|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE VISOKE HERCEGOVINE > ČVRSNIČKA GRUPA > Čabulja > Jastrebinka
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Jastrebinka, 1138 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3948, 17.7258
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Jastrebinka, 1138 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.3948, 17.7258
|
Jastrebinka je izduženi brdski greben sjeverozapadno od Mostara koji se izdiže sa visoravni Bile. Jedno je od brda koje okružuju Mostarsku kotlinu. Proteže se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok. U širem smislu, dio je jugoistočnog pobrđa planine Čabulje.
Na vrhu se nalazi telekomunikacijski toranj. Na visoravni Bile obitavaju krda divljih konja. 
Jastrebinka, prostorni pogled; pogled iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2021. 
Jastrebinka, prostorni pogled; pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: Google Earth, 2021. 
Jastrebinka, prostorni pogled; pogled iz smjera sjeverozapada
Izvor: Google Earth, 2021. |
Na Bilima, dokumentarni film
Datum objave: 27.11.2014. Proizvodnja: BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine Opis: Makro lokacija – Planina Čabulja. Mikro lokalitet – Visoravan Bili, 1130 metara iznad mora. Prvo je bilo šest konja, a danas 156, manje-više, broj im je promjenjiv zbog vukova. Samo godine 2014. vukovi su otamanili 36 ždrijebadi, a neljudi ubili nekoliko konja, među kojima i jednu kobilu sa ždrijebetom u utrobi… Marijo Bošnjak, voli konje sa Bila i brine se o njima. Adnan Hatić, rok muzičar, snima svoj prvi film – Konji na Bilima. Ivan Andrić, globtroter i vrsni fotograf, napušta lavove i krokodile zbog konja sa Bila. Irma Isak i Renato Kristić, otkrivaju novu dimenziju ljepote i slobode. Dinno Kasalo daje sve od sebe da vidite njih na djelu. Jastrebinka 1138mnv
Datum objave: 23.10.2017. Autor: Sarafanje Opis: Jedan izlet na vrh Jastrebinka iznad Goranaca, 1138mnv. Na vrhu se nalazi relej i pogled se pruža na planine Čabulja, Čvrsnica, Prenj i Velež. Pri povratku smo svratili i na vrh Gradina na 886mnv, gdje se pruža pogled na Gorance i pogled je dosta ljepši nego na prvom vrhu. MTB: Crno brdo i Jastrebinka
Datum objave: 26.4.2021. Autor: Sarafanje Opis: Vožnja bajkom na Crno Brdo iznad Mostara. Mostar - Žovnica - Galac - Gornji Polog - Grabova Draga - Bile - Šanci - Jastrebinka - Bile - Goranci - Mostar. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/514... MTB - Mostar - Goranci - Gornji Gradac
Datum objave: 20.12.2019. Autor: Sarafanje Opis: MTB vožnja Mostar - Goranci - Bile - Gornji Gradac - Donji Gradac - Knešpolje - Žovnica i nazad u Mostar. Nažalost snimljen je samo prvi dio ture, jer sam zaboravio rezervne baterije kući. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/293... Uspon iz Goranaca
Uspon kreće Pod Jelom (Konoba "Goranci") (670-680 m n.v.) u Gorancima - Staro Selo (15-ak km udaljeni od Mostara), Prvi dio (50 min do 1 h) vodi do goranačke gradine i nakon toga jednako toliko do Križa. Od Križa do vrha Jastrebinka (1138 m) ima 40-50 min. Ukupno vrijeme uspona je oko 2 sata, a spusta oko sat i pol. Uspon iz Malih Bila Od Misišta u Malim Bilima do Jastrebinke ima nešto više od sat vremena uspona. |
Bile
|
Bila imaju obilježja visoravni koja se postepeno izdiže od Bogodolske uvale, koja ih razdvaja od glavnog bila Čabulje na sjeveru. Prema jugu i jugozapadu Bila se spuštaju prema Mostarskom blatu, ali je ta padina cijelom njezinom dužinom prelomljena izraženim rasjedom u kojemu se nalaze Grabova draga, kanjon Resnice i Dobrinjska draga.
