|
|
PRIMORSKI POJAS > PODRUČJE SJEVERNOG JADRANA > PLANINE ISTRE I PODRUČJE KRASA > Vinodolsko primorsko bilo
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Drenin, 381 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.1736, 14.7279
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Drenin, 381 m
Koordinate najvišeg vrha: 45.1736, 14.7279
O planini
|
|
UvodVinodolsko primorsko bȉlo je nisko vapnenačko bȉlo koje se diže iznad obale Vinodolskog kanala i istovremeno ga odvaja od uske flišne udoline Vinodola (Vinodolska udolina, odn. Vinodolska kotlina) u unutrašnjosti, udoline koja je nastala spuštanjem terena duž rasjeda. Ovo bilo ima klasični dinarski smjer pružanja: sjeverozapad-jugoistok.
Sjeveroistočnim dijelom Vinodola teče rijeka Dubračina, a jugoistočnim Suha Ričina. Dubračina, koja je inače površinski nastavak ponornice Ličanke (Fužinarka), probila je ovo vapnenačko bilo kratkom uskom dolinom strmih padina, nakon koje utječe u more kod grada Crikvenice. Na taj način Dubračina dijeli izduženi Vinodolsko primorsko bilo na dva dijela sjeverni (odn. sjeverozapadni) i južni (jugoistočni). ENGLISH SUMMARY: Vinodol´s Coastal Ridge
The Vinodol coastal ridge is a low limestone ridge that rises above the banks of the Vinodol Channel and at the same time separates it from the narrow flysch valley of Vinodol (Vinodol Valley) in the interior, a valley created by lowering the terrain along faults. This either has the classic Dinaric direction of provision: northwest-southeast. The river Dubračina flows through the northeastern part of Vinodol, and Suha Ričina from the southeastern part. Dubračina, which is otherwise the surface extension of the Ličanka (Fužinarka) sinkhole, broke through this limestone ridge with a short gorge, after which it flows into the sea near the town of Crikvenica. In this way, Dubračina divides the elongated Vinodol coastal ridge into two parts, northern (ie northwestern) and southern (southeastern). |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj na području Vinodolskog primorskog bila
Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS
Sjeverni dio bila - brdo Haladin
Mižolovo, 301 m
Škabac, 307 m
Beč, 319 m
Kota 315
Velika Stražnica, 296 m
Kota 277
Gračišće, 289 m
Benić kuk, 286 m
Travica, 307 m
Kuš, 332 m
Kota 338
Kota 345
Kravlje, 337,3 m
Vrh Soplja, 349 m
Kuk, 358 m
Kota, 339 m
Obla, 334 m
Škabac, 307 m
Beč, 319 m
Kota 315
Velika Stražnica, 296 m
Kota 277
Gračišće, 289 m
Benić kuk, 286 m
Travica, 307 m
Kuš, 332 m
Kota 338
Kota 345
Kravlje, 337,3 m
Vrh Soplja, 349 m
Kuk, 358 m
Kota, 339 m
Obla, 334 m
Južni dio bila - brda Garavin, Zagori i
Brdo Gavarin
Donja strana - Zagori
Osap
- Kotor, 171 m
- Drenin, 381 m
- Grohotnica, 330,3 m
- Sipalj, 292
Donja strana - Zagori
- Sveti Juraj, 255 m
- Vranicina, 180 m
- Zagori vrh, 125 m
Osap
- Osap, 104 m
Vinodolsko primorsko bilo, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Vinodolsko primorsko bilo, reljefna karta
Izvor: Elastic Terrain Map, 2021.
Izvor: Elastic Terrain Map, 2021.
Vinodolsko primorsko bilo - sjeverni dio, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Vinodolsko primorsko bilo - južni dio, prostorni pogled
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
Po planini i po kraju
SJEVERNI DIO
Gradina Badanj
|
|
JUŽNI DIO
Sveti Mikula
Crkva sv. Jurja
|
|
Zagori
Zagorska peć (Novljanska peć) KOORDINATE 45.13242, 14.77103
|
Špilja Zagorska peć nalazi se u neposrednoj blizini Novog Vinodolskog, uz samu Jadransku magistralu. Prilaz do špilje skriven je gustom mediteranskm vegetacijom. Dublje u unutrašnjosti špilje nalazi se kolonija šišmiša, u dvorani koju od ostatka špilje dijeli kamenje koje se spušta sa stopa i uzdiže s poda, i do koje se može stići tek uz provlačenje. Zagorska peć je važno stanište za čak 6 vrsta šišmiša (jedna od vrsta je veliki šišmiš, Myotis myotis) u Primorsko-goranskoj županiji te kao takva zaštićena kao Natura 2000 lokalitet. Dimenzije ulaza u špilju su: 18x6 m. Njezina duljina je 135 m, a dubina 45 m.
