PRIMORSKI POJAS > PLANINE DALMACIJE > SREDIŠNJI DALMATINSKI PLANINSKI NIZ > Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Bat, 1206 m (može se naići i na podatak o 1207 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.96304, 16.32993
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Bat, 1206 m (može se naići i na podatak o 1207 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.96304, 16.32993
|
UvodKijevski Kozjak odn. Veliki Kozjak (ili zagorski Kozjak) je kameniti gorski greben iznad mjesta Kijevo u dalmatinskoj Zagori zapadno od Vrlike i južno od Knina, za razliku od planinarski poznatijega ali znatno nižega primorskog Kozjaka (ili Malog Kozjaka) iznad Kaštela (779 m). Kijevski Kozjak je donedavna u javnosti bio zamalo nepoznat i uglavnom zanemaren u planinarstvu, povijesti i prirodoslovlju, jer leži između susjednih viših i poznatijih grebena Dinare i Svilaje. To je u cijeloj Hrvatskoj razmjerno najmanje poznati gorski greben viši od 1000 m, pa su mnoga hrvatska niža brda poznatija i puno bolje opisana od njega. Stoga su zamalo jedini koji su ga dosad bar donekle istražili, bili naši geolozi zbog dopunjavanja geološke karte Hrvatske.
Slično kao i sjeverniji Poštak, tako je i Kijvski Kozjak pretežno građen od mezozojskih dolomita. Kozjak je po obliku trokutasta krška visoravan koja se od jugozapada postupno uzdiže do visina 1000-1200 m, a na istoku se naglo obrušava klisurastim strminama iznad Kijeva (stijena visoka oko 150 m). Zato je lakše pristupačan od zapada, dok su njegovi visoki istočni odsjeci uglavnom prohodni s alpinističkom opremom. Najviši vrh Kijevskog Kozjaka na sjeveroistoku je piramidalni stjenoviti Bat (1206 m; može se pronaći i podatak o 1207 m) s okomitim dolomitnim stijenama, koje iz Kijeva podsjećaju na velebitske kukove. Nekoliko desetaka metara sjevernije od glavnoga vrha nalazi se velik metalni križ okrenut prema Kijevu. S vrha se pruža dobar vidik sjeverno na selo Kijevo i prema Dinari, na istoku se vide Troglav, jugoistočno Peručko jezero i Svilaja, na jugu se vidi Moseć i dalje jugozapadno Promina, Petrovo polje i Drniš. Drugi visoki vrhunci duž njegovog grebena na jugu spram Vrlike još su klisurasti Mijatovac 1100 m (s 2 špilje pri vrhu), Crna Glava 1106 m i najjužnija zaobljena Kunica 1101 m, iznad sela Maovice kod Vrlike. Padine Kijevskog Kozjaka uglavnom su zarasle hrastovima i crnograbom (Ostrya), a u ponikvama i klancima na grebenu ima dosta balkanskog gluhača (Acer obtusatum). Oko glavnog vrha Bat, na najvišem burnom grebenu iznad 1100 m prevladavaju strme stijene i kamena siparišta, gdje raste najbogatija osobita flora cijele dalmatinske Zagore. Ona tu zaostaje samo za najvišim vrhuncima Velebita i Biokova, dok susjedni grebeni Dinare i Svilaje ipak nose znatno siromašniju običnu floru spram Kijevsog Kozjaka. Glavna prirodna osobitost na vršnom grebenu Kijevskog Kozjaka je desetak naših rijetkih endema, rijetkih ili nepoznatih iz okolnih planina: Genista pulchella, Centaurea nicolai, Edraianthus ginzbergeri, Lilium dalmaticum, Euphorbia barrelieri, itd. Tek u novije doba od Domovinskog rata V. Kozjak postaje poznatiji i strateški važan: Tad je kroz niz mjeseci iz opkoljenog Kijeva kroz vrleti Kozjaka vodio jedini siguran put za razmjenu ljudi, hrane i oružja na jug do isturenih Čavoglava i baš tu su se uporno vodile najžešće bitke proteklog rata. Osim sezonskih pastirskih katuna na zapadnoj padini koji su dijelom napušteni u ruševinama, V. Kozjak je danas uglavnom nenaseljen. IZVORI Brda dalmatinske Zagore. Wikinfo; PLANINARENJE.HR: Staza Kijevo - Kozjak (vrh Bat) ENGLISH SUMMARY: Kijevski Kozjak (Kijevo´s Kozjak)