Najviši vrh Bila je Jastrebinka. Bilama se može doći iz više pravaca: iz smjera Goranaca (krenuti cestom za Bogodol, i na Babaljci kod kipa sv. Ante, skrenuti lijevo za Bile), iz smjera Mostara ili Širokog Brijega (u naselju Provo, kod restorana "Šaškur" skrenuti u smjeru sjevera za Grabovu Dragu) te makadamskom cestom iz smjera Blidinja preko Bogodola. |
MTB - Goranci - Bile - Gornji Gradac - Mostar
Datum objave: 28.5.2019. Autor: Sarafanje Opis: Istraživanje novih puteva bajkom. Ovaj put ruta je bila Mostar - Goranci - Bile - Gornji Gradac - Polog - Žovnica - Mostar. Do Goranaca je bilo vruće, upeklo sunce, ali su se ubrzo navukli oblaci i počela je kiša, koja me je pratila do kraja vožnje. Lijepa ruta uz par veoma lijepih lokacija i prizora. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/239... |
|
Konji na Bilima
Datum objave: 12.5.2014. Postavio: Merak Ba Opis: Slobodni konji na Bilima ...i ovo je BiH |
Dobro jutro Hrvatska - Konji na Bilima
Datum objave: 18.2.2019. Objavio: Goranci online Opis: Prilog sa Bila od 12. veljače 2019. |
NAŠA TV | KONJI NA BILIMA SUOČENI SA ZIMOM
Datum objave: 1.2.2017. Autor: NašaTV službeni kanal Opis: Novinarka: Marlena Trlin Snimatelj: Josip Jelić |
Male Bile - Misište
|
Svetište Misište vjerojatno je najstarije svetište na Bilima, ali i jedno od najstarijih svetišta u Hercegovini. Prema crkvenim zapisima koji datiraju od oko prije 700 godina možemo vidjeti da su se od tih starih vremena u Misištu služile Svete mise. Franjevci iz župe Mostarski Gradac bilježili i kroz povijest pratili razvoj ovoga kraja tako da danas imamo sve zabilježeno u crkvenim knjigama. Mise su ponekad morale održavati tajno uz velik rizik. Svetište se nalazi u jednoj od vrtača nedaleko sela Male Bile. Oko vrtače se nalazi oko 120 cm visok kameni zid. U vrtači se nalaze, obzidane kamenom, stara i nova kapelica sa zvonikom uz koje raste više starih hrastova.
Sveta misa se u Svetištu služi svake godine prve nedjelje iza Petrovdana. Taj je dan ova lokacija središte šireg područja. Toga dana Bile postaju središte ovoga kraja i uz hodočasnike, ovdje dolaze i mnoga kulturno umjetnička društva, gangaši iz okolnih sela i krajeva te konjanici iz konjičkog kluba Goranci. |
|
|
Groblje mira
Groblje mira je veliki grobaljski kompleks i memorijalni centar na Bilima, 15 km kod Mostara. Zamišljeno je kao skupno mjesto svih žrtava iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata i žrtava ubijenih u vrijeme komunističkog režima. Smješteno je na području rimokatoličke župe Uznesenja BDM u Gorancima. Dijelom se prostire na području Grada Širokog Brijega (Županija Zapadnohercegovačka), a većim dijelom na području Grada Mostara (Hercegovačko-neretvanska županija). Kompleks se sastoji od polja na kojima se planira postavljanje križeva žrtvama, nalazi plato s kapelicom, kosturnicom i spomen-obilježjem, te potrebna infrastruktura, tj. prometnica između polja s križevima i potrebnim parking mjestima. Zaravni na Bilama dominiraju bijeli križevi s imenima i prezimenima poginulih vojnika i civila. Križevi su poredani u pravilnim crtama. Ispod križeva su posmrtni ostatci poginulih u Drugome svjetskom ratu, kao i ostaci svih žrtava komunističkog režima. Prema idejnom arhitektonskom rješenju gabaritima i izgledom, podsjeća na američko nacionalno groblje Arlington. |
|
Grabova Draga
KVESIĆ, Tomislav: Divlje konje i ljepotu prirode treba iskoristiti i napraviti etnoselo. Večernji list (bh), 15.10.2009.
Bogodol
|
Bogodol je naseljeno mjesto koje administrativno pripada gradu Mostaru.
