|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE NISKE HERCEGOVINE > Pobrđe "Brstaničke visoravni"
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Savina gradina, 764 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.1770, 17.9509
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Savina gradina, 764 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.1770, 17.9509
O planini
|
|
UvodBrštanik, odn. Brštanska visoravan je brdska visoravni između Rotimlje, Hodova, Ljubljenice i Stjepan Krsta, s juga i istoka omeđeno kanjonom rijeke Radimlje, na sjeverozapadu rijekama Buna, Bunica u Mostarskom i Malom polju te Hodimskim potokom. Prema jugozapadu se na Brštansku visoravan nadovezuje niža Dubravska visoravan.
ENGLISH SUMMARY: Brštanik Highland
- 
Pogled s Dubravske prema višoj Brštanskoj visoravni
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: -  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Brštanska visoravan, prostorni pogled iz smjera istoka
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Brštanska visoravan, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Priče iz planine
|
MTB: Mostar - Ljubljenica - Dabrica - Kamena
Autor: Sarafanje Datum objave: 5.12.2022. Opis. Kružna tura Mostar - Buna - Hodovo - Ljubljenica - Dabrica - Kamena - Vranjevići - Blagaj - Mostar. Vožnju započinjemo iz Mostara magistralnim putem M-17 do Bune, gdje se odvajamo putem prema Stocu. Od Hodbine nas dočekuje kraći uspon uz Kvanj do Rotimlje, a zatim se lagano spuštamo do Hodova. U Hodovu pravimo kratku pauzu za kafu, te nastavljamo dalje putem za Ljubljenicu. Negdje na pola uspona, iznad ilegalne deponije smeća, pravimo kratku pauzu da snimimo dronom kanjon Istup koji se nalazi samo 800m dalje. Dalje nastavljamo lagano do Ljubljenice, gdje se zaustavljamo prvo kod nekropole stećaka, a zatim i kod izvora Ljubljine (ili Ljubljen). Nastavak puta je malo lošiji makadam koji je na dijelovima i zarastao. Na spustu nam, sa desne ostaje kanjon Radimlje i planina Hrgud. Nakon kratkog probijanja kroz zaraslu stazu izlazimo na betoniranu cestu u selo Brijeg. Od Brijega prelazimo brijeg i zatim se spuštamo u Dabricu. U Dabrici pravimo kratku pauzu za snimanje dronom Dabrice, jezera i kanjona Radimlje. Do Šćepan krsta smo odlučili da probamo makadamski put koji smo predhodno uočili na satelitskoj karti. Ispostavilo se da puta ima, ali je u jako lošem stanju, vjerovatno ga je voda uništila, pa se na par mjesta moralo i gurati. Od Šćepan Krsta do Kamene ima još malo uspona, a zatim od Veline Gomile (koja je ujedno i najviša tačka ture) kreće spust asfaltiranom cestom kroz sela Čomori, Gološi, Gornji Vranjevići, Vranjevići, pa do Blagaja. Od Blagaja do Mostara se vraćamo magistralom. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/796... GPX trek: https://www.wikiloc.com/mountain-biki... |
MTB: Ljubljenica gradina, Trijebanj, Slipčići vidikovac
Autor: Sarafanje Datum objave: 14.2.2024. Opis. Vožnja bajkom Mostar - Bačevići - Bunski kanali - Buna - Hodbina - Rotimlja - Hodovo - Ljubljenica - gradina - Hodovo - Trijebanj - Stanojevići - Pijesci - Žitomislići - Biletići - Tepčići - Slipčići - vidikovac i nazad u Mostar kroz Jasenicu. Lijepa i zanimljiva tura. Dobar dio ture je vožnja asfaltom. Turu mi je nekako obilježilo smeće, koje se nalazilo na svakom koraku. Prvenstveno sam mislio obići gradinu Ljubljenica, ali sam usput naišao na prelijepi potok u Ljubljenici, za koji nisam znao da teče. Prolazio sam do sad najmanje 6-7 puta i nikad ga nisam vidio aktivnog. Nakon potoka se nekako probijam do gradine. Put do gradine nisam našao (tek pred vrh se kao nazirao neki put, pa je moguće da se dolazi s druge strane brda). S vrha nisam imao pogled kakav sam očekivao. Vrh je pljosnat, tako da nema neki vidikovac s kojeg se vidi sve oko brda (možda i ima, ali ja ga nisam