|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Čabulja > Jastrebinka
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Jastrebinka, 1138 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3948, 17.7258
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Jastrebinka, 1138 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3948, 17.7258
O planini
|
|
UvodJastrebinka je izduženi brdski greben sjeverozapadno od Mostara koji se izdiže sa visoravni Bile. Jedno je od brda koje okružuju Mostarsku kotlinu. Proteže se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok. U širem smislu, dio je jugoistočnog pobrđa planine Čabulje.
Na vrhu se nalazi telekomunikacijski toranj. Na visoravni Bile obitavaju krda divljih konja. ENGLISH SUMMARY: Jastrebinka (Bile)Jastrebinka is an elongated mountain ridge northwest of Mostar that rises from the Bile plateau. It is also one of the hills that surround the Mostar valley. It stretches in the Dinaric direction northwest-southeast. In a broader sense, it is part of the southeastern hills of the Čabulja mountain. At the top is a telecommunications tower. Herds of wild horses live on the Bile plateau. |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Bila (Jastrebinke)
Oglašavajte ovdje:
|
Po planini i po kraju
JASTREBINKA
Jastrebinka, prostorni pogled; pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2021. 
Jastrebinka, prostorni pogled; pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: Google Earth, 2021. 
Jastrebinka, prostorni pogled; pogled iz smjera sjeverozapada
Izvor: Google Earth, 2021. Usponi na vrh Jastrebinku
Uspon na Jastrebinku iz Goranaca Uspon kreće od lokacije Pod Jelom (konoba "Goranci") (670-680 m n.v.) u Gorancima-Staro Selo, koji su 15-ak km udaljeni od Mostara. Prvi dio uspona (50 min do 1 h) vodi preko Parka "Doline" u Gorancima do goranačke Gradine (886 m n.v.), kroz šumarke graba i jasena. Ovaj dio uspona je strmiji i uređeniji. Nastavak staze od Gradine do vrha je manje strm, no slabije označen. Taj dio staze vodi po pretežito zatravnjenom terenu, koji omogućuje lakšu orijentaciju (vidjlivost). Orijentir za uspon su vis s križem, i potom onaj s relejom - na najvišem vrhu. Od Gradine do Križa ima također oko 50 minuta hoda, a za uspon posljednjeg dijela, od Križa do vrha Jastrebinke (releja) potrebno je oko 40-50 min. Na dijelu staze od Gradine prema Križu, nalazi se "Mrkonjina" čatrnja s pitkom vodom. Radi se o starijoj gradnji s karakterističnim ćemerom (svodom) i kamenim vratnicama (lok. vratnjice). S Jastrebinke se pruža pogled na masive Prenja (sjeveroistok), Veleži (istok), Čabulje i dijelove Čvrsnice (na sjeveru). U smjeru juga i jugozapada vidi se polje Mostarsko blato. Ukupna visinska razlika iznosi oko 470 m. Uspon je srednje zahtjevan. Ukupno vrijeme uspona iznosi oko 2 do 2 i pol sata, a spusta oko sat i pol. IZVOR Dragan, Mostar / Midhat: Izlet na Jastrebinku (Bile) Planinarenje.ba, 28.10.2019. Uspon iz Malih Bila Od Misišta u Malim Bilima do Jastrebinke ima nešto više od sat vremena uspona. |
Na Bilima, dokumentarni film
Datum objave: 27.11.2014. Proizvodnja: BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine Opis: Makro lokacija – Planina Čabulja. Mikro lokalitet – Visoravan Bili, 1130 metara iznad mora. Prvo je bilo šest konja, a danas 156, manje-više, broj im je promjenjiv zbog vukova. Samo godine 2014. vukovi su otamanili 36 ždrijebadi, a neljudi ubili nekoliko konja, među kojima i jednu kobilu sa ždrijebetom u utrobi… Marijo Bošnjak, voli konje sa Bila i brine se o njima. Adnan Hatić, rok muzičar, snima svoj prvi film – Konji na Bilima. Ivan Andrić, globtroter i vrsni fotograf, napušta lavove i krokodile zbog konja sa Bila. Irma Isak i Renato Kristić, otkrivaju novu dimenziju ljepote i slobode. Dinno Kasalo daje sve od sebe da vidite njih na djelu. Jastrebinka 1138mnv
Datum objave: 23.10.2017. Autor: Sarafanje Opis: Jedan izlet na vrh Jastrebinka iznad Goranaca, 1138mnv. Na vrhu se nalazi relej i pogled se pruža na planine Čabulja, Čvrsnica, Prenj i Velež. Pri povratku smo svratili i na vrh Gradina na 886mnv, gdje se pruža pogled na Gorance i pogled je dosta ljepši nego na prvom vrhu. MTB: Crno brdo i Jastrebinka
Datum objave: 26.4.2021. Autor: Sarafanje Opis: Vožnja bajkom na Crno Brdo iznad Mostara. Mostar - Žovnica - Galac - Gornji Polog - Grabova Draga - Bile - Šanci - Jastrebinka - Bile - Goranci - Mostar. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/514... MTB - Mostar - Goranci - Gornji Gradac
Datum objave: 20.12.2019. Autor: Sarafanje Opis: MTB vožnja Mostar - Goranci - Bile - Gornji Gradac - Donji Gradac - Knešpolje - Žovnica i nazad u Mostar. Nažalost snimljen je samo prvi dio ture, jer sam zaboravio rezervne baterije kući. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/293... |
Karta Jastrebinke (Bila), detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000
Bile
|
Bila imaju obilježja visoravni koja se postepeno izdiže od Bogodolske uvale, koja ih razdvaja od glavnog bila Čabulje na sjeveru. Prema jugu i jugozapadu Bila se spuštaju prema Mostarskom blatu, ali je ta padina cijelom njezinom dužinom prelomljena izraženim rasjedom u kojemu se nalaze Grabova draga, kanjon Resnice i Dobrinjska draga.
