Srđ
Područje: Planine Dalmacije
Grupa: Planije južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Srđ (415 m; može se pronaći i podatak o 412 m n.v.)
Koordinate najvišeg vrha: 42.6537, 18.1092
Grupa: Planije južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Srđ (415 m; može se pronaći i podatak o 412 m n.v.)
Koordinate najvišeg vrha: 42.6537, 18.1092
Naslovna fotografija
Pogled sa Srđa prema zapadu na dio poluotoka Lapad, luku Gruž, Elafitsko otočje, Mljet i Pelješac |
o planini ... |
Uvod |
BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području brda Srđ Oglašavajte ovdje: lokalnu ponudu, usluge i servise - smještaj - gastronomija - lokalni proizvodi - turistička ponuda - aktivnosti na otvorenom i dr. |
SRĐ je brdo iznad Dubrovnika. Najviša kota brda je na 415 m nadmorske visine (u izvorima se može naići i na podatak o 412 odn. 411 metara, iako se tome slučaju vjerojatno radi o visini Strinčjere koja je prikazana na mnogim topografskim kartama).
Brdo Srđ se nalazi iznad grada Dubrovnika s njegove sjeverne strane. Padine brda Srđ spuštaju se do samog mora i grada Dubrovnika na južnoj strani, Rijeke dubrovačke na sjeverozapadu, Šumeta na sjeveru i Župe dubrovačke na istoku. |
Ime planine - etimologija
|
Vijesti Trafo-stanica Srđ gotova do srpnja, obnavljaju se i skalini za Bosanku
15.5.2015. U okviru radova na Trafo stanici Gruž obnovljeni su i skalini za Bosanku, čime je stanovnicima toga naselja i izletnicima ponovno omogućena pješačka komunikacija s Dubrovnikom. Što se kopa na padinama Srđa?
28.2.2015. |
GEOGRAFIJA/ZEMLJOPIS PLANINE
Reljef planine Srđ i okolno područje
Detalj topografske karte 1:100.000 Vrhovi Ostali oblici u prostoru Hidrologija - vode (rijeke i jezera) U neposrednoj blizini sjevernih obronaka Srđa nalazi se izvor Omble jedan od najizdašnijih krških izvora Dinarskog krša iz kojeg se kvalitetnom pitkom vodom snabdijeva Grad Dubrovnik. Iako mu se sliv većim dijelom nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine, sam izvor je lociran u Hrvatskoj.
__________ Izvor: BONACCI, Ognjen, FUMET, Manon, ŠAKIĆ-TROGRLIĆ, Robert, Analiza vodnih resursa Omble, Hrvatske vode (2014) 88, str. 107-118. (PDF) Geologija planine Klima |
PRIRODA
Prirodna baština Biljni svijet - flora Brdo Srđ nekad je obilovalo hrastovom šumom koju su Dubrovčani zvali dubrava, a po kojoj je grad Dubrovnik dobio ime. Južna padina je bila bogata borovom šumom, ali je drugom polovicom 20. stoljeća i tijekom Domovinskog rata (1990-ih) u mnogobrojnim požarima, šuma skoro u potpunosti izgorjela. Danas na južnim padinama raste nisko raslinje i makija, te mediteransko bilje: pelin, kadulja, vrijesak, ružmarin itd., na sjevernim padinama rijetki šumarci hrasta, a na zapadnim padinama prorijeđena borova šuma.
Godine 2008. izvršeno je pokusno pošumljavanje malog dijela južne padine, a očekuje se i daljnje pošumljavanje cijele padine. Životinjski svijet - fauna Zaštita prirode i ekologija |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Na sjeveroistočnoj padini, u neposrednoj blizini najviše kote brda Srđ nalazi se selo Bosanka s dvadesetak obiteljskih kuća, a koje broji stotinjak stanovnika. Povijesni/historijski pregled Brdo Srđ od davnina je bilo prirodni zaklon grada Dubrovnika od bure, ali i najezdi raznih osvajača koji su kroz povijest u više navrata pokušavali osvojiti tadašnju Dubrovačku republiku.