našao, a nisam previše ni lutao jer je do nedavno područje bilo minirano, pa iako je razminirano, nisam želio riskirati), ali se može vidjeti kanjon Radimlje i Istup, Barane, Hrgud, Ljubljenica, Sniježnica, Velež, dio Prenj planine, Čabulja, Matokit, Biokovo, Rujnica i Žaba. Poslije gradine se vraćam na Hodovo, te vozim kroz Trijebanj na Pijeske, usput sam našao i jednu zanimljivu nekropolu stećaka, te se dalje spuštam starim makadamskim putem u Žitomisliće. Iz Žita se penjem prema Biletićima, te preko Tepčića i Slipčića, dolazim na vidikovac iznad Maloševića, gdje sam odmorio, popio brzinsku kafu. Pred zalazak sunca krećem nazad u Mostar, te se u Bačeviće spuštam novo-probijenim makadamskim putem, koji je dosta tehnički zahtjevan (dosta velika kamenja znaju izbaciti točak iz balansa), ali zanimljiv. Sve u svemu lijepa cjelodnevna tura. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: / strava GPX trek: https://mega.nz/file/ROwgTDDY#CRV2GWT... Pratite nas i na Facebooku: / sarafanje Instagram: / sarafanje Poglavlja: 0:00 Mostar - Bunski kanali 4:05 Bunski kanali - Hodovo 6:49 Hodovo do krivine iznad Istupa 9:27 Istup (snimci dronom) 13:04 vožnja do Ljubljenice 14:36 potočić u Ljubljenici 16:34 probijanje do Gradine 20:46 Gradina Ljubljenica (snimci dronom) 24:23 povratak do Hodova 29:14 Hodovo - Trijebanj - Pijesci 35:50 Pijesci - Žitomislići 38:59 Žitomislići - Slipčići vidikovac 43:13 Slipčići vidikovac (snimci dronom) 46:24 povratak u Mostar (Slipčići) 48:14 makadamski spust 51:30 Jasenica - Mostar 52:20 relive i završni ekran |
O planini
Brštanik
|
Brštanik je naselje u općini Berkovići koja pripada entitetu Republika Srpska. Brštanik se do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma (1995.) nalazio u sastavu općine Stolac. Samo je mali dio područja nekadašnje mjesne zajednice Brštanik (dio Donjeg Brštanika) ostao u općini Stolac (Federacija Bosne i Hercegovine). Na popisu stanovništva 1991. u naselju Brštanik živjelo je 186 stanovnika (od toga Hrvati 183 i ostali 3). Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u dijelu naselja koje danas pripada općini Berkovići živi samo jedan Hrvat, a u dijelu koji propada općini Stoca ne živi nitko nitko.
Brštanik je bio središte istoimene mjesne zajednice koja je obuhvaćala prostor Donjeg i Gornjeg Brštanika, Šćepan Krsta i Ljubljenice. Tu se nalazila i četverogodišnja škola koju su pohađala djeca iz navedenih naselja. U Stanju duša iz 1792. godine don Grgo Matušković ovdje je popisao 41 osobu i to iz roda Marića, Puljića, Ančića i Popovaca. Prema šematizmu katoličke crkve iz 1864. godine ovdje je živjelo 11 obitelji, a 1869. godine 12. 1941. godine ovdje su živjele 32 obitelji s 268 članova, a 1991. godine 31 obitelj sa 131 članom, iz čega se može zaključiti da su Drugi svjetski rat i poratno iseljavanje prepolovili ovo mjesto. Tijekom tog perioda odselile su mnoge obitelji na razne strane svijeta, najviše u Slavoniju. Tijekom Drugog svjetskog rata s Donjeg Brštanika je nastradalo 37 osoba. Mnogo je mladih je prošlo Križni put s kojega se većina nije vratila, niti se ikad saznalo za njihovu sudbinu. Kao što je teško stradalo u 2. svjetskom ratu, tako je ovo mjesto stradalo tijekom rata u BiH (1992. – 1995.). Brštanik, kao i ostala mjesta župe Stjepan Krst, okupirala je Vojska RS u travnju/aprilu 1992. godine, a padom Tasovčića i Klepaca VRS ovdje postavlja prve crte obrane, odakle kontrolira cijeli kraj do Stoca, Čapljine i Metkovića. Prilikom povlačenja iz pravca Čapljine ubijen je pok. Đuro Obradović, a u selu je ostalo i 8 nepokretnih starica, od kojih se ni danas za njih šest ništa ne zna. |
Dabrica
Selo Dabrica ne nalazi se na Brštanskoj visoravni, no ovdje je naselje opisano jer se na na jednom od rubih grebena Brštanske visoravni, ali također i na području naselja Dabrie nalazi stari grad Koštun.
