---

SI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > JAHORINSKA GRUPA > Jahorina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Ogorjelica, 1916 m    
Koordinate najvišeg vrha: 43.7185, 18.5555

Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1916 m nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 3 m visokim snijegom. Jahorina se prostire od 43°39' do 43°47' sjeverne geografske širine i od 18°31' do 18°43 istočne geografske dužine.
Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najljepše i najpoznatije ski-centre. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem na Jahorini je 175, i to od oktobra do kraja maja. Desetogodišnji prosjek visine sniježnog pokrivača u februaru iznosi 106 cm.
Na četrnaestim Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, na Jahorini su održane alpske discipline za žene.
Jahorina je od Sarajeva udaljena 30 km, a od Pala 15 km.

***

http://www.palelive.com/
Jahorina planina sastoji se iz više ogranaka koji zajedno čine jedan planinski masiv, dužine 30 km, a širine 15 km. Glavni, najviši, a ujedno najinteresantniji dio čini Gola Jahorina, visoravan 15 km duga i 4 - 5 km široka, pokrivena ljeti gustom travom, a zimi do 3 m debelim snijegom.

Zbog veličine i veličanstvenog izgleda Gole Jahorine, opjevana je Jahorina planina i u narodnoj pjesmi:

"Kolika je Jahorina planina, Siv je
soko preletjeti ne može. A kamo li
dobar junak na konju."

Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolo zaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde, Ozrena, Romanije, Kleka, Borovca, Treskavice i Bjelašnice. A dalje, sve do horizonta udaljenog oko 100 km, vide se konture dalekih planina: Konjuha, Javora, Zlatibora, Zlatara, Javornika, Ljubičnje, Durmitora, Maglica, Volujaka, Zelengore, Lelije, Vraniće i Vlašić planine. Krševiti grebeni pomenutih planina i šumovito niže gorje čine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja.

Jahorina je izložena vjetrovima promjenljivog pravca i jačine, naročito u višim i golim položajima. Sa južne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Treskavice, Zelengore i Bjelašnice. Jug donosi ljeti obilnu kišu, a zimi snijeg sa mećavom. Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem, naročito Romanijom i Ravnom Planinom.

Podno padina sa južne strane vidi se Crna Rijeka. Oko mnogih sela u Crnoj Rijeci moguće je pronaći stećke. Prva naselja su nastanjena seljacima pravoslavne vjere, a druga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere. Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovine i Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godina na kmetska selišta, koja su ostala pusta vjerovatno zbog agrarnih sukoba, ali svakako i zbog zaraznih bolesti, kuge i kolere, koje su često harale po ovim krajevima.

Ovaj dio je poslije rata pripao Federaciji BiH. Kroz Crnu Rijeku prolazi put za Goražde, koji spaja Goražde sa Federacijom BiH. Kao i prije tridesetak godina seljaci se uglavnom bave stočarstvom. Nekada su češće izgonili svoja goveda ljeti na ispašu na Golu Jahorinu. Nekada je na Goloj Jahorini bilo mnogo čobanskih koliba, dok su danas vidljivi samo ostaci nekih.

Ljeti na Golu Jahorinu hita veliki broj zaljubljenika u prirodu. Bere se čaj, ljekovito bilje i borovnice.


***
http://vikendica-jahorina.com/o_jahorini.html

Jahorina je oko 30 km duga i 15 km široka planina između Kasindolskog potoka, Bistrice, Paljanske Miljacke i Grabovice na sjeveru, Prače, Lipovačkog potoka i Korijena na istoku, gornjeg toka Kolune i Crne Rijeke na jugu i Željeznice na zapadu.
Najviši dio Jahorine je Gola Jahorina, koja sa Ravnom Planinom čini centralni masiv Jahorine. 