Zemljopis Sa sjevera obronci planine Čabulje (Kuki, Vilinkosa, Ćavarova kosa, Plesno, Kulica, Trostruke drage). S juga visoravan Bile (Grozdac, Samograd, za Krš), s jugozapada brdo Voštica (ime dolazi od staroslavenske rijeci Voštok što znači istok, pa su joj vjerojatno Crnčani dali ime jer je njima s istočne strane). Sa zapada Pavlova Jela (dobila ime po harambaši Pavlu Milanoviću kojeg su Turci ubili i objesili o jeli). S istočne strane je selo Goranci u kojoj je i katolička župna crkva, sa zapadne strane selo Gornji Crnač, s juga sela Gornji Gradac i Gostuša, a sa sjevera selo Gornja Drežnica. Povijest Sredinom 18. stoljeća crnogorske nomadske obitelji Bojanić, pa zatim Ivanišević i Matković doseljavaju u Bogodol, Međine i Provo, naselja s desne strane ceste Mostar - Široki Brijeg, a krajem 18. stoljeća potomci hrvatskih obitelji Čuljak, Prskalo i Vrljić. Hrvati iz Bogodola se već u 19. stoljeću dalje raseljavaju u Ramu, Uskoplje, Bugojno i dr. Početkom 20. stoljeća mnogi odlaze u Sjedinjene Američke Države (najmanje dvadesetak neoženjenih momaka). Između Prvog i Drugog svjetskoga rata nekoliko obitelji iseljava u sjevernu Bosnu i Slavoniju. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata stradao je velik broj Srba od ustaša, a Hrvata od četnika, a još veći broj je stradao na kraju rata od partizana. No, ta ubojstva činile su uvijek vojske sa strane, susjedi su se uglavnom poštovali i međusobno štitili. Zbog toga ubojstva nisu eskalirala do kraja. Fra Zlatko Sivrić bio je svjestan što se sprema. Pošao je do provincijala Kreše Pandžića upoznati ga s onim što je namjeravao učiniti. Provincijal ga je odvraćao, bojeći se za njegov život. 27.6.1941. godine u noći netko je pokucao na vrata župnoga stana u Mostarskom Gracu. U mrkloj ratnoj noći nije se moglo znati namjere nepoznatog posjetitelja. Kad su mu rekli da nose poruku širokobriješkog gvardijana fra Didaka, otvorio im je vrata. Dvojica mladića predala su mu pismo u kojem je pisalo “Fra Zlatko, dolazi odmah! Ustaše su odvele tvoje Srbe, tvoje župljane!” Fra Zlatko je otišao u štalu, opremio konja i što je brže mogao pošao ka Širokom Brijegu i fra Didaku. Desetak kilometara puta poslije stigao je na Široki Brijeg gdje ga je dočekao fra Didak. Cijelu noć nisu mogli zaspati od uznemirenosti. Rano ujutro pošli su do Duhanske stanice i svojih župljana. Žestoko se prepirao s ustašom na kapiji i rekao da samo preko njega mrtva mogu učiniti ono što su naumili te da se bez svojih župljana ne vraća. Na svoju je ruku otvorio kapiju i povikao “Moji župljani, pođite za mnom!”. Sve je prošlo bez oružanog incidenta. Vratio se nazad na konju i tih 78 župljana svih dobi za njim. Srbi mu to nisu zaboravili. 1943. u taj kraj došli su Talijani s četnicima. Jedna grupa četnika je došla preko Žovnice – Graca, druga je prošla preko Goranaca – Polja, treća je otišla ka Ljubuškom. Kad su se vratili, došli su u Knešpolje. Svi Srbi su izišli na Žvatić i na Ovojce. Izišla je i rodbina. Četnicima su rekli da ih je spasio fra Zlatko Sivrić te da ne smiju Hrvatima ništa učiniti, niti ući hrvatske kuće i da ako im što treba neka traže od njih. "Nama ovdje nije pala ni dlaka s glave zahvaljujući njima, stoga ni vi njima ne smijete ništa učiniti.". Nije bilo nekog masakra poslije. Kad su prešli Gorance na Čabulji ubili su četnici tri čovjeka iz Bogodola, a od župljana na Risovcu je ubijeno od četnika 12 ili 18 župljana te nekoliko ljudi ubijeno na Barama. Nakon Drugog svjetskoga rata dolazi do iseljavanja: Srbi širom Vojvodine, a Hrvati većinom u Slavoniju (Stari Slatinik, Donji Andrijevci, Šiškovci...) i u Srijem (Morović...). Krajem pedesetih Bogodol postaje žrtva ruralno-urbane migracije. Mnogo mladih krajem 1950-ih, tijekom 1960-ih i 1970-ih napušta selo i nastanjuje se u Mostaru, udaljenom 21 km od Bogodola. Današnje mostarsko predgrađe s naseljima Cim, Ilići, Bijeli Brijeg, Vihovići i Orlac su uglavnom naseljeni Bogodoljani, tako da su nekadašnji seoski susjedi postali susjedi u gradu. Zbog nedostatka