|
Dabrica se nalazi između planina Snježnice (1262 m) na sjeveru i Hrguda (1100 m) na jugu. Poslije rata 1992.-1995. godine proširen je makadamski put iz sela Potkoma u Dabarskom polju ka Dabrici. Iz Stoca se preko Hodova, i iz Mostara preko Bune i Trijebnja također može stići do Dabrice. Samo selo Dabrica dijeli se na šest raštrkanih mahala ili zaseoka. Na zapadnoj strani su Bračići, Maričin Gaj, zatim Brijeg i Miljanovica, dok su na istočnoj strani zaseoci Dabrica i Šćepan Krst. Zaselak Dabrica nalazi se u malom krškom polju nadmorske visine oko 500 m. S istočne strane je duboko usječen kanjon Radimlje. U istočnom predjelu zaseoka, iznad kanjona Radimlje, uzdiže se stjenovito brdo na čijem se vrhu nalazi grad Koštun (Koštur), vjerojatno sagrađen u 6. stoljeću, u doba borbi cara Justinijana s Gotima. Ispod grada je bio rudnik boksitne rude.
Osim Koštuna, Dabrica je bogata arheološkim nalazištima koja svjedoče o naseljenosti Dabrice u dalekoj prošlosti. Tu je pronađen rimski novac cara Marka Aurelija (vladao 161.-169. god.). U pećini Kuriječa otkriven je zid u malteru, a pronađeno je i rimske provincijalne keramike i stakla. Na dijelu sela zvanom Crkvine nalazi se velika nekropola stećaka sa 168 stećaka, a na lokalitetu Brijeg još jedna manja nekropola. U Bračićima postoji nekropola s 33 stećka i kamenolomom, a u Koritniku sa 14 stećaka (Marić, Humski zbornik, 2014.). |
Katollička župa Stjepan Krst se sastoji od pet naselja, Stjepan Krst, Gornji Brštanik, Donji Brštanik, Ljubljenica i Dabrica te zaseoka Borićevina. Dabrica je najudaljenije selo župe Stjepan Krst. Dok su ostala četiri sela prije rata u BiH činila jednu mjesnu zajednicu (MZ Brštanik), Dabrica je činila zasebnu (MZ Dabrica).
Dabrica je, također, imala i zasebnu školu dok su sva ostala naselja te župe imala zajedničku školu na Donjem Brštaniku. IZVOR Matea Maslać, Stolac Dragana Pop: Dabrica. U: Humski zbornik XV - Župa Stjepan Krst (1974.-2014.) / prigodom 40-godišnjice osnutka. Priredio: dr. sc. Marinko Marić. Stolac-Neum-Dubrovnik, 2014.
|
Stari grad Koštun (Koštur) KOORDINATE 43.1468648,18.0166148
|
Tvrđava Koštun (Koštur, Kastrum) je utvrđenje nastalo u doba Justinijana I, u Dabrici u općini Berkovići.