Najviši dijelovi Jahorine gradeni su od trijarskih krečnjaka, koji joj daju kraško obilježje, a niži od verfenskih škriljaca. Jahorina je razvođe između Drine i Bosne. Ispod Jahorine izviru Prača i Koluna, pritoke Drine, zatim Grabovica - pritoka Prače, Paljanska Miljacka sa svojom pritokom Bistricom - pritoka Bosne, Kasindolski Potok i Crna Rijeka - pritoke Željeznice.
Južni dio Jahorine obrastao je do 1700 m visine bukvom i crnogoričnom šumom.
Stalna seoska naselja razbijenog tipa dopiru do visine do 1300 m.
Od poljoprivrede je jače razvijeno stočarstvo.Na Jahorini su izvanredno dobri skijaški tereni. Za potrebe turizma i skijaškog sporta na planini su izgradeni brojni hoteli.
Moderni asfaltni putevi povezuju Jahorinu sa Palama i Sarajevom, a izgraden je i direktan put koji vodi sa aerodroma Butmir na Jahorinu.
Tako je Jahorina, kao moderan skijaški centar, postala pristupačna zaljubljenicima skijaškog sporta iz svih pravaca sa sve četiri strane svijeta.

Osjeti zimu, uhvati Jahorinu
Autor: Olimpijski centar Jahorina
http://oc-jahorina.com
Opis videa: Zadovoljstvo nam je da vam predstavimo Jahorinu, snježnu ljepoticu, planinu koja je 1984. godine bila domaćin 14. zimskih olimpijskih igara, a koja je i danas jedan od najvećih skijaških i zimskih turističkih centara na Balkanu.
Jahorina je od Sarajeva udaljena svega 28 km, a sa glavnim gradom BiH i opštinom Pale povezuje je odličan asfaltni put koji je potpuno rekonstruisan i redovno se održava u zimskom periodu. Kad stignete na planinu dočekaće vas preko 20 kilometara uvijek odlično pripremljenih skijaških staza sa 2 šestosjeda,4 ski-lifta i 3 dvosjeda koja svakog sata mogu da prevezu preko 10 000 skijaša. Ovim stazama i vertikalnim transportom gazduje Olimpijski centar Jahorina, koji će vam ponuditi mogućnost da u našim ski-rentalima u blizini staza iznajmite adekvatnu opremu za skijanje. Uz to, naši profesionalni instruktori skijanja za samo pet dana naučiće vas da potpuno uživate u čarima skijanja i drugih zimskih sportova.
U sastavu Olimpijskog centra tokom cijele godine radi hotel "Bistrica", koji se nalazi na 1620 metara nadmorske visine i raspolaže sa 152 komforne sobe i 8 apartmana sa telefonom, satelitskom televizijom i prekrasnim pogledom na cijelu planinu. Hotel, koji je označen sa tri zvjezdice, može se pohvaliti izvanrednom nacionalnom kuhinjom i restoranom po principu švedskog stola, kafe-barom, tv salom, salama za poslovne sastanke i održavanje seminara, te tavernom za kongrese i druge velike skupove. U sportsko-rekreacionom dijelu, "Bistrica" raspolaže i vlastitim zatvorenim bazenom, saunom, fitnes centrom, bilijar-salom i salom za stoni tenis. U ljetnom i jesenjem periodu sportistima i sportskim klubovima "Bistrica" nudi i vlastiti travnati fudbalski teren, kao i teren za košarku, sto, uz druge pogodnosti koje pruža planinski ambijent, omogućava idealne uslove za pripreme vrhunskih sportista. Onima koji vole šoping, u "Bistrici" mogu posjetiti prodavnice skijaške odjeće i obuće, slatkiša i suvenira. Do "Bistrice" se lako dolazi, hotel ima vlastiti parking, a do prvih ski-liftova i staza potrebno vam je svega nekoliko minuta. Olimpijski centar Jahorina tokom zimske sezone nudi vam i mogućnost smještaja u pansionu "Poljice", koji se nalazi u podnožju skijaške staze, i raspolaže sa 8 soba, nacionalnom kuhinjom i restoranom.
I na kraju izdvajamo riječi Dr Ljube Mihića iz knjige "Jahorina i Trebević": "Dakle, za skijaše, planinare, alpiniste, a pogotovo za ljude kojima je potreban odmor za jačanje zdravlja, za sve njih Jahorina mjesta ima u toku cijele godine. Ne zna se kad je Jahorina za čovjeka privlačnija: zimi kao sniježna ljepotica ili ljeti kao cvjetna bašta puna mirisa i zelenila. Posjetite Jahorinu i uvjerite se u ljepote prirode koje nismo mogli perom opisati, njih može čovjek samo vidjeti, doživjeti i u njima uživati, svak na svoj način."