Najviši vrh Bila je Jastrebinka. Bilama se može doći iz više pravaca: iz smjera Goranaca (krenuti cestom za Bogodol, i na Babaljci kod kipa sv. Ante, skrenuti lijevo za Bile), iz smjera Mostara ili Širokog Brijega (u naselju Provo, kod restorana "Šaškur" skrenuti u smjeru sjevera za Grabovu Dragu) te makadamskom cestom iz smjera Blidinja preko Bogodola. |
MTB - Goranci - Bile - Gornji Gradac - Mostar
Datum objave: 28.5.2019. Autor: Sarafanje Opis: Istraživanje novih puteva bajkom. Ovaj put ruta je bila Mostar - Goranci - Bile - Gornji Gradac - Polog - Žovnica - Mostar. Do Goranaca je bilo vruće, upeklo sunce, ali su se ubrzo navukli oblaci i počela je kiša, koja me je pratila do kraja vožnje. Lijepa ruta uz par veoma lijepih lokacija i prizora. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/239... |
|
Konji na Bilima
Datum objave: 12.5.2014. Postavio: Merak Ba Opis: Slobodni konji na Bilima ...i ovo je BiH |
Dobro jutro Hrvatska - Konji na Bilima
Datum objave: 18.2.2019. Objavio: Goranci online Opis: Prilog sa Bila od 12. veljače 2019. |
NAŠA TV | KONJI NA BILIMA SUOČENI SA ZIMOM
Datum objave: 1.2.2017. Autor: NašaTV službeni kanal Opis: Novinarka: Marlena Trlin Snimatelj: Josip Jelić |
Male Bile - Misište
|
Svetište Misište vjerojatno je najstarije svetište na Bilima, ali i jedno od najstarijih svetišta u Hercegovini. Prema crkvenim zapisima koji datiraju od oko prije 700 godina može se vidjeti da su se od tih starih vremena u Misištu služile Svete mise. Franjevci iz župe Mostarski Gradac su bilježili i kroz povijest pratili razvoj ovoga kraja tako da danas imamo sve zabilježeno u crkvenim knjigama. Mise su ponekad morale održavati tajno uz velik rizik. Svetište se nalazi u jednoj od vrtača nedaleko sela Male Bile. Oko vrtače se nalazi oko 120 cm visok kameni zid. U vrtači se nalaze, obzidane kamenom, stara i nova kapelica sa zvonikom uz koje raste više starih hrastova.
Sveta misa se u Svetištu služi svake godine prve nedjelje iza Petrovdana. Taj je dan ova lokacija središte šireg područja. Toga dana Bile postaju središte ovoga kraja i uz hodočasnike, ovdje dolaze i mnoga kulturno umjetnička društva, gangaši iz okolnih sela i krajeva te konjanici iz konjičkog kluba Goranci. |
|
|
Groblje mira
Groblje mira je veliki grobaljski kompleks i memorijalni centar na Bilima, 15 km kod Mostara. Prema ideji osnivača, zamišljeno je kao "skupno mjesto svih žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata i žrtava ubijenih u vrijeme komunističkog režima". Smješteno je na prostoru nadležnosti rimokatoličke župe Uznesenja BDM u Gorancima. Administrativno se dijelom prostire na području Grada Širokog Brijega (Županija Zapadnohercegovačka), a većim dijelom na području Grada Mostara (Hercegovačko-neretvanska županija). Kompleks se sastoji od polja na kojima se planira postavljanje križeva žrtvama, nalazi plato s kapelicom, kosturnicom i spomen-obilježjem, te potrebna infrastruktura, tj. prometnica između polja s križevima i potrebnim parking mjestima. Zaravni na Bilama dominiraju bijeli križevi s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila. Križevi su poredani u pravilnim crtama. Ispod križeva su posmrtni ostaci poginulih u Drugome svjetskom ratu, kao i ostaci svih žrtava komunističkog režima. Prema idejnom arhitektonskom rješenju gabaritima i izgledom, podsjeća na američko nacionalno groblje Arlington. |
|
Grabova Draga
PROČITAJ VIŠE KVESIĆ, Tomislav: Divlje konje i ljepotu prirode treba iskoristiti i napraviti etnoselo. Večernji list (bh), 15.10.2009.
