|
|
|
|
UvodMaljen (ćiril, Маљен) je planina u Srbiji koja se nalazi južno-jugoistočno od grada Valjeva, između rijeka Manastirice i Paklješnice (Ribnice), Bukovske reke - Gradca i izvorišnih krakova Skrapeža i Kamenice. Pruža se u obliku velikog luka ispupčenog prema sjeveru, smjerom zapad-istok u dužini od oko 25 km, između planina Suvobora i Povlena-Magleša. Razvođe je porječja Kolubare i Zapadne Morave. Najviši vrh planine je Kraljev sto (1104 m). Maljen i njegov zapadni dio Bukovi (756 m) dio su grupe Valjevskih planina, koje se također protežu smjerom zapad-istok.
Maljen se sastoji od stijena različite starosti, u njegovoj građi najviše sudjeluju verfenski škrijevci, serpentini, trijaski vapnenci i eufotiti. Tu se javljaju i jurski (lijaski) vapnenci, jurska dijabaz-rožnjačka formacija, mafiti i ultramafiti. Ultramafiti su najviše rasprostranjeni na Maljenu i Suvoboru. Na obje ove planine rasprostranjene su kredne tvorevine. Od Lastre, preko Divčibara do najvišeg vrha Maljena zemljište je od serpentina i eufotita. . U sjevernoj podgorini Maljena razvijen je krški reljef (Baćevački plitki krš). Padine planinskog bila raščlanjene su dubokim dolinama. Prema Podgorini na sjeveru i Kosjerićko-crnogorskoj kotlini (na jugu) Maljen se spušta strmim odsjecima. Strmom zasijecanju doprinijeli su i rasjedi, ali ne samo na sjevernim nego i na južnim padinama ove planine, te stoga ona strmo pada u prostranu Kosjerićku i crnogorsku kotlinu (mikroregija Crna gora, op.). Iznad tih odsjeka Maljena su stepenasto poredane šire zaravni na visini od 700 do 1100 metara. Maljen je dosta bogat vodom i ispresjecan rijekama, potocima i kanjonima strmih litica, šumama, livadama i prostranim pašnjacima na planinskom bilu. Najpoznatija visoravan na Maljenu i istoimeno turističko mjesto i planinski skijaški centar su Divčibare, koje se nalaze na visini od oko 980 m. Na Divčibarama, na rijeci Manastirici, nalazi se i vodopad Skakalo koji zauzima šesto mjesto najviših vodopada u Srbiji. Preko planine prelazi magistralna cesta Valjevo-Mionica-Kosjerić. ENGLISH SUMMARY: MaljenMaljen (Serbian Cyrilic: Маљен) (pronounced [mâʎɛn]) is a mountain in western Serbia, just south of the city of Valjevo. It is well known as a summer and winter resort. The highest peak is Kraljev Sto, at 1,104 m (3,622 ft) above sea level, followed by Crni Vrh at 1,096 m (3,596 ft). On Maljen is situated resort Divčibare with 3 hotels, 24 holiday camps, two mountain lodges and two ski trails. During summer the slopes of the mountain are covered with flower meadows with white daffodils. SOURCE WIKIPEDIA Ime (Etimologija)-
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Maljena
Oglašavajte ovdje:
|
|
Maljen se pruža pravcem zapad - istok, s izraženim grebenom - bilom u dužini od 25 kilometara. Planinu Maljen, kao i ostale Valjevske planine u geomorfološkom i orografskom smislu obiježava srednja visina, čija je dominantna planinska masa između 900 i 1100 metara nadmorske visine.
Širi planinski vijenac koji obuhvaća lančano vezane Maljen i Suvobor pruža se smjerom zapad-istok do središnjeg dijela Suvobora, gdje se lučno povija na jug i vezuje se za ogranke Rudnika. Ovaj morfološki najistaknutiji dio terena čini ujedno i vododjelnicu između porječja Kolubare na sjeveru i porječja zapadne Morave na jugu. Tjemena Maljena i Suvobora predstavljaju prostranu zaravan koja se od 700 metara na Suvoboru stupnjevito penje do 1.000 metara na Maljenu i s koje se izdižu, po B. Jovanoviću (1966., str. 217.) brojni fluviodenudacioni visovi, raspoređeni između izvorišta i izvorišnih presedlina. Takvog su porijekla najistaknutija uzvišenja kao: Kraljev sto (trig. 1104), Crni vrh (k. 1096), Veliko brdo (k. 1036), Veliki Maljen (k. 970), Suvobor (k. 866) i Rajac (trig. 847). Sa sjeverne strane Maljen i Suvobor su ograničeni nizom odsjeka i strmijih padina, koje odvajaju vijenac ovih planina od njihovog sjevernog podgorja. Sjeverno od Maljena i Suvobora prostire se brdovito i brežuljkasto zemljište s nizom uzvišenja i rtovima i razgranatom mrežom dolina, kotlina i klisura. Južnu supodinu Maljena i Suvobora, idući u pravcu juga, obilježava postupno smanjivanje apsolutnih visina i intenzivna razvedenost reljefa. IZVORI GRUPA AUTORA: Osnovna geološka karta Milanovac 1:100.000. Tumač za list L 34-137. Beograd, 1978. (PDF) JOVANOVIĆ, B.: Reljef sliva Kolubare. Posebno izdanje SAN, knj. 10. Beograd, 1956. 
Reljef središnjeg vršnog dijela Maljena
Podloga: Elastic Terrain 
Sjeverno podgorje Maljena
Podloga: Elastic Terrain 
Južno podgorje Maljena, sa Subjelom
Podloga: Elastic Terrain 
Pogled na Maljen iz smjera zapada
Izvor: Google Maps, 2020. |
Reljef Maljena - širi prostor
Podloga: Elastic Terrain Vrhovi na Maljenu
Kraljev sto, 1104 m; Koordinate: 44⁰07,147‘ 20⁰01,689‘ Crni vrh, 1096 m; Koordinate: 44⁰05,776‘ 20⁰00,123‘ Stražara, 1061 m; Koordinate: 44⁰07,137‘ 20⁰00,341‘ Kota 1042, 1042 m; Koordinate: 44⁰06,468‘ 20⁰02,060‘ Velika Pleća (Velika Pleć), 1037 m; Koordinate: 44⁰05,985‘ 20⁰01,168‘ Veliko brdo, 1036 m; Koordinate: 40⁰84,451‘ 20⁰00,895‘ Vlasovi, 1033 m; Koordinate: 44⁰07,801‘ 20⁰01,964‘ Zabalac,1011 m; Koordinate: 44⁰06,971‘ 20⁰02,813‘ Kozomor (Veliki), 1007 m; Koordinate: 44⁰05,403‘ 19⁰57,039‘ Osečanska strž., 975 m; Koordinate: 44⁰08,241‘ 20⁰02,282‘ Veliki Maljen, 970 m; Koordinate: 44⁰06,772‘ 20⁰04,391‘ Pejar, 966 m; Koordinate: 44⁰07,788‘ 19⁰59,616‘ Blagulja, 916 m; Koordinate: 44⁰08,689‘ 19⁰59,437‘ Kamalj, 915 m; Koordinate: 44⁰06,049‘ 20⁰05,263‘ Petruškina kosa, 912 m; Koordinate: 44⁰06,177‘ 20⁰03,953‘ Orlovac, 862 m; Koordinate: 44⁰08,998‘ 20⁰01,375‘ Goleš, 859 m; Koordinate: 44⁰03,422‘ 20⁰00,010‘ Mali Maljen, 853 m; Koordinate: 44⁰05,297‘ 20⁰04,033‘ Golo brdo, 843: Koordinate: 44⁰05,249‘ 20⁰05,552‘ Čukara, 822 m; Koordinate: 44⁰07,022‘ 20⁰05,991‘ Beli kamen, 803 m; Koordinate: 44⁰05,019‘ 20⁰02,634‘ Umka, 801 m; Koordinate: 44⁰04,585‘ 20⁰05,024‘ Klik, 684 m; Koordinate: 44⁰09,399‘ 20⁰02,230‘ Veliki Klik, 644 m; Koordinate: 44⁰08,797‘ 20⁰03,384‘ Oglavčić (Tometino polje), 740 m; Koordinate: 44⁰03,317‘ 20⁰05,262‘ Oglavak (Tometino polje), 716; Koordinate: 44⁰03,346‘ 20⁰06,050‘ Vlašić (Tometino polje), 716 m; Koordinate: 44⁰02,790‘ 20⁰04,610‘ Golo brdo (Tometino polje), 710 m; Koordinate: 44⁰02,351‘ 20⁰03,241‘ Golubac (Maljen-Bukovi), 1056 m (na mnogim kartama je prikazano 1044 m); Koordinate: 44⁰06,769‘ 19⁰58,781‘ Paljba (Maljen-Bukovi), 1051 m; Koordinate: 44⁰05,831‘ 19⁰58,454‘ Vučiji mramor (Maljen-Bukovi), 947 m; Koordinate: 44⁰05,007‘ 19⁰59,656‘ Ivlje (Maljen-Bukovi), 831 m; Koordinate: 44⁰08,209‘ 19⁰53,562‘ Bašinac (Maljen-Bukovi), 821 m: 44⁰07,255‘ 19⁰55,388‘ ZANIMLJIVOST Vijenac kojega čine planine Povlen, Maljen i Suvobor u 17. stoljeću je imao zajedničko ime Karadag, što u prijevodu s turskog jezika znači Crna gora. I sve do kraja 18. stoljeća domaće stanovništvo je područje te tri planine nazivao zajedničkim imenom Crna gora, a do danas je taj naziv ostao za brdsko planinsko područje, mikroregiju oko porječja rijeke Skrapež, sa sjedištem u Kosjeriću - između navedenih planina i Zapadne Morave. |
|
Na sjeveroistočnim padinama Maljena i Suvobora javljaju se brojni izvori, značajne podzemne vode i prilično gusta riječna mreža. Na Maljenu izviru rječice i potoci koji pripadaju porječjima Kolubare i Zapadne Morave. Slivu Kolubare pripadaju Bukovska reka, Crna reka, Kozlica, Krčmarska reka, Manastirica i Paklešnica, a slivu Zapadne Morave Bela i Crna Kamenica, Čalački potok, Rosićka reka i Ražanska reka.
