DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Krim (Krimsko hribovje)

Facebook instagram youtube email

SREDIŠNJI POJAS >​ KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > KRŠKE VISORAVNI NOTRANJSKE I DOLENJSKE > Krimsko hribovje
Država: Slovenija
Najviši vrh: Krim, 1107 m
Koordinate najvišeg vrha: ​45.9286, 14.4713

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Krim je 1107 metara visoka planina na južnom rubu Ljubljanskog barja, najviša u Krimskom hribovju (hrv. krimskim brdima), koje još nazivaju i Krimsko-mokriško hribovje, po drugom najvišem vrhu, Mokrecu. 

Zbog svog položaja i oblika jedna je od najprepoznatljivijih planina u blizini Ljubljanske kotline koju svake godine posjećuju tisuće planinara i izletnika. Sredinom 1970-ih jugoslavenska vojska zatvorila je vrh i na njemu postavila radio-centar, ostavivši ga dugo zatvorenim za javnost. Od 1991. godine vrh je ponovno otvoren za posjetitelje, a na njemu se nalazi i planinarski dom.

Zimi, kada u Ljubljanskoj kotlini nekoliko tjedana vladaju magla i niski oblaci (temperaturna inverzija), izlet na Krim je najbliža točka iznad tisuću metara gdje možemo pronaći sunce. Prozivali su ga i ljubljanski vremenski prorok, jer bi oblak ili tzv. "kapa" oko vrha predviđala je nepovoljnije vrijeme za okolne krajeve. A u šali, ili od milja, tepaju mu "ljubljanski Olimp". S vrha se pruža prekrasan pogled na Ljubljansko barje, Karavanke, Kamničko-Savinjske Alpe i također dio Julijskih Alpa.
​

IZVOR  Krim (gora). Wikipedija (hr)

Uvećaj kartu
ENGLISH SUMMARY: Krim
-
Ime (etimologija)
​Planina Krim se u pisanim izvorima spominje 1689. kao Khorim i Korin, a 1726. kao Kurin. Naziv je izveden iz pasivnog participa prezenta kuriti ('pušenje'), koji se odnosi na oblake koji često zaklanjaju vrh.
GORNJI IG Krim
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:​

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain



Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

ZEMLJOPIS


Reljef

Šire brdsko-planinsko područje Krima obuhvaća Krimsko pobrđe i visoravan Menišiju (slov. Krimsko višavje, odn. Krimsko hribovje in planota Menišija) s najvećom visinom od 1107 metara također na vrhu Krim.

U reljefu Krimskog pobrđa i planinske pokrajine Menišija izdvajaju se visoravni (Rakitna, Menišija), uvale i polja u kršu. Radi se o tektonski aktivnom području - teren se i dalje izdiže. Najviši vrhovi su: Krim, Malinovec, Mokrec (Mokrc) i dr.

Geologija

Krimsko pobrđe građeno je od vapnenaca i dolomita. 

Klima

Vode

Na dodiru pobrđa i ravnice Ljubljanskog barja nalazi se mnoštvo izvora. Rijeke koje izviru i protječu ovim krajem su Iška, Borovniščica, Bistra, Iščica, i dr. Iščica u dijelu svoga toka tvori sutjesku Iški Vintgar. Tu su i rijeke Ljubljanica i Želimeljščica.

PRIRODA


Picture
Na području Iškog Vintgara svoje stanište ima populacija divokoza, što je rijetkost u slovenskom dinarskom prostoru.
Picture

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Iako se planina ističe na jugu Ljubljanskog barja, kroz svoju stariju povijest nije igrala važnu ulogu.
Godine 1817. geodeti su postavili trigonometrijsku točku prvog reda s brojem 172, koju su koristili kao koordinatno polazište za katastarsku izmjeru zemlje Kranjske, Primorja i Istre. Mjerenje je trajalo od 1817. do 1828. godine, o čemu svjedoči brončana spomen ploča na zidu planinarskog doma.

Tijekom Drugoga svjetskog rata na Krimu i okolici zadržavale su se mnoge partizanske postrojbe, jer je područje bilo pogodno za gerilski način ratovanja zbog teškog terena i prostranih šuma. 1942. pod Krimom kod Iškog vintgara osnovana je partizanska bolnica Krvavice.

S razvojem radijske tehnologije, Krim je zbog svog dominantnog položaja postajao sve zanimljiviji. Na njemu su 1971. godine počeli graditi RTV odašiljač kako bi televizijskim signalom pokrili područja gdje radijski signali odašiljača Krvavec i Ljubljanski grad nisu dopirali. Za lokaciju se zainteresirala i Jugoslavenska vojska, koja je istodobno s RTV odašiljačem počela graditi vlastite objekte. Od tada je vrh Krima bio zatvoren za javnost, planinari i planinari mogli su se popeti samo na tzv mali Krim. Tijekom vojne okupacije vrha na njemu je djelovala važna radijska postaja Jugoslavenske narodne armije koja je radio i radio-relejnim vezama pokrivala veći dio Slovenije i održavala komunikaciju s drugim sličnim točkama u Sloveniji i Jugoslaviji. S obzirom na vanjske ostatke građevina, može se zaključiti da se radilo o sličnoj vojnoj građevini kakvu danas možemo vidjeti na Guslici u planinskom lancu Risnjak i Petrovoj gori u Hrvatskoj. 1991. godine, tijekom Oslobodilačkog rata u Sloveniji, Teritorijalna obrana je pokušala natjerati posadu objekta na predaju, ali bezuspješno. Zgrada je ostala u rukama Jugoslavenske narodne armije do listopada 1991., kada se cijela vojska povukla iz Slovenije. Nakon 1991. godine vrh je ponovno postao dostupan javnosti, danas objekte koristi slovenska vojska, a uz njih se nalazi planinarski dom koji svake godine posjeti više od tisuću planinara i planinara.