Lokacija. Stari grad Koštun (Koštur) nalazi se na obloj glavici istočno od sela Dabrice, koja leži oko 12 kilometara sjeverozapadno od Stoca. Podno grada, 150-200 metara dubokim kanjonom protječe rijeka Radimlja, što se južno od Stoca ulijeva u Bregavu, lijevu pritoku Neretve. Dabrica obuhvaća kraj sjeverozapadno od Dabarskog polja, između planina Snježnice (1262 m) na sjeveru i Hrguda (1100 m) na jugu. Od Dabarskog polja predio Dabrice dijeli planina Kom, visoka oko 900 m. Tvrđava je na lokalitetu Gradina. Gradu se iz zaseoka Dabrice može pristupiti samo sa zapadne strane. Povijest. Unutar zidina Koštuna nađena je keramika iz brončanog i željeznog doba što govori da je na istom mjestu bila prapovijesna gradina s kraja II. i iz I. tisućljeća prije naše ere. Na lokalitetu Gradina su, uz prapovijesnu gradinu, pronađeni i tumuli. O gradu Koštunu nema neposrednih podataka. Ne zna se pouzdano ni kada je izgrađen, niti kada je napušten. Na njegovim ostacima nisu primijećene nikakve pregradnje i popravke, tako da on predstavlja jedinstvenu cjelinu. U prapovijesti je ovaj predjel bio rubno područje koje je naseljavalo ilirsko pleme Daorsi, a u rimsko doba pripadalo je široj regiji čiji je centar bio municipium Diluntum - na području Stoca. Gradnju Koštuna moguće je datirati u 6. stoljeće, oko 535. godine. U to vrijeme, nakon pada Zapadnog Rimskog carstva, područje Bosne i Hercegovine bilo je u sastavu kraljevstva Istočnih Gota. Te godine, Justinijan I, car Istočnog rimskog carstva počeo je obnovu Rimskog carstva, pa je počeo dvadesetogodišnji rat protiv Istočnih Gota. Najprije je zauzeo dio provincije Dalmacije u koji su pripadali i krajevi BiH. Time su ti predjeli ponovno ušli u sklop rimske zajednice i priznavali su jedinog legitimnog cara sa sjedištem u Carigradu. Uslijedila je velika izgradnja strategijskih punktova: Biograd i Lisičići kod Konjica, Stari grad Blagaj, u Stocu i u Biogracima kod Širokog Brijega, i među kojima je i Koštur u Dabrici. Pored Koštuna vodio je srednjovjekovni put iz Stoca u Nevesinje, te se spominje i u povijesnim izvorima u vezi prolaska trgovaca ili pljački karavana. Sa župom Dabar bio je u vlasti obitelji Sankovića, a nakon njihove političke propasti 1404. godine, prelazi Kosačama. U kasnijoj srednjovjekovnoj fazi izgrađeno je utvrđeno podgrađe opasano bedemima i branjeno s tri kule, dvije ovalne na zapadu i jedna pravokutnog tlocrta na južnoj strani. Unutar podgrađa očuvani su dijelovi nekih zgrada. Sigurno je ovo podgrađe bilo gusto izgrađeno, većim dijelom sa zgradama od drveta. One su služile za stanovanje i u gospodarske svrhe. Utvrđenje Koštuna predstavlja rijedak primjer utvrde koja je živjela i dograđivala se od vremena kasne antike do vremena osmanske uprave. Opis. Tvrđava je građena u jednoj epohi i nije više pregrađivana i popravljana. Njezine približne dimenzije su: dužina 160 m, različite širine od 25 m na istočnom kraju, 38 m na zapadnom, a u sredini 50 m. Zidovi su prosječne debljine oko 1,6 m. U tvrđavu se ulazilo između dvije kule na zapadnom zidu. Veličina kula je bila 7x8 m. Unutrašnjost kula je bila manja, dužine stranica oko 5,5 m. Ostaci jedne male uvučene kule su uz južni zid. Od jugozapadnog ugla spuštao se još jedan obrambeni zid, od kojeg se i danas vide dijelovi u dužini od oko 40-ak m. Istočna i sjeverna padina su stjenovite, skoro nepristupačne i spuštaju se u oko 150-200 m duboki kanjon Radimlje. Na sredini sjevernog perimetralnog bedema, koji je nepristupačan, izgrađen je sklop građevina sličan antičkom kastrumu. Zidovi su obloženi kamenim pločama, tj. relativno pravilno i grubo oklesanim kamenom. U unutrašnjosti tvrđave nalaze se ostaci građevina, građenih po sistemu opus spicatum (riblje kosti) od manjeg kamenja i puno žbuke koja se sastojala od kamena vapnenca i žbuke sa dodatkom pijeska i šljunka. U kulama uz zapadni zid i okolo njih nailazi se na mnogo krovnog materijala (tegulae), znači da su građevine bile njime pokrivene. Tvrđava je 2004. Godine proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. IZVORI I LITERATURA Tvrđava Koštun. Wikipedija (bs) Povijesno područje – Stari grad Koštun (Koštur) u Dabrici, općina Berkovići. Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (Sjednica održana od 4.-10.5.2004). (HTML) BASLER, Đuro: Koštur. Arheološki leksikon. Tom III, str. 184. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1988. H.S.: Dabrica / Još se osjeća miris legende o starom Koštunu i naopako potkovanim konjima. Radio Sarajevo, 1.12.2021. POPOVIĆ, S. Marko: Dabrica i grad Koštun (Koštur). Bos. Vila IV, 1889. Sarajevo (ćirilica) (HTML) 
Tlocrt starog grada Koštuna
|
Kule na ulazu u grad na zapadnom dijelu
Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika; pristupljeno 9.4.2022. 