Rijeka Manastirica izvire pod Kraljevim stolom i stvara vodopad Skakalo s kaskadama, visok oko 30 metara. Predjel Divčibara obiluje i mnogim izvorima. Najpoznatiji je Žujan, na Divčibarama. Uz stotinjak hladnih izvora i mnogobrojne vodotokove ovde se javljaju i mineralni izvori u Vrujcima. Ležeći na strmim padinama Maljena i Suvobora ova porječja su preduvjetovana za brzu koncentraciju velikih voda, koje (poplave ko poslijedica) u odnosu na sve druge elementarne nepogode ostavljaju daleko najteže posljedice. Pored toga, 70% ovih voda otječe u vidu bujice (Ocokoljić, 1995.). |
Crna Reka - Divčibare
Autor: Stefan Pavic; Datum objave: 17.3.2019. Opis: Crna reka je planinski potok koji duž svog toka, od Ljutog Krša na Divčibarama, duž uske i okomite doline pronalazi put do Podbukova gde se uliva u Bukovsku reku. Gotovo celim delom njenog toka teren je nepristupačan i težak za pešačenje. U proleće, kada se snegovi sa Maljena otapaju, Crna reka povisi nivo vodostaja, pa pojedine stene koje u letnjiem periodu veliki deo dana provode sunčajući se, tad su duboko pod vodom. Mnoge od njih, kada okolnosti dozvole, pešacima i planinarima služe kao improvizovani mostići. Ceo kanjon obiluje visokim borovima, a u leto, mirisi smole i planinskog vazduha odmaraju pluća. |
|
Maljenu je bogat biljnim svijetom, naročito drvećem. Cijela planina, a posebno Divčibare su poznate po livadama. Crnogorične šume su od najvećeg značaja za planinu Maljen. Tu su zastupljeni bijeli i crni bor, jela, smreka, kleka i planinski bor. Šume crnog i bijelog bora su najzastupljenije i na njih otpada oko dvije trećine šumske površine.
Maljen je jedinstven slučaj u Srbiji da se javlja šuma bijelog bora bez sastojina crnog bora. Postoji i manja skupina planinskog bora iako ova vrsta crnogorice raste na nadmorskoj visini od preko 2000 m. Od listopadnog drveća su zastupljene najviše bukva i breza. One formiraju šume zasebno ili s crnogoricom. Tu raste još i crni i bijeli jasen, hrast, cer, obična ljeska, medvjeđa lijeska (mečja leska), jasika, planinska iva, gorski javor, divlja kruška, grab i druge. Cijeli Maljen je poznat po šumskim i livadskim biljnim zajednicama. Raste narcis, proljetni jaglac (jaglika), vrijesak, šafran, majčina dušica, zlatni šumski ljiljan, lincura, bosanska i jadranska perunika, mrazovac i druge. Zastupljeni su i šumski plodovi koji se koriste u ljudskoj prehrani. Rasprostranjena je šumska jagoda, divlja malina, kupina, borovnice. Najznačajnija je borovnica koja je bogata vitaminima, željezom i taninom. Borovnica raste kao žbunje na cijelom prostoru Maljena, ali je najviše ima u šumama bukve i jele. |
Na Maljenu su dobro očuvane šume i ova planina je najsjevernije prirodno stanište borovih šuma u Srbiji.
|
|
Bogat biljni svet je pogodovao razvoju bogatog životinjskog sveta. Od dlakave divljači najznačajnija je srna, a naročito u dijelovima oko Crne reke, Krčmarske reke, kao i na šumovitim visovima. Ima zečeva i vjeverica. Nekada je vukova i lisica bilo u znatnom broju, ali su sad svedeni na najmanji broj. Uništavanje ovih grabljivaca je doprinijelo da se poveća broj plemenite divljači, posebno srna. Tu se povremeno pojavljuje i divlja svinja. Zastupljene su i kuna bjelica i kuna zlatica čije je krzno izuzetno cijenjeno. Povoljni prirodni uvjeti su omogućili zastupljenost pernate divljači. Najviše ima jarebice kamenjarke. Nekada je bio rasprostranjen i bjeloglavi sup, a sada se zadržao samo u klisuri Crne reke i ima gnijezda na nepristupačnim okomitim stranama u predjelu Ljutog krša, Golupca i Crvenog brega. Danas ga ima sve manje, čak su istraživanja pokazala da se više ne gnijezdi na ovoj lokaciji. Ovdje su još zastupljeni veliki šareni djetlić, seoski djetlić, krstokljun, šoja (kreja) i planinski slavuj.
Pogodni su uvjeti za razvoj i razmnožavanje riba. U rječicama koje nastaju na Maljenu žive krkuša, klen, zlatać i potočni rak. Nekada su vode Maljena bile bogate potočnom pastrmkom i lipljenom, ali zbog pogoršanja uvjeta, nedozvoljenog izlovljavanja ove vrste su praktično uništene. |
|
Vlada Republike Srbije usvojila je 26.8.2021. Uredbu o proglašenju zaštite Predela izuzetnih odlika "Maljen", čime se osigurava očuvanje prirodnih šumskih ekosustava dok će izgradnja hidroenergetskih objekata, poput malih hidroelektrana biti zabranjena.
Planina Maljen bogata je raznovrsnim i specifičnim sastavom biljnog i životinjskog svijeta pri čemu je zabilježeno 474 biljnih taksona, kao i 120 vrsta koje imaju nacionalni i međunarodni značaj. Na ovom prostoru stanuje 19 vrsta vodozemaca i gmizavaca, što predstavlja oko 39% od ukupnog broja vrsta koje naseljavaju teritorij Republike Srbije. Predjel obilježavaju i značajne lokalnosti geomorfološkog nasleđa kao što su klisura Crne reke, akumulacijske terase Crne Kamenice i erozivno-akumulacijske terase Bukovske reke kod ušća Crne reke. Od objekata hidrološkog nasljeđa izdvajaju se Kamenica, Ribnica, Vodopad Skakalo, Manastirica, Ponornica ponora pod Pločom. Posebnu ljepotu i prepoznatljivost zaštićenom području daje tradicionalni način života u starovlaškom tipu naselja i utvrđena nepokretna kulturna dobra. Zaštićeno područje prostire se na površini od 10.104,83 hektara, od čega je prvim stupnjem zaštite obuhvaćeno 1,08%, drugim 14,38% i trećim stupnjem 84,54 % teritorija Predela izuzetnih odlika “Maljen”. Zaštićeno područje obuhvaća grad Valjevo s katastarskim općinama Divčibare, Prijezdić i Bačevci, kao i općinu Gornji Milanovac s katastarskom općinom Bogdanica, općinu Mionica s katastarskim općinama Brežđe, Gornji Lajkovac, Krčmar, Osečenica i Planinica i općinu Požegu s katastarskim općinama Ljutice i Tometino polje. Proglašenjem zaštite Predela izuzetnih odlika “Maljen” površina zaštićenih područja na teritoriji Srbije povećana je na oko 7,8 odsto. IZVORI Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije Uredba o proglašenju Predela izuzetnih odlika “Maljen” |
Na prostoru Divčibara nalaze se četiri rezervata prirode: Crna reka, Čalački potok, Zabalac i Vražiji vir.
|
|
Maljen je dobro cestovno povezan s gradskim naseljima Valjevom, Kosjerićem i Mionicom, kao i s Beogradom i Šapcem. Preko Maljena vodi važna prometnica koja presijeca Podrinjsko-valjevske planine pravcem sjever - jug, od Valjeva, preko Mionice ka Kosjeriću, Požegi i Užicu. Preko njega još vodi cesta Gornji Lajkovci - Teočin - Čačak. Od prijevoja Bukovi vodi cesta na Divčibare. Maljen je desetljećima izletište, ljetovalište, odmaralište, škola u prirodi. Tu se nalaze sela, turistički objekti. Razvijeno je stočarstvo.
|
|
Divčibare je naziv za planinsko polje na središnjem dijelu Maljena i poznato turističko mjesto i planinsko klimatsko lječilište (vazdušna banja), koje administativno pripada Gradu Valjevu u Kolubarskom okrugu. Nalazi se 38 km južno od Valjeva, a stotinjak kilometara od Beograda. Divčibarsko polje pruža se od Crnog vrha, Paljbe i Golupca do Kraljevog stola i Velikog brda. Nalazi se na 980-1000 metara nadmorske visine.