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI: |
|
Pristup vrhu Bat
Kijevo – Bat 2.30 h Početak jedinog puta za uspon je u Kijevu na državnoj cesti Vrlika – Knin, kod osnovne škole, 1 km prije skretanja prema Glavašu i Uništima (gledano iz smjera Knina). Odanle treba poći najprije za markacijom kroz selo, prema uočljivom masivu Kozjaka. Nakon 10' hoda markacija presijeca seosku asf. cestu i nastavlja širokim kolnim putom po ravnom terenu. Budući da se ide otvorenim terenom, markacije su rijetke. Nakon 20' kolni put stiže do visoke žičane ograde lovišta. Da bi se moglo proći kroz ograđeni prostor, na ulazu i izlazu iz njega (30' dalje) koncesionar lovišta postavio je metalne ljestve. Nakon izlaska iz ograđenoh lovišta, markacija se dalje strmije, u zavojima, kroz šumu 20', uspinje na prijevoj Bilo. Tu staza izlazi iz šume na travnati hrbat i njime vodi desno do vrha. IZVOR HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ (OTVORI) Kozjak kod Kijeva - vrh Bat (Kijevski bat)
Datum objave: 8.7.2019. Autor: MountainHigh Opis: Kozjak kod Kijeva - vrh Bat (Kijevski bat) je najviši vrh Kijevskog Kozjaka. Veliki Kozjak - Kijevski bat 1206m
Datum objave: 7.3.2022. Autor: BMT Adventures Opis. Bat je najviši vrh Kijevskog Kozjaka. S vrha u dubinu sjeverno i istočno spušta se stijena visoka oko 150 metara. Nekoliko desetaka metara sjevernije od glavnoga vrha nalazi se velik metalni križ okrenut prema Kijevu. S vrha se pruža prekrasan vidik sjeverno na selo Kijevo i prema Dinari, na istoku se vide Troglav, jugoistočno Peručko jezero i Svilaja, na jugu se vidi Moseć i dalje jugozapadno Promina, Petrovo polje i Drniš. |
JUGOISTOČNI DIO
Lemeško sedlo (860 m n.v.) razdvaja jedinstveni planinski lanac kojeg čine Veliki Kozjak (Kijevsko Kozjak) i Svilaja. Preko njega vodi cesta koja povezuje područje Drniša i Vrlike.
Lemeško sedlo - Između Drniša i Vrlike
Autor: Born in Dalmatia Datum objave: 25.5.2024. Opis. Fantastičan pogled na jedan dio Dalmacije. |
Izvori i literatura
RNJAK, Goran: Speleološki objekti na planini Kozjak kod Knina. Subterranea Croatica 19, br. 1 (2021): 50-64. (PDF)
- Sažetak. Kozjak je planina u dalmatinskom zaleđu, istočno od Knina, generalnog smjera pružanja jugozapad – sjeveroistok. Pretežno je građen od mezozojskih dolomita. Po obliku je trokutasta krška visoravan koja se od jugozapada postupno uzdiže do 1206 m visine, a na istoku se naglo obrušava klisurastim strminama iznad Kijeva među kojima se ističe stijena visoka oko 150 m ispod najvišeg vrha Bata. Prvo zabilježeno speleološko istraživanje na Kozjaku proveli su članovi Gorske službe spašavanja Split u ljeto 1976. godine kada su rekognoscirali šest i istražili dvije jame. Naredna istraživanja provedena su tek 2010. god, a najveći broj njih 2018. i 2019. Do sada su djelomično ili u potpunosti istražene Velika i Mala Pešova jama, Dovratina pećina, Marina pećina, Jama pod Vitrenom glavicom, Velika (Kozjačka) i Mala Kranjska pećina, Crna pećina, Bunar-jama kod Erakovića staja, Golubnjača pod Sjenicom, Jama na Kužnoj glavici i Lisičja jama, a poznati su ulazi još nekolicine objekata.