Srđ
Područje: Planine Dalmacije
Grupa: Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Srđ (415 m; može se pronaći i podatak o 412 m)
Koordinate najvišeg vrha: 42.6510,18.1098
Grupa: Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Srđ (415 m; može se pronaći i podatak o 412 m)
Koordinate najvišeg vrha: 42.6510,18.1098
Uvod
|
|
SRĐ je brdo iznad Dubrovnika. Najviša kota brda je na 415 m nadmorske visine (u izvorima se može naići i na podatak o 412 odn. 411 metara, iako se tome slučaju vjerojatno radi o visini Strinčjere koja je prikazana na mnogim topografskim kartama).
Brdo Srđ se nalazi iznad grada Dubrovnika s njegove sjeverne strane. Padine brda Srđ spuštaju se do samog mora i grada Dubrovnika na južnoj strani, Rijeke dubrovačke na sjeverozapadu, Šumeta na sjeveru i Župe dubrovačke na istoku. ENGLISH SUMMARY: SrđSrđ is a hill above Dubrovnik. The top of the hill stands 415 m above sea level. Srđ is located directly above the northern edge of the city of Dubrovnik, that means that the southern slopes of Srđ descend to the sea in the urban areas of the city of Dubrovnik: The Dubrovnik River (Rijeka dubrovačka) area is situtes at the northwest of Srđ, area of the Šumet settlement to the north and the Župa dubrovačka area to the east. 
Naslovna fotografija
Pogled sa Srđa prema zapadu na dio poluotoka Lapad, luku Gruž, Elafitsko otočje, Mljet i Pelješac 
Pogled iz Cavtata na brdo Srđ
|
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI
 Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Srđa
Oglašavajte ovdje:
|
Ime
|
Brdo Srđ vjerojatno je ime dobilo prema crkvi svetog Srđa iz 13. stoljeća, koja je bila posvećena najranijem dubrovačkom zaštitniku (prije sadašnjeg Svetog Vlah) Svetom Srđu (Sergije, lat. Sergius).
Različita imena Svetog Srđa su: Sanctus Sergius, S. Sergi, S. Sercius, S. Sercius, S. Serzius, San Serghi te grčki: Σεργίος και Βάκχος. Sveti Srđ i Bah (latinski Sergius, Bachus, srpski Srđ i Vah), bili su rimski vojnici, kršćanski sveci i mučenici.
Život Prema legendi, Srđ i Bah bili su časnici graničnih postrojbi Rimskog carstva u službi cara Galerija (latinski: Gaius Galerius Valerius Maximianus Augustus (260.-311., car od 305. do 311.), suvladara cara Dioklecijana (286.-305. god.). Potajno su bili kršćani, a kada se to doznalo, i nakon što su odbili pokloniti se rimskim Bogovima, obojica su bili obeščašćeni. Nakon što su preobučeni u ženske haljine, vodili su ih gradskim ulicama. Iz Rima su bili poslani u Siriju, gdje je Baho bijen volovskim žilama i pretučen umro u Barbalisu. Srđ je obuven u cipele s čavlima, otjeran sve do Resafe gdje je posječen mačem. Smatra se da su sahranjeni u Resafu, koji se kasnije nazvao Sergiopolis i, osobito u 6. stoljeću, postao veliko hodočasničko mjesto. Štovanje Nakon njihova smaknuća u Siriji, njihov kult širi se po istoku. Sv. Srđ je naročito je bio štovan u gradu Resafi, gdje je pogubljen, i koji je jedno vrijeme nosio ime „Sergiopolis“ i u 6. stoljeću bio je veliko hodočasničko središte čitave regije.. Pod bizantskim carem Justinijanom I (527-565), koji je ovim svecima podigao poznatu crkvu u Carigradu, kult Sv. Srđa i Baka raširio se na zapad, naročito na prostoru između Drača u Albaniji i današnjeg Dubrovnika. Bili su zaštitnici Dubrovnika do 972. godine. Na navedenom je području, prema sačuvanim