 |
|
PLANINE DALMACIJE > OTOCI SREDNJEG I JUŽNOG JADRANA I PELJEŠAC > Mljet
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Velji ili Veliki grad, 514 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.7393, 17.5558
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Velji ili Veliki grad, 514 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.7393, 17.5558
O otoku ...
Uvod
|
|
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi po veličini otok u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Mljet pripada dubrovačkoj skupini otoka i njezin je najveći otok. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju povijest gravitirao isključivo ovom području. Nalazi se u neposrednoj blizini Dubrovnika, Korčule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal.
Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih šuma alepskog bora, bora pinije i hrasta crnike. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi jadranski nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti. Većih naselja na Mljetu nema poglavito zbog loše ekonomske razvijenosti otoka što je rezultiralo permanentnim iseljavanjem mlađeg stanovništva. Stanovnici otoka Mljeta zovu se Mljećani i Mljećke (često se krivo navodi izraz Mljećanke). Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, 99% stanovnika su Hrvati, te su jedini otočani (uz stanovnike Elafita) koji govore štokavskim narječjem i to ijekavskim govorom. Izvor: Wikipedija ENGLISH SUMMARY: MljetMljet (pronounced [mʎɛ̂t]; Latin: Melita, Italian: Meleda) is the southernmost and easternmost of the larger Adriatic islands of the Dalmatia region of Croatia. Mljet lies south of the Pelješac peninsula, from which it is divided by the Mljet Channel. Its length is 37 kilometres; its average width 3.2 kilometres. It has many chasms and gorges, of which the longest, the Babino Polje, connects the north and south of the island. Port Polače, the principal harbour in the north, is a port of call for tourist ferries. The northwestern part of the island includes an inland lake as well as a small island within it. It has been a national park since November 12, 1960. Over 84% of the island of 98.01 square kilometres (37.84 sq mi) is forested. The island's geological structure consists of limestone and dolomite forming ridges, crests and slopes. A few depressions on the island of Mljet are below sea level and form non-permanent brackish lakes known as blatine ("mud-lakes") or slatine ("salt-lakes"). The National Park includes the western part of the island, Veliko jezero (Grand lake), Malo jezero (Small lake), Soline Bay and a sea belt 500 m wide from the most prominent cape of Mljet covering an area of 54 km2. The central parts of the National park are Veliko jezero with the Isle of St. Mary, Malo jezero and the villages of Goveđari, Polače and Pomena. The climate is Mediterranean; an average air temperature in January is 9 °C (48 °F) and in July about 24 °C (75 °F). Precipitation (mostly falling between October and April) averages between 35 and 45 inches annually, with the hills receiving the highest amounts. 
Planinarske staze
Na otoku Mljetu nalaze se brojne označene planinarske staze koje povezuju velik dio otoka uključjući i vrhove s kojih se pružaju odlični vidici. Najduža od staza, Mljetska planinarska obilaznica (MPO) duga je 43 km i može se proći za 3-4 dana (oko 23 sata hoda)<./font> |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:
 Klikom na logo direktno pronađi smještaj na otoku Mljetu i okolnom području Search directly for accommodation on this island and its vicinity Oglašavajte ovdje:
|
GEOGRAFIJA (ZEMLJOPIS) OTOKA
|
Reljefno je svojstvo otoka Mljeta brdovitost, a najviši vrh Veliki grad, visok 514 m, nalazi se u središnjem dijelu otoka. Nekoliko lanaca uzvisina pruža se paralelno otokom tako da su između uzvišenja plodna krška polja. Stijene su građene od dolomita i vapnenaca, a tlo je crvenica i smeđe tlo na vapnencu. Na otoku nema nepropusne podloge te zato nema vodenih tokova, ali ima nekoliko izvora pitke vode. Veliko i Malo jezero na sjeverozapadnom dijelu otoka zapravo su potopljene kraške udoline koje je ispunilo more. Obala Mljeta izrazito je razvedena; obiluje otočićima, uvalama, hridima i prirodnim lukama.