1960-ih godina postojale su inicijative za izgradnju žičare do vrha Krima, ali to nikada nije provedeno.
Ploča na stijeni, koja memorira postojanje partizanske bolnice Krvavice
Ploča na stijeni, koja memorira postojanje partizanske bolnice Krvavice
Brdsko-planinsko poručje Krima i Krimskog hribovja je u najvećoj mjeri šumovito - šume pokrivaju oko 77% površine - što ne pruža mnogo mogućnosti za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. I naseljenost je slaba, samo 16 stanovnika/km2. 
Najveća naselja su Kamnik i Rakitna, a na zapadnom i južnom rubu područja to su Vrhnika, Logatec i Cerknica.
Ljubljanski drveni kotač
​Ljubljanski drveni kotač je najstariji drveni kotač s osovinom na svijetu. Otkriven je 2002. prilikom provedbe projekta uzorkovanja drveta na lokaciji Stare gmajne pri Vrhniki, koji je vodio dr. Anton Veluščak (Slovenska akademija znanosti i umjetnosti). U jednom od drenažnih jarkova nalazila su se, uz brojne nalaze, dva drvena  čamca i ostaci drvenog kotača, koji je bio zbog prethodnog produbljivanja jarka vrlo oštećen. Na mjestu nalaza jarak je proširen te je otkrivena i osovina, zbog koje se smatra da je kotač pripadao kolicima na dva kotača. Kotač je sastavljen od dvije jasenove ploče spojene  hrastovim klinovima, a na sredini se nalazi  pravokutno  otvorenje (što pokazuje da se kotač okretao zajedno s osovinom).  Promjer kotača iznosi 72 cm, a debljina 5 cm, dok je osovina bila duljine 124 cm. Kotač je datiran pomoću stratigrafskih podataka, dendrokronoloških istraživanja i ugljikom-14  (laboratorij VERA u Beču). Dobivena starost iznosi 5150 godina. Krajem 2008. kotač je odnesen u  konzervatorsku radionicu Römisch-Germanisches Zentralmuseuma u Mainzu, gdje je provedena konzervacija melaminskom metodom. Po završetku konzervacije, 18.12.2012., kotač je vraćen u Mestni muzej u Ljubljani.
Ljubljanski drveni kotač je prkosio tisućljećima, jer je ležao u mokrom dnu Ljubljanskog barja, gdje su još 1875. otkrivene  sojenice, koje su danas dio  UNESCO-ove Svjetske baštine, kao dio prapovijesnog naselja sojenica oko Alpa. Arheolozi su na tom mjestu pronašli preko 1000 sojenica, koje su se nalazile u koritu rijeke Ig, blizu mjesta Ig. Sojenice su otprilike bile veličine 3.5 x 7 metara, a međusobno su bile odvojene od 2 do 3 metra. Istraživanja su pokazala da su se sojenice popravljale svake godine, a gradnja novih sojenica je bila svakih 10 do 20 godina.
Slična kolica na dva drvena kotača s osovinom su pronađena u  Švicarskoj i jugozapadnoj  Njemačkoj, a Ljubljanski drveni kotač je najveći i najstariji. Slična vrsta kolica su se skoro istovremeno pojavila i u Mezopotamiji.

IZVOR Ljubljanski drveni kotač. Wikipedija (hr)
Picture
Ljubljanski drveni kotač
Autor Daniel Thornton - LjubljanaUploaded by sporti, CC BY 2.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=27075449
Picture
U drugoj polovici 4. tisućljeća pr. n. Ne. na jugozapadu Ljubljanskog barja prostire se prapovijesno naselje Stara Gmajna (danas: Koliščarska naselbina Stare gmajne na Verdu pri Vrhniki). U to je vrijeme Barje bilo prekriveno plitkim jezerom koje se s vremenom smanjilo. O tome svjedoče i ostaci spomenutog sojeničkog naselja na koje su arheolozi naišli 1992. godine. Na Ljubljanskom barju postoje dvije skupine sojeničkih naselja.
Koščevo brezno, masovna grobnica iz vremena poraća
Koščevo brezno, masovna grobnica iz vremena poraća
Spomenik Viliju Burgaru uz Iškom vintgaru
Spomenik Viliju Burgaru uz Iškom vintgaru

Po planini i po kraju

KRIM


Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Vrh Krima

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture

Gornji Ig

Gornji Ig (u staerijim zapisima i Gorenji Ig) je grupirano planinsko naselje u Krimsko-mokrškom pobrđu (Krimsko-Mokrško hribovje) u općini Ig. Nalazi se uz cestu Iška vas - Rakitna, na krškoj zaravni jugozapadno od Iške vasi.

U naselju se odvajaju označena pješačka staza i šumski put za Krim, gdje se uz televizijski odašiljač nalazi planinarski dom. Neposredno iznad sela je brdo Črtež (765 m), ispod kojeg su krške špilje Velika i Mala Pasica. Prema jugu šumski put vodi do partizanske bolnice Krvavica. Južnije su, istočno od Rakitne, dva udaljena doma. Prema istoku padine se strmo spuštaju u donji dio klanca Iški vintgar.

Naselje se prvi put spominje 1300. godine, a 1489. godine i crkva sv. Lenarta (izvorna crkva koja je srušena).
Picture
Crkva sv. Leonarda (slo. sv. Lenart) u Gornjem Igu
By Doremo - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=105709256
Picture
Gornji Ig
By Doremo - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=105709257
Plezališče Iški vintgar (Penjalište Iški vintgar)
KOORDINATE ​ 45.914458, 14.490221 (parkiralište)
Opis. Stijene penjališta nalaze se u blizini sela Gornji Ig iznad uskog klanca Iškog vintgara. Penjalište se nalazi na nadmorskoj visini od 650 metara. Stijene su visoke i do 60 metara. Penjanje je moguće tijekom cijele godine, u vrućim ljetima popodne i zimi u jutarnjim satima. Sve je popularnije, ne samo zbog panoramskih pogleda, već i zbog činjenice da se nalazi u blizini slovenskog glavnog grada a i stijenska površina je vrlo dobra - na trenutke gotovo dolomitna. Zid se nakon kiše izuzezno brzo suši.

Smjerovi. U penjalištu postoji 59 penjačka smjera, od kojih su neki s dvije dionice. Smjerovi su ocijenjeni od težine 4b do 7c +. U penjalištu se mogu naći sve vrste stijena za penjanje, osim izraženih prevjesa.

Pristup. Južno od Ljubljane ispred klanca Iški vintgar nalazi se selo Gornji Ig. Oko kilometar južnije nalazi se parkirno mjesto s lijeve strane ceste. Pristup penjalištu uređen je dobro utabanom stazom u smjeru klanca Iški vintgar. Penjalište nije prikladno za posjete s djecom, preporuča se korištenje kacige.