podacima, postojalo više od 15 crkava posvećenih ovim svecima. Odavdje se slavljenje ovih svetaca širilo u unutrašnjost, tako da je ova slava u srednjovjekovnoj Zeti bila jedna od značajnijih. O tome svjedoči i crkva Sv. Srđa i Vaha na rijeci Bojani, koja je bila mjesto gde su sahranjivani vladari dinastije Vojislavljević u 11. i 12. stljeću. Nakon obnove krajem 13. stoljeća, od strane kraljice Jelene Anžujske i njenih sinova Dragutina i Milutina, ta crkva je mogla primiti 3.000 vjernika. Prema jednoj legendi, prilikom prenosa relikvija (moštiju) Svetog Save iz Trnova, u manastir Mileševa su prenijete i relikvije Sv. Sergija i Vakha, gde je od ranije postojao kult ovih svetitelja, o čemu svjedoče i njihove freske iz najranijeg razdoblja freskopisa u Mileševi. Blagdan Svetog Srđa - Srđevdan se obilježava 7.10. (odn. 20.10. prema Julijanskom kalendaru) ondje gdje se štuje i poslije reforme kalendara. Naime, spomen je unesen u Rimski kalendar tek u 12. stoljeću, ali reformom 1969. godine je dokinut jer ne spada u rimsku tradiciju. U Dubrovačkoj kronici se više se puta spominje brdo Srđ koje je vjerojatno dobilo ime po crkvi sv. Srđa, iz 1284., na njemu. |
Sveti Srđ i Bak
Detalj ikone iz 7. stoljeća. San Sergio (Srđ) je i sekundarni svetac zaštitnik (patron) grada Trsta u Italiji.
Zemljoradnici (ratari) naročito paze da na Srđevdan ne izlaze s volovima u polja, jer na taj dan ne valja orati.
Srđevdan pripada blagdanima / slavama za koje se priprema posna (mrsna) hrana, izuzev ako taj dan pada u srijedu ili petak. Na ikonama se Sv. Sergije i Vakho predstavljaju u običnim tadašnjim odorama s križem i mitrom, kao znakom mučeništva.
|
|
Plavetnilo pučine
Pogled s jugoistočnih obronaka Srđa na dubrovački stari Grad, poluotok Lapad. Elafite (u pozadini) i vrh Srđa. |
GEOGRAFIJA (ZEMLJOPIS) PLANINE
Srđ i okolno područje
Detalj topografske karte 1:100.000
Detalj topografske karte 1:100.000
Hidrologija (vode)
U neposrednoj blizini sjevernih obronaka Srđa nalazi se izvor Omble jedan od najizdašnijih krških izvora Dinarskog krša iz kojeg se kvalitetnom pitkom vodom snabdijeva Grad Dubrovnik. Iako mu se sliv većim dijelom nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine, sam izvor je lociran u Hrvatskoj.
__________
Izvor: BONACCI, Ognjen, FUMET, Manon, ŠAKIĆ-TROGRLIĆ, Robert, Analiza vodnih resursa Omble, Hrvatske vode (2014) 88, str. 107-118. (PDF)
__________
Izvor: BONACCI, Ognjen, FUMET, Manon, ŠAKIĆ-TROGRLIĆ, Robert, Analiza vodnih resursa Omble, Hrvatske vode (2014) 88, str. 107-118. (PDF)
Zalazak sunca na Srđu
Pogled u dubinu na polutok Lapad i gradsku luku Gruž
Pogled u dubinu na polutok Lapad i gradsku luku Gruž
PRIRODA
Biljni svijet
Brdo Srđ nekada je obilovalo hrastovom šumom koju su Dubrovčani zvali dubrava, a po kojoj je grad Dubrovnik dobio ime. Južna padina je bila bogata borovom šumom, ali je drugom polovicom 20. stoljeća i tijekom Domovinskog rata (1990-ih) u mnogobrojnim požarima, šuma skoro u potpunosti izgorjela. Danas na južnim padinama raste nisko raslinje i makija, te mediteransko bilje: pelin, kadulja, vrijesak, ružmarin itd., na sjevernim padinama rijetki šumarci hrasta, a na zapadnim padinama prorijeđena borova šuma.
Godine 2008. izvršeno je pokusno pošumljavanje malog dijela južne padine, a očekuje se i daljnje pošumljavanje cijele padine.
