|
Opis planinske grupeKomovi (ćiril. Комови) su planinska grupa i planina koji se nalaze se u istočnom dijelu Crne Gore i jugozapadnom dijelu regije Površi i brda, na prostoru crnogorskih plemena Kuča i Vasojevića te albanskog plemena (bajraka) Klimenti (alb. Kelmendi; čita se Keljmendi).
Masiv Komova pruža se pravcem zapad-istok. Zahvaća površinu od oko 70-ak km2. Okružuju ih planinske rijeke: Drcka i Kraštica na sjeveru, iza kojih se nalazi masiv Bjelasice, zatim rijeke Tara i Opasanica na zapadu koje Komove odvajaju od Kučkih planina kao što ih odvaja i rijeka Veruša u Albaniji, slijede Kutska rijeka (Kuckaja, Kutskaja) i Zlorečica (Zlorječica) na istoku, koje odvajaju Komove od Visotorske planinske grupe, te planinski vijenci Prokletija jugu. Planina Komovi predstavlja ulančanu planinu izdignutu u Alpskom nabiranju (orogenezi) u vrijeme izdizanja Dinarida. Kada bi se priklonili onim mišljenjima da su Prokletije zasebni lanac planina, Komovi bi, uz Visitor, bili posljednje planine Dinarskog gorja na njegovom jugoistoku (J. Cvijić, 1913.). Ipak, danas se uobičajeno Prokletije smatraju krajnjim i najvišim dijelom Dinarskog gorja. Veliki utjecaj na stvaranje reljefa Komova imale su unutarnje (endogene) sile, vulkanska aktivnost, orogeni pokreti i vanjske sile poput glacijalne erozije, krške i riječne (fluvijalne) erozije i denudacije. Osnovne morfološke odlike Komova su: oštri grebeni i vrhovi, površi i blagi oblici reljefa, zeleni pejzaži u zoni paleozojskih škriljevaca (metamorfne stijene s paralelnom strukturom koje se daju kalati u ploče) i duboko usječene doline rijeka i potoka. Jovan Cvijić u svojim radovima izdvaja Komove po geomorfološkim karakteristikama, kao posebnu planinsku grupu koja se bitno razlikuje od susjednih planina, naročito onih koje pripadaju prokletijskoj grupi. Kao granična planina, Komovi znatno odstupaju od dinarskog smjera. Sjeverozapadni dio planine ima dinarski smjer SZ-JI, ali se on lučno povija ka istoku i skreće ka sjeveroistoku. Tako istočni dio Komova ima prokletijski pravac pružanja, koji je nastao na sutoku Dinarida i Šarida (Albanida, po Cvijiću, 1899) oko spuštene Metohijske kotline (Marković, 1981). Zbog ovakvog položaja Komovi nemaju jedinstven pravac pružanja, već više predstavljaju razbijenu i lučno izvijenu masu. Ova planinska grupa dobila je ime po planini Komovi (jezgro oko Vasojevićkog i Kučkog Koma), koji su čvorišno središte od kojeg se razilaze bila i planine u dva vijenca. Općenito, prvi se prostire južnije, a drugi sjevernije od njega, a razdvaja ih podkomovska župa Konjuhe s više sela upućenih na dolinu Perućice i u pravcu Andrijevice. Planinsku grupu čine slijedeće cjeline: ►Prvi vijenac - planina Komovi ---►Područje najviših vrhova: Komovi kučki i Komovi vasojevićki ---►Istočni grebeni - koji se nižu istočno od Koma Vasojevićkog ---►Zapadni grebeni - nižu se zapadno i sjeverno od Ljevoriječkog Koma i Kučkog Koma. ►Drugi vijenac Planinica-Mojan-Marljules, koji ide duž granice Crne Gore i Albanije. ImeIako se točno ne zna kako su Komovi dobili ime, postoji više tumačenja. Pojedini istraživači tvrde kako riječ kom potječe iz starog sanskritskog jezika i da znači otok (ostrvo). Drugi pak smatraju da je riječ kom arapskog porijekla i označava planinu, a ima i mišljenja da porijeklo riječi kom leži u staroslavenskom jeziku gdje znači brijeg. Dobar poznavatelj ovog kraja pisac dr J. Erdeljanović tvrdi da je ime kom ilirskog porijekla. [9]
|
 BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području Komova 
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
|
Komovi
Pogled na najviše vrhove Komova od katuna Božićkog na Štavni. Lijevo, uz šumu, nalazi se katun Vulića. U prvom planu uzdiže se Vasojevićki Kom (2461 m), a desno od njega se naziru stijene Kučkog Koma (2487 m) i Ljevoriječkog Koma. Lijevo, u daljini, nazire se greben planina Planinica-Mojan. |
Geografija (zemljopis) područja
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Reljef
Tektonski procesi koji su zahvatili prostor Komova prouzročii su izdizanje vapnenačkih slojeva i paleozojskih škriljevaca i njihovo navlačenje preko fliša. Nabiranjem je došlo do izdizanja slojeva preko 2400 m n.v..
U visokoplaninskom dijelu Komova dominantnu poziciju imaju dva tipična alpska vrha - Kom Kučki (2487 m n.v.) i Kom Vasojevićki (2461 m n.v.). Nasuprot impozantnim vrhovima nalaze se brojne rječne i valovske doline (cirkovi) koje su raščlanile reljef, učinile ga raznolikim i u pejzažno-estetskom pogledu vrlo zanimljivim. Geomorfološke karakteristike izražene su u oblicima koji su nastali erozivnim procesima. Najizraženiji su glacijalni, koji su zahvatili Komove kao i ostale planine sjeverne Crne Gore. Otuda su mnoge rijeke naslijedile cirkove (valove) koji su u osnovici zadržali prvotni izgled. Cirk Veruše je najtipičniji predstavnik, ali su slične oblike naslijedile i dvije najveće pritoke Tare koje se spuštaju s Komova.
Obilje glacijalnog materijala (cirkovi i morene) je najizraženije kod katuna Carine, Božićkom Strugu, cirkovi i morene Varde, zatim Međukomski, Suvovrški i cirk na Ljubanu.
Rijeke Opasanica, Zlorječica, Mojanska rijeka, Mala rijeka su duboko usjekle svoje doline ispod najviših planinskih vrhova. Ova planina okružena je površima visine do 1900 m. Štavna i Ljuban na sjeveru, Rogam na zapadu, Carine na jugu i Varda na istoku.
U visokoplaninskom dijelu Komova dominantnu poziciju imaju dva tipična alpska vrha - Kom Kučki (2487 m n.v.) i Kom Vasojevićki (2461 m n.v.). Nasuprot impozantnim vrhovima nalaze se brojne rječne i valovske doline (cirkovi) koje su raščlanile reljef, učinile ga raznolikim i u pejzažno-estetskom pogledu vrlo zanimljivim. Geomorfološke karakteristike izražene su u oblicima koji su nastali erozivnim procesima. Najizraženiji su glacijalni, koji su zahvatili Komove kao i ostale planine sjeverne Crne Gore. Otuda su mnoge rijeke naslijedile cirkove (valove) koji su u osnovici zadržali prvotni izgled. Cirk Veruše je najtipičniji predstavnik, ali su slične oblike naslijedile i dvije najveće pritoke Tare koje se spuštaju s Komova.
Obilje glacijalnog materijala (cirkovi i morene) je najizraženije kod katuna Carine, Božićkom Strugu, cirkovi i morene Varde, zatim Međukomski, Suvovrški i cirk na Ljubanu.
Rijeke Opasanica, Zlorječica, Mojanska rijeka, Mala rijeka su duboko usjekle svoje doline ispod najviših planinskih vrhova. Ova planina okružena je površima visine do 1900 m. Štavna i Ljuban na sjeveru, Rogam na zapadu, Carine na jugu i Varda na istoku.
Naslovna fotografija: Pogled s vrha Magliča kučkog prema sjeveroistoku
Lijevo dolje vidi se greben Kozelja bez viske vegetacije kojega Rupa od Kozelja dijeli od vrha Kurlaj koji pripada masivu Komova. Planina Komovi s najvišim vrhovima nalazi se u pozadini, a desno je planinski vijenac Planinica - Mojan - Marlulës
Lijevo dolje vidi se greben Kozelja bez viske vegetacije kojega Rupa od Kozelja dijeli od vrha Kurlaj koji pripada masivu Komova. Planina Komovi s najvišim vrhovima nalazi se u pozadini, a desno je planinski vijenac Planinica - Mojan - Marlulës
Geologija
|
IZVOR Zavod za zaštitu prirode Crne Gore, Studija zaštite za Regionalni park "Komovi", Stručna podloga, Podgorica, novembar 2013.g
Komovi pripadaju visokim dinarskim planinama, kao zaseban i izdvojen planinski prostor. Obujam planine je užem smislu približno polukružan, a njezin vapnenački prostor nije mnogo razbijen, već ima izgled i oblik masiva. Vapnenački visovi ne leže na prostranoj zaravni kao Durmitor ili Volujak, već se strmo i oštro spuštaju preko mekanog škriljasto-pjeskovitog terena i dosta niske doline Tare, Lima i njihovih pritoka. Ruski inženjer rudarstva Jegor Kavaljevski prvi je geolog koji je posjetio Komove, davne 1838. godine; nakon njega to čini francuz Ami Bouë. U svojim radovima oni ističu da se Komovi javljaju kao tri vrlo istaknute i moćne gromade sprudnih vapnenaca (direktno izlučivanje karbonata iz morske vode) i grebena iz razdoblja srednjeg trijasa. Ove vapnenačke mase leže na verfenskim i paleozojskim slojevima, škriljavcima i pješčenjacima. Područje Komova grade tvorevine paleozoika, trijasa i kvartara Glacijalna morfologija, cirkovi i morene Opća procjena je da se na Komovima odvijala mnogo jača glacijacija nego što se može rekonstruirati na temelju glacijalnih akumulativnih oblika, koje jaka recentna erozija vrlo brzo uništava. Takva glacijacija je u korelaciji s glacijacijom Planinice, Mojana, a naročito Širokara i Koštice (nalaze se južno od Komova, prema granici s Albanijom, u Kučkim planinama). Krajem pleistocena, na Komovima je bilo preko 15 cirkova, iz kojih se led razilazio na sve strane. Prema sadašnjim sačuvanim morenama, sve ukazuje da su to bili cirkni ledenjaci. Međutim, geološka građa je uvjetovala da su glacijalni oblici sačuvani samo u vapnencima, dok su ispod vapnenaca, na škriljevcima, svi tragovi uklolnjeni jakom denudacijom i dalje su transportirani fluvijalnom erozijom rječnih tokova. Svi cirkovi su formirani u vapnencima. (ledenjak u cirku ispod Suvovrha je na dnu ogolio škriljastu padinu, kao i na Ljubanu, tako da jedino na njihovom dnu postoje lokve). Međukomlje zauzima centralni dio planine i u njemu je ležao najmoćniji ledenjak Komova. Cijelo Međukomlje je opasano visokim odsijecima i grebenima Kučkog i Vasojevićkog Koma. U samom zaleđu cirk je s južne strane zatvoren prijevojem visokim 2170 metara, koji ga spaja i razdvaja od cirka Carine na jugu. Međukomlje je otvoreno prema sjeveru, gdje strmim i dubokim (250 - 300 m) padinama izlazi u dolinu Ljubaštice (pritoka Drcke, sliv Tare). Ovaj cirk je površine preko 1,5 km2 . Po dnu ovog cirka izdvajaju se tri sekundarna cirka, koja su tu zaostajala tokom toplijih glacijalnih faza ili vjerovatnije tokom završnih faza glacijacije i ponovnog otopljavanja klime. Dno velikog cirka Međukomlja je intenzivno zasipano siparima, koji su ovdje najveći na čitavim Komovima Morenski materijal (sedimenti deponirani neposredno iz leda) na škriljevcima je sačuvan samo ispod dva cirka. To je cirk na Božićkom strugu, čija čeona morena zalazi oko 300 metara preko škriljevaca. Drugi slučaj je s razbijenim bedemom čeone morene kod katuna Varde, koji takođe leži preko škriljevaca. Ove morene su sačuvane jer su vezane korijenom drveća od šume, koja ih je obrasla, a i kutovi padina na obje lokacije se naglo smanjuju od 25° u većem dijelu, do 10° u donjem dijelu, te je snaga erozije smanjena. Ako su ove morene prekrile škriljevce do 1600 metara i niže, može se zaključiti, na temelju kompararivnih metoda, da je iz velikih cirkova Međukomlja, Carine i Rogama izlazio dolinski ledenjak, čije čeone i bočne morene je odnijela voda u postglacijalnom razdoblju. Na čitavom prostoru Komova ostao je jedan morenski bedem, koji se, na prvi pogled, neobjašnjivo akumulirao na vrhu uskog grebena koji se pruža prema sjeveru. Greben je paralelan s grebenom Ljuban i udaljen je 1 km zapadno od Ljubana. Ovaj bedem je visok oko 20-25 metara i dugačak je oko 300-350 metara. Apsolutna visina u najvišem dijelu morene je 1780 metara. |
Goli vrhovi Komova su surove planinske pustinje, uokvireni cirkovima i s njihovih oboda se spuštaju sipari (točila) kao posljedice izražene erozije.