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Koščevo brezno
Gornji Ig je mjesto masovne grobnice iz razdoblja neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Masovna grobnica u oknu Kosec (slovenski: Grobišče Koščevo brezno) nalazi se na južnoj padini planine Krim, oko 4 kilometra jugozapadno od Gornjeg Iga, s lijeve strane makadamske ceste za Rakitna. Sadrži posmrtne ostatke ranjenih domobrana koji su ubijeni u lipnju/junu 1945., kao i 15 do 20 dodatnih civilnih žrtava koje su se skrivale u Rakitni i ubijene u listopadu/oktobru 1945. godine.
WIKIPEDIJA
Picture
Picture
​Iznos posmrtnih ostankov iz Koščevega brezna na Gornjem Igu
Datum objave: 24.3.2021. Autor: Toncka Jeraj
Opis. V okviru Komisije za prikrita grobišča, so v lanskem letu, pregledali Koščevo brezno na Gornjem Igu, v katerem so našli ostanki žrtev medvojnega in povojnega nasilja. Ekipa, pod vodstvom arheologa Luke Rozmana je iznesla ostanke žrtev. O tem sta spregovorila arheolog Luka Rozman in dr. Uroš Košir.
Gozdni rezervat Mokerc (Šumski rezervat Mokerc)
Šumski rezervat Mokerc je relativno velik rezervat, koji pokriva desnu obalu rijeke Iške, između Kozlovih stena i Krvave peči (Krvava Peč doslovno znači 'krvava litica). Teren je ovdje izrazito strm, ispresijecan brojnim brzacima i strmim žljebovima, gdje postoje stalni ili povremeni potoci, koji se svi slijevaju prema Iški. Ovdje se nalaze razne termofilne zajednice bukve koje rastu na vapnencu od 400 do oko 850 m n.v. Rezervat pripada OE Ljubljana i GGE Mokerc. Većina ovih sastojina već je prije zaštite bila klasificirana kao zaštitne šume, zbog čega ovdje nema većih sječa. Na rijeci Iški mogu se vidjeti ostaci brojnih pilana i mlinova. Šume ovog područja nekada su bile gospodarski važne, ali dio rezervata bio je prilično tvrd orah. Rimljani su već ostavili trag na tom području, a sada dugi ostatak rimskog zida priroda ponovno osvaja šuma i bukve se vraćaju. Šuma je također važno stanište sove jastrebače (slo. sova kozača; lat. Strixa urallensis).   
Rezervat je pomalo nepoznat, jer je količina podataka u šumskomospodarskom planu mala. Istraživačkog rada na ovom području praktički nema. Drvna zaliha iz 1980. godine iznosi samo 64 m3/ha, ali je svakako znatno veća na pojedinim dijelovima (Grce, 2012.).
Picture
Picture
Partizanska bolnišnica Krvavice (Partizanska bolnica Krvavica)
Prva partizanska grupa na Krimu javlja se krajem srpnja/jula 1941. i ona ubrzo pristupa Molniškoj četi čiji je zapovjednik bio Ljubo Šercer. Nakon sloma Krimskog bataljuna pojačan je priljev novih boraca na ovo područje, posebice iz Ljubljane. Prvih dana 1942. godine osnovana je nova bojna koja nosi ime Ljubi Šercera. 

U rujnu/septembru 1942. u brigadi Ljube Šercera odabrano je 14 ljudi za rad u bolnici. Među njima su bila i dva borca, kuharica i medicinska sestra. Glavni bolničar bio je Franc Berce iz Iga, koji je obavljao gotovo sve medicinske poslove, pa se liječnik pozivao samo u iznimnim slučajevima. Bolnicu su hranom uglavnom opskrbljivali aktivisti iz okolnih sela, a lijekovi i sanitetski materijal nabavljani su iz Ljubljane.

Bolnica je radila od 15.10.1942. do 24.6.1943., kada su je, vjerojatno zbog izdaje, otkrili i spalili Talijani.
U to vrijeme, u lipnju 1943., vodila se na slovenskom području neprijateljska ofanziva, u kojoj su partizani Šercerove i Cankarove brigade trpjeli teške gubitke. Ranjenike su, uz poteškoće, prebacivali dijelom u partizanske bolnice na Kočevskom rogu, a dijelom u bolnicu Krvavice. Talijani su tijekom te ofanzive 22.6., otkrili bolnicu Krvavice, postavili su zasjedu na Ustju (zaselak sela Iška) i počeli granatirati Išku vrtaču, gdje se nalazila bolnica uz stijene te reljefne depresije. Ipak, svi su iz bolnice tom prilikom spašeni, uključujući i pacijente.

Ukupno je u bolnici liječeno oko 120 ranjenika, od kojih je samo jedanaest umrlo.

PROČITAJ VIŠE  Ferdo Gestrin, Svet pod Krimom. Naklada ZRC SAZU, Ljubljana. Izdanja 1993. i 2016.
Picture
Picture
Picture
Picture
Svet pod Krimom
Autor: Ferdo Gestrin
Naklada ZRC SAZU. Ljubljana, izdanja: 1993. i 2016.​
Picture
Picture
Picture

DOLINOM RIJEKE IŠKE


Iška (rijeka)

Iška je rijeka u Sloveniji, duga oko 31 km i jedna je od kraćih slovenskih rijeka. Tok rijeke je prilično pravocrtan. Sliv rijeke se proteže daleko na jug. Ima nekoliko izvora, a njezini glavni ogranak Iška i Zala (ušće je u Vrbcu) izviru, kod sela Lužarji, u podnožju Notranjske visoravni (slov. Notranjska planota), gdje izvire i većina drugih rijeka Notranjske. Teče ka sjeveru kroz krški teren i na tome putu usijeca sutjesku Iški vintgar. U kotlini Ljubljansko barje utječe u rijeku Ljubljanicu kod sela Lipe, južno od glavnog grada  Ljubljane. Iška pripada slivu Crnog mora. U svome slivu Iška skuplja vode pritoka Žmucov potok, Lašček, Malenca i Ločica. Ime je dobila po gradu Ig, kroz koji protječe.

Tijekom rujanskih poplava 2010. godine, u noći s 20. na 21.9. Iška je nestala u dijelu toka između Iške vasi i Strahomera; između dvije tektonske ploče otvorila se široka jama u koju se izlila rijeka. Par dana prije toga 18.8., zbog velikih kiša, Iška je imala rekordan protok od 327 m3/sec, izrazito je porastao njezin vodostaj, poplavila je svoje obale, i djelomice poplavila naselja Iška vas, Strahomer, Vrbljene i Tomišelj, gdje je probila nasip i navrla prema naseljima Brest i Matena. Slična se pojava dogodila tijekom 2. svjetskog rata, kada se jama pojavila na približno istom mjestu. Dana 25.10.2010. rijeka se vratila u svoje staro korito.

 
2014. godine, na dijelu toka između Iškog Vintgara i Lime u Ljubljanskom barju, otvorena je prirodoslovna poučna staza Put duž rijeke Iške "Okljuk" (Pot ob reki Iški "Okljuk"). Staza je duga 13 km i pogodna je i za obilazak biciklom. Uz nju se nalazi 11 informativnih ploča na kojima je ispriičana priča o rijeci Iškoj.
Picture
BROŠURA POUČNE STAZE (PDF)
Rijeka Iška smatra se prirodnom granicom između dviju tradicionalnih slovenskih pokrajina Dolenjske i Notranjske.
Picture
Sutjeska Iški Vintgar
Autor: Yerpo, Wikipedija

Ig

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Izvir Iščice
Iščica, također Ižica, je rijeka koja izvire u središtu naselja Ig na Ljubljanskom barju. Kao desna pritoka ulijeva se u Ljubljanicu kod Črne vasi.
Iščica je tipična rijeka Ljubljanskog barja s krškim izvorom i malim padom. Ima stalnu vodu u visini od 0,5 do 1,5 m i bogata je makrofitima (biljke koje rastu djelomično ili potpuno u vodi) od izvora do ušća Ljubljanice.
Picture
Picture
Picture
Picture
Anton Karinger - Ljubljana z Ižice (1858)
Zbirka slik Narodnega muzeja Slovenije