IZVOR: TZ MLJETA 
Naslovna fotografija
Pogled na Mjet iz Mljetskog kanala |
Island Mljet, Croatia
Autor: Yacht Charter Croatia; Datum objavljivanja: 8.7.2015. Opis: Aerial video of famous sailing and yachting destination Mljet, Croatia Mljet, Croatia
Autor: Miro Andrić, Postavio na YT: Zoran Vodopija |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
Prikaz Mljeta na dijelu karte iz 16. stoljeća
Autor karte: Philipp Cluver |
Priče iz povijestiZbog jednakog naziva u rimskim, a kasnije u spisima na latinskom jeziku, Mljet je kroz povijest vrlo često bio zamjenjivan otokom Maltom te se danas dvije svjetski poznate legende o brodolomima Homerovog Odiseja te sv. Pavla (bez obzira na navod u Djelima apostolskim 27.39-28.11 u kojem se nedvojbeno kaže kako se brodolom dogodio dok su plovili Adriom i bez obzira što na Malti nikad nisu postojale zmije otrovnice, a na Mljetu su istrebljene dovođenjem mungosa) pripisuju većoj i svjetski poznatijoj Malti. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje Odisejeva špilja te hrid sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Jednako tako, bez obzira što hrvatski kinolozi i povjesničari veterine smatraju kako maltezer potječe s Mljeta, što priznaje dio kinoloških stručnjaka koji se pozivaju na Kalimaha Kirenjanina, Plinija Starijega i Stjepana Bizantinca i to se danas češće pripisuje Malti.
WIKIPEDIJA: Mljet |
Priče s otoka
|
|
Otkrivamo Hrvatsku - otok Mljet
Datum objave: 29.8.2017. Autor: Hrvatska radiotelevizija Opis. Dokumentarce Otkrivamo Hrvatsku stvaraju Glas Hrvatske i Dokumentarni program HTV-a. Približavamo možda manje poznata mjesta, no bliska iseljenicima. |
SREDIŠNJI DIO OTOKA
Između Sobre i Nacionalnog parka
Sobra
Trajekt plovi Mljetskim kanalom na liniji Prapratno-Sobra
Mljetski kanal je morski kanal u južnom Jadranu, a nalazi se između otoka Mljeta i poluotoka Pelješca. Prosječna širina kanala je 8 km, a prosječna mu je dubina 80 metara. Mljetski je kanal odlično zaštićen od jakih udara južih vjetrova, što je u prošlosti bilo od velike važnosti, jer je Mljetski kanal bio prvi sigurni kanal grčkim moreplovcima iz Grčke prema kolonijama na otocima Korčuli, Visu i Hvaru. S druge strane, u Mljetskom kanalu znaju puhati jaka bura i jaka tramontana. Na Mljetski kanal izlaz imaju sve luke na otoku Mljetu te luke Trstenik i Prapratno, na poluotoku Pelješcu. WIKIPEDIJA
Mljetski kanal je morski kanal u južnom Jadranu, a nalazi se između otoka Mljeta i poluotoka Pelješca. Prosječna širina kanala je 8 km, a prosječna mu je dubina 80 metara. Mljetski je kanal odlično zaštićen od jakih udara južih vjetrova, što je u prošlosti bilo od velike važnosti, jer je Mljetski kanal bio prvi sigurni kanal grčkim moreplovcima iz Grčke prema kolonijama na otocima Korčuli, Visu i Hvaru. S druge strane, u Mljetskom kanalu znaju puhati jaka bura i jaka tramontana. Na Mljetski kanal izlaz imaju sve luke na otoku Mljetu te luke Trstenik i Prapratno, na poluotoku Pelješcu. WIKIPEDIJA
Babino Polje
|
Babino Polje je upravno i najveće naselje na Mljetu. Smjestilo se na sredini otoka, na padinama Veljeg grada, najvišeg vrha na otoku, odmah do vrlo plodnog, istoimenog, polja. Naselju pripadaju zaseoci Zabriježje, Sršenovići i Zadublje. Babino Polje udaljeno je 6 km od luke Sobra i 18 km od Polača.