Bogodol
|
Bogodol je naseljeno mjesto koje administrativno pripada gradu Mostaru.
Zemljopis Sa sjevera Bogodol okružuju obronci planine Čabulje (Kuki, Vilinkosa, Ćavarova kosa, Plesno, Kulica, Trostruke drage), s juga visoravan Bile (Grozdac, Samograd, za Krš), s jugozapada brdo Voštica (ime dolazi od staroslavenske riječi voštok što znači istok, pa su joj vjerojatno Crnčani dali ime jer je njima s istočne strane). Sa zapada je Pavlova Jela (dobila ime po harambaši Pavlu Milanoviću kojeg su Turci ubili i objesili o jeli). S istočne strane je selo Goranci u kojoj je i katolička župna crkva, sa zapadne strane selo Gornji Crnač, s juga sela Gornji Gradac i Gostuša, a sa sjevera selo Gornja Drežnica. Povijest Sredinom 18. stoljeća crnogorske nomadske obitelji Bojanić, pa zatim Ivanišević i Matković doseljavaju u Bogodol, Međine i Provo, naselja s desne strane ceste Mostar - Široki Brijeg, a krajem 18. stoljeća potomci hrvatskih obitelji Čuljak, Prskalo i Vrljić. Hrvati iz Bogodola se već u 19. stoljeću dalje raseljavaju u Ramu, Uskoplje, Bugojno i dr. Početkom 20. stoljeća mnogi odlaze u Sjedinjene Američke Države (najmanje dvadesetak neoženjenih momaka). Između Prvog i Drugog svjetskoga rata nekoliko obitelji iseljava u sjevernu Bosnu i Slavoniju. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata stradao je velik broj Srba od ustaša, a Hrvata od četnika, a još veći broj je stradao na kraju rata od partizana. No, ta ubojstva činile su uvijek vojske sa strane, susjedi su se uglavnom poštovali i međusobno štitili. Zbog toga ubojstva nisu eskalirala do kraja. Fra Zlatko Sivrić bio je svjestan što se sprema. Pošao je do provincijala Kreše Pandžića upoznati ga s onim što je namjeravao učiniti. Provincijal ga je odvraćao, bojeći se za njegov život. 27.6.1941. godine u noći netko je pokucao na vrata župnoga stana u Mostarskom Gracu. U mrkloj ratnoj noći nije se moglo znati namjere nepoznatog posjetitelja. Kad su mu rekli da nose poruku širokobriješkog gvardijana fra Didaka, otvorio im je vrata. Dvojica mladića predala su mu pismo u kojem je pisalo Fra Zlatko, dolazi odmah! Ustaše su odvele tvoje Srbe, tvoje župljane! Fra Zlatko je otišao u štalu, opremio konja i što je brže mogao pošao ka Širokom Brijegu i fra Didaku. Desetak kilometara puta poslije stigao je na Široki Brijeg gdje ga je dočekao fra Didak. Cijelu noć nisu mogli zaspati od uznemirenosti. Rano ujutro pošli su do Duhanske stanice i svojih župljana. Žestoko se prepirao s ustašom na kapiji i rekao da samo preko njega mrtva mogu učiniti ono što su naumili te da se bez svojih župljana ne vraća. Na svoju je ruku otvorio kapiju i povikao Moji župljani, pođite za mnom!. Sve je prošlo bez oružanog incidenta. Vratio se nazad na konju i tih 78 župljana svih dobi za njim. Srbi mu to nisu zaboravili. 1943. u taj kraj došli su Talijani s četnicima. Jedna grupa četnika je došla preko Žovnice – Graca, druga je prošla preko Goranaca – Polja, treća je otišla ka Ljubuškom. Kad su se vratili, došli su u Knešpolje. Svi Srbi su izišli na Žvatić i na Ovojce. Izišla je i rodbina. Četnicima su rekli da ih je spasio fra Zlatko Sivrić te da ne smiju Hrvatima ništa učiniti, niti ući hrvatske kuće i da ako im što treba neka traže od njih. Nama ovdje nije pala ni dlaka s glave zahvaljujući njima, stoga ni vi njima ne smijete ništa učiniti. Nije bilo nekog masakra poslije. Kad su prešli Gorance na Čabulji ubili su četnici