Na Srđ je, nakon što je Napoleonova vojska na prevaru osvojila grad Dubrovnik, započela gradnja utvrde Imperijal koju je dovršila Austro-Ugarska. Utvrda je imala velik strateški utjecaj za obranu grada s njegove sjeverne strane. Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj utvrda Imperial je odigrala najzačajniju ulogu od svoje izgradnje. U i na utvrdi su bili obrambeni položaji Hrvatske vojske na kojima su branitelji uspješno odoljevali najžešćim napadima bivše JNA. Dana 1.10.1991. zrakoplovstvo JNA je raketiralo odašiljač Hrvatke-radio televizije koji se nalazio na zapadnoj strani utvrde. Dana 6.12.1991. godine, za vrijeme najžešćeg napada na Dubrovnik, napadačka vojska je, uz podršku JRM (Jugoslovenska ratna mornarica), uspjela doći na samu utvrdu Imperial, ali su branitelji Srđa, potpomognuti topničkom paljbom, uspjeli obraniti utvrdu, a samim tim i grad Dubrovnik od okupacije. Tijekom tog napada uništen je jedan od spomenika, kameni križ koji je 1997. godine zamijenjen novim. Danas je na Srđu u utvrdi Imperial smješten Muzej Domovinskog rata. Kulturno-povijesna baština Utvrda Imperijal
Utvrda Imperial fortifikacijski je objekt na vrhu brda Srđ. Namjena utvrde je bila obrana sjevernih prilaza gradu Dubrovniku. Imperial je glavna utvrda fortifikacijskog sustava brda Srđ, a u istom sustavu se nalaze i utvrde Strinčjera, Gradci i Žarkovica (utvrda Delgorgue). Gradnja utvrde izravno je vezana uz razdoblje francuske vlasti u Dubrovniku koja je trajala od 1806. do 1814. godine. Francuzi 1806. godine na prijevaru zauzimaju Dubrovačku Republiku. Razdoblje okupacije traje 2 godine, a 1808. godine Republika se i formalno ukida. Da bi osigurali svoje položaje, čim su došli u lipnju 1806., Francuzi počinju s gradnjom utvrde na Srđu. Nisu imali vremena za brzu gradnju jače utvrde, no već tada se ukopavaju te počinju graditi bedem prema istoku i prema sjeveru prema Otomanskoj granici i Žarkovici, na mjestu stare crkve Sv. Srđa. Naime, iz tih su pravaca očekivali napad Rusa i Crnogoraca. Tvrđava se u današnjem obliku počela intenzivno izgrađivati kamenom 1810. godine. Gradnju je vodio general Auguste Marmont. Budući da je Napoleon bio car, pojedina je područja carstva podijelio svojim podanicima. U gradnji utvrde sudjelovali su stanovnici šireg dubrovačkog područja i klesari s Korčule jer se odatle donosio kamen.Tvrđava Imperial zapravo je bila glavni stožer francuske vojske na dubrovačkom području. Izgled utvrde Imperial se vremenom promijenio. Nakon poraza Francuza i pada Napoleona te nakon Bečkog kongresa 1815., Dubrovnik i Dalmacija, kao i čitava Hrvatska, potpadaju pod austrijsku vlast. Tada austrijska vojska preuzima utvrdu Imperial i tu smješta svoje trupe. U nekoliko navrata austrijska vojska proširuje i nadograđuje tvrđavu tako da je njen konačni izgled izmijenjen, bastioni su pojačani, a tvrđava je proširena. Tvrđava je bila u vojnoj funkciji do 1882. jer se Dubrovnik smatrao utvrđenim gradom, a bio je na samoj granici s Otomanskim Carstvom. Austrijanci su iz te utvrde pratili zbivanja na granici. Nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine utvrda Imperijal gubi svoju namjenu pogranične utvrde. Utvrda nije napadana od svoje izgradnje pa sve do 1991. godine i Domovinskog rata u Hrvatskoj, odnosno opsade Dubrovnika. U