POVIJEST NASELJA Babino Polje je jedno od najstarijih naselja na otoku. Naselili su ga Slaveni kroz 7. i 8. stoljeće, kada su migracijama prema zapadu otoka naišli na plodno tlo. Prema legendi, ime duguje starici kojoj je knez Desa poklonio zemlju kao nagradu za dobre savjete koje mu je davala za vrijeme borbe s neprijateljem dukom (vojvodom) Reminom[2], dok ta "baba" zapravo znači dvanaest babinopoljskih rodova, koji su, u znak zahvalnosti za sudjelovanje u bitci protiv Rimljana na zapadu otoka, dobili zemlju uz plodno polje. Granice zemlje tih dvanaest rodova vidljive su i danas te one iscrtavaju današnjih dvanaest babinopoljskih zaselaka (imena zaselaka su prezimena i svako od njih još i danas postoji na otoku): Andričevići, Hajdići, Stražičići, Hazdovčići, Sršenovići, Čumbelići, Matanovići, Benkovići, Marketi, Lazovići, Dabelići i Palunčići. Tijekom 11. stoljeća stanovnici Babinog Polja grade prvu crkvu koju su posvetili svetom Pankraciju, prvom zaštitniku otoka. Zahumski knez Ljutovit daruje crkvu sv. Pankracija i cijeli posjed, koji je bio vezan za nju, opatu Petru, zaprijetivši svim ostalim stanovnicima da ni na koji način ne smiju ogrožavati ili ometati taj posjed.[3] Tom darovnicom, najvažniji posjed na otoku u ono vrijeme dolazi pod vlast lokrumskih benediktinaca. U selu je ustanovljena rimokatolička župa već tijekom 11. stoljeća. Time je Babino Polje postalo upravno i crkveno središte cijelog otoka, kao najveće naselje na otoku, prvi put spominje 1222. godine. Dolaskom benediktinaca iz Apulije, dolazi do sukoba s benediktincima s Lokruma oko prava na posjed. Babino Polje su kasnije dobili mljetski benediktinci, koji grade upravnu zgradu Sotnicu u koju su spremali i prihode u naturi koje su dobivali sa samostanskih zemalja, posebno vinograda iz Babina Polja i okolnih polja. Diplomatskom borbom, dubrovačko plemstvo, na prijevaru, dobiva vlast na Mljetu te odmah postavlja kneza Šipana i Otoka kao vrhovnu vlast na otoku. U početku je knez, za vrijeme svog mandata, dolazio tri puta na deset dana, a kad je Dubrovačka Republika izgradila Knežev dvor u Babinom Polju, knez se do ukidanja Dubrovačke Republike birao na Mljetu. U 20. stoljeću, Babino Polje ostaje glavno mjesto na otoku, a kad je Mljet postao zasebna općina, Babino Polje postaje sjedištem općine Mljet. Danas je u mjestu osmogodišnja osnovna škola, policijska postaja, zdravstvena stanica, pošta, župni ured sv. Vlaha te dom kulture Zabriježje. Stanovnici Babinog Polja najčešće se bave poljoprivredom (poglavito uzgojem vinove loze i maslinarstvom) jer položaj uz plodno polje daje idealne uvjete za tu vrstu gospodarstva. Osim poljoprivrede, stanovnici se bave i ribolovom, ali udaljen položaj od mora, uvjetovao je da se stanovnici nikad nisu bavili ribarstvom u tolikoj mjeri. Kako se u drugoj polovici 20. stoljeća cijeli otok okrenuo prema turizmu, i Babino Polje se počelo turistički razvijati. Udaljenost od mora uvjetovala je da da se u mjestu otvori autokamp, a najviši vrh otoka je idealan za pješačko – planinarske ture, koje se organiziraju u proljeće i jesen. 
