---

<< RIJEKE DINARSKOG GORJA

< RIJEKE JADRANSKOG SLIVA

Slivovi Skadarskog bazena

SLIV SKADARSKOG JEZERA I BOJANE

SLIV RIJEKE DRIM (DRIN)

OSTALI JUŽNOJADRANSKI TOKOVI

Autor fotografije: Toma Koma - This image was originally posted to Flickr by V.T.A. at https://flickr.com/photos/97240609@N05/15534604080. It was reviewed on 25 July 2016 by the FlickreviewRrobot and was confirmed to be licensed under the terms of the cc-by-sa-2.0.

Sliv Skadarskog jezera i Bojane

Karta sliva Skadarskog jezera (Izvor: http://www.twrm-med.net/)

Skadarsko jezero zahvaća površinu manju od 400 km2 pri minimalnim vodostajima, pa do 525 km2 pri najvišim registriranim vodnim nivoima. Prvenstveno se puni rijekom ► Moračom, a u njega utječu i ► Rijeka Crnojevića, ► Orahovštica i rijeka ► Kiri u Albaniji. Pražnjenje se odvija rijekom ► Bojanom.

Gornja Morača

Pogled na kanjon Morače s prijevoja Crkvine.
​_______________________________

Skadarsko jezero (Liqeni i Shkodrës)

Bojana (Buna, Bunë)

Bojana je rijeka na granici Crne Gore i Albanije. Otječe iz Skadarskog jezera u Jadransko more. Teče u velikim okukama s prosječnim padom od 0,6 %. Drimnjača i rijeka Kiri donose u Bojanu velike količine nanosa i ona bi mogla postati plovna jedino stalnim bagerovanjem. Jedan od rukavaca rijeke Drim utječe u rijeku Bojanu kod Skadra.
Na njezinom ušću u Jadransko more formira veliki rIječni otok koji se zove Ada Bojana. Ada Bojana je poznata turistička lokacija (auto-kamp).

Ada Bojana riječni je otok, na samom kraju ulcinjske Velike plaže, na mjestu gdje se rijeka Bojana odvaja od nje. Otok je umjetno stvoren. Poslije jednog velikog nevremena sredinom 19. stoljeća, tu se nasukao brod "Merito" iz Trogira. Na tom mjestu su tada postojala dva mala otoka. Godinama se oko trupa potonulog broda i ova dva otoka skupljao riječni nanos od kojega je najprije nastao sprud, a zatim i otok. Izronjavanjem na površinu vode, otok je rijeku podijelilo na dva kraka.
Trokutastog je oblika, dvije strane zapljuskuje rijeka Bojana, a treću Jadransko more, prema kom je okrenuta pješčana plaža dugačka 2880 m, koja može primiti oko 13000 kupača. Desni rukavac rijeke Bojane dijeli otok od Velike plaže. Plaža i morsko dno su prekriveni sitnim tamnim pijeskom. Na samoj plaži poredani su suncobrani ispleteni od trske i pruća.
Obale koje zapljuskuje Bojana poznate su po drvenim kućicama, s kojih mještani na tradicionalan, specifičan način love ribu koju se može kušati u lokalnim ribljim restoranima. Otok Ada Bojana krasi i suptropsko i mediteransko  raslinje, a neke od biljnih i životinjskih vrsta su jedinstvene u Europi. Upravo gusta i bujna vegetacija daje Adi čar Amazone i zajedno s neobičnim životinjskim svijetom pretvara je u poseban mikroekološki prostor. Adu zovu i "rajski ootk" ("rajsko ostrvo") Ada Bojana je elitno mjesto za surfanje na vjetru. Povoljni vjetrovi prave odlične valove koji omogućavaju surfanje. Na Adi Bojani se nalazi škola windsurfa. Potencijali Ade Bojane zadovoljavaju i amatere i stroge kriterije profesionalaca. Početnicima pogoduje ravna linija vode jezerca na kome se uče prvi koraci u ovom sportu. Već sedmodnevna obuka kod profesionalnih učitelja omogućava uživanje na vjetru, a poslije mjesec dana obuke dostupni su vam vjetrovi na otvorenom moru. Na Adi Bojani još od 1975. godine radi i škola jahanja.
Na Adi se nalazi i nudistički centar, kapaciteta oko 600 kreveta. 

ZANIMLJIVOST:
Selo Bojanci (KOORDINATE: 45.5, 15.233333) u Beloj krajini u Sloveniji su ustanovili uskoci koji su se navodno doselili s područja rijeke Bojane u Crnoj Gori. Prve doseljene obitelji bile  su  Kordići, Radojčići i Vrlinići. Selo je bilo u sklopu Vojne krajine, koja je služila kao pogranični pojas protiv turskih upada. Pravoslavni vjernici su sklapali brak isključivo s pravoslavnim vjernicima. Krajem 19. i 20. stoljeća dosta se Uskoka iselilo u Ameriku.