zapošljavanja 1960-ih i 1970-ih nastaje iseljavanje i odlazak na privremeni rad u srednju i zapadnu Europu, najviše u Njemačku i Austriju. To "privremeno" postalo je stalno, tako da danas Bogodoljani žive rasuti diljem Europe, Australije i Amerike: Frankfurt, Stuttgart, Mainz, München, Mannheim, Hamburg, Hannover, Beč, Zürich, Melbourne, Geelong, Perth, Toronto, Vancouver... Znamenitosti Bogodol pripada župi Gorancima, osnovanoj 27.4.1871. godine. Danas je u sastavu Mostarsko-duvanjske biskupije. U selu se nalazi kip Sv. Ante izgrađen oko 1938. godine. Filijalna katolička crkva Sv. Ante Padovanskog izgrađena je 1965. godine. U selu su šest groblja: Najstarije je groblje Križi, staro oko 750 godina. Od novijih katoličkih groblja nastarije je Dražansko (koje je postojalo i prije dolaska sadašnjih stanovnika, krajem 18. stoljeća, tako da je oltar zatečen, samo je kasnije krov promijenjen). Kratko prije drugog svjetskoga rata osnovana su Vrljića groblje i Ladinsko groblje. Krajem sedamdesetih nastalo je groblje kod crkve Sv. Ante u Bogodolu Antasovica groblje. Pravoslavno groblje se nalazi na ulazu u selo, gdje se sve do rata rata nalazila i pravoslavna crkva koja je izgrađena 1936. godine. Groblje je osnovano sredinom 18. stoljeća na ovom mjestu. A prije ovog svaka pravoslavna obitelj je imala svoje groblje. Najstarije je bilo Ivaniševića groblje kod Ivaniševića. Tomića pod gomilom koje su sami osnovali pri dolasku u ove krajeve. Prvi sahranjeni u novom grobllju je bio Jovo Bojanić Hajduk. Seoska škola je 1950. godine od seljana izgrađena blizu crkve Sv. Ante, no zbog iseljavanja u Slavoniju, grad Mostar i u inozemstvo škola je zatvorena 80-tih godina. Iz ilirskog razdoblja sačuvane su kamene gomile. Velika i mala Bandurica (zapravo Pandurica od Pandur-stražar). Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
|
Bogodol
Datum objave: 13.8.2018. Autor: Terra Photogenica Opis: Bogodol je selo, bolje reći skupina zaselaka razvučenih na prostoru od preko 50 km2. Nalazi se oko 21 km sjeverozapadno od Mostara, na prostranoj visoravni koja čini dio masiva planine Čabulje. Nadmorska visina je od 650- 900 m i ima vrlo ugodnu klimu, naročito u ljetnim mjesecima. MTB - Mostar - Bogodol - Široki Brijeg
Datum objave: 18.10.2019. Autor: Sarafanje Opis: Voznja bajkovima Mostar - Goranci - Bogodol - Crnač - Široki Brijeg - Mostar Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/276... |
Polog
Polog je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Polog
Zemljopis
Selo Polog nalazi se u općini Mostaru i smješteno je na putu Mostar – Široki Brijeg, 11km zapadno od Mostara. Prostor današnjeg Pologa zauzima oko 40 četvornih kilometara, a prostire se u pravcu jug-sjever od sredine Mostarskog blata do na vrh brda Bile, u pravcu istok-zapad od brda Mikuljače pa do potoka Grkuše i ruševina starog grada Zvonigrada. Polog se danas sastoji od tri veća zaseoka, Ovojaca, Voštana i Vlasnića koji se nalaze sa sjeverne strane Mostarskog blata uz prometnicu Mostar – Široki Brijeg. U Vlasniće, povijesno gledano, spadaju zaseoci: Međine, Troskoti, Žovnica i Galac.
Povijest
Podrobniji članak o temi: Zaustavljanje tenkova u Pologu
Dana 7. svibnja 1991. godine, u vrijeme ofenzive JNA na Hrvatsku, u Pologu je nenaoružani narod izišao na cestu Mostar – Široki Brijeg i zapriječio put tenkovima JNA koji su iz mostarskog Sjevernog logora krenuli put Splita. Nakon trodnevne blokade Alija Izetbegović, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, postiže dogovor s JNA snagama koje su zatim mirno prošle kroz Široki Brijeg, te nastavili put Kupresa. [2] [3]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]Stanovnici Pologa bave se poljoprivredom i stočarstvom. Obližnje Mostarsko blato stanovnici koriste za uzgoj nekih poljoprivrednih kultura (loza, krumpir, kukuruz, povrće svih vrsta…). Od stoke drže krave, ponetko ovce, a zadnjih godina zemljoradnja i stočarstvo svedeno je na minimum.
Većina Položana radi u raznim poduzećima ili se bave privatnim obrtom.