tri čovjeka iz Bogodola, a od župljana na Risovcu je ubijeno od četnika 12 ili 18 župljana te nekoliko ljudi ubijeno na Barama. Nakon Drugog svjetskoga rata dolazi do iseljavanja: Srbi širom Vojvodine, a Hrvati većinom u Slavoniju (Stari Slatinik, Donji Andrijevci, Šiškovci...) i u Srijem (Morović...). Krajem 1950-ih Bogodol postaje žrtva ruralno-urbane migracije. Mnogo mladih krajem 1950-ih, tijekom 1960-ih i 1970-ih napušta selo i nastanjuje se u Mostaru, udaljenom 21 km od Bogodola. Današnje mostarsko predgrađe s naseljima Cim, Ilići, Bijeli Brijeg, Vihovići i Orlac su uglavnom naseljeni Bogodoljani, tako da su nekadašnji seoski susjedi postali susjedi u gradu. Zbog nedostatka zapošljavanja 1960-ih i 1970-ih nastaje iseljavanje i odlazak na privremeni rad u srednju i zapadnu Europu, najviše u Njemačku i Austriju. To "privremeno" postalo je stalno, tako da danas Bogodoljani žive rasuti diljem Europe, Australije i Amerike: Frankfurt, Stuttgart, Mainz, München, Mannheim, Hamburg, Hannover, Beč, Zürich, Melbourne, Geelong, Perth, Toronto, Vancouver... Znamenitosti Prostor Bogodola nalazi se u katoličkoj župi Goranci, osnovanoj 27.4.1871. godine, koja je danas u sastavu Mostarsko-duvanjske biskupije. Od objekata koji pripadaju toj župi, u selu se nalazi kip Sv. Ante izgrađen oko 1938. godine i filijalna katolička crkva Sv. Ante Padovanskog izgrađena 1965. godine. U selu je šest groblja: Najstarije je groblje Križi, staro oko 750 godina. Od novijih katoličkih groblja najstarije je Dražansko (koje je postojalo i prije dolaska sadašnjih stanovnika, krajem 18. stoljeća, tako da je oltar zatečen, samo je kasnije krov promijenjen). Kratko prije Drugog svjetskoga rata osnovana su Vrljića groblje i Ladinsko groblje. Krajem sedamdesetih nastalo je groblje kod crkve Sv. Ante u Bogodolu Antasovica groblje. Pravoslavno groblje se nalazi na ulazu u selo, gdje se sve do rata rata nalazila i pravoslavna crkva koja je izgrađena 1936. godine. Groblje je osnovano sredinom 18. stoljeća na ovom mjestu. A prije ovog svaka pravoslavna obitelj je imala svoje groblje. Najstarije je bilo Ivaniševića groblje kod Ivaniševića. Tomića pod gomilom koje su sami osnovali pri dolasku u ove krajeve. Prvi sahranjeni u novom grobllju je bio Jovo Bojanić Hajduk. Seoska škola je 1950. godine od seljana izgrađena blizu crkve Sv. Ante, no zbog iseljavanja u Slavoniju, grad Mostar i u inozemstvo škola je zatvorena 1980-tih godina. Iz ilirskog razdoblja sačuvane su kamene gomile. Velika i mala Bandurica (zapravo Pandurica od Pandur-stražar). IZVORI Bogodol. Wikipedija (hr) NIKIĆ, Andrija: KAKO SE UBIJALO 1945.: Razgovor s hercegovskim velikanom, Fra Zlatkom Sivrićem, fratrom koji je spašavao Srbe u Širokom Brijegu. Stopama-pobijenih-7-dio. Poskok.info |
Bogodol
Datum objave: 13.8.2018. Autor: Terra Photogenica Opis: Bogodol je selo, bolje reći skupina zaselaka razvučenih na prostoru od preko 50 km2. Nalazi se oko 21 km sjeverozapadno od Mostara, na prostranoj visoravni koja čini dio masiva planine Čabulje. Nadmorska visina je od 650- 900 m i ima vrlo ugodnu klimu, naročito u ljetnim mjesecima. MTB - Mostar - Bogodol - Široki Brijeg
Datum objave: 18.10.2019. Autor: Sarafanje Opis: Voznja bajkovima Mostar - Goranci - Bogodol - Crnač - Široki Brijeg - Mostar Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/276... |
Goranci
|
Goranci su naseljeno mjesto, koje administrativno pripada gradu Mostaru.
