|
|
PRIMORSKI POJAS > PLANINE NISKE HERCEGOVINE > Pobrđe "Brstaničke visoravni"
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Savina gradina, 764 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.1770, 17.9509
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Savina gradina, 764 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.1770, 17.9509
O planini
|
|
UvodBrštanik, odn. Brštanska visoravan je brdska visoravni između Rotimlje, Hodova, Ljubljenice i Stjepan Krsta, s juga i istoka omeđeno kanjonom rijeke Radimlje, na sjeverozapadu rijekama Buna, Bunica u Mostarskom i Malom polju te Hodimskim potokom. Prema jugozapadu se na Brštansku visoravan nadovezuje niža Dubravska visoravan.
ENGLISH SUMMARY: Brštanik Highland
- 
Pogled s Dubravske prema višoj Brštanskoj visoravni
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: -  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Brštanska visoravan, prostorni pogled iz smjera istoka
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Brštanska visoravan, prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
O planini
Brštanik
|
Brštanik je naselje u općini Berkovići koja pripada entitetu Republika Srpska. Brštanik se do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma (1995.) nalazio u sastavu općine Stolac. Samo je mali dio područja nekadašnje mjesne zajednice Brštanik (dio Donjeg Brštanika) ostao u općini Stolac (Federacija Bosne i Hercegovine). Na popisu stanovništva 1991. u naselju Brštanik živjelo je 186 stanovnika (od toga Hrvati 183 i ostali 3). Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u dijelu naselja koje danas pripada općini Berkovići živi samo jedan Hrvat, a u dijelu koji propada općini Stoca ne živi nitko nitko.
Brštanik je bio središte istoimene mjesne zajednice koja je obuhvaćala prostor Donjeg i Gornjeg Brštanika, Šćepan Krsta i Ljubljenice. Tu se nalazila i četverogodišnja škola koju su pohađala djeca iz navedenih naselja. U Stanju duša iz 1792. godine don Grgo Matušković ovdje je popisao 41 osobu i to iz roda Marića, Puljića, Ančića i Popovaca. Prema šematizmu katoličke crkve iz 1864. godine ovdje je živjelo 11 obitelji, a 1869. godine 12. 1941. godine ovdje su živjele 32 obitelji s 268 članova, a 1991. godine 31 obitelj sa 131 članom, iz čega se može zaključiti da su Drugi svjetski rat i poratno iseljavanje prepolovili ovo mjesto. Tijekom tog perioda odselile su mnoge obitelji na razne strane svijeta, najviše u Slavoniju. Tijekom Drugog svjetskog rata s Donjeg Brštanika je nastradalo 37 osoba. Mnogo je mladih je prošlo Križni put s kojega se većina nije vratila, niti se ikad saznalo za njihovu sudbinu. Kao što je teško stradalo u 2. svjetskom ratu, tako je ovo mjesto stradalo tijekom rata u BiH (1992. – 1995.). Brštanik, kao i ostala mjesta župe Stjepan Krst, okupirala je Vojska RS u travnju/aprilu 1992. godine, a padom Tasovčića i Klepaca VRS ovdje postavlja prve crte obrane, odakle kontrolira cijeli kraj do Stoca, Čapljine i Metkovića. Prilikom povlačenja iz pravca Čapljine ubijen je pok. Đuro Obradović, a u selu je ostalo i 8 nepokretnih starica, od kojih se ni danas za njih šest ništa ne zna. |
Dabrica
Selo Dabrica ne nalazi se na Brštanskoj visoravni, no ovdje je naselje opisano jer se na na jednom od rubih grebena Brštanske visoravni, ali također i na području naselja Dabrie nalazi stari grad Koštun.
|
Dabrica se nalazi između planina Snježnice (1262 m) na sjeveru i Hrguda (1100 m) na jugu. Poslije rata 1992.-1995. godine proširen je makadamski put iz sela Potkoma u Dabarskom polju ka Dabrici. Iz Stoca se preko Hodova, i iz Mostara preko Bune i Trijebnja također može stići do Dabrice. Samo selo Dabrica dijeli se na šest raštrkanih mahala ili zaseoka. Na zapadnoj strani su Bračići, Maričin Gaj, zatim Brijeg i Miljanovica, dok su na istočnoj strani zaseoci Dabrica i Šćepan Krst. Zaselak Dabrica nalazi se u malom krškom polju nadmorske visine oko 500 m. S istočne strane je duboko usječen kanjon Radimlje. U istočnom predjelu zaseoka, iznad kanjona Radimlje, uzdiže se stjenovito brdo na čijem se vrhu nalazi grad Koštun (Koštur), vjerojatno sagrađen u 6. stoljeću, u doba borbi cara Justinijana s Gotima. Ispod grada je bio rudnik boksitne rude.