Godine 2008. izvršeno je pokusno pošumljavanje malog dijela južne padine, a očekuje se i daljnje pošumljavanje cijele padine.
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Na sjeveroistočnoj padini, u neposrednoj blizini najviše kote brda Srđ nalazi se selo Bosanka s dvadesetak obiteljskih kuća, a koje broji stotinjak stanovnika.
Pred sumrak
Pogled sa Srđa na poluotok Lapac, luku Gruž, Elafitske otoke, Mljet i poluotok Pelješac |
Čuvari narodne baštine
Svirač na lijerici na Velikoj Onofrijevoj fontani u Dubrovniku |
Povijesni (historijski) pregled
Brdo Srđ od davnina je bilo prirodni zaklon grada Dubrovnika od bure, ali i najezdi raznih osvajača koji su kroz povijest u više navrata pokušavali osvojiti tadašnju Dubrovačku republiku.
Na Srđ je, nakon što je Napoleonova vojska na prevaru osvojila grad Dubrovnik, započela gradnja utvrde Imperijal koju je dovršila Austro-Ugarska. Utvrda je imala velik strateški utjecaj za obranu grada s njegove sjeverne strane.
Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj utvrda Imperial je odigrala najzačajniju ulogu od svoje izgradnje. U i na utvrdi su bili obrambeni položaji Hrvatske vojske na kojima su branitelji uspješno odoljevali najžešćim napadima bivše JNA. Dana 1.10.1991. zrakoplovstvo JNA je raketiralo odašiljač Hrvatke-radio televizije koji se nalazio na zapadnoj strani utvrde. Dana 6.12.1991. godine, za vrijeme najžešćeg napada na Dubrovnik, napadačka vojska je, uz podršku JRM (Jugoslovenska ratna mornarica), uspjela doći na samu utvrdu Imperial, ali su branitelji Srđa, potpomognuti topničkom paljbom, uspjeli obraniti utvrdu, a samim tim i grad Dubrovnik od okupacije. Tijekom tog napada uništen je jedan od spomenika, kameni križ koji je 1997. godine zamijenjen novim. Danas je na Srđu u utvrdi Imperial smješten Muzej Domovinskog rata.
Na Srđ je, nakon što je Napoleonova vojska na prevaru osvojila grad Dubrovnik, započela gradnja utvrde Imperijal koju je dovršila Austro-Ugarska. Utvrda je imala velik strateški utjecaj za obranu grada s njegove sjeverne strane.
Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj utvrda Imperial je odigrala najzačajniju ulogu od svoje izgradnje. U i na utvrdi su bili obrambeni položaji Hrvatske vojske na kojima su branitelji uspješno odoljevali najžešćim napadima bivše JNA. Dana 1.10.1991. zrakoplovstvo JNA je raketiralo odašiljač Hrvatke-radio televizije koji se nalazio na zapadnoj strani utvrde. Dana 6.12.1991. godine, za vrijeme najžešćeg napada na Dubrovnik, napadačka vojska je, uz podršku JRM (Jugoslovenska ratna mornarica), uspjela doći na samu utvrdu Imperial, ali su branitelji Srđa, potpomognuti topničkom paljbom, uspjeli obraniti utvrdu, a samim tim i grad Dubrovnik od okupacije. Tijekom tog napada uništen je jedan od spomenika, kameni križ koji je 1997. godine zamijenjen novim. Danas je na Srđu u utvrdi Imperial smješten Muzej Domovinskog rata.