Kultura[uredi | uredi kôd]Kulturno-umjetničko društvo Mladost Polog osnovano je 1947. i radilo je povremeno. Ono je ponovo obnovljeno i oživljeno 1981. pod imenom KUD Mladost Polog. Društvo osobito njeguje stare običaje, narodno pjevanje, ples igre i narodnu nošnju. Članovi društva nastupali su na mnogim kulturnim manifestacijama kao što su Susreti s tromeđe – Dubrovnik, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Mostarsko ljeto itd. Najveći uspjeh imali su nastupom na Smotri planinskih zemalja u poljskom gradu Zakopanama 1985. kad su prestavljali bivšu državu. Tu su osvojili prvu nagradu "zlatnu sjekiricu".
Poslje Domovinskog rata 1997. Društvo se ponovo revitalizira pod novim imenom Hrvatsko kulturno društvo Mladost Polog. I poslijeratno Društvo nastavilo je uspješno s radom. Nastupali su gotovo na svim kulturnim manifestacijama u BiH i izvan nje kao što su Vinkovačke jeseni 1998. U kolovozu 2002. u Puli-Rovinju osvojili su prvu nagradu (grand prix) Europe u klasi izvornog narodnog stvaralaštva. Društvo je nastupalo u rujnu 2002. u Mađarskoj na Međunarodnoj smotri folklora koja se održala kod Blatnog jezera.
HKD Mladost svake godine obilježava obljetnicu Zaustavljanja tenkova u Pologu 7. svibnja i proslavu pološkog patrona Male Gospe 8. rujna.
Šport[uredi | uredi kôd]U Pologu je djelovao Nogometni klub Polog osnovan 1980. godine. Nogometni klub se najprije natjecao u ligi Mostarsko blato, potom u općinskoj i neposredno prije Domovinskog rata u regionalnoj ligi. Nogometni klub je osvojio regionalnu ligu 1986., 1987. i 1989. godine. Uz ovaj klub u Pologu djeluje Ženski rukometni klub i Teniski klub.
Izvori[uredi | uredi kôd]
https://hr.wikipedia.org/wiki/Polog
Zemljopis
Selo Polog nalazi se u općini Mostaru i smješteno je na putu Mostar – Široki Brijeg, 11km zapadno od Mostara. Prostor današnjeg Pologa zauzima oko 40 četvornih kilometara, a prostire se u pravcu jug-sjever od sredine Mostarskog blata do na vrh brda Bile, u pravcu istok-zapad od brda Mikuljače pa do potoka Grkuše i ruševina starog grada Zvonigrada. Polog se danas sastoji od tri veća zaseoka, Ovojaca, Voštana i Vlasnića koji se nalaze sa sjeverne strane Mostarskog blata uz prometnicu Mostar – Široki Brijeg. U Vlasniće, povijesno gledano, spadaju zaseoci: Međine, Troskoti, Žovnica i Galac.
Povijest
Podrobniji članak o temi: Zaustavljanje tenkova u Pologu
Dana 7. svibnja 1991. godine, u vrijeme ofenzive JNA na Hrvatsku, u Pologu je nenaoružani narod izišao na cestu Mostar – Široki Brijeg i zapriječio put tenkovima JNA koji su iz mostarskog Sjevernog logora krenuli put Splita. Nakon trodnevne blokade Alija Izetbegović, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, postiže dogovor s JNA snagama koje su zatim mirno prošle kroz Široki Brijeg, te nastavili put Kupresa. [2] [3]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]Stanovnici Pologa bave se poljoprivredom i stočarstvom. Obližnje Mostarsko blato stanovnici koriste za uzgoj nekih poljoprivrednih kultura (loza, krumpir, kukuruz, povrće svih vrsta…). Od stoke drže krave, ponetko ovce, a zadnjih godina zemljoradnja i stočarstvo svedeno je na minimum.
Većina Položana radi u raznim poduzećima ili se bave privatnim obrtom.
Kultura[uredi | uredi kôd]Kulturno-umjetničko društvo Mladost Polog osnovano je 1947. i radilo je povremeno. Ono je ponovo obnovljeno i oživljeno 1981. pod imenom KUD Mladost Polog. Društvo osobito njeguje stare običaje, narodno pjevanje, ples igre i narodnu nošnju. Članovi društva nastupali su na mnogim kulturnim manifestacijama kao što su Susreti s tromeđe – Dubrovnik, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, Mostarsko ljeto itd. Najveći uspjeh imali su nastupom na Smotri planinskih zemalja u poljskom gradu Zakopanama 1985. kad su prestavljali bivšu državu. Tu su osvojili prvu nagradu "zlatnu sjekiricu".
Poslje Domovinskog rata 1997. Društvo se ponovo revitalizira pod novim imenom Hrvatsko kulturno društvo Mladost Polog. I poslijeratno Društvo nastavilo je uspješno s radom. Nastupali su gotovo na svim kulturnim manifestacijama u BiH i izvan nje kao što su Vinkovačke jeseni 1998. U kolovozu 2002. u Puli-Rovinju osvojili su prvu nagradu (grand prix) Europe u klasi izvornog narodnog stvaralaštva. Društvo je nastupalo u rujnu 2002. u Mađarskoj na Međunarodnoj smotri folklora koja se održala kod Blatnog jezera.