Osim Koštuna, Dabrica je bogata arheološkim nalazištima koja svjedoče o naseljenosti Dabrice u dalekoj prošlosti. Tu je pronađen rimski novac cara Marka Aurelija (vladao 161.-169. god.). U pećini Kuriječa otkriven je zid u malteru, a pronađeno je i rimske provincijalne keramike i stakla. Na dijelu sela zvanom Crkvine nalazi se velika nekropola stećaka sa 168 stećaka, a na lokalitetu Brijeg još jedna manja nekropola. U Bračićima postoji nekropola s 33 stećka i kamenolomom, a u Koritniku sa 14 stećaka (Marić, Humski zbornik, 2014.). |
Katollička župa Stjepan Krst se sastoji od pet naselja, Stjepan Krst, Gornji Brštanik, Donji Brštanik, Ljubljenica i Dabrica te zaseoka Borićevina. Dabrica je najudaljenije selo župe Stjepan Krst. Dok su ostala četiri sela prije rata u BiH činila jednu mjesnu zajednicu (MZ Brštanik), Dabrica je činila zasebnu (MZ Dabrica).
Dabrica je, također, imala i zasebnu školu dok su sva ostala naselja te župe imala zajedničku školu na Donjem Brštaniku. IZVOR Matea Maslać, Stolac Dragana Pop: Dabrica. U: Humski zbornik XV - Župa Stjepan Krst (1974.-2014.) / prigodom 40-godišnjice osnutka. Priredio: dr. sc. Marinko Marić. Stolac-Neum-Dubrovnik, 2014.
|
Stari grad Koštun (Koštur) KOORDINATE 43.1468648,18.0166148
|
Tvrđava Koštun (Koštur, Kastrum) je utvrđenje nastalo u doba Justinijana I, u Dabrici u općini Berkovići.
Lokacija. Stari grad Koštun (Koštur) nalazi se na obloj glavici istočno od sela Dabrice, koja leži oko 12 kilometara sjeverozapadno od Stoca. Podno grada, 150-200 metara dubokim kanjonom protječe rijeka Radimlja, što se južno od Stoca ulijeva u Bregavu, lijevu pritoku Neretve. Dabrica obuhvaća kraj sjeverozapadno od Dabarskog polja, između planina Snježnice (1262 m) na sjeveru i Hrguda (1100 m) na jugu. Od Dabarskog polja predio Dabrice dijeli planina Kom, visoka oko 900 m. Tvrđava je na lokalitetu Gradina. Gradu se iz zaseoka Dabrice može pristupiti samo sa zapadne strane. Povijest. Unutar zidina Koštuna nađena je keramika iz brončanog i željeznog doba što govori da je na istom mjestu bila prapovijesna gradina s kraja II. i iz I. tisućljeća prije naše ere. Na lokalitetu Gradina su, uz prapovijesnu gradinu, pronađeni i tumuli. O gradu Koštunu nema neposrednih podataka. Ne zna se pouzdano ni kada je izgrađen, niti kada je napušten. Na njegovim ostacima nisu primijećene nikakve pregradnje i popravke, tako da on predstavlja jedinstvenu cjelinu. U prapovijesti je ovaj predjel bio rubno područje koje je naseljavalo ilirsko pleme Daorsi, a u rimsko doba pripadalo je široj regiji čiji je centar bio municipium Diluntum - na području Stoca. Gradnju Koštuna moguće je datirati u 6. stoljeće, oko 535. godine. U to vrijeme, nakon pada Zapadnog Rimskog carstva, područje Bosne i Hercegovine bilo je u sastavu kraljevstva Istočnih Gota. Te godine, Justinijan I, car Istočnog rimskog carstva počeo je obnovu Rimskog carstva, pa je počeo dvadesetogodišnji rat protiv Istočnih Gota. Najprije je zauzeo dio provincije Dalmacije u koji su pripadali i krajevi BiH. Time su ti predjeli ponovno ušli u sklop rimske zajednice i priznavali su jedinog legitimnog cara sa sjedištem u Carigradu. Uslijedila je velika izgradnja strategijskih punktova: Biograd i Lisičići kod Konjica, Stari grad Blagaj, u Stocu i u Biogracima kod Širokog Brijega, i među kojima je i Koštur u Dabrici. Pored Koštuna vodio je srednjovjekovni put iz Stoca u Nevesinje, te se spominje i u povijesnim izvorima u vezi prolaska trgovaca ili pljački karavana. Sa župom Dabar bio je u vlasti obitelji Sankovića, a nakon njihove političke propasti 1404. godine, prelazi Kosačama. U kasnijoj srednjovjekovnoj fazi izgrađeno je utvrđeno podgrađe opasano bedemima i branjeno s tri kule, dvije ovalne na zapadu i jedna pravokutnog tlocrta na južnoj strani. Unutar podgrađa očuvani su dijelovi nekih zgrada. Sigurno je ovo podgrađe bilo gusto izgrađeno, većim dijelom sa zgradama od drveta. One su služile za stanovanje i u gospodarske svrhe. Utvrđenje Koštuna predstavlja rijedak primjer utvrde koja je živjela i dograđivala se od vremena kasne antike do vremena osmanske