U širem smislu Goranci su planinska visoravan s nizom manjih zaselaka, koja prema sjeveru graniči s Vrdima i Čabuljom, sa zapada Bogodolom, s juga Pologom i brdskim vijencem Velikih i Malih Bila te od Stećaka (Sovići) iz smjera Mostara. Istočno se nalazi Migura koja je sa susjednim brdima koja se naslanjaju na njega (južno i sjeverno), produžetak Planinice (868 m / Raštegorsko-goranačka visoravan). Centar Goranaca je Staro Selo, u kome se nalazi i župna crkva, Mjesni ured i dva groblja. Gorance čine naselja: Bašića Guvno, Ćorići, Drežnjaci, Elibuše, Goranci, Hamzevine, Knezovići, Krešići, Kulašin, Male Bile, Marići, Miljevci, Modrave, Nučjaci, Podčabulja, Podgradina, Podivače, Potklenjak, Popratine, Poževina, Raići, Staro Selo, Strge, Škutari, Tomići i Trnovnici. Podrijetlo imena Postoji više raznih pretpostavki o tome kako je nastalo ime naselja - od riječi gorjeti ili od imenice gora. Kako susjedno selo, koje je na većoj nadmorskoj visini, nosi ime Raška Gora, prema jednoj od pretpostavki ime Goranci nastalo je kad su se "Raštegorci" naselili u polje (današnje Goranačko polje). Postoji usmena predaja da je selo Goranci nosilo više imena (npr. Zlatni Do), zatim predaja o velikom požaru po kojemu je naselje dobilo današnje ime, te također da je na području Goranaca sakriveno blago Troje. Samarevo je bio naziv sela prije naziva Goranci, a dobilo ga je po svom prirodnom ambijentu (izgledu kao samar). Također, kako je preko Goranaca vodio put ka Duvanjskom polju, i to preko Bogodola, Ladine, Bara i Blidinja, u Samarevu (Gorancima) bi konjanici znali prenoćiti ili bi se pak nakratko odmorili (skidajući tovare i samare). Stanovništvo Selo Goranci bilo je od drugoe polovice 20. stoljeća područje ruralno-urbane migracije. Mnogo mladih tijekom 1960-ih i 1970-ih napušta selo i nastanjuje se u Mostaru, udaljenom 13 km od sela. Današnje mostarsko predgrađe s naseljima Cim i Ilići, te gradska naselja Bijeli Brijeg, Vihovići i Orlac su naseljeni Gorančanima.1970-ih godina, zbog nedostatka zaposljenja dolazi do iseljavanja i odlaska na privremeni rad u srednju i zapadnu Europu, najviše u Njemačku. Znamenitosti U ovom kraju mnogo je gomila i gradina iz prapovijesnog doba, biliga - stećaka, grobalja (starijeg i novijeg datuma), kužnih grobova, više kapelica. U sredini sela se nalazi katolička crkva Uznesenja BDM s grobljem. Goranci-Pod Jelom, naziv je katoličke župe iz Goranaca, koja je osnovana 27.4.1871. godine odvajanjem od župe Mostar, tj. Mostarskog Gradca. Od tada ova župa vodi svoje matične knjige. Prema starim predajama, župa Goranci ima oko šest sati hoda po dužini, a četiri sata po širini kamenjarskog puta. Župnici su preko jednog desetljećima kao podstanari stanovali kod svojih župljana u primitivnim slamnatim kućicama, a mise služili po grobljima. Gradnju župne kuće i crkve započeo je i dovršio župnik fra Jakov Kraljević (1880.–1889.). Crkva je zidana kamenom koji se poslije mise donosio s obližnjega brda Migura. Župna kuća oštećena je u ratu 1942. godine, a obnovljena je 1961. godine. 1968. je crkva temeljito obnovljena i dograđen joj je zvonik - zvono je postavljeno 1971. godine. Nova župna kuća građena je od 1975. Danas je goranačka župa Uznesenja BDM u sastavu Mostarsko-duvanjske biskupije. Župi pripada i Groblje mira na Bilima. Pored katoličkog groblja nalaze se dva slabije obrađena stećka u obliku kamenih ploča. Prema usmenoj predaji, veći stećak u obliku ploče, koji se također nalazio pored katoličkog groblja, već davno je prenesen u dvorište Župnog ureda, sjeveroistočno od crkve. Stećak je ukrašen motivom štita s mačem i bordurom od vinove lozice. Preko puta katoličkog groblja je pravoslavno groblje u kome se nalazi nekropola sa 24 stećka (19 sanduka, 4 ploče i jedan sljemenjak). Dio stećaka utonuo je u zemlju, dok su dva ugrađena na ulaz u groblje. Četiri stecka su ukrašena motivima konjanika s mačem, ljudske figure, čikčak bordurom i kamenim udubljenjem. Stećci su duže vremena bili ugroženi izgradnjom novih grobnica. Nadgrobni spomenici su orijentirani u pravcu zapad-istok. Stara seoska škola, koja je tijekom rata (1992.) oštećena, od zapadnih donatora renovirana, danas stoji prazna. Goranci i Goranački plato na nekih 700 metara nadmorske popularno su izletište Mostaraca, posebice u ljetnim mjesecima. IZVOR Goranci (Mostar, BiH). Wikipedija (hr) PROČITAJ VIŠE Stećci ili bilizi u župi Goranci. Goranci online, 17.11.2014. Danas je 150 godina župe Goranci! Goranci online, 27.4.2021. |
Park Doline Goranci