Babino polje pod Veljim gradom
Autor: Jaganjac, Wikipedija |
ZNAMENITOSTI
Sotnica Sotnica (soto znači dolje, ispod) je sudsko - upravna i gospodarska zgrada koju su izgradili benediktinci kako bi u njoj pohranjivali prihode sa svojih posjeda u Babinom Polju, a u njoj su obnašali sudbenu vlast sve dok otokom nije zavladala Dubrovačka Republika, koja je tada počela na otok slati kneza, a nalazi se ispod naselja prema crkvci sv. Vlaha. Za vrijeme benediktinske vlasti u njoj su se vodile i knjige Mljetske kancelarije (tzv. mljetski kanceljer je u Sotnici zapisivao notarske spise, testamente, različite ugovore, tužbe i žalbe Mljećana u notarske knjige Diverse, Vendite, Testamenti i Lamente. Na zgradi Sotnice na balkonu je nadgrobna ploča, na kojoj je ispisan najdulji dosad poznati srednjovjekovni natpis na Mljetu: VITALIS QVMVIIS CARMEN SACERDOS... N VOCIBVS CV VOBIS EX VIA ERATIS MATHEI BANI SIBIQ: PER OMNIA CARI... NOS QVOD PRESENS TEGIT SIMVL QVE CERNIS HEV VT HABEANT DICITE PARADISI REQVIEM VITE Knežev dvor Knežev dvor je renesansna stambena zgrada, koju je dala izgraditi Dubrovačka Republika kada je Veliko vijeće, krajem 15. stoljeća, odlučilo da se knez na Mljetu više neće birati izvan otoka, već da će biti biran iz lokalnog stanovništva. Nad ulazom stoji natpis: PRAETORIS MELITESIS PRAETORIVM PUBLICA RAGVSINOR PECVNIA ERECTVM ANO A PARTV VIRG MDLIV. U unutrašnjosti kneževa dvora je prostrano dvorište, a pred njim terasa i zdenac. S jugoistočne strane podignuta je utvrda koja se naziva kaštel. Na tom se mjestu nalazila stalna straža koja je čuvala ulaz prema Sotnici i crkvama sv. Pankracija i sv. Vlaha, kao i prema samom naselju. Odatle su promatrali Mljetski kanal i otvoreno more. Ako bi primijetili tuđe ratne brodove ili gusarske lađe, to bi odmah dojavili vođi straže i knezu zbog obavještavanja mještana o potrebi osiguranja otoka i njegovih stanovnika. Prema potrebi vijest se barkama na vesla iz Sobre javljala knezu Šipana, a ovaj je dalje prenosio knezu i vladi Republike u Dubrovnik. Crkve
Spomenici
Odisejeva špilja Autor Jaganjac, Wikipedija
Odisejeva špilja ili Jama je špilja na otoku Mljetu. Nalazi se na južnoj obali otoka, kod Babinog Polja. Odisejeva špilja je pećina jajolikog oblika, nekoliko desetaka metara promjera. Ima urušen svod po kojem je dobila ime Jama, jer gledajući s kopnene strane, izgleda kao velika rupa u zemlji. Dno je ispunjeno morem. Kroz vapnenačke slojeve, što je odvajaju od otvorenog mora, nastao je prodor u obliku tunela pa se u špilju može ući plivajući ili manjim čamcem.
Ulazak s morske strane je širok 4 do 5 metara, a iznad razine mora samo 1 do 1,5 metar. Dubina mora u tunelu špilje je 8 do 10 metara, sam tunel dugačak je oko 20 metara. Pristup s kopna je moguć preko vrlo strmih improviziranih stuba. Odisejeva se špilja koristi kao sklonište za ribarske čamce i ribarski alat: mreže, danas zabranjene mljetske vrše, parangale i vesla, te predstavlja najneobičniju luku na cijelom Jadranu, ali i šire. U ljetnim mjesecima, oko podneva, kada sunčeva svjetlost najjače udara na područje špilje, u moru se stvara spektar boja, posebno zanimljiv turistima te ljubiteljima istinskih prirodnih fenomena i fotografije. U samu Jamu, zbog visokih stijena, svijetlost nikad ne dolazi. U špilji je ranije boravila i sredozemna medvjedica. Legenda o Odiseju Ispred špilje se nalazi hrid Ogiran. Za vrijeme visoke plime ili za vrijeme jakog južnog vjetra hrid je potpuno prekrivena morem i predstavlja opasnost za moreplovce. Prema legendi, upravo iz tog razloga, Odisej je doživio brodolom te je doplivao do špilje, gdje se sklonio. Na otoku je vladala nimfa Kalipso te je Odisej podlegao njenim čarima kao i ljepotama njenog otoka, ostavši zarobljen na otoku sedam godina, kada je po nalogu bogova bio pušten. Mjesno stanovništvo vjeruje da je upravo Mljet drevna Ogigija jer Homer u Odiseji navodi, kao što je na njhovu otoku, da su maslinici i vinogradi neposredno uz samo mjesto brodoloma. Vjerojatno zbog nezainteresiranosti mjesnog stanovništva, kao i zbog veličine i razvikanosti u svijetu, ali i zbog jednakog imena kroz povijest, legenda o Odiseju danas se češće pripisuje otoku Malti, a ne Mljetu. WIKIPEDIJA |
Velji grad, odn. Veliki grad (514 m)
|
Velji ili Veliki grad najviši vrh Mljeta je je nevelika zaravan s odašiljačem i kućicom radioamatera, a sama vršna točka označena je geodetskim stupom. Velji grad nije unutar granica Nacionalnog parka Mljet. S vrha se pružaju odlični vidici prema Pelješcu, Korčuli i Lastovu te prema unutrašnjosti otoka.