Srđ - zapadni dio
Detalj topografske karte 1:25.000 |
Srđ - istočni dio
Detalj topografske karte 1:25.000 |
VRŠNO PODRUČJE
|
Utvrda Imperijal
Utvrda Imperial fortifikacijski je objekt na vrhu brda Srđ. Namjena utvrde je bila obrana sjevernih prilaza gradu Dubrovniku. Imperial je glavna utvrda fortifikacijskog sustava brda Srđ, a u istom sustavu se nalaze i utvrde Strinčjera, Gradci i Žarkovica (utvrda Delgorgue). Gradnja utvrde izravno je vezana uz razdoblje francuske vlasti u Dubrovniku koja je trajala od 1806. do 1814. godine. Francuzi 1806. godine na prijevaru zauzimaju Dubrovačku Republiku. Razdoblje okupacije traje 2 godine, a 1808. godine Republika se i formalno ukida. Da bi osigurali svoje položaje, čim su došli u lipnju 1806., Francuzi počinju s gradnjom utvrde na Srđu. Nisu imali vremena za brzu gradnju jače utvrde, no već tada se ukopavaju te počinju graditi bedem prema istoku i prema sjeveru prema Otomanskoj granici i Žarkovici, na mjestu stare crkve Sv. Srđa. Naime, iz tih su pravaca očekivali napad Rusa i Crnogoraca. Tvrđava se u današnjem obliku počela intenzivno izgrađivati kamenom 1810. godine. Gradnju je vodio general Auguste Marmont. Budući da je Napoleon bio car, pojedina je područja carstva podijelio svojim podanicima. U gradnji utvrde sudjelovali su stanovnici šireg dubrovačkog područja i klesari s Korčule jer se odatle donosio kamen.Tvrđava Imperial zapravo je bila glavni stožer francuske vojske na dubrovačkom području. Izgled utvrde Imperial se vremenom promijenio. Nakon poraza Francuza i pada Napoleona te nakon Bečkog kongresa 1815., Dubrovnik i Dalmacija, kao i čitava Hrvatska, potpadaju pod austrijsku vlast. Tada austrijska vojska preuzima utvrdu Imperial i tu smješta svoje trupe. U nekoliko navrata austrijska vojska proširuje i nadograđuje tvrđavu tako da je njen konačni izgled izmijenjen, bastioni su pojačani, a tvrđava je proširena. Tvrđava je bila u vojnoj funkciji do 1882. jer se Dubrovnik smatrao utvrđenim gradom, a bio je na samoj granici s Otomanskim Carstvom. Austrijanci su iz te utvrde pratili zbivanja na granici. Nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine utvrda Imperijal gubi svoju namjenu pogranične utvrde. Utvrda nije napadana od svoje izgradnje pa sve do 1991. godine i Domovinskog rata u Hrvatskoj, odnosno opsade Dubrovnika. U utvrdi su malobrojni branitelji Dubrovnika uspješno odoljevali napadima JNA i dragovoljaca iz svih krajeva istočne Hercegovine i Crne Gore. Utvrda Imperial i njeni branitelji su 6.12.1991. godine doživjeli najteži napad otkad je utvrda izgrađena. Tijekom napada utvrda je pretrpila velika oštećenja. U utvrdi se danas nalazi muzej posvećen obrani Dubrovnika tijekom Domovinskog rata. Dio utvrde je dodijeljen u koncesiju, a predviđena je gradnja ugostiteljskih i smještajnih jedinica. S Dubrovnikom je povezana obnovljenom žičarom koja je tijekom rata u potpunosti uništena. Na utvrdi se također nalazi televizijski odašiljač. |
Odašiljač na vrhu Srđa
Prvi napad na utvrdu, na kojoj je bio instaliran odašiljač Hrvatske radio televizije, dogodio se 1. listopada 1991. godine kad su zrakoplovi Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva izvršili raketiranje i bombardiranje odašiljača. Već je tog prvog dana napada utvrda pretrpjela znatna oštećenja, a odašiljač je zbog izravnog pogotka onesposobljen pa je Dubrovnik dospio u komunikacijsku blokadu koja je nakon ovog napada ovisila o jednom radio-amateru. Muzej Domovinskog rata u Dubrovniku, smješten u prizemlju utvrde Imperial, prostor je u kojem je izložen stalni postav i istoimena izložba Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.