IZVORI I LITERATURA

---

Gondola će povezivati Pale sa Ravnom planinom. Pressrs, 10.9.2016.
Britanski Telegraph: Jahorina među deset najboljih skijališta u istočnoj Evropi. ​Klix.ba, 4.11.2015.

BAHTIJAREVIĆ, A.: Morfologija i hidrologija krasa Ravne planine. Magistarski rad, PMF. Beograd, 1986.
BJELČIĆ, Željka: Vegetacija pretplaninskog pojasa planine Jahorine. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo, Prirodne nauke, 5. Sarajevo, 1966. str. 31–103.
GOLIJANIN, Jelena; ĆULAFIĆ, Golub; PETRONIĆ, Slađana; MATOVIĆ, Ognjen: Groundwater vulnerability in karst of Jahorina. Archives for Technical Sciences 2017, 16(1), 9-17 (PDF)

• Sažetak; Analysis has studied northern part of Jahorina, Ravna Mountain, whose karst plateau presents wateraggregation surface for Paljanska Miljacka and Bistrica flows, which are used as water supply forSarajevo and Pale. This paper presented hydrogeological and hydrological characteristics of the areaand applied analyzes of other physical-geographic characteristics which are an essential indicator of thequality of groundwater. Applying various methods, we have obtained maps that shows different waysof groundwater pollution in karst. We analyzed spatial relationships and connections with individualsocio-geographical components. Thought correlation methods we obtained results which providedconclusions for possible measures against pollution of groundwater in karst and karst in general.

GOLIJANIN, Jelena; TEMIMOVIĆ, Emir, OPERTA, Mevlida: Quantitative geomorphological analysis of area Ravna Mountain and Pale Valley. Acta geographica Bosniae et Herzegovinae, 5, 43-53. 2016. (PDF)

• Sažetak; In this paper has performed quantitative geomorphological analysis of area Ravna Mountain and Pale Valley. By using GIS, cartographic and mathematical-statistical methods, were analyzed morphometric characteristics specified area. Analysis covered: hypsometric characteristics, vertical dissection, slope and aspect of relief. The advantage of this analysis is that obtained data have a numerical value and thereby is verifiable and multi useful in practice for daily and long-term purposes, whose task is to identify suitability area from the point of balance and stability (agriculture, water management, infrastructure, construction, urbanism, tourism, urban planning, etc.). Results of quantitative analysis of relief Ravna Mountain and Pale Valley are presented in thematic geomorphological maps and statistical charts.

GOLIJANIN, Jelena; TEMIMOVIĆ, Emir, OPERTA, Mevlida: Kvantitativna geomorfološka analiza prostora Ravne planine i Paljanske kotline. Acta geographica Bosniae et Herzegovinae 2016, 5, 49-62 (PDF)

• Sažetak; U radu je provedena kvantitativna geomorfološka analiza prostora Ravne planine i Paljanske kotline. Pomoću GIS-a, kartografskih i matematičko-statističkih metoda analizirane su morfometrijske karakteristike navedenog prostora. Analizom su obuhvaćene: hipsometrijske karakteristike, vertikalna raščlanjenost, nagib i ekspozicija reljefa. Prednost ovakve analize je da dobijeni podaci imaju numeričku vrijednost i da su, zahvaljujući tome, provjerljivi i višestruko primjenljivi u praksi, za svakodnevne i dugoročne potrebe čiji je zadatak identifikacija prostora povoljnog sa stanovišta ravnoteže i stabilnosti (poljoprivreda, vodoprivreda, infrastruktura, građevinarstvo, urbanizam, turizam, prostorno planiranje itd.). Rezultati kvantitativne analize reljefa Ravne planine i Paljanske kotline prezentovani su na tematskim geomorfološkim kartama i statističkim dijagramima. 