Izvor teksta i fotografije: Hrvatski planinarski savez Babino Polje Velji grad 1:30 hNa Velji grad je moguće uspeti se iz Babinog Polja. Prva markacija nalazi se kod crkve i pošte u središtu Babina Polja. Uspon počinje oko 50 m od pošte u smjeru Sobre. Markacija se uspinje po lijepom pastirskom putu u zavojima do sedla pod vrhom. Na sedlu je požar načinio krš po kojem se teško hoda. Uspon na sam vrh, koji se nalazi južno od prijevoja, nešto je zahtjevniji jer vodi kroz kamenjar s grmljem. HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ |
HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ
|
NACIONALNI PARK "MLJET"
Veliko jezero
|
Veliko jezero na otoku Mljetu (zapravo, zaljev koji je kod Solina povezan s otvorenim morem) nastalo je potapanjem krškog polja. Veliko jezero ima površinu od 1,45 km², najveća mu je dužina 2,5 km, a širina 1 km. Najveća dubina Velikog jezera iznosi 46 metara. Veliko se jezero spaja s otvorenim morem dugim i širokim kanalom, na mjestu koje se zove Veliki most, a od tog se mjesta širi u Solinski kanal i zatim se spaja s otvorenim morem. Veliki je most prije 1960. godine bio plitkiji i uži nego danas, što je rezultiralo stvaranjem jake morske struje, koja se mijenjala svakih šest sati. Za vrijeme plime ili oseke struje je ili ulazila ili izlazila iz jezera. Na tom su mjestu benediktinci izgradili mlin, kojeg je pokretala struja. Veliki je most srušen 1958. godine kako bi predsjednik SFRJ Josip Broz Tito mogao ući u jezero sa svojom jahtom.
Na južnoj strani jezera nalazi se otočić Sveta Marija. Njegova veličina je 120 m x 200 m. Na njemu su pronađeni ostaci rimske građevine, ali je daleko najpoznatiji po benediktinskom samostanu koji je izgrađen kad su benediktinci došli na otok u 12. stoljeću. Veliko i Malo jezero su prirodni fenomen nacionalnog parka Mljet te ujedno i najposjećenije mjesto na Mljetu. WIKIPEDIJA: Veliko jezero (Mljet) National Park Mljet, Croatia
Mljet National Park - Croatia
|
Područje Velikog i Malog jezera
IZVOR: Open Street Map 
Zapadni kraj Mljeta
Malo jezero, Veliko jezero i uvala Soline Autor: Miro Andrić, postavio: Zoran Vodopija; Youtube |
Na obali Velikog jezera
Pristanište
|
Pristanište se nalazi na križanju prometnice koja dolazi sa Vrbovice i nadovezuje se na šetnicu Branimira Gušića koja ide od Solina oko Velikog jezera. Na Pristaništu se nalazi Uprava NP «Mljet».
Na ovoj lokaciji se nalaze: - uređena kamena obala mora za kupanje, sunčanje, privez barki, ukrcaj-iskrcaj posjetitelja, - planinarska staza za Soline i poučna staza oko poluotoka Konštar s pločicama koje imenuju razne vrste bilja uzduž staze, - geološki lokalitet najstarijih geoloških slojeva otoka Mljeta te put za vidikovac Veliki sladin gradac. - spomenik oslobođenju Mljeta u II svj. ratu, - meteorološka stanica na Konštaru s vidikovcem - spomenik s bistama osnivača Nacionalnog. parka Branimira Gušića i Cvite Fiskovića. 
Pristanište
Spomen-ploča osnivačima Nacionalnog parka "Mljet" |
Pristanište
Na lokaciji Pristanište nalazi se spomenik u formi suhozida sa spomen-pločom i bistama akademika Cvite Fiskovića i Branimira Gušića, osoba zaslužnih za proglašenje Mljeta nacionalnim parkom. Autor spomenika je Ivan Kožarić. |
Otočić Sveta Marija
|
Otočić Sveta Marija nalazi se u južnom dijelu mljetskog Velikog jezera. Njegova veličina je 120 m x 200 m. Na njemu su pronađeni ostaci rimske građevine, ali je daleko najpoznatiji po benediktinskom samostanu iz 12. stoljeća.