|
Planine, grebeni i vrhovi
|
Masiv Komova čine slijedeće cjeline:
►Prvi vijenac (sjeverni) - planina Komovi: ---►Područje najviših vrhova: Komovi kučki i Komovi vasojevićki ---►Istočni grebeni Komova - nižu se od Koma Vasojevićkog prema istoku ---►Zapadni grebeni Komova - nižu se od Kučkog Koma prema zapadu ►Drugi vijenac (južni, Planinica-Mojan-Marlulës), koji ide duž granice Crne Gore i Albanije; s brojnim grebenima i vrhovima iznad 2000 m n.v. i pruža se između dolina Mojanske rijeke, Perućice može se sresti i naziv Peročica), Kutske rijeke odn. Kuckaja rijeka) i doline Vermosha u Albaniji. Nešto izdvojeniji je najzapadniji greben ovoga vijenca Kurlaj. 
Reljef masiva Komova i okolnih planinskih područja
|
|
|
Carine Prijevoj Carine dijeli planinu Komove (na fotografiji u pozadini) i granični greben Planinica-Mojan-Marlulës |
Planina Komovi
|
1. Područje najviših vrhova Komova
Najviše komovsko planinsko područje obuhvaća tri dijela: ► Kučki Komovi - zapadni i najviši dio planine s Kučkim Komom (2487 m) kao najdominantnijim vrhom u ovom visokoplaninskom grebenu, te Lijevoriječkim Komom (često se može čuti i Ljevorečki, odn. Lijevorečki, 2460 m) ► Međukomlje - središnji dio ► Vasojevićki Komovi (2461 m), koji su neznatno niži od zapadnog dijela. Kučki komovi Kom Kučki je najviši vrh Komova (2487 m n.v.). Osim po visini ovaj dio Komova dominira i po površini prostiranja (10,4 km2). Njegovi sastavni dijelovi su: - greben Ljuban na sjeveru, - vrh Kom Ljevoriječki, odn. Sjeverni vrh Kučkog Koma (2469 m) - vrh Rogam na sjeverozapadu, - Rogamski vrh, Mali Suvovrh i Suvovrh (Veliki Suvi vrh) najugozapadu, - Carine i Sumor na jugu. Vasojevićki Komovi - greben Koma Vasojevićkog pruža se smjerom jug jugozapad - sjever sjeveroistok. Ovaj dio Komova predstavlja kompaktniju masu od zapadnog dijela, dok je vertikalna disekcija reljefa (vertikalna razvedenost terena) slična kao i na Kučkim Komovima. Ovaj greben počinje s Bavanom (2252 m n.v.) na jugu, preko Koma Vasojevićkog do Štavne na sjeveru, i pruža se na dužini od 6 km s ukupnom površinom od 4,15 km2. Njegova zapadna strana okrenuta ka Međukomlju je veliki siparski pojas dugačak preko 2 km. Vrh Vasojevićki Kom (2461 m n.v.) na zapadu ima granicu sa Međukomljem, na jugu s Bavanom, na istoku su mu padine u dolinama Mojanske i Desne rijeke, a na sjeveru je Štavna. Njegova stjenovita gromada je teško pristupačna, osim s južne strane. Prema istoku njegovi ogranci su: Rupe (1776 m n.v.), Varda (1782 m n.v.), Lakina kosa, Ogorjela glava (1561 m n.v.), Orlosjed, Čukari i Jastrebić brdo. Najpoznatiji katun je Varda. Bavan (2252 m n.v.) je dio Vasojevićkog Koma i prostire se južno od njegovog vrha. Od Kučkog Koma (2487 m n.v.) razdvaja ga Međukomlje, a prema jugu se završava u dolini Veljeg potoka, lijeve pritoke Mojanske rijeke. Međukomlje Između dva glavna grebena Komova nalazi se Međukomlje, koje je tektonskim pokretima spušteno duž rasjeda pravcem jugozapad - sjeveroistok. Na južnoj strani Međukomlje je zatvoreno prevojem visokim 2170 m n.v., između Koma Kučkog (2487 mnv.) i Bavana (2252 mnv.) na istoku. Na sjeveru je otvoreno i izlazi u dolinu Ljubaštice. Cijelo Međukomlje je dugačko nešto manje od 2 km, a široko oko 1000 m. Ako uzmemo da su nazubljeni grebeni, kojima je okružen sa svih strana granica, onda Međukomlje ima površinu od 2.55 km2. Orijentirano je prema sjeveru i na izlaznoj strani se naglo spušta strmom padinom za 200 - 250 m, gdje počinje dolina Ljubaštice (pritoka Drcke koja se uliva u Taru). 2. Istočni grebeni Komova Ovaj se greben pruža preko Štavne. Na krajnjem sjeveroistoku Štavne nalazi se vršak Razvršje (1748 m) od koga se prema istoku, prema dolini Lima, pruža niže, zaobljeno planinsko bilo, između porječja Kraštice na sjeveru te Perućice i Zlorječice na jugu. Ovo, visinom niže i znatno pristupačnije bilo bogato je bujnim livadskim kompleksima, a na pojedinim i stranama ima i šuma. Glavnu liniju bila čine manja, i u kontinuitetu povezana planinska bila: Milanovac (Dubačke glave, 1651 m), Novi (Stražnica, 1441 m, Đevojčina bukva, 1403 m), Rajčin do (1302 m), Veliki krš (1449 m), Mali krš i Zulevo brdo. 3. Zapadni grebeni Komova Zapadno od Kučkog Koma niže se razgranata mreža više nižih grebena, koji se općenito pružaju zapadno i sjeverozapadno od vrhova Komova, sve do Potarja - njegova dijela između izvorišnog dijela Tare i ušća riječice Drcke u Taru kod Mateševa. Najprostraniji greben na ovome području niže se od Koma Kučkog u smjeru sjeverozapada, preko Rogama (2015 m) do Strmenica (nom. Strmenice) gdje se račva jednim ogrankom prema sjeveru (Vrela - Jelenjak - Kukoraj), odn. drugim dalje prema zapadu (Bjelega - Pobilje; na području Belega-Pobilje račva se mnoštvo nižih grebena u smjeru sjevera, sjeverozapada, zapada, jugozapada i juga: Nesirenska kosa, Kriva kosa, Koške plani, Paljevi i Rasoja, Sarajevska kosa, Jelenja kosa). Nešto južnije su tri grebena, čije je ishodište u visokoplaninskom grebenu koji polazi od Koma kučkog, preko Rogamskog vrha (2302 m) do Suvovrha (Veliki Suvi vrh, 2211 m), gdje se račva u tri grebena: - Prvi greben od Suvovrha kreće u smjeru sjeverozapada, da bi potom skrenuo prema zapadu preko Malog Suvovrha (2028 m), sve do bila Turjaka (1720 m). - Drugi greben polazi od Suvovrha u smjeru jugozapada da bi ubrzo skrenuo u zapadni smjer preko livada na kojima je katun M. Ćura, sve do Velje glavice (1652 m). - Treći greben nastavlja od Suvovrha prema jugoistoku i jugu, preko vrha Carine (1987 m) i Sumor (1967 m) i izlazi na prijevoj Bilo od Carina, odakle se dalje nastavljaju vrhovi južnog komovskog vijenca. |
Reljef planine Komovi
Pogled na Komove s obronaka planine Lise
Pogled na Bavan iz doline Mojanske rijeke
|
Južni vijenac (Planinica - Mojan - Marlulës)
|
Najznačajniji vrhovi na južnom komovskom vijencu su:
Planinica (2153 m.) je ogranak južnih Komova i pruža se uz granicu s Albanijom. Predstavlja izvorišni dio čelenke Mojanske rijeke, iznad čije se doline izdižu Sumor (1967 m), Paljevi (1565 m), Kapuran (1688 m) i greben Samar. Na granici su Crne Gore s Albanijom, a na jugoistoku Donje Planinice (1957 m) i vrhovi Maja e Zabeljit / Zabel (2130 m). Mojan se prostire istočno od Planinice uz granicu s Albanijom i dio je izvorišne čelenke Mojanske rijeke. Najveći vrh je Veliki Mojan (2157 m), a ističu se još: Mali Mojan (2070 m) i još tri vrha iznad 2000 m (jedan na granici s Albanijom - 2121 m i dva u centralnom dijelu Mojana - 2054 m i 2065 m). Ogranci Mojana prema sjeveru su Suvi vrh (1960 m), Vučje rupe, Vujeva planina i Surdup, čije se strane spuštaju prema dolini Mojanske rijeke. Paunova planina (2163 m) je sjeveroistočno od Mojana uz granicu s Albanijom, a njenim stjenovitim grebenima povučena je državna granica. Njezin ogranak na sjeveru je Gornja voda (2036 m). Ilijina glava (2165 m) se pruža uz granicu s Albanijom, čijim je stjenovitim grebenom povučena državna granica, dok se prema sjeveru spušta postepeno u dolinu Mojanske rijeke. Žijeva glava (2129 m) je istočno od Ilijine glave i pruža se uz granicu s Albanijom. Bradavec (vrh Đurovac, 1968 m) je sjeverno od Žijeve glave, čije se strane prema sjeveru spuštaju u njegove ogranke - Žarska kosa i Ristova jela. Asanac (2174 m) se prostire jugoistočno od Žijeve glave i uz granicu s Albanijom. Sjeveroistočno od njega je Crnogora (1939 m), a sjeverno od Crnogore je Jelova glava (1647 m). Istočno od Asanca su: Siljeva glava (1966 m), Siljevo brdo (1691 m) i Usovi (1442 m). Tomova glava (2123 m i 2089 m) je stjenoviti greben duž crnogorsko-albanske granice. Maja Zabelit (2055 m) nalazi se u Albaniji iznad katuna Seferce. Biograd (2100 m) je, takođe, stjenoviti greben duž državne granice s Albanijom. Jugoistočno od njega su: Šarovo brdo (1760 m), Pčelinjak i Kutska glava (1684 m), a prema jugu su Micanova gora (1488 m) i Šutica (1659 m), duž koje je granica s Albanijom i koja se strmo spušta u dolinu Kutske rijeke na 1073 m n.v. Marlulës (2188 m) nalazi se na albanskom državnom teritoriju. Maja Madhe (2194,7 m); ostala imena: Maja Pallaverces, Maja Pallavercës, Maja e Madh; Koordinate; Najviši je vrh južnog komovskog vijenca. Jaričina glava (2130 m). |
Reljef južnog komovskog vijenca: Planinica - Mojan - Marlulës
|
Pogled s Carina prema južnom komovskom vijencu
Na južnom vijencu nižu se vrhovi (u prvom planu, s lijeva na desno): Žijeva glava, Ilijina glava, Mojan, Samar, Planinica i dr. Desno na fotografiji nalazi se prijevoj Carine, podno kojega su kolibe katuna Sumor. Lijevo u dubini kanjon je Mojanske rijeke, čije se izvorišno područje nalazi u amfiteatru (na sredini fotografije) vrhova Mojana, Planinice te Carina i Komova.
