|
|
  |
Mljet
Područje: Planine Dalmacije
Grupa: Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Velji ili Veliki grad (514 m)
Koordinate najvišeg vrha: 42.7392, 17.5112
Grupa: Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Velji ili Veliki grad (514 m)
Koordinate najvišeg vrha: 42.7392, 17.5112
Naslovna fotografija
Na otoku Mljetu nalaze se brojne označene planinarske staze koje povezuju velik dio otoka uključjući i vrhove s kojih se pružaju odlični vidici. Najduža od staza, Mljetska planinarska obilaznica (MPO) duga je 43 km i može se proći za 3-4 dana (oko 23 sata hoda). |
o planini ...
|
|
Uvod Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi po veličini otok u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Mljet pripada dubrovačkoj skupini otoka i njezin je najveći otok. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju povijest gravitirao isključivo ovom području. Nalazi se u neposrednoj blizini Dubrovnika, Korčule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal.
Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih šuma alepskog bora, bora pinije i hrasta crnike. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi jadranski nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti. Većih naselja na Mljetu nema poglavito zbog loše ekonomske razvijenosti otoka što je rezultiralo permanentnim iseljavanjem mlađeg stanovništva. Stanovnici otoka Mljeta zovu se Mljećani i Mljećke (često se krivo navodi izraz Mljećanke). Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, 99% stanovnika su Hrvati, te su jedini otočani (uz stanovnike Elafita) koji govore štokavskim narječjem i to ijekavskim govorom. Izvor: Wikipedija Ime planine - etimologija -
Vijesti, zapisi ... |
BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području Mljeta  
Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. 
|
|
|
GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS PLANINE
|
|
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
|
Velji ili Veliki grad najviši vrh Mljeta je je nevelika zaravan s odašiljačem i kućicom radioamatera, a sama vršna točka označena je geodetskim stupom. Velji grad nije unutar granica Nacionalnog parka Mljet. S vrha se pružaju odlični vidici prema Pelješcu, Korčuli i Lastovu te prema unutrašnjosti otoka.
Izvor teksta i fotografije: Hrvatski planinarski savez |
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija - vode (rijeke i jezera)
|
|
PRIRODA
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
|
|
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni/historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija - jela i pića
Turizam
Toponimija - nazivlje u planini
|
|
Priče iz planine ...
|
Zbog jednakog naziva u rimskim, a kasnije u spisima na latinskom jeziku, Mljet je kroz povijest vrlo često bio zamjenjivan otokom Maltom te se danas dvije svjetski poznate legende o brodolomima Homerovog Odiseja te sv. Pavla (bez obzira na navod u Djelima apostolskim 27.39-28.11 u kojem se nedvojbeno kaže kako se brodolom dogodio dok su plovili Adriom i bez obzira što na Malti nikad nisu postojale zmije otrovnice, a na Mljetu su istrebljene dovođenjem mungosa) pripisuju većoj i svjetski poznatijoj Malti. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje Odisejeva špilja te hrid sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Jednako tako, bez obzira što hrvatski kinolozi i povjesničari veterine smatraju kako maltezer potječe s Mljeta, što priznaje većina kinoloških stručnjaka koji se pozivaju na Kalimaha Kirenjanina, Plinija Starijega i Stjepana Bizantinca i to se danas češće pripisuje Malti.
> Izvor: Wikipedija - Mljet |
|
|
o kraju ...
Veliko jezero
Veliko jezero na otoku Mljetu (zapravo, zaljev koji je kod Solina povezan s otvorenim morem) nastalo je potapanjem krškog polja. Veliko jezero ima površinu od 1,45 km², najveća mu je dužina 2,5 km, a širina 1 km. Najveća dubina Velikog jezera iznosi 46 metara. Veliko se jezero spaja s otvorenim morem dugim i širokim kanalom, na mjestu koje se zove Veliki most, a od tog se mjesta širi u Solinski kanal i zatim se spaja s otvorenim morem. Veliki je most prije 1960. godine bio plitkiji i uži nego danas, što je rezultiralo stvaranjem jake morske struje, koja se mijenjala svakih šest sati. Za vrijeme plime ili oseke struje je ili ulazila ili izlazila iz jezera. Na tom su mjestu benediktinci izgradili mlin, kojeg je pokretala struja. Veliki je most srušen 1958. godine kako bi predsjednik SFRJ Josip Broz Tito mogao ući u jezero sa svojom jahtom.
Na južnoj strani jezera nalazi se otočić Sveta Marija. Njegova veličina je 120 m x 200 m. Na njemu su pronađeni ostaci rimske građevine, ali je daleko najpoznatiji po benediktinskom samostanu koji je izgrađen kad su benediktinci došli na otok u 12. stoljeću.