Visovi koji okružuju Divčibare neznatno su viši od samog polja. To su na zapadu Golubac (1056 m) i Paljba (1051 m), na jugu Crni vrh (1098 m), a sa sjevera su Kraljev sto (1104 m) – najviši vrh Maljena, Veliko brdo (1036 m) i Čubrica. Visoravan se dijeli na Divčibare u užem smislu (u južnom dijelu - obuhvaća dio prema Crnom vrhu, Paljbi i Golupcu) i Pitomine koje su sjevernije i pružaju se do Kraljevog stola i Velikog brda. Dijeli ih uzvišenje koje se zove Stražara (1061 m), jer je ovdje nekada bila granica između Austro-Ugarske i Turske. Zahvaljujući planinskoj klimi na kojoj se miješaju jadranski, panonski i karpatski utjecaji, Divčibare imaju dugu povijest lječilišnog (banjskog) turizma - klimatskog lječilišta, odn. vazdušne banje. Sam naziv Divčibare spominje se još davne 1476. godine u turskom popisu Smederevskog sandžaka. Značajan podatak za povijest Divčibara je taj da je knjaz Miloš Obrenović nakon Drugog srpskog ustanka od svog turskog pobratima Deli-age otkupio čitavu visoravan, sa svim torovima i drugim zidanim objektima. Poznato je da je knjaz Miloš često posjećivao ovaj kraj, obilazio čobane i kontrolirao njihov rad. U blizini "Gospodarskih koliba" bio je izvor hladne planinske vode, kasnije od naroda prozvan knjaz Miloševa česma. Prepoznavajući potencijal, posebno klimatski, ovoga prostora, godine 1925. u Valjevu je osnovano društvo pod nazivom "Zdravstveno društvo Divčibare". U tome razdoblju osnivači društva grade prve vile, zapravo bačije od drveta. Tada je još ovo područje bilo teško dostupno i putovanje od Valjeva do Divčibara trajalo je i više od 12 sati. S vremenom Divčibare su postale jedno od najpoznatijih turističkih mjesta u Srbiji. Zbog svoje blagorodne klime i ubrzanog tadašnjeg razvoja, Ministarstvo trgovine i industrije Kraljevine Jugoslavije je u svibnju/maju 1932. godine proglasilo Divčibare klimatsko – turističkim mestom. Pred Drugi svjetski rat, na Divčibarama je bilo 1.116 ležajeva u odmaralištima i privatnom smeštaju. Divčibare su prekrivene livadama s mnoštvom vodotokova i kanjona sa strmim liticama. Kroz Divčibare teku uglavnom rijeke koje pripadaju porječjima Kolubare i Zapadne Morave: Bukovska reka, Crna reka, Kozlica, Krčmarska reka i Crna Kamenica. Na Divčibarama postoji mnoštvo izvora: Žujan, Hajdučka česma, Čubrica, Studenac, i dr. Žujan se nalazi u prostranoj, močvarnoj livadi Hajdučka česma, na visu Čubrici i Markovi čanci. U naselju Divčibare živi 141 punoljetni stanovnik, i gotovo u potpunosti je naseljeno Srbima (prema popisu iz 2011. godine). Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 1948.: 39 stanovnika; 1953.: 43; 1961.: 58; 1971.: 64; 1981.: 172; 1991.: 130; 2002.: 235; 2011.: 141 stanovnik. Iako je Divčibare planinsko polje, ono se zbog svog specifičnog reljefa i zemljopisno položaja često promatra kao zasebna turistička cjelina, jedno od najposjećenijih turističkih mjesta u Srbiji - u turističkoj propagandi često i poznatija od samoga Maljena na kome se nalazi. SPORT I REKREACIJA
Na Divčibarama postoji više terena za različite vrste sportova: teniski, košarkaški, rukometni tereni, teren za mini golf, a pored toga postoje i prostori za fitness, kao i veliki broj obilježenih šetačkih staza. Od Divčibara je moguće organizirati i niz planinarskih tura, a smještaj se može potražiti u hotelima, privatnom smještaju ili u planinarskom domu na Poljanama. Postoji 6 velikih staza koje vode do najviših vrhova na planini Maljen i do vidikovca. Divčibare su i zimski skijaški centar s nekoliko ski staza. Najduža se nalazi na sjevernoj padini Crnog vrha i dužine je 850 m, sa dvosjednom žičarom. Postoji i mnoštvo manjih staza koje su idealne za decu i skijaše početnike. Ovo je vrlo pogodan prostor i za skijaško trčanje. 
Karta Divčibara (na www.divcibare.rs)
Karta Divčibara (na www.divcibare.org.rs)
|
Predaja o porijeklu imenu Divčibare
Visoravan je dobila naziv Divčibare iliti "devojačke bare" u spomen na tragičnu smrt jedne mlade djevojke. Prema narodnoj predaji, mlada čobanica se nesretnim slučajem nakon jedne ljetne provale oblaka, udavila u nabujaloj rijeci Crnoj Kamenici. Kako postoje različite varijante ove predaje, tako je prema drugoj ime te čobanice bilo Divči, a utopila se želeći natočiti malo vode kod rijeke. Roditelju su danima tragali za njom prije nego što su saznali za tragediju. Naziv se spominje još od prve polovine 15. stoljeća. Vodopad skakalo
Skakalo je prilično nepristupačan vodopad koji se nalazi na Divčibarama, na 781 m n.v., nedaleko od ceste koja od Mionice vodi ka Maljenu. Vodopad Skakalo nastao je na rijeci Manastirici, koja izvire između visova Velikog brda i Orlovca s jedne strane i masiva Kraljevog stola, najvišeg vrha Maljena s druge strane. Vodopad je visok 30 m - šesti po visini u Srbiji. Bogat je vodom samo u kišnim razdobljima i u proljeće. Ispod glavnog vertikalnog vodopada teku dva manja koja se teškom mukom probijaju kroz ogromne stijene nagomilane jedna na drugu. Do samog podnožja vodopada je moguće nekako prići, ali u podnožje glavnog i najvećeg vodopada skoro nikako u vrijeme kada je pun vode. Zimi se ovaj vodopad ponekad zaledi, pa kao takav služi kao vježbalište za alpiniste. IZVOR: WIKIPEDIJA Divčibare 06.2019.
Autor: Bojan; Datum objave: 24.6.2019. Opis: DJI Spark drone, Divcibare, jun 2019. Divčibare - Turistička organizacija Valjevo
Autor: Turistička organizacija Valjevo; Datum objave: 6.10.2016. Polje Narcisa - Divčibare
Datum objave: 29.9.2019. Autor: Stefan Pavić 
Zimske razglednice Divčibara
Divčibare, turistička brošura (PDF)
|
Zapadni dio Divčibara
Detalj stare topografske karte 1:50.000 Kraljev sto VRH; NADMORSKA VISINA: 1104 m (može se naći i podatak o 1103 m)Kraljev sto je najviši vrh Maljena. Prema predaji ime je dobio po caru Dušanu. Naime, prije nego što je postao car, srpski kralj Dušan zaratio je s Mađarima. Došavši sa vojskom iz Prizrena na Maljen, Dušan je poslao vojsku niz planinu pred neprijatelja, a on je sa svojom pratnjom ostao i ulogorio se na najvišem vrhu planine, gdje je ostao cijelo vrijeme trajanja bitke u ravnici Kolubare. Dušan je na ove vrhu primio glasnika koji mu je donio izvještaj o pobjedi nad Mađarima, nakon čega je sa svojom svitom sišao u utvrdu Belu stenu, koja je ležala na padini Maljena, poviše sela sela Krčmara, gdje je obavio smotru svojih trupa i potom se vratio u Prizren. Narod, da bi sačuvao spomen na taj događaj i na dane Dušanovog boravka na Maljenu, dao je najvišem maljenskom vrhu ime Kraljev sto.