Na južnom vijencu nižu se vrhovi (u prvom planu, s lijeva na desno): Žijeva glava, Ilijina glava, Mojan, Samar, Planinica i dr. Desno na fotografiji nalazi se prijevoj Carine, podno kojega su kolibe katuna Sumor. Lijevo u dubini kanjon je Mojanske rijeke, čije se izvorišno područje nalazi u amfiteatru (na sredini fotografije) vrhova Mojana, Planinice te Carina i Komova.
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Planinski prijevoji
Trešnjevik, planinski prijevoj (1573 m n.v.)
Carine su prijevoj južno od Kučkog Koma sve do Planinice; predstavlja sponu između plemena Vasojevića u Gornjem Polimlju i Kuča, te razvođe između porječja Lima i Tare.
Trešnjevik, planinski prijevoj (1573 m n.v.)
Carine su prijevoj južno od Kučkog Koma sve do Planinice; predstavlja sponu između plemena Vasojevića u Gornjem Polimlju i Kuča, te razvođe između porječja Lima i Tare.
|
Kom vasojevićki
Pogled od Štavna na sjeverozapadne padine Koma vasojevićkog |
Klima
Komovi u proljeće
|
Komovi, zimi
Pogled na Štavnu i Komove, iznad česme Autor fotografije: Ribo Raicevic; Izvornu fotografiju sa stranice Panoramio pogledaj klikom na fotografiju iznad. |
Hidrologija (Vode)
Komovi imaju dinamičnu i razgranatu hidrološku mrežu tj. bogatu vodenu mrežu izvora i rječnih tokova, zahvaljujući rasprostranjenosti vodonepropusnih stijena, reljefu i obilnim padalinama.
Izvori
|
Šire područje Komova obiluje izdašnim izvorima do oko 1000 mnv.. Javljaju se kao stalni, periodični i povremeni. Po izdašnosti i kvaliteti ističu se izvori u slivu Zlorečice, Kraštice i Trebačke rijeke. Jedan od kurioziteta Komova je i to što se izvori nalaze i iznad 2000 m n.v. Izvori na Carinama, Crni izvori na Rogamu i izvori na Iglenovu polju, su na najvećoj nadmorskoj visini.
|
Na sjevernim obroncima Velikog krša nalazi se sumporasti izvor u selu Kralje na oko 50 metara iznad toka Kraštice i na 950 mnv.. Ovaj izvor je pukotinskog karaktera, stalan je, ali male izdašnosti. Kemijska i bakteriološka ispitivanja pokazala su da je sadržaj sumpor-vodika 1,0 mg/l dok je kasnijim ispitivanjima utvrđeno da ovaj izvor posjeduje ljekovita svojstva. Jedan od kurioziteta Komova je i to što se izvori nalaze i iznad 2000 mnv.
|
Rijeke
|
Okosnicu riječne mreže čine rijeke Tara i Lim.
Porječju rijeke Tare pripadaju tri manje riječne mreže koje se nalaze na prostoru Komova. Na južnim padinama Kučkog Koma izvire Tara (nastaje od Opasanice i Veruše). Sve vode sa jugozapadne strane Crne planine i sjeverne strane Planinice slivaju se dolinom Mokre u rječnu mrežu rijeke Veruše. Kod Hana Gorančića, Veruša se sastaje sa Opasanicom tvoreći rijeku Taru. Veruša ima razgranatu mrežu izvora, potočića i jakih potoka. Druga „riječna mreža“ koja pripada porječju Tare je Opasanica. Duga je 12 km i jedna je od najvećih riječnih mreža Komova. Opasanicu stvaraju Kurlaj i Margarita na koti od 1162 m n.v. (Kićović, 2007). Treća „riječna mreža“, možda i najveća, na izvorištima rijeke Tare je mreža rijeke Drcke. Ovu rijeku sačinjavaju Crnja i Ljubaštica, sa širokom i bogatom mrežom svojih pritoka i rječica. Crnja je usjekla svoje korito dosta duboko i ono ponegdje izgleda kao kanjon. Dužina rijeke od izvorišta do ušća iznosi 7 km. Ljubaštica izvire na oko 1850 mnv., ispod čela Međukomlje, ispod njegovog ulaza koji se zove Ploča. Ona prikuplja sve vode s istočne i sjeverne strane Ljubana i Ljevorečkog Koma. S desne strane, u Ljubašticu se uliva rijeka Čestogaz. Ljubaštica se sa Crnjom sastaje u Lugu Vukićevića, gradeći rijeku Drcku. Dužina rječnog toka Ljubaštice iznosi 8 km. Porječju rijeke Lima pripadaju tri riječne mreže – jedna južna i dvije istočne. Južna mreža je Vrmoština jer je Vrmoša pravo izvorište rijeke Lima. Vrmoša postaje od Skrobotuše, Jarčice i Vučina (Vučji) potoka. Vrmoša zajedno sa Vrujom i Doljom čine Grnčar, koji se pod imenom Ljuča uliva se u Plavsko jezero. Druga rječna mreža ovog sliva pripada rječnoj mreži Perućice koja prikuplja sve vode između Mojana i južne strane Kučkog Koma, a posebno vode južne i istočne strane Božićkog Koma. Perućica se u mjestu Đuliće sastaje sa Kuckajom, praveći Zlorečicu, koja se kod Andrijevice uliva u Lim. Ovo područje bogato je šumama, livadama i pašnjacima. Treća rječna mreža limskog porječja, koja pripada području Komova, je mreža Kraštice. Izvori Kraštice su potoci ispod Lise i Trešnjevika. U ovoj pitomoj dolini nalazi se vasojevićko selo Kralje. 