Dolazak benediktinaca iz Apulije je izazvao nezadovoljstvo kod domaćih benediktinaca (benediktinski samostan na Lokrumu je izgrađen 1203. godine) pa je pravo na otok talijanskim benediktincima dao i zahumski župan Desin (u nekim izvorima zahumski knez Desa). Benediktinci su najprije na otočiću izgradili samostan, a zatim (krajem 12. stoljeća) i crkvu. Romanički je samostan više puta pregrađivan. Današnja je zgrada dvokatna renesansna građevina koju s dviju strana omeđuje dvorište, a glavni trakt, prema dvorištu, ima arkadni hodnik. Na jugoistočnom je uglu izgrađena obrambena kula, pa sve građevine, uključujući i crkvu čine obrambenu cjelinu. Samostan je napušten 1869. godine i za taj se događaj veže legenda da su benediktinci prokleli stanovništvo otoka tako da su sve radili obrnutim redoslijedom. U molitvenu su procesiju išli u smjeru obrnuto od kazaljke na satu, a svijeće kad bi upalili, okrenuli bi ih naopako. U samostanu su kao redovnici boravili mnogi poznati znanstvenici i umjetnici. Najpoznatiji stanovnici mljetskog samostana bili su dubrovački pjesnici Mavro Vetranović i Ignjat Đurđević te jedan od najpoznatijih bizantologa svog vremena Anselmo Banduri. Crkva sv. Marije u sklopu samostana jednobrodna je romanička (apulijska) građevina podignuta po uzoru na onu koju su benediktinci imali u Monte Garganu. Crkva je pregrađena i proširena u 16. stoljeću i tada je na trijem postavljen grb Gundulića. > Izvor: Wikipedija - Sveta Marija (otočić) 
Otok Sveta Marija
Zapadno pročelje crkve i samostana, stanje 1998. g.
Prema J. Stošiću |
Akademik Cvito Fisković (1908 - 1996.) od 1948. godine proveo je restauratorsko-konzervatorske radove u kompleksu benediktinskog samostana na Otočiću sv. Marije sred Velikog jezera.
Pristanište na otoku Sv. Marija
Tlocrt kompleksa benediktinskog samostana Svete Marije
Izvor: STOŠIĆ, Josip, Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu, Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7–21), Zagreb, 1998. (PDF) |
Kupola crkve sv. Marije
|
Tlocrt crkve sv. Marije
Prema J. Stošiću, nacrt I. Tenšek |
Solinski kanal
|
Solinski kanal se nalazi na otoku Mljetu te uz Veliko i Malo jezero čini otočki biser te najposjećenije mjesto nacionalnog parka Mljet. Solinski kanal se nalazi između otvorenog mora i Velikog jezera te je tradicionalni prvi kontakt s mljetskim jezerima ako se dolazi s mora. Relativno je zaštićen od vjetrova premda se nalazi na južnoj strani otoka u neposrednoj blizini otvorenog mora pa sa istočne strane (Luka Gonoturska) ponekad puše orkanska bura i orkansko jugo. Na početku kanala, na mjestu koje lokalno stanovništvo zove Vrata od Solina, nalazi se kameni križ kojeg su postavili benediktinci kada su došli na otok. U kanalu je postavljena brana koja spriječava ulazak smeća i naplavina u Veliko jezero, ali omogućava izlazak istog bez većih problema. U kanalu se početkom 19. stoljeća razvio zaselak Soline.
WIKIPDIJA: Solinski kanal 
Solinski kanal
IZVOR: Wikipedija; Autor: Jaganjac |
Detalj iz Solina
|
Soline
|
Soline (tal. Saline) su mjesto na otoku Mljetu. Smjestilo se podno brda Montokuca na ulazu u Veliko jezero, na mjestu koje se po samom naselju naziva Solinski kanal.