utvrdi su malobrojni branitelji Dubrovnika uspješno odoljevali napadima JNA i dragovoljaca iz svih krajeva istočne Hercegovine i Crne Gore. Utvrda Imperial i njeni branitelji su 6.12.1991. godine doživjeli najteži napad otkad je utvrda izgrađena. Tijekom napada utvrda je pretrpila velika oštećenja. U utvrdi se danas nalazi muzej posvećen obrani Dubrovnika tijekom Domovinskog rata. Dio utvrde je dodijeljen u koncesiju, a predviđena je gradnja ugostiteljskih i smještajnih jedinica. S Dubrovnikom je povezana obnovljenom žičarom koja je tijekom rata u potpunosti uništena. Na utvrdi se također nalazi televizijski odašiljač. Muzej Domovinskog rata u Dubrovniku, smješten u prizemlju utvrde Imperial, prostor je u kojem je izložen stalni postav i istoimena izložba Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština Tradicionalna gastronomija - jela i pića Turizam Toponimija - nazivlje u planini |
Istočna padina Srđa već se desetljećima eksploatira kao najveći kamenolom
Dubrovačko-neretvanske županije. |
Priče iz planine ...
o kraju ...
aktivnosti ...
Kada boraviti u planini? Pješačenje i planinarenje Opisi staza Mirko Bjelan blog - Dubrovnik - uspon na Srđ on Nuncijate
Planinarenje.hr - Stradun-Ploče-Srđ Vrh-Strinjčera-Nuncijata-Gruž-Pile-Stradun Slobodno penjanje i alpinizam Biciklizam - brdski i klasični Aktivnosti na vodi Aktivnosti u zraku |
praktične informacije ...
Pristupi planini Brdo Srđ i utvrda Imperijal su oduvijek bili omiljeno izletište Dubrovčana i njihovih gostiju. Prije Domovinskog rata do samog vrha Srđa vozila je žičara, koja je u ratu devastirana. Žičara je obnovljena, svečano otvorena 10.7.2010. i vozi od Ploča do utvrde Imperial. Na vrh Srđa također se može doći uskom asfaltnom cestom preko sela Bosanke, koja je obnovljena i nanovo asfaltirana, pa je na taj način omogućen dolazak automobilom, te pješice serpentinama od Jadranske turističke ceste.
Smještaj Planinarski domovi, kuće i skloništa Ostali smještaj Ugostiteljski objekti i usluge Srđ i Ploče od 2010. godine povezuje žičara. Vidikovac do kojeg vodi žičara ima amfiteatar, suvenirnicu, caffe bar i dvije terase s kojih se savršeno vidi panorama stare gradske jezgre.
Vremenska situacija / vremenske prilike Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini |
izvori ...
Reference [1] Wikipedija - Srđ
[2] Wikipedija - Muzej Domovinskog rata [3] Wikipedija - Utvrda Imperijal [4] Wikipedija - Utvrda Strinčjera Ostali izvori NODARI, Maja, Dani krajolika, Međunarodni simpozij Budućnost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, dobra svjetske baštine (UNESCO); nove metodologije urbane konzervacije u kontekstu upravljanja prostornim razvojem; Dubrovnik, 2014. (PDF)
Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese |
Poveznica (PDF dokument)
Budućnost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, radna verzija DANI KRAJOLIKA Međunarodni simpozij Budućnost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, dobra svjetske baštine (UNESCO) nove metodologije urbane konzervacije u kontekstu upravljanja prostornim razvojem mr.sc. Maja Nodari “za Dubrovnik” |
kontakt ...
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj planini?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. (obavezna je samo rubrika ´vaši prilozi´ ili ´vaši komentari´) |
|