž­nim stijenama i trulim balvanima cvjeta mala alpska ljubičica (Viola biflora). Na Ravnoj Pla­nini postoje dva velika proplanka: Saračevo Po­lje, gdje je šumarska kuća, i manje Dugo Polje. Saračevo Polje izloženo je svo suncu i prekri­veno je prekrasnom livadom punom cvijeća. Sje­verno od Saračevog Polja obrasla je Ravna Planina na sve strane ribizlama, malinama, kupina­ma, jagodama, vrisinjama i borovnicama. Bujni pašnjaci na Goloj Jahorini imadu također bez­broj raznih vrsta biljaka i planinskog cvijeća. Na svakom   koraku  ukazuju se ljekovite biline.


Od divljih životinja ima, na Goloj Jahorini vukova, lisica, zečeva i puhova. Od ptica ima: orlova, jastrebova, kobaca, divljih golubova grivnjaša i dr. U gustim šumama Jahorine ima i tetrijeba.

Seoska naselja dižu se na Jahorini planini do 1300 m. Na sjevernoj i istočnoj strani nalaze se naselja: Pale i Koran, Vrh Prača i mnogi manji zaseoci, a na južnoj strani naselja pod ime­nom Crna Rijeka. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci nalaze se često nadgrobni spomenici (stećci, mramori) iz starije bosanske prošlosti. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere a dru­ga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta, koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba, ali svakako i zbog zaraznih bolesti, kuge i kolere, koje su često harale po ovim krajevima. Seljaci se bave po­najviše stočarstvom. Oni izgone svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. Ispaša je podijeljena na tri sreza: sarajevski, rogatički i fočanski, Paš­njaci i sjenokosi većinom su u privatnom posje­du. Čobanske kolibe, kojih ima jedno desetak, građene su od brvana sa visokim krovovima, pokrivenim sindrom. Zimi su kolibe zavijene do vrha snijegom. Neki seljaci puštaju volove u pla­ninu bez čuvara i obilaze ih nedjeljom samo je­danput da ih osole.
Picture
GOLA JAHORINA (sa sjeverne strane) 1913 m
Foto: Srdar, Zagreb
Iz Sarajeva vode do Vukeline Vode na Go­lu Jahorinu u glavnom dva puta. Jedan je put željeznicom do Pala a odavde pješice preko Begovine i dolinom potoka Bistrice do vodovoda na Bistrici i dalje u produženju preko Poljica, (Gornjih Bara), na Vukelinu Vodu (3½ sata hoda). Na putu Bistrica — Vukelina Voda imade pet šest vrela.
Drugi je put: od Sarajeva pješice pre­ko Ravna na Dobru Vodu ispod Trebevića a za
tim preko Puhove Ravni i sela Stupnja i Kasidola na Vukelinu Vodu (7 sati hoda). S ovog puta može se skrenuti lijevo od Ravna preko sela Dovlića, Čeline, Jasike i Vlahovića na vo­dovod Bistricu, pa zatim na Vukelinu Vodu (8 sati hoda). U svim ovim mjestima ima dosta vrela sa pitkom vodom.
Sa Jahorine planine silazi se u Sarajevo istim putevima, ali se preporučuje još jedan put što vodi istočnim rubom Ravne Planine preko Vrela Prače na željezničku stanicu Stambolčić: Vukelina Voda, sjeverna kosa Kalajdžijine Stijene (povrh Ladila), vodovodni put koji ide do Vrela Prače preko Bistrice iz Sarajeva, a zatim natrag istim vodovodnim putem preko Ladila i od km 3 desno preko Dugog i Saračevog Polja i Hodže na Stambolčić (5 sati hoda). Put Vukelina Voda — Stambolčić može se skratiti, ako se ne svraća na Vrelo Prače.
Od Vukeline Vode do Crne Rijeke ima vi­še prelaza. Jedan vodi na zapad preko Tilavskog Vrela na Modri Do, Međuplaninu, Divčiće i Durakoviće sa odvojkom na Zabojsko i Delijaš. Drugi vodi preko Pogledina na Modri Do, gdje se sastaje sa prvim putem. Treći ide preko Pogledina na Vukasov Do, Vrelo Godijevac, Tišu, gdje se sastaje sa drugim putem, a zatim na Zabojsko i Delijaš. Put koji prolazi uzduž Jahorine i dijeli srez sarajevski od rogatičkog, vodi Boljanovim Dolom, Vukasovim Dolom, Čavčijim Jamama i Kraljičinim Guvnom preko Trijeske na Klek. Desno, južno od Trijeske pre­ko Kozarevića, dolinom Koluna potoka i preko Jabuke na Foču. Od ovog puta odvaja se desno put preko Pavlovca na Strijelu, Brančevac Vre­lo na Hamziće i još jedan put istočno od Košutske Planine, dolinom Košutskog Potoka preko Mrkodola i Surduka u Kacelje ili Hamziće. Od Vukeline Vode ide uzduž Gole Jaharine još je­dan put, i to lijevo ispod Šatora na Bakrovinu, Poplatne Lokve i Kraljičino Guvno. Ovaj put ima veze i sa Pračom idući istočno od Šatora. Svi ovi putevi slabo su utrveni i zato se teže raspoznavaju. Jedini kolski put preko Jahorine, koji vodi od Vrh Prače preko Ladila na Presušni Do a zatim preko Čavčijih Jama i Strijele u Hamziće i Karoviće, lako se raspoznaje.
Picture
DOM PREST. PETRA na Jahorini Društva "Romanije", 1682.
Foto: G. Jereb

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor (Viogor)
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact