 |
|
|
Poglavlje je u izradi, u međuvremenu pročitajte!
|
Geologija i hidrologija
Stijene koje izgrađuju najveći dio Dinarskog gorja nastajale su u velikom oceanu Tethys tijekom dugog geološkog vremena od razdoblja krede (prije 140 milijuna godina), pa sve do sredine tercijara (prije 30 milijuna godina). Taloženjem mineralnih skeletnih ostataka vodenih organizama tijekom milijuna godina, nastajali su debeli slojevi taloga koji su, postupnim procesima kompakcije i cementacije, na kraju pretvoreni u čvrstu stijenu – vapnenac (krečnjak). O tome svjedoče brojni fosili koje nalazimo u taložnim vapnenačkim stijenama. Sudar Afričke ploče s Europskom, koji je započeo još krajem krede prije 65 milijuna godina, a traje i danas, uzrokovao je smanjenje oceana što je popraćeno intenzivnim tektonskim pokretima. Horizontalni su se slojevi (prvotno istaloženi na dnu oceana) naborali, razlomili i izdigli iz mora te stvorili goleme planinske lance kao što su Alpe i Dinaridi. Njihovim je trošenjem u dublje dijelove mora stizao, povremeno nošen podmorskim lavinama, sitnozrnasti sediment od kojeg su nastale uslojene stijene koje nazivamo fliš. IZVOR: WIKIPEDIJA |
Izvor: Blog Opstanak planeta Zemlje (http://blog.dnevnik.hr/opstanak)
Pročitaj više o porijeklu i povijesti Zemlje i geološkim razdobljima - OTVORI 
O vrstama stijena - OTVORI
|