Iška vas

Cerkev Svetega Križa (crkva sv. Križa)
Picture
​Crkva Sv. Križa stoji na blagom brežuljku, s kojeg se pruža prekrasan pogled sve do Strahomera. Položaj nije slučajan, jer je kroz tadašnji rimski zaselak Iška vas vodila lokalna cesta, povezujući unutrašnjost teritorija preko Gornjeg Iga i preko Cerknice s Trstom. Sagrađena je uglavnom od ruševina lokalne rimske nekropole. U njega su ugrađeni nadgrobni spomenici koje je prvi otkrio dr. Alfonz Mϋllner, carsko-kraljevski profesor i konzervator, ravnatelj Muzeja Rudolfinum u Ljubljani, koji je prvi put 14. i 31.5.1863. posjetio sela Studenec, Iško vas i Strahomer.
Crkva je romaničkog stila i prema očuvanim romaničkim elementima (freska na sjevernoj fasadi koja se više ne vidi, prozor na južnoj fasadi) može se svrstati među najstarije sakralne građevine na širem ižanskom području.
Točna starost crkve još nije poznata. Također se ne zna njezin graditelj. Moguće je da će se prilikom obnove unutrašnjosti crkve prilikom otkopavanja tlaka skinuti važan veo njezine starosti, jer čak možemo očekivati ​​i ostatke starije građevine u zemlji. Tada će se posebna pozornost morati posvetiti kontaktu između lađe i prezbiterija.
IZVOR Župnija Ig
Cerkev Svetega Mihaela (crkva sv. Mihajla)
Picture
Picture
Picture

Iška

Picture
Picture
Na cesti prema Iškom Vintgaru, kod odvojka za Gornji Ig  nalazi se grobište Roma, koje su maja/svibnja 1942 u Iškoj ubili pripadnici partizanskog pokreta.
Picture
Iški vintgar
​Rijeka Iška koja sa svojim pritocima pritječe s Bloške visoravni usjekla je 300 do 400 metara duboki kanjon u vapnenački dolomitni svijet i stvorila jedan od najslikovitijih klanaca u Sloveniji - Iški vintgar. Na svojoj krševitoj stazi pokazuje različita lica: jedno kada se spušta s Bloške visoravni, drugo kada teče kroz divlji Iški vintgar i treće, kada prolazi plodnom iškom aluvijalnom ravni sve do močvarnog Ljubljanskog bara gdje se ulijeva u Ljubljanicu.

Najveća zanimljivost rijeke Iške je što je tijekom poplava 2010. godine u noći između 20. i 21. rujna nestala na području između Iškog Sela i Strahomera i za sobom ostavila duboku provaliju.



Na dijelu toka rijeke mogu se vidjeti ostalci kolaca koji su služili za splavarenje i prikupljanje balvana.
Gostišče Iški Vintgar
Gostišče Iški Vintgar nalazi se na ulasku u sutjesku Iški vintgar.
Picture
Iški vintgar
Iški vintgar
Picture
Picture
Picture
víntgar -ja m (ī)
vrlo uska (riječna) dolina sa strmim padinama

Etimologija. Riječi vintgar izvorno je označavala posjed istoimenog veleposjednika na ulazu u Bledski vintgar (nazvan po obližnjoj planini Windegg). Vlastito ime Vintgar se uobičajilo i počelo se koristiti u slovenskom jeziku u značenju 'klanac', a kasnije se našlo i u nazivima drugih sličnih sutjeski, npr. Iški vintgar, Ribniški vintgar, Bistriški vintgar. 
Picture
Spomenik Viliju Burgaru - Maharadži u Iškom vintgaru

Uz obalu rijeke podignut je spomenik Viliju Burgaru zvanom Maharadža. Talijanska vojska je 16.7.1942. krenula u oštru ofenzivu, u kojoj su se žestoko borili i mještani Iške, Iške vasi, Ige, Želimelja i drugih sela. Talijani su većinu muškaraca i dječaka uhitili i odveli u koncentracijske logore, a mnogi su aktiviste Osvobodilne fronte ubijeni kao taoci.
Jedan od spomena na te zločine je spomenik posvećen Viliju Burgaru - Maharadži iz Ljubljane, kojeg su Talijani uhitili u Iškom vintgaru i nakon žestokih mučenja na Grmadi zapalili.
Spomenik Viliju Burgaru
Spomenik Viliju Burgaru
Omanja stijena uz tok rijeke Iške, koju koriste i za sportsko penjanje.
Omanja stijena uz tok rijeke Iške, koju koriste i za sportsko penjanje.
Picture
​V soteski Iški vintgar | naravni ambientni zvoki vode in ptic
Datum objave: 4.5.2022. Autor: Patrik Ar
Opis. Slikovita soteska, ki jo je s časom izoblikovala reka Iška. Vabljeni k ogledu in poslušanju posnetka tega prelepega sproščujočega ambienta. Priporočljivo poslušanje s slušalkami 🎧.

LJUBLJANSKO BARJE

SJEVERNIM KRIMSKIM PODNOŽJEM

Picture

Tomišelj

Picture

Podpeč

Jezero

Podpeško jezero
Picture

DOLINOM BOROVNIŠČICE


Borovnica

Borovniški viadukt (hrv. Borovnički vijadukt)
KOORDINATE 
45.9193, 14.3647
​Borovniški viadukt je nekadašnji željeznički vijadukt koji se izdizao iznad Borovniške doline na relaciji Beč - Ljubljana - Trst, izgrađen 1856. godine. Već u vrijeme izgradnje i nekoliko desetljeća kasnije smatran je najvećim zidanim mostnim objektom u Europi. Bio je dugačak 561 metar, a visok 38 metara. Radovi na objektu, koji je projektirao Carl von Ghega, započeli su 1850. godine, a dovršeni su u kolovozu 1856. godine, kada je njime probno provozao prvi vlak.

Građen je na dvije etaže; prva se sastojala od 22 luka, druga i gornja od 25 lukova. Građevina je počivala na 24 stupa od tesanog kamena, koji su stajali na drvenim pilotima zabijenim u tlo bare. Lukovi su bili od opeke. Borovnički vijadukt dovršio je Giacomo Ceconi, koji je bio na čelu radnika iz svog rodnog sela (blizu grada Pielunga, današnja sjeverna Italija). Gradio je i Bohinjski tunel i Arlberški tunel.

U gradnju je utrošeno 28.000 m³ drobljenog kamena, pet milijuna opeka i 28.000 m³ blokova.

Prije Drugog svjetskog rata vijadukt je već bio u lošem stanju. Voda koja je desetljećima ulazila u vijadukt olabavila je cigle, hrastovi stupovi na kojima je počivao počeli su pucati, pa se cijela građevina počela polako slijegati. Vlakovi su stoga morali voziti smanjenom brzinom od 5 km/h kada su ga prelazili.

Odmah na početku rata u travnju/aprilu 1941. godine jugoslavenska vojska u povlačenju digla je u zrak dio mosta, ali su talijanski okupatori na nestalom dijelu vijadukta sagradili željezni most. Nakon povlačenja Talijana, zbog opasnosti od sve brojnijih zračnih napada, Nijemci su preventivno izgradili obilaznicu pored vijadukta.