Datum objave: 1.1.2016. Proizvodnja: PRVI TV Sovići
Sovići su manji zaselak Goranaca, uz cestu koja vodi od Mostara i Cima prema Goranačkom polju. Na lokalitetu zvanom Stećci, iznad kuće I. Džidića, na kamenoj gomili pored puta nalazi se srednjovjekovna nekropola sa sedam stećaka (pet ploča i dva sanduka), od kojih su tri su uzidana u ogradni zid. Stećci su slabije obrađeni, bez ukrasa i orijentirani pravcem istok - zapad. Jedini natpis iz srednjeg vijeka koji je sačuvan u goranačkom kraju nalazi se u Sovićima u nekom starom zapuštenom groblju. Natpis je na bosančici. Nalazi se na omanjem križu. Teško ga je odgonetnuti. Križ je od "muljike" (miljevine) pa se od bolesti osiplje. Zbog toga su odavno neka slova u natpisu nečitki (prema izvoru, 1971. god.) MOSTAR HKUD GORANCI
Datum objave: 18.9.2018. Autor: Orion info Opis: Državna smotra izvornog Hrvatskog folklora u sklopu 53. VINKOVAČKIH JESENI |
Polog
|
Polog je naseljeno mjesto koje administrativno pripada gradu Mostaru i smješteno je na cesti Mostar – Široki Brijeg, 11 km zapadno od Mostara. Prostor današnjeg Pologa zauzima oko 40 četvornih kilometara, a prostire se u pravcu jug-sjever od sredine Mostarskog blata do na vrh brda Bile, u pravcu istok-zapad od brda Mikuljače pa do potoka Grkuše i ruševina starog grada Zvonigrada. Polog se danas sastoji od tri veća zaseoka, Ovojaca, Voštana i Vlasnića koji se nalaze sa sjeverne strane Mostarskog blata uz prometnicu Mostar – Široki Brijeg. U Vlasniće, povijesno gledano, spadaju zaseoci: Međine, Troskoti, Žovnica i Galac.
Povijest Dana 7.5.1991. godine, u vrijeme ofenzive JNA na Hrvatsku, u Pologu je nenaoružani narod izišao na cestu Mostar – Široki Brijeg i zapriječio put tenkovima JNA koji su iz mostarskog Sjevernog logora krenuli put Splita. Nakon trodnevne blokade Alija Izetbegović, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, postiže dogovor s JNA snagama koje su zatim mirno prošle kroz Široki Brijeg, te nastavile put Kupresa. PROČITAJ VIŠE Podrobniji članak o temi: Zaustavljanje tenkova u Pologu Gospodarstvo Stanovnici Pologa bave se poljoprivredom i stočarstvom. Obližnje Mostarsko blato stanovnici koriste za uzgoj nekih poljoprivrednih kultura (loza, krumpir, kukuruz, povrće svih vrsta…). Od stoke drže krave, ponetko ovce, a zadnjih godina zemljoradnja i stočarstvo svedeno je na minimum. Većina Položana radi u raznim poduzećima ili se bave privatnim obrtom. Kultura Kulturno-umjetničko društvo Mladost Polog osnovano je 1947. i radilo je povremeno. Ono je ponovo obnovljeno i oživljeno 1981. pod imenom KUD Mladost Polog. Društvo osobito njeguje stare običaje, narodno pjevanje, ples igre i narodnu nošnju. Članovi društva nastupali su na mnogim kulturnim manifestacijama. Najveći uspjeh imali su nastupom na Smotri planinskih zemalja u poljskom mjesti Zakopane 1985. kad su prestavljali bivšu državu. Tu su osvojili prvu nagradu "zlatnu sjekiricu". Poslje rata u BiH1997. Društvo se ponovo revitalizira pod novim imenom Hrvatsko kulturno društvo Mladost Polog. I poslijeratno Društvo nastavilo je uspješno s radom. Nastupali su gotovo na svim kulturnim manifestacijama u BiH i izvan nje. U kolovozu 2002. u Puli-Rovinju osvojili su prvu nagradu (grand prix) Europe u klasi izvornog narodnog stvaralaštva. HKD Mladost svake godine obilježava obljetnicu Zaustavljanja tenkova u Pologu 7. svibnja i proslavu pološkog patrona Male Gospe 8. rujna. IZVOR Polog. Wikipedija (hr) VANJSKA POVEZNICA Župa Polog |
MTB: Mostar - Donji Gradac - kanjon Borak
Datum objave: 31.1.2022. Autor: Sarafanje Opis: Biciklistička vožnja iz Mostara, uz Žovnicu, preko Pologa i Donjeg Gradca do kanjona Borak. Prelijepa lokacija pored rijeke Lištice, koju svakako preporučujem da posjetite ako ste u mogućnosti. Povratak kroz Široki Brijeg magistralnim putem i spust u Mostar singletrack stazom u Iliće. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/652... GPX trek: https://drive.google.com/file/d/1vUel... |
MIKULJAČA
Brda zapadno od Mostara
Autor: 12345 - 12345 on bosnian wikipedia, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3608330 |
Mikuljača je brdo i istoimeni vrh iznad Mostara, iznad mostarskog naselja Ilića - sa zapadne strane naselja. Greben čiji je najviši vrh Mikuljača pruža se paraleno s grebenom Jastrebinke i na njemu se nalazi još nekoliko nižih visova (zapravo tjemena): Obala, Gradina i Drinovača. Najviša kota je na 647 metara nadmorske visine (na starim jugoslavenskim topo-kartama upisano je 652 m). Jedno od brda koje okružuju Mostarsku kotlinu. Južno je Žovnica.