U Prvom svjetskom ratu, tijekom Kolubarske bitke, na ovome vrhu, kao in cijelom Maljenu, vodile su se borbe u razdoblju od 16.11. do 15.12.1914. godine. Još i danas na vrhu postoje tragovi borbi, a naročito su očuvani tragovi rovova. 
Pogled iz naselja Golubac na Kraljev sto
Autor fotografije: Vladimir Pecikoza; Wikipedija Crni vrh VRH; NADMORSKA VISINA: 1096 m (može se pronaći i podatak o 1096 m)Crni vrh je drugi po visini vrh Maljena. Najvećim dijelom je obrastao gustom crnogoričnom šumom, te je zbog tamno zelene boje vegetacije, naročito u predvečer, dobio ime. Uzdiže se nad Divčibarama, na desnoj obali rječice Crne Kamenice. S Crnog vrha pogled puca na cijeli masiv Maljena i obližnja naselja, te na okolne planine: šumadijske planine sve do Kopaonika, valjevske i podrinjske planine Medvednik, Jablanik, Povlen, Sokolsku planinu, Jelovu goru, starovlaški Zlatibor, Taru, Zvezdu i Goliju. U vrijeme odlične vidljivosti, nakon kiša i pojedinim zimskim danima, moguće je vidjeti i masiv Durmitora u Crnoj Gori. S Crnog vrha je dobar pogled na južnu podgorinu Maljena, kojom dominira vrh Subjela (924 metara), zatim se vide naselja Tometino Polje, Skakavci, Rosići i Kosjerić u doini rijeke Skrapež, S druge strane. na noćnom nebu je moguće vidjeti odbljesak gradskih svjetala Beograda.
Pogled s Crnog vrha
Autor fotografije: Boksi; Wikipedija Veliko brdo VRH; NADMORSKA VISINA: 1036 mS Velikog brda se pruža izvanredan pogled na sela u dolini Kolubare i na dio planina koje se vide i s Kraljevog stola i Crnog vrha. Pored većeg broja kolubarskih sela, s Velikog brda se vidi i Mionica, varošica sa živopisnom okolicom na padinama Maljena, koju presijecaju brze vode rijeke Ribnice, čije sastavnice imaju izvorišta na Maljenu. U gustoj bukovoj šumi, prošaranoj jelom, čiji su pojedini primjerci izvanredne veličine, na blagoj padini ovog masiva nalazi se izvor hladne planinske vode Studenac, čija voda izvire iz kamena u podnožju bukovog drveta. Privlačno mesto za odmor je i mješovita bukovo-jelova šuma Blagulja, koja se nastavlja na Veliko brdo.
Golubac VRH; NADMORSKA VISINA: 1056 m (može se naći i podatak o 1044 m)Vrh Golubac obrastao je mješovitom crnogoričnom i listopadnom šumom, također je maljenski vis s odličnim vidikom na živopisni krajolik valjevskog kraja. Nekada su šume ovoga vrha vrvjele od divljih golubova, po kojima je vrh dobio ime.
Stari planinski katun na Golubcu
Autor fotografije: Vladimir Pecikoza; Wikipedija Stražara VRH; NADMORSKA VISINA: 1061 mVrhom Stražara Divčibare su podijeljene na dva dijela: Divčibare u užem smislu i Pitomine. Ovaj vrh je dobio ime u doba austrijske administracije u sjevernoj Srbiji od 1718. do 1739. godine, jer je u to vrijeme ovuda prolazila granica između Austrije i Turske, te je na njemu bila austrijska granična straža. Posada Stražare je bila sastavljena od hajduka, stanovnika okolnih sela (uglavnom iz sela Krčmara). S ovog vrha se vidi cijelo divčibarsko polje, ostali vrhovi Maljena, veći broj planina i grad Valjevo.
Velika Pleća (Velika Pleć) VRH; NADMORSKA VISINA: 1037 mLijep pogled pruža se s vrha Velika pleća, koja se u svome središnjem dijelu uzdiže u obliku kupe, dok promatrana s drugih maljenskih visova, liči na ogromnu plećku, po čemu je i dobio ime.
Dobri vidikovci su i slijedeći vrhovi Maljena: Vučji mramor, Paljba, Ožanj i drugi. |
MALJEN Vodopad Skakalo i vrh Kraljev sto
Autor: Slobodan Stefanovic; Datum objave: 6.3.2016. Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica, za svojih 20 članova je u nedelju 06. marta 2016. godine organizovao planinarsku akciju na planini Maljen. Polazak učesnika kombijem iz Užica. Dolazak u turističko mesto Divčibare preko Tometinog Polja. Iz ovog mesta je posećen vodopad Skakalo na reci Manastirici visok oko 30 metara. Nakon toga je izveden uspon na vrh Kraljev sto (1104 m), najviši vrh ove planine, odnosno kružna tura od mesta Poljane. Planirana staza je zbog izrazito lošeg vremena skraćena. Pristup. Od asfaltnog puta Divčibare-Valjevo obeleženom uskom stazom se stiže do vodopada za 15-20 minuta sporijeg hoda jer je ta staza u ukupnoj dužini od 400 metara zahtevna. Crni Vrh Planina Maljen (1096mnv) - The Black Peak (Mountain Maljen)
Autor: goran adrenalin paths of health staze zdravlja; Datum objave: 14.6.2017. No Talking, Just Hiking: Maljen i Crna reka (motivacioni video)
Datum objave: 21.5.2021. Autor: prePRIRODI se Opis: Ovaj video snimili smo ovde: https://sr.wikiloc.com/rute-pjesacenj... |
Izvor Crne reke na lokaciji Ljuti krš
Autor fotografije: Vladimir Pecikoza; Wikipedija |
Kanjon Crne Reke - Divčibare
Datum objave: 18.8.2019. Autor: Stefan Pavić Opis: Jubilarni 30. video na kanalu i kolekciji nas ponovo vraća na tokove Crne Reke pod planinom Maljen. Prvi video je izašao pre tačno pet meseci, i prikazuje rano proleće u klisuri ove planinske rečice. Ovim zaokružujemo priču o ovom delu lepe planine Maljen i nastavljamo da se bavimo kreativnim radom na Divčibarama. |
Crna Reka
Datum objave: 26.4.2021. Autor: Stefan Pavić Opis: Crna Reka po treći put na našem kanalu. Uživajte! Divčibare |
|
Predjel na zapadnom dijelu Maljena. Na nekim stariji kartama upisano je ime Bukovik.
Istočni dio Maljena - područje Bukovi - Kozomor
Detalj stare topografske karte 1:50.000 
Bukovi, prostorni prikaz; pogled iz smjera zapada
Izvor: GoogleMaps, 2020. |
Vrh Ljuti Krs, Zapad (962mnv) Planina Maljen - The peak Ljuti Krs(Mountain Maljen)
Autor: goran adrenalin paths of health staze zdravlja; Datum objave: 14.6.2017. Opis: Prirodni Rezervat Crna Reka - Nature Reserve #Crna Reka (Western Approach) 
Pogled s vidikovca Paljba
Autor: Ванилица; Wikipedija Vidikovac Paljba se nalazi na planini Maljen, pored ceste koja vodi s regionalne ceste Valjevo—Kosjerić, prema Divčibarama. Vidikovac je orjentiran prema jugu, s kojeg se pruža pogled prema selu Subjel i planina Kozomor, kao i prema Povlenu i Medvedniku. Od centra Divčibara je udaljen oko 3km. |
|
Spomen-groblje na Bukovima se nalazi na planini Maljen, pored ceste Valjevo-Kosjerić. Na njemu su sahranjene žrtve fašističkog terora na početku Drugog svjetskog rata. Spomen-groblje je podignuto na mjestu gdje je njemačka kaznena ekspedicija, 28.7.1941. godine, streljala 81 stanovnika okolnih mjesta, s područja današnje općine Kosjerić i grada Valjeva. Streljanje je izvršeno kao odmazda za jednog ubijenog njemačkog vojnika - motociklista, što je bilo jedno od prvih masovnih streljanja nedužnih građana u Srbiji. S područja Sreza crnogorskog tada su streljana 72 čoveka, među kojima tri nositelja Albanske spomenice, kao i dva dječaka od 15 i 16 godina.