|
|
Utvrda Strinčjera
Strinčjera je naziv za staru i ruševnu utvrdu koja je dio fortifikacijskog sustava platoa brda Srđ iznad Dubrovnika. U istom sustavu se nalaze i utvrde Imperial, Gradci i Delgorgue. Ime utvrde potječe od talijanske riječi trincera, koja označava vrstu fortifikacijskog objekta, odnosno predutvrde. Strinčjera se nalazi na istoimenom visu, oko 1.300 m zračne linije sjeverozapadno od utvrde Imperial, na oko 400 m nadmorske visine, na položaju s kojeg je vidljiva cijela sjeverna, istočna i dio jugoistočne padine brda Srđ, pa je zahvaljujući takvom položaju za vrijeme austrijske vladavine na tom mjestu izgrađena utvrda. Namjena joj je bila čuvati prilaze gradu Dubrovniku iz spomenutih pravaca. Vrijeme gradnje Strinčjere nikada nije točno utvrđeno, no pretpostavka je, sudeći prema izvješćima austrijskog pukovnika Giuseppea Amerlinga iz 1870. godine, da je građena između 1886. godine i konca 19. stoljeća. Naime austrijski pukovnik u svojim izvješćima o dubrovačkim utvrdama nigdje ne spominje Strinčjeru, a ista utvrda se nigdje ne spominje sve do 1886. godine. Tijekom Domovinskog rata utvrda Strinčjera je prvotno bila položaj Hrvatske vojske, no nakon žestokih napada i pogibije desetorice branitelja tvrđave u 11. mjesecu 1991. Strinčjeru zauzimaju postrojbe JNA koje tu ostaju do 26.5.1992. godine. Danas (stanje 2015. godine) je Strinčjera zapuštena, zarasla u grmlje i draču, a okrugle obrambene kule u uglovima te dva objekta unutar utvrde su u ruševnom stanju. Područje oko utvrde je razminirano, pa je sve omiljenija među izletnicima i turistima. Do utvrde vodi makadamska cesta od utvrde Imperial. U i oko utvrde se nalaze spomen obilježja poginulim braniteljima Dubrovnika. |
Ostaci utvrde Strinčjera
Autor: Bracodbk, Wikipedija 
Istočna kula utvrde Strinčjera
Autor: Bracodbk, Wikipedija |
Opisi uspona na Srđ
Mirko Bjelan blog - Dubrovnik - uspon na Srđ on Nuncijate
Planinarenje.hr: Stradun-Ploče-Srđ Vrh-Strinjčera-Nuncijata-Gruž-Pile-Stradun
Paninarenje.hr: Staza - Stradun (Orlandov Stup)-Pile-Srđ Vrh - planinarenje.hr
Planinarenje.hr: Staza - Nuncijata-Strinčjera-Srđ Vrh - planinarenje.hr
Planinarenje.hr: Stradun-Ploče-Srđ Vrh-Strinjčera-Nuncijata-Gruž-Pile-Stradun
Paninarenje.hr: Staza - Stradun (Orlandov Stup)-Pile-Srđ Vrh - planinarenje.hr
Planinarenje.hr: Staza - Nuncijata-Strinčjera-Srđ Vrh - planinarenje.hr
PO PLATOU SRĐA
Bosanka
U okviru radova na Trafo stanici Gruž obnovljeni su i skalini za Bosanku, čime je stanovnicima toga naselja i izletnicima ponovno omogućena pješačka komunikacija s Dubrovnikom.
PODRUČJE RIJEKE DUBROVAČKE
Pogled s mosta "dr. Franje Tuđmana" na brdo Srđ i Rijeku dubrovačku
|
Izvor Omble
Arhivska fotografija |
Sustjepan
Čajkovići
Komolac
Rudine
Šumet
Šumet je dubrovačko prigradsko naselje u Rijeci dubrovačkoj, uz mjesnu cestu Komolac-Gornji Brgat, oko 8 km sjeveroistočno od Dubrovnika.
Mjesto se zvalo Juncetum, što znači rogoz, šaš ili trstika. Crkvište Sv. Martina bilo je izgrađeno 1100. Godine 1211. u Šumetu je izgrađena crkva sv. Vida, srušena početkom 20. stoljeća kad se gradila željeznička pruga do Gruža. Obitelji Đurđević i Stulli imale su tamo svoje ljetnikovce. U 15. stoljeću preko područja Šumeta projektiran je i izgrađen vodovod kojim se Dubrovnik napajao pitkom vodom. Vodovod je i dalje u funkciji, te voda slobodnim padom i dalje dotiče u Onofrijevu česmu u Starom Gradu. Šumet su tijekom Domovinskog rata okupirali, spalili i opljačkali pripadnici JNA te dragovoljci i pripadnici teritorijalnih postrojbi iz Trebinja i Crne Gore.