Na vrhu Mikuljače je radiotelevizijski odašiljač. Dana 17.2.2000. godine pripadnici SFOR-a (stabilizacijske snage međunarodne zajednice) proveli su akciju zatvaranja televizije Erotel. Na Mikuljači su prekinuli Erotelov signal, čime je bilo onemogućeno emitiranje programa ove televizije na hrvatskome jeziku, nakon čega su Hrvati u Bosni i Hercegovini ostali bez svog najjačeg medija. Do vrha Mikuljače vodi put, a podno Mikuljače je u Ilićima vrelo rijeke Radobolje. IZVOR Mikuljača. Wikipedija.hr |
ŽOVNICA
Žovnica je brdo i brdski prijevoj zapadno od grada Mostara. Preko prijevoja visokog 352 metra nadmorske visine vodi magistralna cesta M 16.1 između Mostara i Širokog Brijega, jedna od najznačajnijih u Hercegovini.
Gornji Polog
|
Zvonigrad (Gornji Polog)
Zvonigrad je ilirska prapovijesna gradina. Nalazi se na krajnjem zapadu sela Gornjeg Pologa, iznad Mostarskog blata. Zvonigrad je jedan od najvažnijih hercegovačkih arheoloških lokaliteta. U travnju 2016. otkriven je do danas najmonumentalniji dio ove gradine. To je dio megalitskog zida. Novootkriveni zid klasificiran je kao helenistički zid. Smješten je između Virača, Rudog brda, Grabove Drage, Poljice, Vlake, Bliznog Kuka i Vrata, kod bunara Grkuša. IZVOR Zvonigrad (Gornji Polog). Wikipedija (hr) PROČITAJ VIŠE GLAMUZINA, Goran: Otkriven potpuno nepoznati helenistički zid - najmonumentalniji dio ilirske gradine Zvonigrad kod sela Gornji Polog. Megaliti Hercegovine, 30.4.2016. Nekropola Gornji Polog
U blizini starog grada Zvonigrada nalazi se srednjovjekovna nekropola stećaka. Godine 2020. Povjerenstvo za zaštitu spomenika uvrstilo je nekropolu stećaka u Gornjem Pologu na Listu nacionalnih spomenika BiH. Iako je prilikom upisa na listu upisano 75 stećaka, njihov se broj povećao nakon kasnijih ispakpanja (2021. godine iznosio je 84 stećka). Stećci su raznih oblika: sljemenaci, sanduci, grubo klesani nadgrobni kamenovi i dr. Nedaleko od nekropole nalazi se rimokatoličko groblje staro preko 250 godina. Udruga građana "Zvonigrad" U selu Gornji Polog djeluje Udruga građana "Zvonigrad" koja ima za cilj brigu o svojoj lokalnoj sredini, posebice o dijelu koji se odnosi na prirodne ljepote i kulturno-povijesnu baštinu, i revitalizacija ovog arheološki bogatog, ali još nedovoljno istraženog područja i učiniti ga turistički atraktivnim. |
MTB: Zvonigrad, Ilirska gradina (Mostar - Gornji Polog)
Autor: Sarafanje Datum objave: 20.2.2023. Opis. Obilazak ilirske gradine Zvonigrad u Gornjem Pologu. Ovaj put sam imao više vremena za obilazak, a i mogao sam lijepo da snimim snimke dronom, s obzirom da nije bilo jakog vjetra. Usput sam snimio i kanjon potoka Grkuš, samo je šteta što je slabo vode bilo. Lijepa lokacija koju toplo preporučujem da obiđete ukoliko ste u stanju. Prilaz gradini je malo zarastao, ali se može probiti bez većih problema. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/828... GPX trek: https://www.wikiloc.com/mountain-biki... Pratite nas i na Facebooku: https://www.facebook.com/sarafanje/ Instagram: https://www.instagram.com/sarafanje/ |
|
MTB: Jastrebinka - Gornji Polog
Datum objave: 14.4.2020. Autor: Sarafanje Opis: Vožnja bajkovima Mostar - Goranci - Bile - Jastrebinka - Gornji Polog - Polog - Žovnica - Mostar. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/326... |
|
Mostarsko blato
Mostarsko blato je krško polje smješteno u zapadnoj Hercegovini, zapadno od Mostara. Nalazi se između ogranka Čabulje i Jastrebinke-Pologa (1138 m) na sjeveru i niže vapnenačke uzvisine Trtla (690 m) na jugu. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok na nadmorskoj visini između 220 i 245 metara. Površina mu iznosi 4256 hektara od čega je 89% ili 3800 hektara izloženo plavljenju. Na krajnjem jugoistoku nalazi se zablaćeni dio polja s rubnom zonom ponora.