Godine 2000. evidentirano je onečišćenje špilje. Godine 2022. je ona očišćena (izvađeno je 5-6 kubika otpada, po sastavu većinom komunalnog i glomaznog, uz veliku količinu stakla i boca). |
Položaj Zagorske špilje
Izvor: Projekt "Čisto podzemlje" |
BRDO OSAP
Osap je prvotni naziv poluotoka između uvale Lišanj i Porta, kasnijeg naziva Fratarska Glavica ili Glavica. Brdo nad Novim, današnjeg naziva Osap, nazivalo se Veli Osap, Osep ili Ospeč/Ospač.
VINODOLSKOM UDOLINOM
|
Crikvenica MTB | Dubračina | Tribaljsko jezero | Kaštel Drivenik
Datum objave: 21.4.2022. Autor: Molany Opis. Predivna vožnja MTB-om od Crikvenice uz rijeku Dubračinu preko Tribaljskog jezera do Kaštela Drivenik. Staza nije zahtjevna jer ide lagano uzbrdo cijelim dijelom rijeke skroz do jezera, jedino je zadnji dio oko 2km po asfaltnoj cesti malo strmiji do dvorca. |
Po planini i po kraju
IZVORI I LITERATURA
DORIČIĆ, Jasna: Zaštićeno područje naselja Kotor Analiza postojećeg stanja i prijedlog moguće revitalizacije. Stručni rad. Vinodolski zbornik : godišnjak za gospodarstvo-turizam, povijesnu i kulturnu baštinu, ekologiju i promicanje ljudskog stvaralaštva , Vol. No. 15, 2014. (PDF)
- Sažetak. Zaštićeno područje naselja Kotor bila je tema diplomskog rada autorice pod naslovom "Revitalizacija zaštićenog područja naselja Kotor" pri Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, unutar kolegija Obnova graditeljskog nasljeđa (mentor mr. sc. Olga Magaš, dipl. ing. arh.). U ovome članku prezentiran je samo dio predmetnoga rada.Rad se bavi analizom povijesne poluurbane cjeline naselja Kotor koje ima svojstvo kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 1975. i 2006. godine, a koncipiran je u dvije cjeline. U prvoj je obrađen povijesni razvoj i analiza postojećeg stanja, dok je u drugome dijelu, temeljem konzervatorskih smjernica i kartografskih analiza, predložena moguća revitalizacija naselja uz smjernice kojih bi se trebalo pridržavati. Kao podloga za izradu snimka postojećeg stanja korišten je jedan arhitektonski snimak naselja iz 1986. godine kojeg je autorica prenijela u digitalni vektorski sustav. Za izradu novog stanja kao podloga je korišten vektorski katastar. Obrađeni su dostupni pisani, grafički i kartografski izvori korišteni za analizu zaštićene poluurbane cjeline naselja Kotor kao i njegove bliže okolice. Na temelju prikupljenih podataka kao i detaljnog terenskog obilaska i verifikacija izmjera, izrađen je snimak postojećeg stanja tlocrta svih objekata u mjerilu 1:200. Za svaku građevinu je izrađena identifikacijska kartica u kojoj su obrađeni sljedeći elementi: položaj u naselju, osnovni podatci o građevini, opis tipologije gradnje, ocjena očuvanosti, tlocrti objekta te je sve popraćeno fotografskim prikazom, kako povijesnim tako i recentnim.
- Sažetak. U ovom je radu provedena hidrološka analiza vodnih pojava na području sliva Dubračine. Analiza je provedena na način da su uz standardne hidrološke metode korištene i obrade prostornih podloga uporabom GIS-tehnologije. Dubračina je glavni vodotok kojim otječu vode središnjeg dijela Vinodolske doline, a u more se ulijeva u Crikvenici. Sliv ima posebne prirodne i kulturne vrijednosti, pa veliki dio sliva čini područje obuhvaćeno Prostornim planom područja posebnih obilježja Vinodolske doline (2004). U slivu se nalazi i najveće aktivno klizište u Hrvatskoj (Slani potok), pa je to područje na kome je upravo ove godine započela priprema za realizaciju međunarodnog hrvatsko-japanskog projekta Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj. Ovaj je rad mali uvodni dio u hidrološku problematiku analiziranog područja. Na hidrologiju u slivu Dubračine velik utjecaj imaju hidroelektrana Vinodol i akumulacija Donji bazen, koje su promijenile prirodni režim otjecanja na velikom dijelu sliva iz razloga što se u sliv Dubračine objektima HE dovode vode s područja Gorskog kotara (iz sliva Ličanke i Lokvarke). U radu su analizirani i raspoloživi meteorološki podaci sa meteorološke postaje Crikvenica. Njen je rad značajan zbog raspoloživog niza podataka o oborinama i temperaturama zraka duljeg od 100 godina, po čemu je to stanica s najduljim nizom mjerenja na hrvatskoj obali. U ovom radu također su analizirana mjerenja i s hidroloških stanica u slivu. Danas se aktivne stanice nalaze na vodotoku Dubračina, to su Kučani, Most Tribalj i Crikvenica, stanica HE NT Tribalj koja prati rad hidroelektrane Vinodol.
Vinodol - Planinarske staze i šetnice (PDF)