Morača

Morača je rijeka u Crnoj Gori. Izvire na njenom sjeveru, u Moračkim planinama. Nastaje spajanjem Javorskog i Rzačkog potoka izpod planine Rzač. Uglavnom teče u pravcu juga prelazeći 113,4 kilometara, prije ulijevanja u Skadarsko jezero. Najveće pritoke su Mrtvica i Zeta (desne) i Mala rijeka, Bistrica i Cijevna (lijeve).

U svom sjevernom dijelu, Morača je brza planinska rijeka, te je sjeverno od Podgorice tvroi kanjon, najizraženiji u klisuri Platije. Nakon spajanja sa svojim najvećom pritokom, Zetom, sjevernije od Podgorice, Morača ulazi u Zetsku dolinu. Teče kroz tu crnogorsku ravnicu sve dok se ne ulije u Skadarsko jezero.

Morača je relativno mala rijeka, nešto više od 100 m široka i uglavnom plitka, pa zbog toga njen tok nije mijenjan. Njen kanjon je dio glavnog prometnog pravca preko kojeg se dolazi do Crnogorskog primorja i Podgorice, te sjevernog dijela Crne Gore i Srbije. 

Površina sliva Morače do mjerne stanice H.S. Podgorica je 2628 km2. Na Morači su aktualna tri mjerna profila: Pernica, Zlatica i Podgorica, uz napomenu da hidrološka stanica opremljena limnigrafom postoji i na desnoj pritoci Mrtvici. Mjerenja na spomenutim stanicama se u kontinuitetu vrše već više od 20 godina, a na stanici u Podgorici od 1948. godine.

Kanjon Morače, C. Gora
(Izvor: Youtube; Autor: Канал корисника galevicmico)

↖ Mrtvica

↖ Mala rjeka

↖ Zeta

Najznačajnija pritoka Morače je Zeta. Dužina toka je 85 km, a površina sliva do mjerne stanice H.S. Danilovgrad je 1216 km2. Mjerna mjesta su Duklov most i Danilovgrad, a mjerenja na tim lokacijama se vrše od 1955., odnosno 1948.godine.

↖ Cijevna

Lijeva pritoka Morače dužine toka 64,7 km i površine sliva 383 km2 do mjerne stanice H.S. Trgaj na kojoj su obavljana mjerenja od 1949. do 1989. godine.

↖ Rijeka Crnojevića

Sliv rijeke Drim (Drin, Drini)

Karta sjevernog dijela sliva rijeke Drin / Drim

Drim/ Drin

Drim / Drin (albanski, Drin ili Drini; makedonski: Дрим (Drim); grčki: Δρινος) je rijeka u Albaniji. Nastaje spajanjem ►Bijelog i ►Crnog Drina, kod grada Kukes u Albaniji. Od toga mjesta do ušća dugačak je 160 kilometara. 

Drim ima dva ušća, što je posljedica odvajanja jednog rukavca (bifurkacija) u mjestu Vau-Dejës. Jedan rukavac ide prema jugu, prolazi pokraj grada Lezhë-a i ulijeva se u Jadransko more. Drugi ide prema zapadu, te se južno od Skadra ulijeva u Bojanu, neposredno nakon njenog izlaska iz Skadarskog jezera. Drugi rukavac je nastao 1858. godine.

Prosječni protok vode u Drimu je 352 m³/s. Sliv Drima pokriva teritorij od 11.756 km², sjevernu i istočnu Albaniju, zapadnu Makedoniju i zapadni dio Kosova. U planinskom području Albanije protječe kroz duboke klisure.

Rijeka Drim je od velikog značaja za albansku privredu, posebno za proizvodnju električne energije. Na rijeci su izgrađene 3 brane odn. 4 hidroelektrane (Ashta-protočna HE, Vau Deja, Koman, iFierze), koje služe za proizvodnju struje. Umjetno akumulacijsko jezero Fierzë je sa 73 km² najveće umjetno jezero u Albaniji.

↖ Kir (Kiri, Lumi i Kirit)

KIR  (također: Kiri, Lumi i Kirit) je rijeka u sjevernoj Albaniji, koja u početku teče u smjeru jug-jugozapad od svoga izvora u albanskim Prokletijama u gorju Majën e Elbrunit, i utječe u ogranak rijeke Drim (Drin, Drini) južno od Skadra, kod utvrde Rozafa. U gornjem dijelu toka formira kanjon sa strmim liticama.

Rijeke južnojadranskog sliva

↖ Škudra

---

pRETHODNA STRANICA

SLIJEDEĆA  STRANICA