GOLIJANIN, Jelena: Geoekološka evaluacija prirodnih potencijala Ravne planine i Paljanske kotline u funkciji održivog razvoja. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu, Geografski fakultet. Beograd, 2015. (PDF)

• Sažetak; U radu je izvršena identifikacija i determinacija pogodnosti prirodnih potencijala za razvoj pojedinih grana privrede na prostoru Ravne planine i Paljanske kotline. Upotrebom metoda geoekološke evaluacije, među kojim izdvajamo integraciju modela analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP) i geografskog informacionog sistema (GIS), dobijeni su postojani rezultati i potvrđeno je da prirodni potencijali imaju dominantan uticaj na razvoj privrednih djelatnosti kao što su poljoprivreda, šumarstvo i turizam. Za provjeru tačnosti težinskih koeficijenata dobijenih AHP metodom korišćen je stepen konzistentnosti matrice (CR). Osnovni kriterijumi na osnovu kojih je izvršena evaluacija su: reljef, klima, hidrološke, pedološke i biogeografske karakteristike. Na osnovu ovih kriterijuma izveden je veći broj podkriterijuma korišćenih u postupku evaluacije, a njihov broj je varirao ovisno o namjeni evaluacije. Najviše podkriterijuma izdvojeno je u postupku evaluacije prirodnih potencijala za potrebe poljoprivrede (petnaest), a najmanje za potrebe šumarstva (osam). Za potrebe turizma korišćeno je deset podkriterijuma, od kojih dva socioekonomska. Sve fizičkogeografske komponente u radu analizirane su pojedinačno i kompletno. U osnovi evaluacija je podrazumijevala analizu fizičkogeografskih elemenata, odnosa i veza, pri čemu su geokomponente, procesi i pojave tretirani u razvijenom obliku. Za racionalno korišćenje prostora u svrhu poljoprivrede, šumarstva, i turizma izvršena je funkcionalna evaluacija, a potom i sinteza dobijenih rezultata. Nakon provedbe funkcionalne evaluacije urađena je analiza stabilnosti rješenja na promjene pojedinih ulaznih podataka pomoću metode numeričke inkrementalne analize koja je pokazala visoku stabilnost dobijenih rezultata, naročito u pogledu turizma. Kreirane su karte pogodnosti proučavanog prostora za potrebe poljoprivrede, šumarstva i turizma, a u konačnici i sintezna karta kojom su kvalitativno identifikovane površine najboljih fizičkogeografskih potencijala svih analiziranih djelatnosti. Evaluacija je pokazala različit stepen pogodnosti za pojedine privredne djelatnosti, pri čemu su zone šumarstva i rekreativnog turizma dobile najviše ocjene i najveći prostorni obuhvat, dok su zone povoljne za poljoprivredu zastupljene sa najmanjim udjelom. Korišćena metodologija pokazala je da se najpogodnije prostorne cjeline za šumarstvo i rekreativni turizam teritorijalno poklapaju sa zaštićenim zonama šuma planinskog javora i atraktivnim rekreativnim površinama na Ravnoj planini, dok se poljoprivredno najvredniji prostori nalaze na hipsometrijski nižim terenima, uz riječne doline. U postupku evaluacije izdvojene su i eliminatorne površine kojima su pojedini dijelovi prostora izuzeti iz upotrebe zbog: naseljenosti i primarne funkcije stanovanja, infrastrukturnog korišćenja prostora, miniranih površina, ali i usljed specifičnosti fizičkogeografskih odlika prostora...

GOLIJANIN, Jelena: PETRONIĆ, Slađana; LUKIĆ TANOVIĆ, Mariana.: Problemi i perspektive u planiranju i zaštiti prostora Jahorine. Zbornik radova sa naučno-stručnog skupa "Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine". Palić, 2013. str. 567-574. (PDF)

• Sažetak; Planinski sistem Jahorine najvećim dijelom teritorijalno pripada Republici Srpskoj. Shodno tome, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa već duži niz godina provodi opsežnu naučno-stručnu studiju koja ima za cilj ocjenu stanja i mogućnosti za proglašenje ovog prostora zaštićenim prirodnim pejzažom. Iako ideja o zaštiti planinskog masiva Jahorine datira od 1949. godine, ni do danas ovaj prostor nije proglašen zaštićenim. U radu će se dati osvrt na istorijat zaštite prostora Jahorine, te će se posebna pažnja posvetiti analizi trenutnog stanja i dominantnim problemima u oblasti planiranja i zaštite na proučavanom geoprostoru.

Divčići - Crna Rijeka; zavičajno izdanje
Autor: Neđo Obućina
Broj strana: 214
ISBN: 978-99955-1-161-6
Izdanje: 2014.
Opis: Divčići – Crna rijeka – Zavičaju uzdarje je svojevrsna antropo-geografska i etnografska studija, koja je obogaćena autorovim pripovjedačkim i pjesničkim prilozima.