Mojanska rijeka
|
Riječni tokovi na području masiva Komova
Izvor: Dušan Kićović, Valorizacija i zaštita turističkog potencijala Komova, Zeletina i Visitora, Magistarski rad, Beograd, 2007, str. 25 
Opasanica
Autor fotografije: Ivan Carapic; Izvornu fotografiju sa stranice Panoramio pogledaj klikom na fotografiju iznad. |
|
Šume Komova
Mlada proljetna bukova šuma u gornjem toku Veljeg potoka u izvorišnom dijelu Mojanske rijeke, koji se nalaze na južnim obroncima planine Komovi - njezina južnog izdanka vrha Bavan (2252 m). |
Priroda
PRIRODA
Biljni svijet
|
Biljni svijet Komova je vrlo raznovrstan i bogat zahvaljujući čemu je ovaj planinski masiv uvršten u potencijalna IPA (IPA - Important plant areas) područja Crne Gore. U dolinama rijeka izražene su biljne kulture (povrće, voće, žitarice, duhan), a središnji dio planine je pokriven šumama bukve, jele, munike i smrče (smreke). Livade i pašnjaci se prostiru na planinskim površinama Štavna, Ljuban, Rogam, Carine i Varda.
|
Sjeverni obronci Komova
|
Stanovništvo i naselja
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Katuni na području Komova
|
Plemenskom podjelom pašnjaka, 1878. godine Komovi su podijeljeni na Kučki, Vasojevićki i Ljevorečki Kom. Planina je bila svojina cijelog plemena - plemenski komun, a uređivala se plemenskim običajnim pravom, u kojima su granice bile strogo postavljene, a pravila stroga i nepovrediva.
Za sve katune na Komovima postojalo je pravilo do koga se dolazilo dogovorom obitelji o vremenu kada se izdiže na katun. Nitko nije smio izdići ranije i taj dogovor se morao poštivati. Na katune su izgonili ovce, koze, goveda, konje i to je bilo u relativno većim mnoštvima (lokalno: buljucima) koja su brojala do 150 ili nešto više ovaca odnosno koza i po desetak goveda. Svaka obitelj je imala po konja, a po neko je imao i dva. Pored ovoga iznosili su i kokoši i oni koji su imali prase. Na katune su izdizali planinka; čobani i djeca, a u nekim slučajevima i čitava obitelj osim bolesnih i staraca. Oni su se tijekom ljeta obilazili i jedni drugima donosili najpotrebnije za život. IZVOR Izvor za velik dio podataka o katunima je knjiga: SPASOJEVIĆ, Vasilije Mujo; Crnogorski katuni; Zagreb, 2006. |
Na katunu Kočevi, uz gornji tok Mojanske rijeke
|
Katun Bindža pod Planinicom, prokletijski vrhovi u pozadini.
Povijesni pregled
Kulturno-povijesna baština
|
Carine, crkva sv. Ilije
Crkva sv. Ilije, na lokaciji Krst od Prevlake, kod prijevoja Carine, koji se nalazi između Komova, sjevernih ogranaka Kučkih planina te skupine planina oko vrha Mojan, smještenih na najsjevernijoj točci Albanije,uz granicu s Crnom Gorom. Navedeni prijevoj također dijeli izvorišta Mojanske rijeke (koja teče prema Limu u Andrijevici) i izvorišnih dolina rijeke Tare (koja teče prema Mateševu i Kolašinu). Crkvica se nalazi na 1800 metara nadmorske visine. Nad ulazom crkve stoji natpis: "Ovaj hram podiže njegovo visočanstvo knjaz Nikola Prvi Petrović za pokoj duše svoga oca vojvode Mirka Petrovića Njegoša, hrabrom plemenu Kuča 1900. godine". Obnovljena je 1993-95. godine. Te 1995. ovdje je također podignut zvonik i manastirski konak. Pored manastira nalaze se tzv. mramori – odn. mramorje (grobovi ratnika, kopljanika i čobana-pastira, mnogi bez imena i znamenja. Na Carinama su se održavali zborovi i dogovarala su se brđanska plemena (za Ilindan). |
Carine, Krst od Prevlake, crkva sv. Ilije
|
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
|
IZ STARIH ČASOPISA
Lokalni Izdig Vasojevića na Komove I u Crnoj Gori lokalna kretanja su rasprostranjena po cijelom njenom području. Svako selo ima svoju planinu, a u planini svaka kuća stan. Stanovi se grupišu po katunima. Iz podnožja Komova izdižu svoju stoku Vasojevići. Njihovi katuni leže redovno na gornjoj prirodnoj granici šume, na visini od oko 1700—1800 m nadmorske visine. Između nizinskih sela i katuna nalaze se (na visini od oko 1200—1300 m) proljetni (jesenski) pašnjaci na kojima se stoka u toku kraćeg vremena zadržava prilikom izdiga i silaza sa planine. Vasojevići iz Polimlja (900 m) izdižu stoku najprije na te planine, a onda je, početkom juna, pregone u katune. Krajem avgusta opet silaze u prelazne kolibe, otkuda .se početkom jeseni spuštaju u selo. Etapni karakter ovih kretanja potsjeća na kretanja stočara u Triglavskim Alpama. IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) Izdig iz udaljenih područja na Komove Izdig iz udaljenih područja postoji i u Crnoj Gori, gdje su kretanja ovog tipa slična hercegovačkim. Kako se ona vrše u području utjecaja sredozemne klime, to ovaj tip stočarstva Milojević (MILOJEVIĆ , S. M.: Jedan prilog pitanju o opadanju stočarstva u Dinarskom kršu. Glasnik Geografskog društva, sv. 21. Beograd, 1935.) naziva sredozemni. Stočari iz područja Kuča izlaze na Komove početkom ljeta da mogu prehraniti stoku u planinama, jer im u to doba ponestaje paše i vode u nizini. Čim počnu padati jesenje kiše, a vegetacija ponovo oživi, oni sjavljuju stoku u svoja sela, gdje je mogu napasati preko cijele zime. Iz okolice Bara i Virpazara neka sela početkom ljeta izjavljuju stoku u Komove, koji su udaljeni od njih oko 180 km. Na početku putovanja prebacuju stoku maunama na drugu obalu Skadarskog Jezera, a zatim idu u pravcu Titograda, pa dalje uz Moraču, u smjeru Andrijevice i na katune. Čitav ovaj put traje desetak dana. Koncem avgusta, sa prvim jesenjim kišama, stočari se vraćaju natrag. IZVOR ZDANOVSKI, Nikola: Stočarska kretanja. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu 3 (4-5):117-43. Sarajevo, 1954. (PDF) |