IZGLED SPOMENIKA Uz cestu je podignut spomenik od tesanog kamena sa spomen-pločom, dok su njihova tijela sahranjena u aleji iza spomenika. Imena stradalih su na spomen-ploči i na malim bijelim nadgrobnim pločama. Groblje je ograđeno kamenom ogradom sa stupovima. Spomen-ploču je postavio i uredio mjesto stradanja 29.11.1953. godine, Savez boraca NOR-a Sreza crnogorskog iz Kosjerića. WIKIPEDIJA: Spomen-groblje na Bukovima |
Spomen-groblje na Bukovima
Autor: Ванилица; Wikipedija |
Vrh Paljevine
Autor fotografije: Vladimir Pecikoza; Wikipedija |
Vidikovac Istok Planina Maljen - The East View Point Mountain Maljen
Autor: goran adrenalin paths of health staze zdravlja; Datum objave: 13.1.2018. Panorama sa vrha Veliki Maljen
Autor: D. Lubinic; Datum objave: 17.5.2018. Opis: Pogled sa vrha Veliki Maljen - jednog od vrhova planine Maljen. U daljini Valjevo, Šabac, Obrenovac, Beograd, Avala, Rudnik, Čačak, Ovčar, Kopaonik, Golija, Zlatibor, Durmitor... |
|
Često se u raznim napisima može pročitati kako je Kozomor (ćiril. Козомор) planina blizu gradića Kosjerića, u zapadnoj Srbiji, s najvišim vrhom Veliki Kozomor (1007 m). Međutim, Kozomor je zapravo samo jugozapadni greben Maljena, jedan od više njih na razvedenoj maljenskom masi.
Vrh Veliki Kozomor prepoznatljiv je po tzv. Usamljenom boru. S njega se pruža odičan pogled prema središnjem dijelu Majena (vidikovac Paljba i dr.), ostalim Valjevskim planinama Maglešu, Povlenu, Subjelu. 
Kozomor
Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:50.000 
Kozomor, prostorni prikaz
Izvor: GoogleMaps, 2018. Pješačko - planinarske staze po Kozomoru i okolici Ražana - Veliki Kozomor Na cesti između Valjeva te Kosjerića i Požege nalazi se selo Ražana (9 km od Kosjerića, 35 km od Valjeva) odakle kod mostića počinje staza za uspon na Kozomor. Izlazi se u smjeru istoka na mali seoski put i nakon posljednjih kuća ulazi se šumicu crnogorice, odakle uz mali potok počinje uspon, u smjeru sjevera, prvo blagim padinama, pa onda malo jačim usponom prema grebenu Obrtaljke (775 m). Od Ražana do Obrtaljke je potrebno nešto ispod jednog sata uspona. Obrtaljka je dobar vidikovac prema Kaoni i dalje prema Lastvi. Od Obrtaljke staza skreće desno i uspon se ublažava. Nakon 40 minuta grebenskog uspona od Obrtaljke te duž ski-staze stiže se Veliki Kozomor, najviši vrh grebena Kozomora. Veliki Kozomor - Paljba Od Kozomora u smjeru Divčibara nalazi se vidikovac Paljba. Od vrha Veliki Kozomor, staza se spušta prema prijevoju Previja, pa se onda opet ide uzbrdo sve do asfaltne cesta između Divčibara i Kosjerića. Kada se izađe na cestu, skreće se desno i nakon 800 m se stiže do vidikovca Paljba. Veliki Kozomor - Mali Kozomor Kada se od Velikog Kozomora krene grebenom Kozomora širokom stazom u smjeru juga, nakon oko 1700 m dolazi se do Malog Kozomora. Od Malog Kazomora moguće je spustiti se stazom (3 km) do ceste Valjevo-Požega. Kada se izađe na cestu, do sela Ražana ima nešto više od kilometar i pol hoda. Od Maloga Kozomora također je moguć sput u selo Rosići, i do malog jezerca i brane u selu Skakavci. Od brane se nastavlja blagim usponom kroz šumu do kuća, te širim lokalnim putem do vodopada Kotline na Skakavačkoj rijeci. Kažu kako je i samo selo dobilo ime po ovim vodopadima "koji skakuću". Ruta po Maljenu (Maljen - Kozomor - Crni vrh i Pleća) Pješačenje od vidikovca Paljba do vrha Kozomor (1007 m) - nastavak pješačenja do Crnog vrha (1096 m) i Velikih Pleća (1037 m), a potom spust do Divčibara. Dužina staze je oko 15 km. Od Maljena, preko kozomora do Subjela Polazak s lokacije Lučića livade/ograde (na cesti koja vodi na Divčibare) do vrha Kozomor (1007 m) - selo Rosići - selo Skakavci, obilazak vodopada Skakavac selo Kosjerska Mionica - uspon na Subjel (924 m) - povratak s vrha. Dužina staze je oko 19 km. IZVORI Kozomor-Paljba (vidikovac). Udahni prirodu - Zoran Vujošević blog. 1.4.2010. Ražana-Kozomor-Paljba. Staze i bogaze Kozomor i vodopad Kotline. KAUP, Beograd |
Položaj Kozomora na Maljenu
Izvor: Open Street Maps, 2020. 
Greben Kozomora, reljefni prikaz
Podloga: Elastic Terrain Vrh Kozomor Planina Maljen 1 Deo
Autor: goran adrenalin paths of health staze zdravlja; Datum objave: 5.11.2017. Vrh Kozomor 1007 mnv Planina Maljen 2 deo - The Peak Kozomor Mountain Maljen Part 2
Autor: goran adrenalin paths of health staze zdravlja; Datum objave: 5.11.2017. Powered by Wikiloc |
|
Čubrica, odn Ravanjska Čubrica je gorski greben na sjeverozapadnom dijelu Maljena, s istoimenim najvišim vrhom visokim 672 m. Na pojedinim starijim kartama upisan je i kao zasebna planina/brdo. Iako je ime dobio po pobližnjem selu Ravnje - pa bi vjerojatno ispravniji naziv bio Ravnjanska Čubrica - ipak ga obično zovu Ravanjska Čubrica.
Selo Ravnje u Kolubarskom okrugu
Autor: By Vladimir Pecikoza - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=70221752 |
MALJEN Dračić - Ravnje - vrh Ravanjska čubrica - Prijezdić
Datum objave: 22.1.2017. Autor: Slobodan Stefanovic Opis: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je pri povratku sa ,,TREKING LIGE SRBIJE,, u Šidu organizovao kraću planinarsku akciju na planini Maljen i području sela Dračić, Ravnje i Prijezdić. Ukupno 5 planinara (4 iz PK ,,ERA,, i 1 učesnik iz PK ,,Kablar,, iz Čačka) je izvršilo uspon na vrh Ravanjska čubrica (692 m). Planina Ravanjska Cubrica - Mountain Ravanjska Cubrica
Datum objave: 12.12.2017. Autor: goran adrenalin staze zdravlja paths of health Planina Ravanjska Cubrica Vrh (692mnv) 3 Deo - Mountain Ravanjska Cubrica Part
Datum objave: 16.10.2017. Autor: goran adrenalin staze zdravlja paths of health |
Sjeveroistočni obronci planine Maljen - pogled iz sela Brežđe
Autor fotografije: Vladimir Pecikoza; Wikipedija Izvor rijeke Gradac
Izvor rijeke Gradac se nalazi na uzvišenju južno od Valjeva, nasuprot sela Lastra. Rijeka Gradac nastaje sastavkom Bukovske reke i rječice Zabave. Gradac u donjem dijelu riječne doline obilježava izrazito meandarsko vijuganje. Posebno zanimljiva su gradačka vrela, koja istječu u dvije izvorišne zone. Prvo uzvodnije izvorište naziva se Zelenci i čini ga 7 izvora na l¸ijevoj obali rijeke, raspoređenih na dužini od stotinjak metara. Najjači je prvi, najviši izvor koji izbija iz stjenovitog materijala neposredno iznad riječnog korita. Rijeka Gradac je u vapnenačkom terenu valjevskog krša, usjekla klisuru, u kojoj su smješteni manastir Ćelije, stara elektrana u Deguriću, ostaci utvrđenja u Brangoviću, Visoka i Gradska pećina-staništa prapovijesnog čovjeka, špilja Vrataoca. Izgradnjom tirolskog zahvata u koritu Gradca, i crpne stanice i cjevovoda do postrojenja za prečišćavanje vode ove rijeke su uključene u sustav vodosnabdevanja Valjeva. |
Reka Gradac
Datum objave: 22.2.2020. Autor: Stefan Pavić Opis: Novi dan za novi pocetak i naslov. Nakon krace pauze, vracamo se avanturi u susret prolecu. Ovaj put reka Gradac, koju nikad konkretno nisam obradio kroz moje video priloge. PROČITAJ VIŠE
MILIČEVIĆ, Emira: Dvoranama Petničke pećine, pa preko Bačevačkih brežuljaka. Zvoncara.com, 13.4.2017. PSD "MAGLEŠ", VALJEVO: Blizonjski vis-Kršna Glava-Dokmir -Slatina. Facebook MALJEN I PETNICA