Dijelovi zapadnog grebena
Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika; pristupljeno 9.4.2022. MTB: Obilazak starog grada Koštur (Koštun) u Dabrici
Autor: Sarafanje Datum objave: 27.2.2023. Opis. Obilazak starog grada Koštun ili Koštur u Dabrici. Na ovu turu sam se odlučio da vozim iz Mostara da bi pored planiranog obilaska starog grada Koštur testirao novo biciklo. Iz Mostara magistralnim putem vozim do Blagaja, gdje se odvajam prema Vranjevićima. Tu me čeka uspon od nekih 7km i 600m uspona. Prolazeći kroz Vranjeviće, Gornje Vranjeviće, Gološe i Čomore dolazim do Veline gomile, gdje pravim kratku pauzu, a zatim nastavljam prema Kamenoj. Od Kamene se spuštam makadamskim putem do Šćepan krsta, i da ne bi kružio okolo i ulazio u selo, odvajam se nedavno probijenim putem u Dabricu. Put je u lošem stanju, ali se s biciklom može spustiti bez problema. Na kraju ovog makadamskog puta izlazim kod džamije Sefer-age Begovića, koja je ujedno jedan od dva nacionalna spomenika u Dabrici. Inače, džamija u Dabrici je jedna od najstarijih u istočnoj Hercegovini i specifična je po munari jedinstvenoj osmanskoj arhitekturi, u obliku sahat-kule. Tu dosipam vodu, te nastavljam dalje vožnju kroz Dabricu. U ovo doba godine Dabrica je puna potočića, pa je samim tim milina prolaziti kroz nju. Prije samog uspona do Koštura sam odlučio da svratim do jezera i drago mi je da jesam. Boja jezera je nevjerovatna. Do sada sam obilazio jezero nekoliko puta, ali nikada me nije dočekala ovakva, tirkizna, boja jezera. Tu pravim kratku pauzu da snimim dronom jezero, te lagano nastavljam prema starog gradu Koštur. Poslije starog rudnika boksita, na prvoj raskrsnici skrećem lijevo i nastavljam kratko makadamskim putem, dokle je bilo puta. Tu ostavljam biciklo i nastavljam dalje pješke. Put do Koštura je zarastao i nije markiran, tako da sam pratio gps trek koji sam detaljno razradio par dana prije. Srećom, nisko raslinje nije toliko gusto, tako da se moglo prolaziti relativno brzo i bez većih problema. Pred samim starim gradom se nalazio jarak, koji je sada zarastao niskim raslinjem i dračom. Na tom dijelu se moralo probijati, ali srećom to je bilo nekih dvadesetak metara. Gledajući snimke dronom kasnije, izgleda da bi se moglo skroz zaobići ovaj jarak, ali nisam siguran. Napokon dolazim do starog grada Koštur i lokacija me ostavila bez riječi. Još uvijek se mogu vidjeti ostaci zidova i kula koje su krasile grad. Sa sjevero-istočne, istočne i jugo-istočne strane grada se nalazi kanjon rijeke Radimlje, koji je dubok najmanje stotinjak metara tako da je služio kao prirodni obrambeni mehanizam, a i pogled prema kanjonu je nešto fenomenalno. S južne strane se nalazi planina Hrgud. Uostalom, ostatke grada možete vidjeti u videu, pogotovo se dobro vide konture grada na snimcima dronom. Stari grad Koštur je drugi nacionalni spomenik u Dabrici, a zanimljivo je da Koštun predstavlja rijedak primjer utvrde koja je živjela i dograđivala se od vremena kasne antike do vremena osmanske uprave. Nakon detaljnog obilaska, pravim dužu pauzu za kafu, te krećem nazad prema biciklu. Prvo sam u planu imao da obiđem i gradinu iznad Ljubljenice, ali za to nisam imao dovoljno vremena, s obzirom da bi me mrak uhvatio u povratku. Nazar u Mostar se vraćam preko Ljubljenice, Hodova, Rotimlje, Hodbine, Bune i Ortiješa. Ovaj zadnji dio puta cestom od Hodova do Mostara me fizički iscrpio, tako da je bajk savršen na makadamu, ali po asfaltu je pretežak za voziti. Morat ću staviti tanje gume :) Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/855... GPX trek: https://www.wikiloc.com/mountain-biki... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ |
Buna
|