Nakon posljednjeg teškog savezničkog zračnog bombardiranja 1944., djelomično srušeni vijadukt nikada nije obnovljen.

Godine 1947. pruga je preusmjerena na obronke Borovniške doline, koju pruga danas zaobilazi. Ostatak vijadukta postupno je rušen do 1950. godine.

Od moćnog vijadukta do danas je ostao samo jedan stup koji stoji usred naselja.
Picture
Borovniški viadukt, izvorni plan Carla von Ghegea iz 1850.
Autor: https://sl.wikipedia.org/w/index.php?curid=347520
Picture
Borovniški viadukt na litografiji Giovannija Varronea (1857.)
Autor: Johann Varrone – Geschichte der Eisenbahnen der Österreichisch-Ungarischen Monarchie 1898 (page 289)
Picture
Gradnja vijadukta 1855. godine
Autor: Photographed by Johann Bosch – Geschichte der Eisenbahnen der Österreichisch-Ungarischen Monarchie 1898 (page 288); licenca: Javna domena; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=8253139
Picture
Tok željezničke pruge preko Borovniškog viadukta
Opis: Privremeno "zaobilazno rješenje" dok se problemi s pretvorbom slike ne riješe. Karta sadašnjih i bivših željezničkih pruga na području Borovniške doline i položaj bivšeg Borovničkog vijadukta. Legenda: - smeđi kvadrat: položaj nekadašnje željezničke postaje Borovnica na zapadnom kraju vijadukta (u uporabi između 1856. i 1947.) - crno-bijelo: današnja pruga (između Presera i Borovnice izgrađena 1947., od Borovnice do Postojne trasa iz 1856. koristi se i danas ) - plavo: izvorna linija između ŽP Preserje i istočnog kraja vijadukta (1856. - 1947.), za razliku od današnje trase penjala se uz padinu Rakitniške visoravni - crveno: Borovniški vijadukt (izgrađen 1856. , djelomično uništen 1941., bombardiran 1945., konačno srušen nekoliko godina kasnije) - isprekidano ljubičasta: njemačka obilaznica izgrađena odmah nakon bombardiranja vijadukta, u uporabi od 1945. do 1947.
Autor: Ajznponar – Based on a map from OpenStreetMap (http://www.openstreetmap.org/?lat=45.9368&lon=14.36&zoom=13&layers=B000FTFT); licenca: CC BY-SA 2.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=8328161
Želežniška postaja Borovnica (hrv. Željeznička postaja Borovnica)
Današnja postaja u funkciji je od 1947. godine. Prvotna stanica nalazila se na zapadnom kraju Borovniškog viadukta. Budući da je Borovniški vijadukt srušen tijekom rata, izgradili su prugu novom trasom koja se postupno spuštala u dolinu. Kako je stari kolodvor već bio premalen i nije bio na najprikladnijem mjestu za dobar dio Borovničana (na brežuljku), sagrađen je novi u dolini (koji je i danas u funkciji), a stari je napušten na ul. u isto vrijeme kada je izgrađena nova dionica.

Dol pri Borovnici

Dolinski most
KOORDINATE 
45.9200, 14.3568​
​Dolinski most (također Jelenov vijadukt, njemački Hirschthaler viadukt) je željeznički most koji stoji u blagom zavoju iznad Dola pri Borovnici na magistralnoj pruzi Ljubljana - Sežana. Izgrađen je u isto vrijeme i po uzoru na veći Borovniški viadukt. Trasa pruge uzduž i poprijeko Borovničke doline otvorena je 1856. godine.

Jednokatni most, preko kojeg prolazi dvokolosiječna pruga, izgrađen je od kamena i cigle, dugačak je 230 metara i visok 29 metara. Konstrukciju podupire 12 stupova odn 11 lukova. Ispod stupova u zemlju su zabijeni hrastovi piloti.

Zbog svoje starosti most je uvršten na popis kulturnih dobara kao primjer nekadašnje austrougarske gradnje.

Prije 1944. godine trasa pruge odvijala se na način da su vlakovi iz smjera Verda prema Ljubljani nakon prelaska dolinskog mosta dolazili na željezničku stanicu Borovnica i nastavljali putovanje borovničkim vijaduktom. Nakon 1947. godine, zbog djelomično porušenog Borovničkog vijadukta, trasa od Dolinskog mosta vođena je rubom Borovničke doline. Tako se danas zgrada Borovniške stanice nalazi na drugoj strani doline. Iz upotrebe su izbačeni i manji vijadukti Pako i Breg.
Picture
Sjeveroistočna strana željezničkog vijadukta s nazivima Dolinski most, Jelenov vijadukt ili na njemačkom Hirschthaler viadukt, nalazi se u blizini Borovnice. Vijadukt je izgrađen 1856. godine i danas je u funkciji.
Autor: Ajznponar – Lastno delo; licenca: CC BY-SA 3.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=10566717

RAKITENSKA PLANOTA


Rakitna

MENIŠIJA (MENIŠKA PLANOTA)


LJUBLJANSKI VRH

KOORDINATE 45.9310, 14.2983​   NADMORSKA VISINA 819 m
Ljubljanski vrh je 819 m visoko brdo koje se nalazi južno od Vrhnike. Vojni radar dugog dometa nalazi se na njegovom vrhu, zbog čega je vrh brda zatvoren za javnost.
​Povijest brda seže u antičko doba, kada je pod njegovim podnožjem podignut rimski limes koji je barbarima s istoka priječio prodor prema Rimskom Carstvu, tj. današnjoj Italiji. Njegovi ostaci vidljivi su i danas u blizini Štampetova mosta. Sredinom 19. stoljeća oko sjeverne padine brda izgrađena je tzv. južna željeznička pruga Beč–Maribor–Ljubljana–Trst. Željeznička pruga napustila je padinu Ljubljanskog vrha preko poznatog Štampetovog mosta, koji je bio manja verzija Borovniškog vijadukta (hrv. Borovnički vijadukt). Nakon Prvog svjetskog rata i stvaranja "rapalske granice", jugoslavenska je kraljevska vojska u blizini brda i pod njegovim zapadnim podnožjem postavila brojne zapreke i bunkere koji bi za neko vrijeme blokirali put mogućem napadaču sa zapada prema Vrhniki ​​i dalje u Ljubljansku kotlinu. Bunkeri se i danas mogu vidjeti, nalaze se između padine Ljubljanskog vrha i autoceste. Iako sam vrh nije bio utvrđen bunkerima, predstavljao je odličnu topničku promatračnicu jer je pogled s brda sezao daleko dalje od jugoslavensko-talijanske granice, koja je tada bila kod Logatca. U Drugom svjetskom ratu bunkeri nisu igrali nikakvu ulogu jer ih je jugoslavenska  vojska napustila bez borbe. Tijekom rata važnu ulogu odigrao je Štampetov most, koji je bio dio strateški važne pruge Maribor-Ljubljana-Trst, pa je zbog toga bio glavna meta partizana koji su ga do kraja rata tri puta rušili. Godine 1972. u dolini između Ljubljanskog vrha i Raskovca izgrađena je prva slovenska četverotračna autocesta Vrhnika-Postojna.