Datum objave: 31.3.2017. Autor: Slobodan Rakovic Opis: Planina Maljen je najprostranija u vencu Valjevskih planina. Na njoj je vodopad Skakalo, jedan od najviših u Srbiji i kanjon Crne reke sa desetak jezeraca i isto toliko slapova i vodopada. Na Maljenu su i Divčibare,kao i najveće tresetište u Srbiji. Naša ekipa je otkrila i ogromnu kamenu kuglu, znatno veću od onih na Povlenu. Kratak film Petnica je priča o selu Petnici, njenoj crkvi, pećinama- Gornjoj i Donjoj, veštačkim jezerom na rečici Pocibravi, izvorima tople vode, Istraživačkoj stanici, Sportsko rekreativnim centrom... |
Pogled s Crnog vrha ka Tometinom polju
Autor fotografije: Vladimir Pecikoza; Wikipedija |
Vrh Kozomor 1007 mnv Planina Maljen 2 deo - The Peak Kozomor Mountain Maljen Part 2
Autor: goran adrenalin paths of health staze zdravlja; Datum objave: 5.11.2017. |
|
Pešačke staze na Maljenu IZVOR Turistička organizacija Valjevo UVOD U želji da posetioci planine Maljen i Divčibara što bolje upoznaju ova dva dragulja valjevskih planina Turistička organizacija Valjevo, u saradnji sa valjevskim planinarima, pripremila je pešačke staze. One su trasirane odabranim pravcima ka najinteresantnijim vrhovima Maljena, a obeležene su markacijama – crvenim krugovima sa belom sredinom ( ) koje se nalaze na drveću, banderama, kamenu i sl. duž cele staze (kad ste kod jedne markacije, uvek vidite narednu, a često i dve sledeće). Karta pješačkih staza: PDF Golubac Od centra, staza kod crkve skreće desno, pored hotela Maljen. Dalje vodi putem pored odmarališta EPS, a zatim kroz šumu iza koje napušta put i ide livadama, izmedju vikendica. Sve vreme se blago uspinje ili ide ravno, pa je vrlo lagana. Kad se prodju vikendice, dolazi se do raštrkanih, velikih borova. Na jednom od njih je putokaz: levo za Paljbu, a poludesno za Golubac. Odatle se izbija na čistinu sa koje se dalje stalno vidi Golubac. Uz blagi uspon vrlo brzo se stiže na ovaj, 1056 m.n.v. visok vrh na kome se nalazi karakteristična kula – osmatračnica od drveta. Sa Golubca, pogled se pruža na sve strane. Na zapad se vide valjevske planine: Povlen, Magleš, Jablanik i Medvednik, a na sever u daljini Cer. Na zapadu, ispod Golubca je šumovita, duboka dolina Bukovske reke. Suprotno, na istočnoj i južnoj strani pada pogled na najviši Maljenski vrh Kraljev sto, Veliku pleć, Crni vrh i Paljbu i celu divčibarsku visoravan, sa livadama i šumarcima iz kojih izviruju krovovi odmarališta i hotela. Zbog toga se ova staza preporučuje kao prva koju treba prepešačiti, jer će se tako steći odličan uvid u geografski položaj Divčibara i ostale pešačke staze. Paljba Ovaj pravac iza crkve skreće levo i ide već uhodanom stazom oivičenom drvećem. Levo je potok Žujan. Posle nekoliko stotina metara skreće se blago u desno (na zapad), a zatim prelazi preko potoka. Okolo je Žujan razliven u prostranim tresetištima. Dalje staza vodi blago uzbrdo, najpre kroz borov šumarak, a kasnije livadom, pored vikendica, sve do izlaska na asfaltni put Divčibare – Kaona. Njime treba ići na desno, oko 50m, a zatim staza vodi kroz retke borove sa leve strane puta. Nešto kasnije treba preći na desnu stranu i posle se toga se tom stranom, kroz mladu borovu šumu, stiže do vrha Paljba, 1051 m.n.v. Sa njega se na jednoj strani vide maljenski vrhovi: Golubac, Stražara, Kraljev sto i Crni vrh i izmedju njih cela visoravan Divčibare. Na drugoj strani se vide valjevske planine: Povlen, Magleš, Jablanik i Medvednik. Nešto niže od vrha, preko puta nalazi se prekrasan vidikovac sa parkingom. Sa njega se, duboko u dolini, vide sela Skakavci i Rosići, Ražana i Kosjerić. Za vedrih dana u daljini se vidi više linija planinskih venaca južne i zapadne Srbije. Na ovom vidikovcu lepo je biti kad sunce u purpuru zalazi iza Povlena i Medvednika. Još je lepše ujutru, kad magla i oblaci od doline prave belo more iz koga, kao ostrva izviruju Subjel i Kozomor, a strane doline liče na morske obale. Ljuti krš Početni deo ove staze ideasfaltnim putem prema Mionici i Beogradu. Kad se prodje Breza kamp, levo skreće makadamski put označen crvenim putokazom LJUTI KRŠ. Staza vodi tim putem, kroz šumu,izmedju vikendica. Iza poslednje vikendice staza napušta put i skreće desno, a zatim vijuga kroz šumu. Posle prelaza preko potoka, ide se kroz šumu sa proplancima do drveta sa putokazima: desno STRAŽARA i levo LJUTI KRŠ. Nastavlja se levim pravcem, kroz šumu. Tu je početak strogog prirodnog rezervata 2. kategorije CRNA REKA. Staza zatim izbija na kameniti greben, kojim se uspinje do vidikovca na vrhu – 962 m.n.v. Pogled sa njega je vrlo impresivan: na levo, preko duboke doline potoka prema Golubcu i na desno, preko početka Crne reke na Bačevački vis, Čubricu i Pejar. Pravo je prekrasan pogled niz kanjon čudesne Crne reke koja vijuga izmedju strana obraslih gustom zimzelenom šumom prošaranom brezama. U prvom planu je jedan niži greben sa koga se može sići do Crne reke. Na horizontu se vide valjevske planine: Magleš, Jablanik i Medvednik, a nešto bliže obronci Bukova. Zbog ovog pogleda i nedirnute prirode rezervata kroz koju prolazi, ovo je po mnogima najlepša pešačka staza na Maljenu. Tek kada se ona obidje stiče se pravi utisak o lepoti prirode na Maljenu. Velika pleća Na početku ova staza ide asfaltnim putem (u pravcu glavne ski staze), sa koga treba skrenuti levo kod Pančevačkog odmarališta (prva velika zgrada sa leve strane). Dalje se ide uzbrdo, takodje asfaltnim putem koji prolazi ispod odmarališta IMT (stari naziv). Iza njega se dolazi do raskrsnice na kojoj treba skrenuti desno. Put vodi blago uzbrdo izmedju vikendica i izlazi na zaravan. Tu se nalazi drvo sa dva crvena putokaza: levo VELIKA PLEĆ, pravo CRNI VRH. Odatle se ide levo, makadamckim putem koji se blago uspinje, a vodi kroz šumu jela, borova i breza. Na prevoju, kod putokaza desno za Crni vrh, treba nastaviti dalje putem koji ide talasastim grebenom. Levo je šuma, a desno nekoliko vikendica, posle kojih se sa desne strane uočava šumovito uzvišenje. Tu se staza odvaja od puta na desno i vijuga naviše kroz borovu i brezovu šumu do vrha VELIKA PLEĆ, 1050 m.n.v. Sa njega se pruža prekrasan pogled na Ravnu goru i Suvobor, Kablar, Ovčar, Zajčicu i Subjel. Kad je vidik bistar u daljini se vide Golija, Kopaonik, Zlatibor i Tara. Ispod Velike pleći, levo je šumoviti kanjon Crne Kamenice čiji se žubor jasno čuje. Pravo na jug pružaju se široke livade visoravni Tometino polje, preko koje vodi put za Požegu. Crni vrh Prvi deo ove staze je isti kao za Veliku pleć. Kod drveta sa crvenim putokazima treba nastaviti putem pravo, blago uzbrdo. Kada se prodju vikendice sa desne strane staza ulazi u šumu borova, jela, cerića i breza, obraslu gustom travom. Izmedju njih staza vijuga uzbrdo. Uspon nije težak ali je stalan, pa se povremeno treba odmoriti. Kraj uspona je na samom kamenito-travnatom vrhu koji je označen na nekoliko velikih kamenova. CRNI VRH sa 1096 m.n.v. je po visini drugi Maljenski vrh, ali se zbog blizine nametnuo najvišem vrhu Kraljevom stolu koji je udaljeniji od centra Divčibara. Sa Crnog vrha se pružaju upečatljivi pogledi na istok (levo), jug (pravo) i zapad (desno), pa se tim redom vide: Suvobor, Kablar, Ovčar, Zajčica i Subjel, a kad je vedro u daljini se vide Golija, Kopaonik, Zlatibor, Tara i Zvijezda. Na krajnjem zapadu vide se sve ostale valjevske planine: Povlen, Magleš, Jablanik i Medvednik i ispod njih Drenovački kik, Bukovi i ostala pobrdja. Pogled na sever prema Divčibarama zaklanja šuma kroz koju vodi staza. Sa Crnog vrha postoje staze levo za Veliku pleć i desno za kafanu Vidik i dalje za vidikovac Paljba. http://www.divcibare.rs/pesacke-ture/ Uspon na Kozomor i Subjel (od Divčibara do Mionice) Divčibare – pješačenje od Lučića livada do vrha Kozomor (1007 m) i sela Rosići – pješačenje kroz selo Skakavci, obilazak vodopada Skakavac – nastavak pješačenja kroz selo Kosjerska Mionica i uspon na Subjel (924 m) – povratak s vrha, pauza u Etno domaćinstvu "Gostoljublje" u Mionici Dužina staze je oko 19 km Od Subjela do Divčibara Uspon strmom šumskom stazom od podnožja na vrh Subjel (924 m) pravilnog kupastog oblika - 35 min. Markirana staza dalje vodi nizbrdo seoskim putem, i nakon sat i pol hoda dolazi se do malog vodopada Skakavac. Ovdje je uređeno malo izletište s drvenim stolovima i klupama i malim drvenim objektom. U nastavku pješačenja stiže se do uske, strme, planinske staze kroz borovu šumu, sve do izlaska na Divčibare. |