Zaselak Soline se nalazi na južnoj strani otoka Mljeta, na istoj strani na kojoj se nalazi i uvala Sutmiholjska, u kojoj su prvi kontakt sa Mljetom imali benediktinci. S obzirom da u vrijeme dolaska benediktinaca na otoku nije bilo nikakve ceste, benediktinci su vjerojatno plovili morem dok su tražili mjesto na kojem će podignuti samostan. Sa istočne strane današnjih Solina nalazi se veliki zaljev, Luka Gonoturska, koji se sužava u maleni, od vjetrova relativno zaštićen Solinski kanal. Prolaskom kroz kanal dolazi se do današnjeg Velikog jezera na kojem su benediktinci podigli svoju opatiju. Na početku kanala, na Vratima od Solina, benediktinci su postavili veliki kameni križ s natpisom na bosančici. Zbog plitkog mora u zaljevu, benediktinci su punili prirodne bazene na obali morem, koje je, kad bi isparilo, davalo sol. Kasnije je mjesto po toj proizvodnji soli i dobilo ime Soline (Solin). U vrijeme kad su benediktinci došli do Velikog jezera, ono je još bilo pravo jezero. Prokopavanjem uske prevlake, došlo je do miješanja vode i mora, a na mjestu prokopavanja stvarala bi se jaka morska struja. Tu je izgrađen mlin, kojeg je pokretala morska struja u kanalu. Na mjestu današnjih Solina, nije bilo naselja za vrijeme benediktinske vlasti. Prva obitelj koja naseljava Soline bila je obitelj Sršen 1825. godine. Danas se stanovništvo bavi ribarstvom i turizmom. Za razliku od mnogih drugih stanovnika otoka, stanovnici Solina, nisu svoje gospodarstvo toliko bazirali na poljoprivredi. Zbog neposredne blizine jezera i mirnoće, uvjetovane prirodnom izolacijom, Soline su, turistički, vrlo popularno otočko mjesto. Točan broj stanovnika Solina se ne zna točno jer, bez obzira na to što Soline od 2006. godine više nisu zaselak mjesta Goveđari, stanovništvo se još uvijek, pri popisu stanovništva, pribrojava stanovništvu Goveđara. Smatra se da je u Solinama 2001. živjelo oko 25 stanovnika. WIKIPEDIJA: Soline (Mljet) |
Soline, naselje
|
ISTOČNI DIO OTOKA
Od Sobre do Saplunare
Saplunara
Saplunara, pješčana plaža
|
IZVORI
Ostali izvori i literatura
VOJVODA, A.: Mljet - Odisejev otok. Zagreb: 2004.
GUŠIĆ, B., FISKOVIĆ, C.: Otok Mljet – naš novi nacionalni park. Goveđari, 1960.
DINIĆ, M.: Prilozi za književnost, jezik, historiju i folklor. knjiga 28, svezak 1-2. Beograd, 1962.
HEBIB, Mirza: Položaj i značaj otoka Mljeta u razdoblju rimske uprave | The position and importance of the island of Mljet in the Roman period. 2018, Acta Illyirica, Godina II / Broj 2 (PDF)
TRINAJSTIĆ, I. (1995): Vegetacijske značajke otoka Mljeta. U Durbešić P., Benović A. ur.: Mljet, priopćenje sa simpozija ''Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta'', Pomena, otok Mljet 4.-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb. 247-269.
TRINAJSTIĆ, I.: Dopune flori otoka Mljeta. Poljoprivreda i šumarstvo 31 (1), 1985. str. 7-14. (PDF)
GUŠIĆ, B., FISKOVIĆ, C.: Otok Mljet – naš novi nacionalni park. Goveđari, 1960.
DINIĆ, M.: Prilozi za književnost, jezik, historiju i folklor. knjiga 28, svezak 1-2. Beograd, 1962.
HEBIB, Mirza: Položaj i značaj otoka Mljeta u razdoblju rimske uprave | The position and importance of the island of Mljet in the Roman period. 2018, Acta Illyirica, Godina II / Broj 2 (PDF)
- Sažetak. Otok Mljet ima vrlo bogatu antičku povijest, posebno u razdoblju rimske uprave. Rimljani su nakon osvajanja otoka, na zapadnom dijelu formirali carski agrarni posjed. U okviru posjeda izgradili su palaču za upravitelja otoka. Sva dosadašnja istraživanja palače i njezine okolice upućuju na kontinuitet naseljenosti u razdoblju od I do XI stoljeća, sa svim obilježjima antičkog, a kasnije ranosrednjovjekovnog naselja. U radu se na temelju dostupnih izvora i literature ukazuje na značaj i položaj otoka te se daju neka nova zapažanja o kuriozitetima mljetske povijesti ovog razdoblja. Posebna pažnja posvećena je analizi dvaju pravnih akata – Darovnici germanskog vojskovođe i barbarskog kralja Italije Odoakra, iz druge polovice V stoljeća i fragmentu testamenta nepoznatog zavještatelja, iz sredine VI stoljeća, u okviru kojih se u razmaku od jednog stoljeća spominje mljetsko imanje.