Mostarskim blatom teče rijeka ponornica Lištica koja se na ulazu u polje razlijeva i taloži doneseni materijal. Ta je naplavina nagnuta ka jugoistoku i pogodna je za vinogradarstvo. U prošlosti se ovdje uzgajao duhan, kukuruz i pšenica, a sada su to pašnjaci i livade. Prema Köppenovoj klasifikaciji ovdje vlada umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom (Cfa). Tijekom jeseni, zime i proljeća polje je djelomično poplavljenom, a tijekom ljetnih mjeseci presuše gotovo svi izvori što je posljedica visokih temperature i niske relativne vlažnosti zraka.
Područje Mostarskog blata administrativno je podijeljeno između gradova Širokog Brijega i Mostara s naseljima Čula, Krivodol, Miljkovići, Podgorje, Selište, Polog, Biograci, Jare, Ljuti Dolac, Uzarići, Knešpolje i Dobrič.
IZVOR Mostarsko blato. Wikipedija (hr)
Mostarskim blatom teče rijeka ponornica Lištica koja se na ulazu u polje razlijeva i taloži doneseni materijal. Ta je naplavina nagnuta ka jugoistoku i pogodna je za vinogradarstvo. U prošlosti se ovdje uzgajao duhan, kukuruz i pšenica, a sada su to pašnjaci i livade. Prema Köppenovoj klasifikaciji ovdje vlada umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom (Cfa). Tijekom jeseni, zime i proljeća polje je djelomično poplavljenom, a tijekom ljetnih mjeseci presuše gotovo svi izvori što je posljedica visokih temperature i niske relativne vlažnosti zraka.
Područje Mostarskog blata administrativno je podijeljeno između gradova Širokog Brijega i Mostara s naseljima Čula, Krivodol, Miljkovići, Podgorje, Selište, Polog, Biograci, Jare, Ljuti Dolac, Uzarići, Knešpolje i Dobrič.
IZVOR Mostarsko blato. Wikipedija (hr)
Praktično
IZVORI I LITERATURA
Literatura
MILIČEVIĆ, Mirjana: Socio-geografska preobrazba Mostarskog blata. Geoadria , Vol. 14 No. 1, 2009. (PDF)
- Sažetak. U radu se analizira proces socio-geografske preobrazbe ruralnih naselja na području Mostarskog blata, polja u kršu u poriječju rijeke Neretve. Brojne promjene u prostornoj organizaciji i krajoliku uvjetovane su procesima deagrarizacije i deruralizacije, na što su utjecali brojni geografski čimbenici: gradovi u neposrednoj blizini, nedostatna infrastruktura, korjenite promjene zanimanja u skladu s problemima općega gospodarskog razvoja krajem socijalističkoga razdoblja i u tranzicijskom razdoblju te, posebno, velikosrpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Unatoč brojnim problemima, zahvaljujući prirodnim resursima i postojećem stanovništvu, moguć je društveno-gospodarski razvitak Mostarskog blata koji bi se trebao temeljiti na ekološki prihvatljivom uzgoju i proizvodnji poljoprivrednih kultura te na razvoju različitih vrsta turizma (ekološki, ruralni, izletnički, ribolovni, kupališni).
MIDHAT (Dragan): Izlet na Jastrebinku (Bile). Planinarenje.ba, 31.10.2019.
Misište - prastaro svetište na Bilima. Hercegovina.info, 30.6.2018.
Misište - prastaro svetište na Bilima. Hercegovina.info, 30.6.2018.
Korisne poveznice i adrese