Karta pješačkih staza na Maljenu
|
|
RAŽANA - PALJBA Ruta: Ražana – Tavan – Lučića ograde – Divčibare TEHNIČKI PODACI Dužina rute: 11,3 km; Visinska razlika: 550 m; Ukupni uspon: 1028 m; Ukupni spust: 554 m OPIS RUTE Početna točka rute nalazi se u selu Ražana, udaljenom 9 km od Kosjerića, u čijoj se blizini nalazi spomenik generalu Đukiću, utemeljitelju olimpijskog pokreta u Srbiji. Staza šumskim putem dalje vodi preko Aništa, Strelišta i Tavana, lokaliteta na kojima su pronađene masovne grobnice iz Drugog svjetskog rata. Kroz lokalitete Kulina i Lučića ograde, blagim usponom se stiže do vidikovca Paljba i sela Rosići, kraju poznatom po seoskom turizmu. Trasa se nastavlja preko Rudišta i završava u području “Vidik” Divčibare, gde je u planu izgradnja paviljonskog kompleksa po ugledu na švicarske turističke centre. U temeljnom smjeru je potrebna nešto bolja kondicija dok je u suprotnom smjeru odličan spust koji biciklisti upotrebljavaju kao kraticu za silazak sa Divčibara prema Kosjeriću. Podloga je najvećim dijelom makadam, kamena podloga i zemlja. MALJEN – (BAJKERSKI KRUG OKO DIVČIBARA) Ruta: Kraljev sto – Tometino polje – Paljba – Reka Gradac TEHNIČKI PODACI Dužina rute: 57 km; Ukupni uspon: 1855 m; Najniža točka: 444 m; Najviša točka: 1085 m; Kondicijska težina: 6/10; Tehnička težina: 3/10 OPIS RUTE Odličan trek za jednodnevno uživanje na Maljenu. Vožnja započinje i završava se u turističkom naselju, klimatskom lječilištvu Divčibare, gde lako možete naći i smještaj ukoliko odlučite ovdje provesti više dana. Vožnjom oko planine obilazite: Kraljev sto najviši vrh planine, off-road spust ka rijeci Kamenici, Tometinom polju, vidikovcu Paljbi, dug asfaltni spust do rječice Gradac i puno pašnjaka, šuma i vidikovaca. DIVČIBARE – RAJAC Ruta: Divčibare – Ravna Gora – Suvobor – Rajac TEHNIČKI PODACI Dužina rute: 31 km; Ukupni uspon: 600 (1000) m; Najniža točka: 630 m; Najviša točka: 1080 m; Kondicijska težina: 8/10; Tehnička težina: 7/10; Izvori pitke vode: 5 OPIS RUTE Ne treba zavarati činjenica da se ovde radi o grebenskoj ruti od Divčibara do Rajca i da visinski raspon najniže i najviše točke na trasi nije veliki – ovo je vrlo dinamična biciklistička ruta (a u neizmjenjenom obliku pogodna i za pješačenje, kao i prolazak terenskim vozilima), koja zbog jakih nagiba i kamene podloge u svom središnjem dijelu (padine Riora) može biti zamorna, tako da se preporučuje prije svega biciklistima koji su u odličnoj kondiciji. Ako planirate zatvoriti krug, tako što biste se vratili na polaznu točku (bilo istom ili nekom drugom ruom) preporučuje se krenuti vrlo rano ujutro i voziti vrlo aktivno, bez dužih usputnih zadržavanja – posebno ako se to čini u jesen, kada su kraći dani. Iako se može preći u bilo kome sjmeru, preporučuje se ovaj opisani smjer, zbog blagog spusta od Divčibara ka Rajcu, tako da je u tom smjeru ukupna suma uspona dvostruko manja nego u suprotnom. Ruta kreće od glavnog raskrižja u turističkom naselju Divčibare, asfaltnom cestom ka Mionici, da bi se poslije nekoliko kilometara odvojila ka vikend naselju Kraljev sto. Na kraju vikend naselja se napušta asfalt i nastavlja makadamskim putem ka Osečanskoj stražari, ali se ubrzo skreće ka istoku i nastavlja grebenom, presjecajući tok Crne Kamenice samo nekoliko stotina metara nizvodno od njenog izvora. Nakon kraće vožnje po nešto lošijoj podlozi (koja može biti mjestimice blatnjava), prošavši kroz kraći šumarak, ubrzo izbijate na solidniji makadam koji stiže iz pravca sela Brežđe i pratite ga sve do raskrižja poslije Velikog Maljena. Tu solidniji put skreće na jug ka Tometinom polju, a vi nastavljate serpentinom ulijevo, prvo se spuštajući, a zatim penjući padinama Riora. U narednih nekoliko kilometara ćete vrlo vjerovatno prilično često gurati bicikl, jer su nagibi prejaki da biste mogli pedalirati. Najteži dio je onaj između Riora i Ravne Gore, gdje je pored jakih nagiba i gaženja dva potoka lošija podloga, puna kamenjara i neravnina. Od spomen kompleksa na Ravnoj Gori konačno se može malo opustiti i da dobiti na tempu, jer vas čeka nekoliko kilometara asfalta i blagi nagibi. Asfalt ponovo napuštate na sjevernim padinama Suvobora, skrećući na zemljani (u početku malo kamenitiji) put oko vrha Šiljak ka Dobroj vodi. Sama ruta ne vodi stazom pored same planinarske kuće Dobra voda već malo sjevernije, nešto solidnijim putem. Od Dobrih voda ka Rajcu ruta ide solidnim zemljanim putem, skoro ravnim, koji se tek nakon vrha Rajac pretvara u jaču nizbrdicu. Izbijate na asfalt i ubrzo ćete se naći kod planinarskog doma "Čika Duško Jovanović", kojime upravlja PD "Pobeda" iz Beograda. Ova atraktivna ruta po najvišem grebenu ovog dijela Valjevskih planina ima nekoliko ništa manje lijepih, ali dužih alternativa sjevernim i južnim padinama ovoga grebena. VALJEVO – GRADAC – DIVČIBARE Ruta: Valjevo – Gradac – Crna reka – Divčibare TEHNIČKI PODACI Dužina rute: 48 km; Ukupni uspon: 1350 m; Najniža točka: 200 m; Najviša točka: 1050 m; Kondicijska težina: 7/10; Tehnička težina: 6/10; Izvori pitke vode: 7 OPIS RUTE Ovo je jedan od ljepših načina da stignete od Valjeva do Divčibara, naročito tijekom ljetnih vrućina, kada se možete na više mjesta okupati u rijekama duž kojih vodi ruta. Iako prolazi kroz pitome krajeve, ruta je umjereno teška i traži solidnu kondicijsku pripremljenost, a mjestimice i tehničku vještinu. Kreće iz centra Valjeva, hvatajući odmah nakon prelaska Kolubare put lijevo ka manastirima Ćelije i Lelić. U početku je žestok uspon, koji će kasnije postati blaži. Prateći putokaz ka manastiru Ćelije spuštate se do manastira, a onda produžavate do rijeke i etno vajata. Uspjete li preći Gradac (s obzirom da imate bicikl sa sobom bolje je da prođete kroz reku nego da s njim pokušate balansirati na deblu preko koga se prelazi rijeka), u vajatu se možete nečim osvježiti, ali i da pojsti svježu pastrmku ili domaći kozji sir. Slijedi predivnih par kilometara vožnje pješačkom stazom pored Gradca (oprez kada je vlažno vrijeme, može mjestimice biti prilično klizavo!), do nekoliko vikendica i kolibe mladih istraživača. Vidjet ćete još jedan viseći mostić koji vodi ka ostacima crkvice iz trećeg stoljeća skrivene u gustoj šumi preko rijeke. Sada se treba