Komovi i Podkomovlje Gusle i Crnogorska kapa -Reportaža 1960-1970-ih godina
Crnom Gorom: Mljevenje brašna - SPASOJEVA VODENICA, reportaža HD
Proizvodnja: RIVchannel; Datum objavljivanja: 9.6.2016. Izvorni opis: Dokumentarna reportaža "Spasojeva vodenica" je priča o staroj vodenici potočari, nekada fabrici za proizvodnju brašna i svjedoku svih tokova života u selu Košutići u Andrijevici (Crna Gora). Najviše se mljelo brašno od kuruza, bilo je i pšenice, ječma, rijetko heljde. Ko je imao vodenicu nije bio gladan, a bila je nezamjenjiva i u druženju seljana. Mnogi poslovi su dogovarani u vodenici, u nju su se slivale informacije i iz nje dalje tekle selom. Na rječici Perućici nekada je bilo dosta vodenica potočara sagradjenih od kamena i drveta, a danas je u životu samo jedna i živjeće dok je u snazi Spasoje Djerković, koji ima više od osamdeset godina života. Urednik: Dragan Jocović |
Tradicionalna gastronomija
|
Najbolje sa naših planina
Opis videa: Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije, osnovana je 2009. godine, projekat regionalnog brendiranja realizuje u okviru šireg -- Održivi regionalni razvoj Bjelasice, Komova i Prokletija, koji finansira austrijska vlada preko razvojne agencije te zemlje, u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnim razvojom i opštinama na sjeveru. |
Turizam
|
Karavan: Od Komova do Plava
Proizvodnja: TV Beograd Izvorni opis videa: Planina Komovi se prostire u jugoistočnom delu Crne Gore između planina Bjelasice, Prokletija i dve reke Lima i Tare. Komovi su sa Durmitorom i Bjelasicom najimpozantniji masiv u dinarskom sistemu planina. Ovu planinsku oblast odlikuje raznovrsna i jedinstvena flora i fauna, bezbroj bistrih planinskih izvora i reka, mnoštvo kulturnih spomenika, crkava i manastira. Na istočnoj strani Lima od Plava do Bijelog Polja nalaze se varošice Gusinje, Andrijevica, Berane. Na drugoj severozapadnoj strani, prostire se dolina najlepše i najčistije evropske reke Tare. ** Autor Marija Tarjević, konsultanti Radovan Lekić, Đurica Labović, Pavle Ljumović, snimatelj Žarko Tobdžić, muzički saradnik Dorijan Šetina, organizator Milija Ivanović, montažer Branislava Jovičić, urednik serije Milan Kovačević. Premijerno emitovano 9.4.1973. |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
Opisi staza
|
KRUŽNA TURA OKO KOMOVA
Komovi su okruženi visoravnima Štavna, Ljuban, Rogam i Carine prosječne visine oko 1700 m, koje se mogu obići kružnom turom oko vrhova Komova u trajanju oko 8 sati hoda. |
Uspon na Kučki kom
Autor: Igor Škero Uspon na Kučki kom (zimski uslovi)
Autor: Igor Škero |
Biciklizam
|
BORAVAK
Pristup
Najbliža naseljena mjesta iz kojih se može prići Komovima su na sjeveroistoku Andrijevica, a na sjeverozapadu Mateševo (cestovna veza prema Kolašinu odn. Podgorici). Pod samu planinu najpogodnije je doći sa sjeverne strane, preko prijevoja Trešnjevik (1573 m n.v.) ili s jugozapadne strane cestom uz Opasanicu (izvorišni krak Tare). Pod Komove se može doći i od istočne strane iz sela Konjuhe, dolinom rijeke Zlorječice.
Smještaj
Planinarski domovi, kuće i skloništa
|
Planinarska koliba Carine - sklonište na katunu Carine (1868 m)
KOORDINATE 42.668619 N, 19.637391 E Na katunu Carine, Na ruti Prve crnogorske transverzale CT1, u podnožju Kučkog Koma, ova je koliba, otvorenog tipa, uređena kao zaklonište i prenoćište za planinare i prolaznike. Na mapi je upisana kao Planinarska kućica. Vlasnik kolibe (Kuči kažu glada) je Stanko Popović sa Meduna. Koliba je otvorena za sve dobronamjerne goste u volji i u nevolji. Mole se svi posjetitelji da čuvaju inventar i da ne ostavljaju nered za sobom. Kolibu su, uz pomoć prijatelja i rođaka obnovili Stankovi sinovi Sreten, Slavko i Mladen, kako bi služila ljubiteljima Komova - planinarima*. *Ovdje je naveden broj žiro računa, na koji posjetitelji mogu po želji i mogućnosti donirati simboličan iznos, čime bi pomogli u održavanju kolibe funkcionalnom i čime bi se produžio njen vijek trajanja. Takođe, pomoć planinarskih saveza i društava bi dobrodošla, u svakom obliku. Ukoliko želite donirati financijska sredstva, broj bankovnog računa je: Mladen Popović, Medun bb - IBAN: ME25520036000002970937 / Hipotekarna banka, Podgorica - SWIFT: HBBAMEPGXXX INFORMACIJE Potrebne informacije mogu se dobiti na: Mladen Stankov Popović +38267660054; [email protected]. 
|
Klikom na logo BOOKING.COM
direktno pronađi smještaj na području Komova |
Ostali smještaj
|
Klikom na logo BOOKING.COM
direktno pronađi smještaj na području Komova 
AVANTURISTIČKI CENTAR MOJAN
|
IZVORI I LITERATURA
Reference
[1] Zavod za zaštitu prirode Crne Gore, Studija zaštite za Regionalni park "Komovi", Stručna podloga, Podgorica, novembar 2013.g. (PDF)
[2] http://www.komovi.com/
[3] http://www.kurir-info.rs/crnogorsko-selo-japan-tuguje-za-japanom-clanak-79057
[4] http://www.komovi.com/kom/podkomovlje/sela/24-selo-japan.html
[5] Crna Gora - izvoznik istorije, Al-Jazeera Balkans, 30.3.2014.