Stanovnici Šumeta su uglavnom zaposleni u gradu Dubrovniku. Rijetki se mještani bave poljodjelstvom.
WIKIPEDIJA: Šumet
Mjesto se zvalo Juncetum, što znači rogoz, šaš ili trstika. Crkvište Sv. Martina bilo je izgrađeno 1100. Godine 1211. u Šumetu je izgrađena crkva sv. Vida, srušena početkom 20. stoljeća kad se gradila željeznička pruga do Gruža. Obitelji Đurđević i Stulli imale su tamo svoje ljetnikovce. U 15. stoljeću preko područja Šumeta projektiran je i izgrađen vodovod kojim se Dubrovnik napajao pitkom vodom. Vodovod je i dalje u funkciji, te voda slobodnim padom i dalje dotiče u Onofrijevu česmu u Starom Gradu. Šumet su tijekom Domovinskog rata okupirali, spalili i opljačkali pripadnici JNA te dragovoljci i pripadnici teritorijalnih postrojbi iz Trebinja i Crne Gore.
Stanovnici Šumeta su uglavnom zaposleni u gradu Dubrovniku. Rijetki se mještani bave poljodjelstvom.
WIKIPEDIJA: Šumet
ISTOČNOM PADINOM SRĐA
Gornji Brgat
Gornji Brgat je naselje u općini Župa dubrovačka. Gornji Brgat se nalazi na raskrižju cesta Dubrovnik-Mokošica-Trebinje, 5 km sjeveroistočno od Dubrovnika, na odvojku ceste koja od Jadranske turističke ceste (Jadranska magistrala) povezuje Dubrovnik sa Trebinjem i sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. 1 km sjeveroistočno od mjesta Gornji Brgat nalazi se istoimeni granični prijelaz.
U rujnu 1991. godine Gornji Brgat je bio prvo mjesto u bližoj okolici Dubrovnika na koje je Jugoslavenska narodna armija u sprezi sa dobrovoljcima iz Trebinja i mjesta Ivanica izvršila napad. Gornji Brgat je postao jako važno uporište Hrvatske vojske koje je sve do 24.10.1991. godine uspješno odoljevalo dvadesetorostruko brojnijem i moćnijem neprijatelju.
Sveta Ana na Brgatu se počela graditi 1912. a posvetio ju je 26.4.1914. dubrovački biskup Josip Marčelić. Stara crkva svete Ane spominje se prvi put 1366. kao crkva sv. Petke a pripada u krug onih župskih crkava najstarijim u tom kraju pošto je Dubrovačka republika učvrstila svoje granice prema istočnim državama u XIV st.(intorno dei e di sancta Petcha).
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Gornjem Brgatu živi 199 stanovnika. Stanovnici su uglavnom Hrvati katoličke vjeroispovjesti.
WIKIPEDIJA: Gornji Brgat
U rujnu 1991. godine Gornji Brgat je bio prvo mjesto u bližoj okolici Dubrovnika na koje je Jugoslavenska narodna armija u sprezi sa dobrovoljcima iz Trebinja i mjesta Ivanica izvršila napad. Gornji Brgat je postao jako važno uporište Hrvatske vojske koje je sve do 24.10.1991. godine uspješno odoljevalo dvadesetorostruko brojnijem i moćnijem neprijatelju.
Sveta Ana na Brgatu se počela graditi 1912. a posvetio ju je 26.4.1914. dubrovački biskup Josip Marčelić. Stara crkva svete Ane spominje se prvi put 1366. kao crkva sv. Petke a pripada u krug onih župskih crkava najstarijim u tom kraju pošto je Dubrovačka republika učvrstila svoje granice prema istočnim državama u XIV st.(intorno dei e di sancta Petcha).
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Gornjem Brgatu živi 199 stanovnika. Stanovnici su uglavnom Hrvati katoličke vjeroispovjesti.
WIKIPEDIJA: Gornji Brgat
Donji Brgat
|
Donji Brgat je naselje u općini Župa dubrovačka. Nalazi se ispod raskrižja cesta Dubrovnik-Mokošica-Trebinje, 6 km sjeveroistočno od Dubrovnika, uz cestu koja od Gornjeg Brgata vodi prema selima u zaleđu općine.