Veliko i Malo jezero su prirodni fenomen nacionalnog parka Mljet te ujedno i najposjećenije mjesto na Mljetu.
> Izvor: Wikipedija - Veliko jezero (Mljet)
Na južnoj strani jezera nalazi se otočić Sveta Marija. Njegova veličina je 120 m x 200 m. Na njemu su pronađeni ostaci rimske građevine, ali je daleko najpoznatiji po benediktinskom samostanu koji je izgrađen kad su benediktinci došli na otok u 12. stoljeću.
Veliko i Malo jezero su prirodni fenomen nacionalnog parka Mljet te ujedno i najposjećenije mjesto na Mljetu.
> Izvor: Wikipedija - Veliko jezero (Mljet)
|
Pristanište se nalazi na križanju prometnice koja dolazi sa Vrbovice i nadovezuje se na šetnicu Branimira Gušića koja ide od Solina oko Velikog jezera. Na Pristaništu se nalazi Uprava NP «Mljet».
Na ovoj lokaciji se nalaze: - uređena kamena obala mora za kupanje, sunčanje, privez barki, ukrcaj-iskrcaj posjetitelja, - planinarska staza za Soline i poučna staza oko poluotoka Konštar s pločicama koje imenuju razne vrste bilja uzduž staze, - geološki lokalitet najstarijih geoloških slojeva otoka Mljeta te put za vidikovac Veliki sladin gradac. - spomenik oslobođenju Mljeta u II svj. ratu, - meteorološka stanica na Konštaru s vidikovcem - spomenik s bistama osnivača Nacionalnog. parka Branimira Gušića i Cvite Fiskovića. 
Spomen-ploča osnivačima Nacionalnog parka "Mljet"
|
Pristanište
Na lokaciji Pristanište nalazi se spomenik u formi suhozida sa spomen-pločom i bistama akademika Cvite Fiskovića i Branimira Gušića, osoba zaslužnih za proglašenje Mljeta nacionalnim parkom. Autor spomenika je Ivan Kožarić. |
|
Otočić Sveta Marija nalazi se u južnom dijelu mljetskog Velikog jezera. Njegova veličina je 120 m x 200 m. Na njemu su pronađeni ostaci rimske građevine, ali je daleko najpoznatiji po benediktinskom samostanu iz 12. stoljeća.
Dolazak benediktinaca iz Apulije je izazvao nezadovoljstvo kod domaćih benediktinaca (benediktinski samostan na Lokrumu je izgrađen 1203. godine) pa je pravo na otok talijanskim benediktincima dao i zahumski župan Desin (u nekim izvorima zahumski knez Desa). Benediktinci su najprije na otočiću izgradili samostan, a zatim (krajem 12. stoljeća) i crkvu. Romanički je samostan više puta pregrađivan. Današnja je zgrada dvokatna renesansna građevina koju s dviju strana omeđuje dvorište, a glavni trakt, prema dvorištu, ima arkadni hodnik. Na jugoistočnom je uglu izgrađena obrambena kula, pa sve građevine, uključujući i crkvu čine obrambenu cjelinu. Samostan je napušten 1869. godine i za taj se događaj veže legenda da su benediktinci prokleli stanovništvo otoka tako da su sve radili obrnutim redoslijedom. U molitvenu su procesiju išli u smjeru obrnuto od kazaljke na satu, a svijeće kad bi upalili, okrenuli bi ih naopako. U samostanu su kao redovnici boravili mnogi poznati znanstvenici i umjetnici. Najpoznatiji stanovnici mljetskog samostana bili su dubrovački pjesnici Mavro Vetranović i Ignjat Đurđević te jedan od najpoznatijih bizantologa svog vremena Anselmo Banduri. Crkva sv. Marije u sklopu samostana jednobrodna je romanička (apulijska) građevina podignuta po uzoru na onu koju su benediktinci imali u Monte Garganu. Crkva je pregrađena i proširena u 16. stoljeću i tada je na trijem postavljen grb Gundulića. > Izvor: Wikipedija - Sveta Marija (otočić) 
Zapadno pročelje crkve i samostana, stanje 1998. g.
Prema J. Stošiću |
Akademik Cvito Fisković (1908 - 1996.) od 1948. godine proveo je restauratorsko-konzervatorske radove u kompleksu benediktinskog samostana na Otočiću sv. Marije sred Velikog jezera.