HKD Mladost svake godine obilježava obljetnicu Zaustavljanja tenkova u Pologu 7. svibnja i proslavu pološkog patrona Male Gospe 8. rujna.
Šport[uredi | uredi kôd]U Pologu je djelovao Nogometni klub Polog osnovan 1980. godine. Nogometni klub se najprije natjecao u ligi Mostarsko blato, potom u općinskoj i neposredno prije Domovinskog rata u regionalnoj ligi. Nogometni klub je osvojio regionalnu ligu 1986., 1987. i 1989. godine. Uz ovaj klub u Pologu djeluje Ženski rukometni klub i Teniski klub.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Jump up to:1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 7. lipnja 2019.
- ↑ http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=13750:dva-desetljea-od-zaustavljanja-tenkova-jna-u-pologu-i-danas-moramo-spremno-rei-nema-prolaza&catid=73:nove-mlade-snage&Itemid=347
- ↑ http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/%C5%A1irokobrije%C5%BEani-uzvikivali-ho%C4%87emo-aliju-ho%C4%87emo-aliju-izetbegovi%C4%87-vi-ste-moj-narod-ja-sam
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Gornji Polog
|
Nekropola Gornji Polog
Udruga "Zvonigrad" pazi na stećke u Gornjem Pologu kraj Mostara (VIDEO). Facebook, 30.1.2021. Briga o lokalnoj sredini, posebice o dijelu koji se odnosi na prirodne ljepote i kulturno-povijesnu baštinu, u fokusu je aktivnosti Udruženja građana Zvonigrad iz mjesta Gornji Polog kraj Mostara. Cilj je revitalizirati ovo područje i učiniti ga turistički atraktivnim. |
Nekropola - Gornji Polog208 pregleda
•20. sij 2021. SVIĐA MI SENE SVIĐA MI SEPODIJELISPREMI BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine |
Zvonigrad (Gornji Polog)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zvonigrad_(Gornji_Polog)
Zvonigrad je ilirska prapovijesna gradina. Nalazi se na krajnjem zapadu sela Gornjeg Pologa, iznad Mostarskog blata. Zvonigrad je jedan od najvažnijih hercegovačkih arheoloških lokaliteta. Travnja 2016. otkriven je do danas najmonumentalniji dio ove gradine. To je dio megalitskog zida. Novootkriveni zid klasificiran je kao helenistički zid.[1] Smješten je između Virača, Rudog brda, Grabove Drage, Poljice, Vlake, Bliznog Kuka i Vrata, kod bunara Grkusa.
Bljesak.info M.M. Zvonigrad jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta Hercegovine subota, 30. travnja 2016. (pristupljeno 10. studenoga 2017.)
OTKRIVEN POTPUNO NEPOZNATI HELENISTIČKI ZID - NAJMONUMENTALNIJI DIO ILIRSKE GRADINE ZVONIGRAD KOD SELA GORNJI POLOG. Megaliti Hercegovina Blog, 30.4.2016.
https://megaliti-hercegovina.blogspot.com/2016/04/otkriven-potpuno-nepoznati-helenisticki.html
https://hr.wikipedia.org/wiki/Zvonigrad_(Gornji_Polog)
Zvonigrad je ilirska prapovijesna gradina. Nalazi se na krajnjem zapadu sela Gornjeg Pologa, iznad Mostarskog blata. Zvonigrad je jedan od najvažnijih hercegovačkih arheoloških lokaliteta. Travnja 2016. otkriven je do danas najmonumentalniji dio ove gradine. To je dio megalitskog zida. Novootkriveni zid klasificiran je kao helenistički zid.[1] Smješten je između Virača, Rudog brda, Grabove Drage, Poljice, Vlake, Bliznog Kuka i Vrata, kod bunara Grkusa.
Bljesak.info M.M. Zvonigrad jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta Hercegovine subota, 30. travnja 2016. (pristupljeno 10. studenoga 2017.)