U rujnu 1991. godine Donji Brgat je uz Gornji Brgat bio prvo mjesto u bližoj okolici Dubrovnika na koje je Jugoslavenska narodna armija u sprezi s dobrovoljcima iz Trebinja i mjesta Ivanica izvršila napad. Brgat je postao jako važno uporište Hrvatske vojske koje je sve do 24.10.1991. godine uspješno odoljevalo dvadesetorostruko brojnijem i moćnijem neprijatelju. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Donjem Brgatu žive 152 stanovnika, uglavnom Hrvati katoličke vjeroispovjesti. WIKIPEDIJA: Donji Brgat 
Na Žarkovici
|
Istočna padina Srđa već se desetljećima eksploatira kao najveći kamenolom Dubrovačko-neretvanske županije.
|
|
Grad
Stari dio grada Dubrovnika pod brdom Srđ, biser je Jadrana i svjetske baštine. |
PRIMORSKA PADINA I OBALNO PODUČJE
Dubrovnik
Dubrovnk pod južnim padinama Srđa
Pogled na Srđ iz Dubrovnika od parka Gradac
Uvala Gruž s dubrovačkom lukom
Pogled na Srđ iz Cavtata
Otok Lokrum, pogled sa Srđa
|
Stari grad Dubrovnik u plavetnilu mora
|
Pristup
rdo Srđ i utvrda Imperijal su oduvijek bili omiljeno izletište Dubrovčana i njihovih gostiju. Prije Domovinskog rata do samog vrha Srđa vozila je žičara, koja je u ratu devastirana. Žičara je obnovljena, svečano otvorena 10.7.2010. i vozi od Ploča do utvrde Imperial. Na vrh Srđa također se može doći uskom asfaltnom cestom preko sela Bosanke, koja je obnovljena i nanovo asfaltirana, pa je na taj način omogućen dolazak automobilom, te pješice serpentinama od Jadranske turističke ceste.
Godine 2019. odobrena je rekonstrukcija serpentina odn. staze Križnog puta koja vodi na vrh Srđa, koja je postala i memorijalna šetnica u spomen na 6.12.1991. Naziv projekta rekonstrukcije je Križni put serpetine Srđa i Dubrovnik u Domovinskom ratu.
Godine 2019. odobrena je rekonstrukcija serpentina odn. staze Križnog puta koja vodi na vrh Srđa, koja je postala i memorijalna šetnica u spomen na 6.12.1991. Naziv projekta rekonstrukcije je Križni put serpetine Srđa i Dubrovnik u Domovinskom ratu.
Nezaboravan doživljaj - promatranje zalaska sunca sa Srđa
Ugostiteljski objekti i usluge
Srđ i Ploče od 2010. godine povezuje žičara. Vidikovac do kojeg vodi žičara ima amfiteatar, suvenirnicu, caffe bar i dvije terase s kojih se savršeno vidi panorama stare gradske jezgre.
Dubrovačka žičara
|
Ugostiteljski objekt na Srđu
|
IZVORI I LITERATURA
Reference
|
[1] Wikipedija - Srđ
[2] Wikipedija - Muzej Domovinskog rata [3] Wikipedija - Utvrda Imperijal [4] Wikipedija - Utvrda Strinčjera Ostali izvori i literaturaNODARI, Maja, Dani krajolika, Međunarodni simpozij Budućnost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, dobra svjetske baštine (UNESCO); nove metodologije urbane konzervacije u kontekstu upravljanja prostornim razvojem; Dubrovnik, 2014. (PDF)
OSTALI TISKANI I INTERNETSKI IZVORI
Pobjeda Zelene akcije, ništa od golfa na Srđu. Index.hr, 10.2.2017. Trafo-stanica Srđ gotova do srpnja, obnavljaju se i skalini za Bosanku 15.5.2015. Što se kopa na padinama Srđa? 28.2.2015. Vanjske poveznice (korisni linkovi i adrese) |
Poveznica (PDF dokument)
Budućnost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, radna verzija DANI KRAJOLIKA Međunarodni simpozij Budućnost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, dobra svjetske baštine (UNESCO) nove metodologije urbane konzervacije u kontekstu upravljanja prostornim razvojem mr.sc. Maja Nodari “za Dubrovnik” |