Pobjeda ekologa: Nakon 10 godina poništena koncesija za hidroelektranu na Neretvi IZVOR Hina, 10.7.2024. Vlada županije sa sjedištem u Mostaru poništila je ranije izdanu koncesijsku dozvolu za izgradnju dviju minihidroelektrana na rijeci Neretvi, čime je okončana desetogodišnja bitka za očuvanje jedinstvenog prirodnog fenomena kanala i spriječeno narušavanje biljnog i životinjskog svijeta. Na mjestu gdje se Buna ulijeva u rijeku Neretvu, južno od Mostara, tisućljetnim prirodnim procesima nastali su sedreni vodopadi te se stvorilo više kanala u rijeci dužine 850 metara, koje se naziva Bunskim kanalima. Ovaj je fenomen primjetan u mjesecima kada je manji vodostaj Neretve te ima izniman znanstveni značaj i potencijal u različitim područjima istraživanja. Bunski kanali predstavljaju i značajan prirodni turistički potencijal. Upravo na tome mjestu je deset godina ranije vlada Hercegovačko-neretvanske županije dodijelila koncesiju za izgradnju dviju minihidroelektrana Buna 1 i Buna 2. Nakon toga uslijedili su prosvjedi više ekoloških udruženja iz Mostara koja su se od 2014. borila za očuvanje Bunskih kanala kao zaštićenog spomenika prirode. Potporu su im u tome pružili brojna udruženja iz BiH i susjednih zemalja, ugledni svjetski aktivisti te oporbeni političari u Mostaru i Hercegovini. Oni su upozoravali kako bi se izgradnjom minihidroelektrana uništio prirodni fenomen kanala te nanijela šteta biljnom i životinjskom svijetu u dolini rijeke Neretve. Ta je aktivistička i pravna bitka okončana danas, nakon što je na sjednici vlade Hercegovačko-neretvanske županije poništena koncesijska dozvola za izgradnju ovog elektroenergetskog objekta. U međuvremenu su i vlasti u Mostaru izbrisale dvije minihidroelektrane iz svog Prostornoga plana. |
Praktično
IZVORI I LITERATURA
BENCEK, Ivana: Razvoj rudarskih radova na eksploatacijskom polju "Rudine". Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2013. (INFO)
MARIĆ, Marinko: Stanovništvo i rodovi naselja župe Stjepan Krst od 1468. godine do kraja 20. stoljeća. Župa Stjepan Krst (1974.-2014.) (PDF)
H.S.: Dabrica / Još se osjeća miris legende o starom Koštunu i naopako potkovanim konjima. Radio Sarajevo, 1.12.2019.
- Opis. U diplomskom radu razmatra se područje arhitektonsko-građevnog kamena eksploatacijskog polja "Rudine!", koje se nalazi u blizini sela Brštanik na području općine Berkovići. Temeljem geološke prospekcije, postojećih bušotinskih profila terena te probnih zasjeka pokazalo se da postoji potencijalno ležište kvalitetnog arhitektonsko-građevnog kamena. U diplomskom radu opisan je koncept razvoja površinskog kopa i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena koja će se odvijati u dva smjera istok zapad ili zapad-istok te okomito na prvi smjer od središta otvorenih etaža prema sjeveru. Izrađen je triangulacijski model terena i ležišta korištenjem programa za grafičku obradu podataka "Bentley MicroStation" i "InRoads Site".
MARIĆ, Marinko: Stanovništvo i rodovi naselja župe Stjepan Krst od 1468. godine do kraja 20. stoljeća. Župa Stjepan Krst (1974.-2014.) (PDF)
- Opis. Članak obrađuje stanovništvo na području današnje župe Stjepan Krst, od dolaska Osmanlija pa do kraja 20. stoljeća. Na temelju arhivskih vrela, osmanskih deftera, crkvenih matica, ostalih vrela te službenih popisa stanovništva utvrđeno je brojčano stanje tamošnjeg stanovništva kroz čitavo analizirano razdoblje. U drugom dijelu su obrađeni svi katolički rodovi koji su živjeli na području župe. Donesen je pregled njihovih migracijskih pravaca, nastanak roda te je za svaki od njih napravljeno rodoslovno stablo.
H.S.: Dabrica / Još se osjeća miris legende o starom Koštunu i naopako potkovanim konjima. Radio Sarajevo, 1.12.2019.