Jugoslavenska narodna armija je sredinom 1970-ih godina na vrhu brda, zbog izuzetno dobrog geografskog položaja i blizine vojarni na Vrhniki i Logatcu, postavila radarski položaj koji je osiguravao radarsku sliku protuzračnim jedinicama u Sloveniji. Od tada je vrh brda zatvoren za javnost. Radar dugog dometa Marconi S-600 radio je na brdu do 1991. Tijekom slovenskog Domovinskog rata Teritorijalna obrana je minobacačkim granatiranjem pokušala natjerati posadu objekta na predaju i tako zauzeti radarski položaj. Granatiranje nije imalo učinka, pa je objekt ostao pod nadzorom JNA do povlačenja u listopadu/oktobru 1991. Objekt je napušten u lošem stanju. TO (Teritorijalna obrana) je odlučila nastaviti koristiti objekt pa je isti obnovljen. Od 1992. do 2011. godine na Ljubljanskom vrhu radio je dalekometni radar Westinghouse AN/TPS-70, koji je 2011. godine zbog dotrajalosti zamijenjen novim radarom TRS Ground Master 403, dometa 450 km.
IZVOR  Ljubljansko brdo. Wikipedija (slo)
PROČITAJ VIŠE ​Matej Zalar: Ljubljanski vrh. Runda.si, 3.4.2020.
Picture
Ljubljanski vrh, pogled s promatračnice na Planini nad Vrhnikom
Autor: Sl-Ziga – Lastno delo; licenca: Javna domena; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=6118646
Staze
Do Ljubljanskog vrha ne vodi markirana staza, ali postoje šumski putevi i staze kojima se možete popeti do zaštićenog područja. Na sam vrh nije moguće stupiti se jer se nalazi u vojnom prostoru koji je ograđen i čuvan.

Rute
Verd – Ljubljanski vrh (cestom, lakši put)
Borovnica – Pokoišče – ​​​​Ljubljanski vrh (cestom, lagani put)
Markov most – Velika Drnovica – Ljubljanski vrh (šumska staza, zahtjevna staza)
Logatec – Planinarsko sklonište Dolgi Tali – Ljubljanski vrh (šumska cesta, zahtjevna ruta)

Izvir Ljubljanice (Močilnik) - Ljubljanski vrh. opis staze na hribi.net
Štampetov most
KOORDINATE 
45.9408, 14.2771​
​Štampetov most (njemački: Stampetta-viadukt) je željeznički vijadukt južno od Vrhnike. Ime je dobio po inženjeru koji ga je projektirao.

Most je bio prva građevina od cigle i kamena, izgrađena 1857. godine kao dio Austrijske južne željeznice. Tijekom Drugog svjetskog rata most je teško oštećen. Prvi put je oštećen 1941., ali su ga talijanske snage popravile. U listopadu 1943., lipnju 1944. i rujnu 1944. partizanske snage ponovno su u diverzantskim akcijama oštetile most. Popravljan je od 1945. do 1946. godine.


Nakon rata, Planinarsko društvo "Železničar" iz Ljubljane pokrenulo je organizirane pohode preko Štampetovog mosta, posvećene generalnom štrajku željezničara 15.4.1920. godine, koji je 2015. bio već 36. po redu.

Danas se vijadukt proteže i preko autoceste A1, za koju su 1972. godine dodane dvije "tunelske cijevi", dva nova luka na prvobitnih sedam lukova. Vijadukt leži u zavoju radijusa R=285 m, ukupna visina iznad autoceste do visine kolosijeka je 12,44 m. Lukovi autoceste imaju svijetlu širinu od 15,0 m, srednji stup je širok 1,80 m, a svijetla visina je 4,70 m. Cijeli željeznički dio vijadukta dugačak je 155 m, a temeljito je obnovljen 2000. godine.
IZVOR Štampetov most. Wikipedija (slo)
Picture
Zapadni dio Štampetovog mosta
Autor: Doremo – Lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=35872648
Picture
Istočni prilaz Štampetovom mostu
Autor: Doremo - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=50528806

Logaški ravnik

Logaški Ravnik

Ravnik je generički naziv za kršku zaravnjenu površinu u slovenskom kršu. Jedan od najvećih ravnika nalazi se između Begunja na JI i Logaškog polja na SI. Ime je dobio po naselju Logatec. Dijelovi ravnika nazvani su po najbližim malim selima odakle su vlasnici zemlje.
​Logaški Ravnik je oko 20 km duga, 1 - 3 km široka površina, nastala najvećim dijelom na jurskim i krednim vapnencima i dijelom dolomitima. Površina ravnika je na JI na nadmorskoj visini od oko 620 m, a na svojoj SZ strani oko 480 m, gdje završava na Logaškom polju na koti od oko 470 m. Površinu Ravnika raščlanjuju tisuće dolina i neke vrlo velike kolapsne doline (Šušteršič, 1996., 1994.). Kolapsna dolina (slo. udorna dolina; eng. collapse doline) je dolina koja je formirana urušavanjem slojeva stijena.

Zapadno od ravnika nalazi se Planinsko polje na nadmorskoj visini od 450 m, a ponornice iz njega moraju otjecati ispod Logaškog ravnika prema izvorima Ljubljanice kod Vrhnike, ali nema poznatih špilja koje bi dospjele do tih podzemnih kanala.

S obje strane ravnika prostire se pojas višeg krškog reljefa. Sa zapadne strane ga od Planinskog polja dijeli oko 100 m viši greben. Na istoku je oko 200 m viši plato. U gornjem dijelu ravnika rijeka Cerkniščica teče preko ravnika u kanjonskoj dolini do Cerkničkog (slo. Cerkniškog) polja.

Na površini ravnika nalaze se različiti fluvijalni nanosi koji vjerojatno potječu iz slivnog područja Cerkniščice. Zbog toga i svog oblika ravnica je objašnjena kao pliocenska, sada suha dolina rijeke Cerkniščice (Melik, 1955).

Laški ravnik

Laški ravnik je središnji dio Logaškog ravnika istočno od Planinskog polja. Površina u tom dijelu ravnika je zaravnata na koti od oko 520 m n.v. Doline prekrivaju gotovo svu površinu ravnika. Male su, prosječna dolina je široka oko 50 m i duboka 5-10 m. Među dolinama ima nekoliko velikih i dubokih kolapsnih dolina (Šušteršič, 1973.)