- Sažetak. Kao najvažnije geografsko obilježje otoka Mljeta može se istaknutu njegov južni položaj na pučini hrvatskog Jadrana. Osnovna geološka karakteristika otoka je jednostavnost građe i sastava mezozojskih naslaga. Prema geomorfološkoj regionalizaciji otok Mljet pripada makrogeomorfološkoj regiji Južne Dalmacije s otocima. U reljefu se ističe paralelizam glavnih elemenata, te izmjena gorskih bila i udolina. Na karbonatnim stijenama otoka su se razvila krška obilježja. Klima otoka je mediteranska. Najraširenija tla su crvenica, smeđe tlo, crnica i kamenjar. U hidrološkom pogledu svojim značenjem se ističu blatine. Biljni i životinjski svijet je bogat i raznolik.
- Sažetak. Otok Mljet poznat je po svojoj prirodnoj baštini: morskim jezerima, šumama crnike i alepskog bora, blatinama, klifovitim obalama, pješčanim uvalama, špiljama, bogatstvu mora i podmorja, prirodnim lukama, izvorima pitke vode, endemičnim i ljekovitim biljkama. Šume i vegetacija sačuvane su zahvaljujući svijesti o nužnosti zaštite ovog prirodnog krajolika, koji ostavlja snažan dojam na posjetitelja. Stoga je prostor jedne trećine otoka Mljeta 1960. proglašen Nacionalnim parkom, pa su na taj način stvoreni uvjeti za sustavno provodenje zaštite prirode. Kasnije, 1997. god. zaštićen je i morski pojas 500 m od obale, otočića i hridi. Blaga klima, zelenilo i mogućnost šetnji, rekreacije i razgledavanja praktično cijele godine, osiguravaju uvjete za razvoj zdravstvenog turizma. Zagađenja su svedena na minimum, a osigurani su prirodni uvjeti za oporavak u prirodi. Ove prirodne uvjete trebala bi pratiti određena infrastrukturna potpora, kako bi se omogućio daljnji razvoj za stanovništvo.
- Sažetak. Istraživanje je provedeno od 25. do 28. kolovoza 2015. godine na 35 lokaliteta. Istraživane su korovna i ruderalna vegetacija na antropogenim staništima u Nacionalnom parku Mljet. Zabilježeno je šest grupa, no samo su dvije mogle biti svrstane u odgovarajuće sintaksone: razred Stellarietea mediae R. Tx. et Preising in R. Tx. 1950 te red Chenopodietalia albi R. Tx. (1937) 1950. Zabilježeno je ukupno 144 biljne svoje iz 48 prodica. Najzastupljenije porodice su Poaceae (18%), Asteraceae (9%), Cichoriaceae (8%) te Fabaceae (7%). U radu je zabilježeno osam invazivnih te dvije strogo zaštićene vrste.
TRINAJSTIĆ, I. (1995): Vegetacijske značajke otoka Mljeta. U Durbešić P., Benović A. ur.: Mljet, priopćenje sa simpozija ''Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta'', Pomena, otok Mljet 4.-10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb. 247-269.
TRINAJSTIĆ, I.: Dopune flori otoka Mljeta. Poljoprivreda i šumarstvo 31 (1), 1985. str. 7-14. (PDF)
TISKANE I ELEKTRONSKE OBJAVE
LUCIĆ, Bruno: VIDEO VEDRANA KUNICE - Greben busenastog kamenog koralja na dnu mljetskog Velikog jezera iznimno je bogatstvo života i doprinos bioraznolikosti. Dubrovački vjesnik, 20.10.2020.
VAN TWILLERT, Marianne: The green island of Mljet. 26.7.2016.
VAN TWILLERT, Marianne: The green island of Mljet. 26.7.2016.