uprave. Opis. Tvrđava je građena u jednoj epohi i nije više pregrađivana i popravljana. Njezine približne dimenzije su: dužina 160 m, različite širine od 25 m na istočnom kraju, 38 m na zapadnom, a u sredini 50 m. Zidovi su prosječne debljine oko 1,6 m. U tvrđavu se ulazilo između dvije kule na zapadnom zidu. Veličina kula je bila 7x8 m. Unutrašnjost kula je bila manja, dužine stranica oko 5,5 m. Ostaci jedne male uvučene kule su uz južni zid. Od jugozapadnog ugla spuštao se još jedan obrambeni zid, od kojeg se i danas vide dijelovi u dužini od oko 40-ak m. Istočna i sjeverna padina su stjenovite, skoro nepristupačne i spuštaju se u oko 150-200 m duboki kanjon Radimlje. Na sredini sjevernog perimetralnog bedema, koji je nepristupačan, izgrađen je sklop građevina sličan antičkom kastrumu. Zidovi su obloženi kamenim pločama, tj. relativno pravilno i grubo oklesanim kamenom. U unutrašnjosti tvrđave nalaze se ostaci građevina, građenih po sistemu opus spicatum (riblje kosti) od manjeg kamenja i puno žbuke koja se sastojala od kamena vapnenca i žbuke sa dodatkom pijeska i šljunka. U kulama uz zapadni zid i okolo njih nailazi se na mnogo krovnog materijala (tegulae), znači da su građevine bile njime pokrivene. Tvrđava je 2004. Godine proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. IZVORI I LITERATURA Tvrđava Koštun. Wikipedija (bs) Povijesno područje – Stari grad Koštun (Koštur) u Dabrici, općina Berkovići. Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (Sjednica održana od 4.-10.5.2004). (HTML) BASLER, Đuro: Koštur. Arheološki leksikon. Tom III, str. 184. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1988. H.S.: Dabrica / Još se osjeća miris legende o starom Koštunu i naopako potkovanim konjima. Radio Sarajevo, 1.12.2021. POPOVIĆ, S. Marko: Dabrica i grad Koštun (Koštur). Bos. Vila IV, 1889. Sarajevo (ćirilica) (HTML) |
Tlocrt starog grada Koštuna
Kule na ulazu u grad na zapadnom dijelu
Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika; pristupljeno 9.4.2022. 
Dijelovi zapadnog grebena
Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika; pristupljeno 9.4.2022. |
Praktično
IZVORI I LITERATURA
BENCEK, Ivana: Razvoj rudarskih radova na eksploatacijskom polju "Rudine". Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2013. (INFO)
MARIĆ, Marinko: Stanovništvo i rodovi naselja župe Stjepan Krst od 1468. godine do kraja 20. stoljeća. Župa Stjepan Krst (1974.-2014.) (PDF)
H.S.: Dabrica / Još se osjeća miris legende o starom Koštunu i naopako potkovanim konjima. Radio Sarajevo, 1.12.2019.
- Opis. U diplomskom radu razmatra se područje arhitektonsko-građevnog kamena eksploatacijskog polja "Rudine!", koje se nalazi u blizini sela Brštanik na području općine Berkovići. Temeljem geološke prospekcije, postojećih bušotinskih profila terena te probnih zasjeka pokazalo se da postoji potencijalno ležište kvalitetnog arhitektonsko-građevnog kamena. U diplomskom radu opisan je koncept razvoja površinskog kopa i eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena koja će se odvijati u dva smjera istok zapad ili zapad-istok te okomito na prvi smjer od središta otvorenih etaža prema sjeveru. Izrađen je triangulacijski model terena i ležišta korištenjem programa za grafičku obradu podataka "Bentley MicroStation" i "InRoads Site".
MARIĆ, Marinko: Stanovništvo i rodovi naselja župe Stjepan Krst od 1468. godine do kraja 20. stoljeća. Župa Stjepan Krst (1974.-2014.) (PDF)
- Opis. Članak obrađuje stanovništvo na području današnje župe Stjepan Krst, od dolaska Osmanlija pa do kraja 20. stoljeća. Na temelju arhivskih vrela, osmanskih deftera, crkvenih matica, ostalih vrela te službenih popisa stanovništva utvrđeno je brojčano stanje tamošnjeg stanovništva kroz čitavo analizirano razdoblje. U drugom dijelu su obrađeni svi katolički rodovi koji su živjeli na području župe. Donesen je pregled njihovih migracijskih pravaca, nastanak roda te je za svaki od njih napravljeno rodoslovno stablo.
H.S.: Dabrica / Još se osjeća miris legende o starom Koštunu i naopako potkovanim konjima. Radio Sarajevo, 1.12.2019.