OTKRIVEN POTPUNO NEPOZNATI HELENISTIČKI ZID - NAJMONUMENTALNIJI DIO ILIRSKE GRADINE ZVONIGRAD KOD SELA GORNJI POLOG. Megaliti Hercegovina Blog, 30.4.2016.
https://megaliti-hercegovina.blogspot.com/2016/04/otkriven-potpuno-nepoznati-helenisticki.html
|
MTB: Jastrebinka - Gornji Polog
Datum objave: 14.4.2020. Autor: Sarafanje Opis: Vožnja bajkovima Mostar - Goranci - Bile - Jastrebinka - Gornji Polog - Polog - Žovnica - Mostar. Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/326... |
Mostarsko blato
https://hr.wikipedia.org/wiki/Mostarsko_blato
Mostarsko blato je krško polje u Bosni i Hercegovini
Smješteno je u zapadnoj Hercegovini, zapadno od Mostara. Nalazi se između ogranka Čabulje i Pologa (1138 m) na sjeveru i niže vapnenačke uzvisine Trtla (690 m) na jugu. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok na nadmorskoj visini između 220 i 245 metara.[1] Površina mu iznosi 4256 hektara od čega je 89% ili 3800 hektara izloženo plavljenju. Na krajnjem jugoistoku nalazi se zablaćeni dio polja s rubnom zonom ponora.[2]
Mostarskim blatom teče rijeka ponornica Lištica koja se na ulazu u polje razlijeva i taloži doneseni materijal. Ta je naplavina nagnuta ka jugoistoku i pogodna je za vinogradarstvo. U prošlosti se ovdje uzgajao duhan, kukuruz i pšenica, a sada su to pašnjaci i livade. Prema Köppenovoj klasifikaciji ovdje vlada umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom (Cfa). Tijekom jeseni, zime i proljeća polje je djelomično poplavljenom, a tijekom ljetnih mjeseci presuše gotovo svi izvori što je posljedica visokih temperature i niske relativne vlažnosti zraka.[2]
Područje Mostarskog blata administrativno je podijeljeno između gradova Širokog Brijega i Mostara s naseljima Čula, Krivodol, Miljkovići, Podgorje, Selište, Polog, Biograci, Jare, Ljuti Dolac, Uzarići, Knešpolje i Dobrič.[2]
Mostarsko blato je krško polje u Bosni i Hercegovini
Smješteno je u zapadnoj Hercegovini, zapadno od Mostara. Nalazi se između ogranka Čabulje i Pologa (1138 m) na sjeveru i niže vapnenačke uzvisine Trtla (690 m) na jugu. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok na nadmorskoj visini između 220 i 245 metara.[1] Površina mu iznosi 4256 hektara od čega je 89% ili 3800 hektara izloženo plavljenju. Na krajnjem jugoistoku nalazi se zablaćeni dio polja s rubnom zonom ponora.[2]
Mostarskim blatom teče rijeka ponornica Lištica koja se na ulazu u polje razlijeva i taloži doneseni materijal. Ta je naplavina nagnuta ka jugoistoku i pogodna je za vinogradarstvo. U prošlosti se ovdje uzgajao duhan, kukuruz i pšenica, a sada su to pašnjaci i livade. Prema Köppenovoj klasifikaciji ovdje vlada umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom (Cfa). Tijekom jeseni, zime i proljeća polje je djelomično poplavljenom, a tijekom ljetnih mjeseci presuše gotovo svi izvori što je posljedica visokih temperature i niske relativne vlažnosti zraka.[2]
Područje Mostarskog blata administrativno je podijeljeno između gradova Širokog Brijega i Mostara s naseljima Čula, Krivodol, Miljkovići, Podgorje, Selište, Polog, Biograci, Jare, Ljuti Dolac, Uzarići, Knešpolje i Dobrič.[2]
- Mostarsko blato – poplave I dio, polog-info.com, preuzeto 11. svibnja 2014.
- ↑ Jump up to:2,0 2,1 2,2 Mirjana Miličević: Socio-geografska preobrazba Mostarskog blata, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Sveučilište u Mostaru, 2009.
IZVORI I LITERATURA
MIDHAT (Dragan): Izlet na Jastrebinku (Bile). Planinarenje.ba, 31.10.2019.
Misište - prastaro svetište na Bilima. Hercegovin.info, 30.6.2018.
Misište - prastaro svetište na Bilima. Hercegovin.info, 30.6.2018.
Korisne poveznice i adrese
Izlet na Jastrebinku (Bile)
Midhat
Jastrebinka se nalazi na 1.138 m/nv, a "Konoba Goranci" na 670 m/nv.
Visinska razlika je 468 m/nv.
Staza je srednje zahtjevna i cijelom je dužinom travnata.
Dionica: park "Doline" - goranačka gradina je najzahtjevnija. Tu je staza nešto uzbrditija, te je najuređenija.
Raznolikost jesenskih boja graba i jasena, ljepotu prirode čine više nego čarobnom.