Tlocrt kompleksa benediktinskog samostana Svete Marije
Izvor: STOŠIĆ, Josip, Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu, Rad. Inst. povij. umjet. 22/1998. (7–21), Zagreb, 1998. (PDF) |
Kupola crkve sv. Marije
|
Tlocrt crkve sv. Marije
Prema J. Stošiću, nacrt I. Tenšek |
Soline
|
Soline (tal. Saline) su mjesto na otoku Mljetu. Smjestilo se podno brda Montokuca na ulazu u Veliko jezero, na mjestu koje se po samom naselju naziva Solinski kanal.
Zaselak Soline se nalazi na južnoj strani otoka Mljeta, na istoj strani na kojoj se nalazi i uvala Sutmiholjska, u kojoj su prvi kontakt sa Mljetom imali benediktinci. S obzirom da u vrijeme dolaska benediktinaca na otoku nije bilo nikakve ceste, benediktinci su vjerojatno plovili morem dok su tražili mjesto na kojem će podignuti samostan. Sa istočne strane današnjih Solina nalazi se veliki zaljev, Luka Gonoturska, koji se sužava u maleni, od vjetrova relativno zaštićen Solinski kanal. Prolaskom kroz kanal dolazi se do današnjeg Velikog jezera na kojem su benediktinci podigli svoju opatiju. Na početku kanala, na Vratima od Solina, benediktinci su postavili veliki kameni križ s natpisom na bosančici. Zbog plitkog mora u zaljevu, benediktinci su punili prirodne bazene na obali morem, koje je, kad bi isparilo, davalo sol. Kasnije je mjesto po toj proizvodnji soli i dobilo ime Soline (Solin). U vrijeme kad su benediktinci došli do Velikog jezera, ono je još bilo pravo jezero. Prokopavanjem uske prevlake, došlo je do miješanja vode i mora, a na mjestu prokopavanja stvarala bi se jaka morska struja. Tu je izgrađen mlin, kojeg je pokretala morska struja u kanalu. Na mjestu današnjih Solina, nije bilo naselja za vrijeme benediktinske vlasti. Prva obitelj koja naseljava Soline bila je obitelj Sršen 1825. godine. Danas se stanovništvo bavi ribarstvom i turizmom. Za razliku od mnogih drugih stanovnika otoka, stanovnici Solina, nisu svoje gospodarstvo toliko bazirali na poljoprivredi. Zbog neposredne blizine jezera i mirnoće, uvjetovane prirodnom izolacijom, Soline su, turistički, vrlo popularno otočko mjesto. Točan broj stanovnika Solina se ne zna točno jer, bez obzira na to što Soline od 2006. godine više nisu zaselak mjesta Goveđari, stanovništvo se još uvijek, pri popisu stanovništva, pribrojava stanovništvu Goveđara. Smatra se da je u Solinama 2001. živjelo oko 25 stanovnika. > Izvor: Wikipedija - Soline (Mljet) |
Solinski kanal se nalazi na otoku Mljetu te uz Veliko i Malo jezero čini otočki biser te najposjećenije mjesto nacionalnog parka Mljet. Solinski kanal se nalazi između otvorenog mora i Velikog jezera te je tradicionalni prvi kontakt s mljetskim jezerima ako se dolazi s mora. Relativno je zaštićen od vjetrova premda se nalazi na južnoj strani otoka u neposrednoj blizini otvorenog mora pa sa istočne strane (Luka Gonoturska) ponekad puše orkanska bura i orkansko jugo. Na početku kanala, na mjestu koje lokalno stanovništvo zove Vrata od Solina, nalazi se kameni križ kojeg su postavili benediktinci kada su došli na otok. U kanalu je postavljena brana koja spriječava ulazak smeća i naplavina u Veliko jezero, ali omogućava izlazak istog bez većih problema. U kanalu se početkom 19. stoljeća razvio zaselak Soline.
> Izvor: Wikipedija - Solinski kanal 
Solinski kanal
(Izvor: Wikipedija; autor: Jaganjac) |
Saplunara
|
|
aktivnosti ...
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
|
|
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam - brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
|
|
praktične informacije ...
Pristupi planini
Smještaj
|
|
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / vremenske prilike
Legenda:
Today=danas; Mon=ponedjeljak; Tue=utorak; Wed=srijeda; Thu=četvrtak; Fri=petak; Sat=subota; Sun=nedjelja
Today=danas; Mon=ponedjeljak; Tue=utorak; Wed=srijeda; Thu=četvrtak; Fri=petak; Sat=subota; Sun=nedjelja
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
|
|
izvori ...
|
Reference [1]
Ostali izvori Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese |
|
|
kontakt ...
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj planini?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. (obavezna je samo rubrika ´vaši prilozi´ ili ´vaši komentari´) |
|