IZVOR Andrej Mihevc: Classical Karst - Roofless Caves. Guide-booklet for the excursions. Speleological Association of Slovenia and Karst Research Institute ZRC SAZU
7th International Karstological School. Postojna, June 1999. (PDF)

Picture
Prostorni prikaz Logaškog ravnika
Mihevc, 1999

VIDOVSKA PLANOTA


Vidovska planota (hrv. Vidovska visoravan) smještena je između Menišije, gornjeg toka doline rijeke Iške i visoravni Bloke na jugoistoku. U središtu visoravni je malo naselje Sveti Vid.
Opis planinarskih puteva na Vidovskoj visoravni, na Hribi.net:
Župeno - Sveti Vid (Vidovska planota) 1 h 10 min
 laka označena staza
Pikovnik - Sveti Vid (Vidovska planota)1 h 30 min laka označena staza
Občina - Sveti Vid (Vidovska planota)1 h 30 min laka označena staza

MOKREC (MOKRC)


JUGOISTOČNI DIO POBRĐA (HRIBOVJA)


Velikolaščanska pokrajina

Krvava Peč

KOORDINATE 45.863914, 14.513928  NADMORSKA VISINA 731,9 m  BROJ STANOVNIKA 20 (2020.) WIKIPEDIJA Krvava Peč
​Krvava Peč je naselje na krškoj visoravni iznad kanjona Iške u općini Velike Lašče. Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu grada Ljubljane, odn. stare općine Vič–Rudnik.

Predaja o imenu. Krvava Peč doslovno znači 'krvava litica'. Izvorno se naselje zvalo Rožna vas. Sadašnji naziv se navodno temelji na događaju koji se zbio tijekom napada Osmanlija u kojem su napadači s obližnje litice bacili u klanac Iške u smrt dvije djevojke. U prošlosti je njemačko ime naselja bilo slično: Blutigenstein (doslovno, 'krvavi kamen').


Na popisu stanovništva 2011. godine, Krvava Peč je imala 21 stanovnika.
​
Povijesni pregled. Sve kuće u selu izgorjele su 1914. godine od požara koje su zapalila djeca. Škola je osnovana 1927. godine.

U selu i okolici bila je jaka partizanska aktivnost. Stoga su talijanski okupatori 22.3.1942. prvi put spalili naselje, a nakon obnove, selo je ponovno spaljeno 8.8. i tom prilikom svi muškarci su uhićeni i poslani u talijanski koncentracijski logor. Mjesto je često bilo polazište za djelovanje partizanskih postrojbi, kao i protiv protuudara okupatora.

Tijekom Desetodnevnog rata 1991. godine Krvava Peč je služila kao sabirni centar za dezertere iz Jugoslavenske armije, uključujući vojnike, dočasnike i časnike. Centar je nadzirala slovenska 63. samostalna satnija. Pristup tom području kontrolirala je slovenska blokada ceste na Purkačama. Zgrada koja je služila kao sjedište sabirnog centra danas je Veteranski dom kojime upravlja Savez veterana rata za Sloveniju (ZVVS).

Cerkev sv. Lenarta (crkva sv. Keonarda)

Mjesna crkva, na malom brežuljku jugozapadno od naselja, posvećena je svetom Leonardu (slo. Leneart) i pripada župi Rob. To je gotička građevina iz 16. stoljeća sa sačuvanim zidnim slikama. Barokni zvonik dograđen je 1667. godine.
Vrijedi se uspeti do crkve, jer je s te lokacije, kao i s obližnjeg vidikovca, lijep pogled na okolna brda.

Picture
Krvava Peč, ulaz u naselje
By Doremo - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=61099893
Picture
Krvava Peč
Avtor: Doremo – Lastno delo; licenca: CC BY-SA 4.0; URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=61099899
Picture
Krvava Peč, rimokatolička crkva sv. Lenarta
By Doremo - Vlastito djelo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=61099892
Picture
Krvava Perč, ostaci freske na zidu crkve sv. Lenarta
By Doremo - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=61099900
Picture
Krvava Peč, Dom veterana
By Doremo - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=61119617
Opisi pješačko-planinarskih staza oko Krvave Peči na stranici Hribi.net
  • Dom v Iškem Vintgarju - Sveti Lenart (Krvava Peč) 3 h delno zahtevna označena pot
  • Kamen - Sveti Lenart (Krvava Peč) 1 h 30 min lahka označena pot
  • Predgozd - Sveti Lenart (Krvava Peč) 1 h lahka označena pot
  • Visoko (Mali Kurešček) - Sveti Lenart (Krvava Peč) 2 h 15 minl ahka označena pot
  • Visoko (Mali Kurešček) - Sveti Lenart (Krvava Peč) (mimo Pavlinovega brezna) 2 h 15 minl ahka neoznačena steza

Kališče

Ruta Velike Lašče - Sv. Primož - Kališče - Velike Lašče
 
U Velikim Laščama krenuti cestom prema Ulaci do raskrižja Ulaka - Podsmreka - Velika Slevica.

Nastavljamo ravno kroz Podsmreku, rodnu kuću Josipa Stritara (1836.-1923.) do sela Kaplanovo, gdje na raskrižju skrećemo desno i nastavljamo do sela Logarji. Skrećemo lijevo u selo i nastavljamo cestom koja vodi prema selima Zgonče i Sv. Primož. Nedugo nakon zadnjih kuća markacija nas usmjerava desno na šumsku stazu koja se počinje uspinjati prema Sv. Primožu. Iz šume dolazimo do sela Zgonče, otkuda do crkvice na 817 m visok Sv. Primožu ima manje od 10 minuta hoda. Odavde se pruža prekrasan pogled na širu okolicu Velikog Lašča.

Vraćamo se u Zgonče i krećemo dijelom makadamskom cestom, dijelom šumskom stazom do sela Gornje Kališče, a odavde većinom kroz šumu do sela Spodnje Kališče.

Ubrzo nakon sela napuštamo stazu koja vodi do Krkove i desno od nje spuštamo se strmom šumskom stazom do Plešja, a odavde rubom pašnjaka do Karlovice.

Slijedite dolinu do Kovpe, gdje napuštate cestu i nastavljate preko livade do ruba šume. Ovdje staza skreće desno u šumu i počinje se uspinjati prema Velikoj Slevici.

Od crkve na Velikoj Slevici vodi nas makadamski put do kapelice. Ovdje na usamljenom raskrižju skrećemo desno u šumu i počinjemo se spuštati prema Velikim Laščama, gdje nakon oko pet sati umjerenog hoda završavamo naše putovanje.