Pitka voda: Na samoj markaciji puta, od goranačke gradine prema križu, nalazi se čatrnja s pitkom vodom, tzv. "Mrkonjina" čatrnja. Ovaj rezervoar za kišnicu starije je gradnje (s ćemerom i kamenim vratnjicima).
Dionica: goranačka gradina - Jastrebinka, manje je zahtjevna, al' markacije su slabije primjetne. Moram kazati da smo se na nekim dionicama orijentirali po brežuljcima, prvi s križem, a drugi s relejom.
Upravo na ovom drugom, s relejom, bio je naš cilj.
To je Jastrebinka, najveći vrh Bili. Svakako je i najveći vrh u okolici, na obroncima Čabulje.
Kada gledamo teritorijalno, Goranci i goranačko polje se protežu od Stećaka na jugu, do Čabulje na sjeveru. Centar Goranaca je Staro Selo. Bile se nalaze zapadno od centra, a Migura istočno.
Zapravo, Migura sa susjednim brdima koja se naslanjaju na njega (južno i sjeverno), produžetak je znane nam Planinice (868).
Vidikovac goranačka gradina:
S ovog vidikovca, "puca" pogled na širi zavičaj.
-Istočno je masiv Prenja, meni poznati vrhovi: Zelena glava (2.108) i Lupoglav, ispod ovog drugog se prostire Barni do...
-Južno je masiv Veleža, s istaknutim vrhom Brasina (1.910), a malo dalje je Botin (1.963)...
-Sjeverno je Čabulja, sa svojim vrhovima, s desna na lijevo:
Medved (1.677), Golubić, V. Vlajina (1.780), Ošljari (1.682)...
Iza Čabulje, vidi se dio gorostasne Čvrsnice, tj. vrhovi iznad Hajdučkih vrata i Strmenice, Drijenjača (Trinjača) (2.038), V. Oštrovača...
-Zapadno od Bili je Mostarsko blato i njegova okolica, dok s Jastrebinke seže pogled i do Jadrana!
Dragan, Mostar - 28.10.2019.
https://planinarenje.ba/89-planinarski-tekstovi/1259-izlet-na-jastrebinku-bile
Midhat
Jastrebinka se nalazi na 1.138 m/nv, a "Konoba Goranci" na 670 m/nv.
Visinska razlika je 468 m/nv.
Staza je srednje zahtjevna i cijelom je dužinom travnata.
Dionica: park "Doline" - goranačka gradina je najzahtjevnija. Tu je staza nešto uzbrditija, te je najuređenija.
Raznolikost jesenskih boja graba i jasena, ljepotu prirode čine više nego čarobnom.
Pitka voda: Na samoj markaciji puta, od goranačke gradine prema križu, nalazi se čatrnja s pitkom vodom, tzv. "Mrkonjina" čatrnja. Ovaj rezervoar za kišnicu starije je gradnje (s ćemerom i kamenim vratnjicima).
Dionica: goranačka gradina - Jastrebinka, manje je zahtjevna, al' markacije su slabije primjetne. Moram kazati da smo se na nekim dionicama orijentirali po brežuljcima, prvi s križem, a drugi s relejom.
Upravo na ovom drugom, s relejom, bio je naš cilj.
To je Jastrebinka, najveći vrh Bili. Svakako je i najveći vrh u okolici, na obroncima Čabulje.
Kada gledamo teritorijalno, Goranci i goranačko polje se protežu od Stećaka na jugu, do Čabulje na sjeveru. Centar Goranaca je Staro Selo. Bile se nalaze zapadno od centra, a Migura istočno.
Zapravo, Migura sa susjednim brdima koja se naslanjaju na njega (južno i sjeverno), produžetak je znane nam Planinice (868).
Vidikovac goranačka gradina:
S ovog vidikovca, "puca" pogled na širi zavičaj.
-Istočno je masiv Prenja, meni poznati vrhovi: Zelena glava (2.108) i Lupoglav, ispod ovog drugog se prostire Barni do...
-Južno je masiv Veleža, s istaknutim vrhom Brasina (1.910), a malo dalje je Botin (1.963)...
-Sjeverno je Čabulja, sa svojim vrhovima, s desna na lijevo:
Medved (1.677), Golubić, V. Vlajina (1.780), Ošljari (1.682)...
Iza Čabulje, vidi se dio gorostasne Čvrsnice, tj. vrhovi iznad Hajdučkih vrata i Strmenice, Drijenjača (Trinjača) (2.038), V. Oštrovača...
-Zapadno od Bili je Mostarsko blato i njegova okolica, dok s Jastrebinke seže pogled i do Jadrana!
Dragan, Mostar - 28.10.2019.
https://planinarenje.ba/89-planinarski-tekstovi/1259-izlet-na-jastrebinku-bile