[6] MNE-mazazin - http://mnemagazin.me/2015/03/20/neotkrivene-ljepote-crne-gore-konjuhe/
[7] Boljanović, B. Momci željni ženske ruke! Novosti, rs, 14.9.2008.
[8] Facebook - Selo Trešnjevik
[9] Facebook - Srđan Babović
[10] Japan ispod Komova, Miomir Maroš – blog
[2] http://www.komovi.com/
[3] http://www.kurir-info.rs/crnogorsko-selo-japan-tuguje-za-japanom-clanak-79057
[4] http://www.komovi.com/kom/podkomovlje/sela/24-selo-japan.html
[5] Crna Gora - izvoznik istorije, Al-Jazeera Balkans, 30.3.2014.
[6] MNE-mazazin - http://mnemagazin.me/2015/03/20/neotkrivene-ljepote-crne-gore-konjuhe/
[7] Boljanović, B. Momci željni ženske ruke! Novosti, rs, 14.9.2008.
[8] Facebook - Selo Trešnjevik
[9] Facebook - Srđan Babović
[10] Japan ispod Komova, Miomir Maroš – blog
Ostali izvori i literatura
ČUPIN, N.: Energetsko-privredni koncept vodotoka Mojanska rijeka-Peročica-Zlorečica. 2009. (PDF)
KIĆOVIĆ, Dragomir; DRAGOVIĆ, Ranko M.: Prirodne odlike i zaštita Komova. Zaštita prirode, 2000, vol. 52, br. 1, str. 105-115
- Sažetak; Predeo Komova predstavlja kompleksnu prirodnogeografsku sredinu koja se po geotektonskom sklopu, geomorfološkoj heterogenosti, hidrografskim odlikama i biodiverzitetu znatno razlikuje od susednih Prokletija, Visitora, Bjelasice i Žijeva. Ipak geološki, tektonski i geomorfološki procesi ostavili su takve tragove koji ih izdvajaju kao posebnost u geografskom prostranstvu površi i brda, što je i cilj istraživanja. Analizom pojedinih prirodnih procesa i pojava koji su zahvatili visokoplaninsku gromadu Komova, uočeni su i definisani naknadni negativni procesi izazvani delovanjem antropogenog faktora. Ovo se nametnulo kao problem čijim rešavanjem bi se usporilo negativno delovanje čoveka u narušavanju prirodnogeografskog landšafta Komova.
VUČINIĆ, Nikola J.: O Komu planini. Tokovi 3/1973, 1-2, str. 107-114. Ivangrad, 1973.
Članci, blogovi
SOFTIĆ, Tufik: Ništa nije urađeno da se spriječi devastacija parka prirode Komovi. RTCG, 18.3.2023.
- Sažetak. Ni osam godina od kada je područje planine Komovi proglašeno regionalnim parkom prirode, do danas ništa nije urađeno da se spriječi njegova devastacija prekomjernom sječom šume, uništavanjem izvorišta i vodotoka brojnih potoka koji se sa ovag masiva slivaju u rijeke, sa jedne ili druge strane planinskog masiva.
- Sažetak. Jedna od najljepših crnogorskih planina i dalje je nezaštićena od strane nadležnih institucija, dok nevladine organizacije i mještani muku muče da od nesavjesnih koncesionara koji iza sebe ostavljaju samo pustoš sačuvaju ono što se može sačuvati, ističe predsjednik MZ Kralje Milutin Đurković
PLANINICA Katun Mojanska reka – vrh Planinica (7 km). Staze i bogaze
Zaustaviti zločin prema prirodi. DAN, 7.3.2017.
Jošanica dobija avanturistički centar. DAN, 30.7.2017.
U Tari pronašli tonu tešku bombu. RTCG, 14.8.2017.
Službenici Odsjeka za neeksplodirana ubojna sredstva Direktorata za vanredne situacije pronašli su u koritu rijeke Tare avio-bombu iz Drugog svjetskog rata tešku hiljadu kilograma.
Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese
|
Komovi - http://www.komovi.com/kom/
Turistička organizacija Andrijevica - http://www.toandrijevica.me |
Regionalna razvojna agencija Bjelasica, Komovi i Prokletije je osnovana u decembru 2009. godine, uz podršku Austrijske razvojne agencije (ADA) i na inicijativu lokalnih partnera. ADA je još od 2004. godine finansirala projekte Austrijsko – crnogorskog partnerstva, a osoblje Partnerstva je prešlo u Agenciju, i tako je izvršen efektivan transfer znanja i iskustva iz starog projekta u novoformiranu Agenciju.
Misija Regionalne razvojne agencije je ubrzan razvoj regiona Bjelasica, Komovi i Prokletije i opština unutar regiona, kroz blisku saradnju svih interesnih grupa u javnom i privatnom sektoru, povećanu absorpciju EU fondova i stvaranje mogućnosti za nova radna mjesta i povećane prihode kroz razvoj sektora turizma i poljoprivrede, saglasno sa nacionalnim i lokalnim strateškim razvojnim planovima. |
|
Bindža
Proljeće na katunu Bindža Krivodoljska, koji se smjestio na jugozapadnim padinama Planinice. |