odvojiti od Gradca i popeti do zaseoka Lelića. Početak uspona je žestok i izvesno je da ćete pregurati bicikl – kombinacija jake strmine i ekstremnog kamenjara. Srećom, ne traje dugo i brzo ćete ponovo sjesti u sedlo. Slijedi naizgled beskrajno vijuganje sokacima sela razbacanog na širokom prostoru, krećući se sve vrijeme iznad Suvaje, najekstremnijeg dijela kanjona Gradca gdje tokom većeg dijela ljeta nema vodotoka. Među priloženim točkama obilježena su Gradačka Vrela (trek do njih nije uvršćen, ali ćete lako pronaći put do dolje), ukoliko poželite da se još jednom spustite na Gradac. Na kraju kanjona na mjestu gdje se spajaju rijeka Zabava i Bukovska reka tvoreći Suvaju (koja prerasta u Gradac), ova ruta vas spušta do rijeke i prevodi preko mosta, izvodeći vas na magistralu koja od Valjeva ide ka Kosjeriću. Magistralom ćete se kretati kratko, samo do sela Bukovi. Prije uspona na Divčibare, vodi u posetu prelijepoj Crnoj reci, tajnom dragulju Divčibara za koje malo ljudi zna, a čiji je kanjon čak ljepši od Gradca. Ako želite prekočiti Crnu Reku i produžiti direktno ka Divčibarama, kod točke Skretanje za Divčibare skrenite na makadamsku cestu preko rijeke. Uz Crnu reku nećete moći daleko biciklom. Ruta vodi samo do mjesta na početku kanjona gdje postoji livada i proširenje, lijepe kadice u koritu gdje se možete okupati, kao i izvor pored rijeke (mjesto je zgodno i za kampiranje). U nastavku puta, kada se vratite s Crne reke, treba računati na najozbiljniji uspon na ovoj ruti, na kome ćete, prvo blago, a onda sve strmije, savladati čak 650 m nadmorske visine, sve do Divčibarskih visova. Ova ruta vodi prvo lijepom dolinom rijeke Kozlice, a onda izbija na dugački, crnogoricom obrasli greben Pejara, s koga se na više mjesta pruža lijep vidik na kanjon Crne reke. Ruta se, 48 km nakon njenog početka u Valjevu, završava u centru turističkog naselja Divčibare. |
Karta kružnih biciklističkih staza na Maljenu
|
|
PODBUKOVI
Domaćinstvo Obradovića Nalazi se u selu Podbukovi na 23. kilometru od Valjeva i 5 km od Divčibara. Nalazl se pored magistralne ceste Valjevo-Kosjerić-Užice. Prostire se na 12 ha, a jedan dio se nalazi na zaštićenom prirodnom dobru Crna reka. Rijeka teče baš ispod kuće; bistra, planinska voda; kanjon, virovi, slapovi, rječni rakovi, tišina i divlja, netaknuta priroda. Kanjon Crne reke je neotkrivena lepota valjevskog kraja. U ljetnoj sezoni postoji mogućnost kupanja. Ribnjak. Domaća jela od povrća i voća, domaće mlijeko, kajmak, sir, jaja i specijaliteti od mesa (sačevi). Kapacitet: 3 sobe s kupaonicom. Možete napraviti izlet do obližnjih Divčibara, do valjevskih manastira Ćelija i Lelić ili do samog Valjeva. TELEFON +381 64 4485605 MIONICA Etno selo Gostoljublje Gostoljublje je seoski-turistički kompleks koji se nalazi na obroncima planine Maljen u selu Mionica (južna strana Divčibara) na nadmorskoj visini od 600 m,a prvo veće naselje je gradić Kosjerić udaljen 13 km. Kompleks se prostire na 12 ha površine. Gostoljublje raspolaže sa 7 objekata za smještaj - vajata; 6 vajata je apartmanskog tipa građenih u tradicionalnom stilu s približno istim korisnim prostorom od 35 m2 u okviru kojih se nalazi soba, kupaonica, predsoblje i terasa. Sedmi vajat je duplex sa dva zasebna aparmana i ukupno 72 m2. Pored vajata u ponudi smještaja nalazi se kuća za goste sa četiri trokrevetne sobe i dvije kupaonice. Zajednički prostor za goste je restoran sa salom od 60 mjesta i terasom od 30 mjesta. Hrana koja se služi pretežno je domaća, proizvodi se u domaćinstvu i ili u selu. U okviru domaćinstva nalazi se farma s većinom domaćih životinja tipičnih za ovo planinsko područje (krave, ovce, koze, svinje, kokoši .). Domaćinstvo raspolaže s oko 800 stabala šljiva, a u ponudi se pored domaće rakije i pekmeza od šljiva mogu naći i med, sokovi, slatko. U okviru komleksa nalaze se: otvoreni bazen, dječji park za igru, izletište Obrežak s vidikovcem i roštiljem. WEB STRANICA OTVORI |
Domaćinstvo Milje Obradović, Ognjište Podbukovi - Selo.rs
Autor: Сеоски туризам Србије Serbian Rural Tourism; Datum objave: 13.8.2019. Seoski turizam, Gostoljublje u Kosjerickoj Mionici U nasem ataru
Proizvodnja: Vertigo Produkcija; Datum objave: 14.7.2012. |
LiteraturaBRKOVIĆ, Duško: Vaskularna flora brdsko-planinskog područja severozapadne Srbije i Šumadije - Ekološko fitogeografska studija. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet. Beograd, 2015 (PDF)
CINCOVIĆ, T., KOJIĆ, M.: Livadske fitocenoze Maljena. Zbornik radova Poljoprivrednog fakulteta, 3(1): 113-118. Beograd, 1955. CINCOVIĆ, T., KOJIĆ, M.: Neki tipovi livada i pašnjaka na Divčibarama. Zbornik radova Poljoprivrednog fakulteta, 4(2): 37-58. Beograd, 1956. GAJIĆ, M., KOJIĆ, M., IVANOVIĆ, M.: Pregled šumskih fitocenoza planine Maljen. Glasnik Šumarskog fakulteta, 7: 255-276. Beograd, 1954. GRUPA AUTORA: Studija opravdanosti proglašenja turističkog prostora “Divčibare” / Rezultat 1 projekta “Izrada studije opravdanosti za novi turistički proizvod Divčibara”. Nacionalna turistička razvojna korporacija. Beograd, 2011. (PDF) JANKOVIĆ, M., KARADŽIĆ, B.: Predlog za stavljanje pod zaštitu Velike divčibarske tresave na Maljenu. Zaštita prirode. 43-44: 116-120. Beograd, 1991. KARADŽIĆ, B.: Fitocenološka analiza šumske vegetacije Maljena. Doktorska disertacija. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1994. LINDTNER, V.: Borove šume okoline Priboja na Limu i Divčibara na Maljenu. Srpska akademija nauka, Zbornik radova 11. Institut za ekologiju i biogeografiju 2: 193-202. Beograd, 1951. MANOJLOVIĆ, D. i dr.: Godišnji izvještaj o detaljnom kartiranju u razmeri 1:100000 na srpentinskom masivu Maljena i Suvobora. Fond stručnih dokumenata Geozavoda. Beograd, 1969. OCOKOLJIĆ, M.: Hidrografska mreža i režimi vode Opštine Mionica. Posebno izdanje Geografskog instituta "Jovan Cvijić", knj. 42. Beograd, 1995. PETROVIĆ, Jovan B.: Maljen. Članak. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 6. Zagreb, 1965. POPOVIĆ, R., DIMITRIJEVIĆ, J., STEFANOVIĆ, K., JANKOVIĆ, M. M.: Ekofiziološke karakteristike biljaka i uslovi staništa zajednice Abieto-Fagetum serbicum Jov. na Maljenu. Ekologija, 22(1): 21-33. Beograd, 1987 RUBEŽANIN D. i dr. : Regionalno geološka istraživanja na magnezitima i hromu peridotiskog masiva Maljena i Suvobora. Fond stručnih dokumenata Geozavoda, Beograd, 1970. Elektronski izvoriValjevske planine. PSD "Magleš"
Planinski visovi. Divčibare.org.rs Divčibare - Istorija. Divčibare.org.rs |
Valjevske planine, planinarsko turistička karta
Mjerilo: 1 : 50 000 Dimenzije: 96 x 67 cm; Dimenzije preklopljene: 12 x 22 cm Opis: Na karti je prikazano područje Valjevskih planina s prirodnom i kulturnom baštinom i turističkim sadržajima. Na poleđini karte prikazane su fotografije s odgovarajućim tekstom na srpskom i engleskom jeziku. 
Divčibare, planinarsko turistička karta
Mjerilo: 1 : 6.500 Dimenzije: 96 x 67 cm; Dimenzije preklopljene: 12 x 23 cm Opis: Karta je izrađena na ortofoto podlozi sa prikazom turističkog sadržaja, planinarskim stazama, označenim vidikovcima (Crni Vrh, Golubac, Paljba i dr.) i dr.. Na poleđini karte dat je tekst sa fotografijama o turističkom sadržaju na srpskom i engleskom jeziku. |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|