IZVOR PD Velike Lašče

Praktično

AKTIVNOSTI


Pješačenje i planinarenje

Na Krimu postoji nekoliko dobro označenih pješačkih staza, a u nastavku su navedene samo neke od najpoznatijih:
  • Mesnice – Krim (po cesti, laka staza)
  • Jezero – Krim (laka staza)
  • Dom v Iškem Vintgarju – Krim (strma staza)
  • Rakitna - Krim (laka staza)
  • Preserje – Krim (laka staza)
  • Strahomer – Krim (laka staza)
  • Jezero – Krim (laka staza)
  • Iška – Krim (laka staza)
  • Tomišelj – Krim (laka staza)
  • Vrbljene – Krim (laka staza)
  • Lovska koča Plahanov laz – Krim (laka staza)
  • Dolenja Brezovica – Krim (laka staza)
Vrbljene - Krim (laka staza)
Opis rute. Uspon je iz sela Vrbljena. Iza vatrogasnog doma markacije nas usmjeravaju na pješačku stazu uz hipodrom. Staza krivuda do mosta koji prelazi rijeku Išku, zatim se umjereno do strmo uspinje u šumu, a više se prelazi preko šumskih cesta dok ne dođemo do makadamske ceste koja vodi prema Krimu. Odavdje prelazi livadu stazom pored križa i za nekoliko minuta stiže se na vrh.
Krožna planinska pot Pentlja (hrv. Kružna planinarska staza Pentlja)

Planinarska ruta oko cijele općine Brezovica vodi obilaznike kružnom rutom. Na mostu preko rijeke Ljubljanice sastaju se dva kruga staze i tako tvore veliku horizontalnu osmicu ili petlju ("pentlja") koja nikad ne prestaje. Trasa je odabrana na način da prolazi kroz cijelu općinu, a ponegdje prelazi i na područje susjednih općina. Rutom su povezane sve zanimljivosti i mjesta u cijeloj općini.
Planinari mogu lako vidjeti najviši vrh u Ljubljanskom barju, jedno od najdubljih jezera u Sloveniji, drugi najviši vrh u općini, koji se u cijelosti nalazi na području općine, te najmanje pdriodično jezero u Sloveniji. Ukratko, puno zanimljivosti za koje ni svi građani ne znaju. Trasa je duga oko 80 km.
PROČITAJ VIŠE Opis staze (na slovenskom jeziku)
Picture

BORAVAK


IZVORI I LITERATURA


ACCETTO, Marko: Gozdno in drugo rastje na levem bregu Iškega vintgarja. Acta Silvae et Ligni. 106. 2015. str. 1-121. (PDF)
  • Sažetak; V srednjem porečju Iške, to je na levem bregu Iškega vintgarja (dinarsko fitogeografsko območje, površina raziskanega območja 170,3 ha), smo med letoma 2008 in 2013 po standardni srednjeevropski fitocenološki metodi preučevali in v letu 2013 kartirali gozdno vegetacijo, ki je dotlej podrobno še niso ne preučili ne kartirali. Na osnovi analiz in primerjav številnih analitičnih in sinteznih preglednic vegetacije [tudi s pomočjo matematično-statističnih metod (Podani, 2001)], smo določili naslednje sintaksone: Primulo carniolicae-Pinetum nigrae, Fraxino orni-Pinetum nigrae var. geogr. Primula carniolica rhododendretosum hirsuti var. Laserpitium krapfii, Thymo praecocis-Pinetum nigrae s. lat., Querco-Ostryetum carpinifoliae s. lat., Carici sempervirentis-Ostryetum carpinifoliae, Omphalodo-Fagetum s. lat., Rhododendro hirsuti-Fagetum s. lat., Rhododendro hirsuti-Ostryetum s. lat., Hacquetio epipactis-Fagetum, Arunco-Fagetum s. lat., Lamio orvalae-Fagetum s. lat., Seslerio autumnalis-Fagetum s. lat., Ostryo carpinifoliae-Fagetum s. lat, Ostryo carpinifoliae-Piceetum in druge negozdne fitocenoze. Večino navedenih sintaksonov smo členili še na nižje sintaksonomske enote. Izsledki vegetacijskih preučevanj kažejo na izredno vegetacijsko in ekološko pisanost levega brega Iškega vintgarja, ki mu v bližnji in daljni okolici ne najdemo primerjave. / Between 2004 and 2013, we studied and in 2013 also mapped the vegetation (applying the standard Central-European phytocoenological method) on the left bank of the Iški vintgar gorge (the central river basin of the Iška River, Dinaric phytogeographical region, research area 170,3 ha), which had never been studied in detail till then. On the basis of analysis of numerous analytic and synoptic tables (analyzed also by mathematical and statistical methods (Podani, 2001), the following syntaxa were identified: Primulo carniolicae-Pinetum nigrae, Fraxino orni-Pinetum nigrae var. geogr. Primula carniolica rhododendretosum hirsuti var. Laserpitium krapfii, Thymopraecocis-Pinetum nigrae s. lat., Querco-Ostryetum carpinifoliae s. lat., Carici sempervirentis-Ostryetum carpinifoliae, Omphalodo-Fagetum s. lat., Rhododendro hirsuti-Fagetum s. lat., Rhododendro hirsuti-Ostryetum s. lat., Hacquetio epipactis-Fagetum s. lat., Arunco-Fagetum s. lat., Lamio orvalae-Fagetum s. lat., Seslerio autumnalis-Fagetum s. lat., Ostryo carpinifoliae-Fagetum s. lat., Ostryo carpinifoliae-Piceetum and other nonforest communities. The majority of these syntaxa were identified even down to the lower syntaxonomic units. The results of our vegetation investigations highlight extraordinary vegetational and ecological diversity of the Iški vintgar left bank, which is without comparison in its immediate and wider vicinity.
GRCE, Dragomir: Ocena naravnosti gozdnih rezervatov Slovenije, problematičnih z vidika lastništva, na podlagi mrtve lesne biomase. Magistarski rad. Univerza v Ljubljani, BF, Odd. za gozdarstvo in obnovljive gozdne vire. Ljubljana, 2012. (PDF)
  • Sažetak. V trinajstih gozdnih rezervatih, ki so delno ali v celoti privatne oziroma občinske lasti, so bile opravljene meritve večjih mrtvih drevesnih ostankov z namenom določitve ohranjenosti in naravnosti zgradbe gozdov. Izračunana in analizirana je bila njihova prostornina ter ugotovljena debelinska in razkrojna porazdelitev ter vrstna sestava. Na podlagi meritev na stalnih vzorčnih ploskvah so bile opravljene primerjave parametrov odmrlih dreves med gozdnimi rezervati in okoliškimi nezavarovanimi gozdovi. S pomočjo študija literature so bile ugotovljene tudi razlike med drugimi evropskimi gozdnimi rezervati in med pragozdovi. Raziskava je pokazala, da je večina rezervatov z vidika odmrlega drevja dobro ohranjena in ima zaradi tega visok raziskovalni pomen. Med vsemi gozdnimi rezervati je znašala srednja vrednost volumna mrtvih drevesnih ostankov 118 m3 /ha, kar je zelo visoka vrednost, ki se že približuje vrednostim v okoliških pragozdnih rezervatih. V bližnjih nezavarovanih gozdovih je znašala srednja vrednost 22 m3 /ha. Odmrlo drevje je bilo v rezervatih tudi debelejše in starejše ter večinoma po vrstni sestavi bolj rastišču primerno, kot v okoliških gospodarskih gozdovih.
KROFEL, Miha: Record of an alpine salamander (Salamandra atra) on Menišija plateau, central Slovenia.  Natura Sloveniae. revija za terensko biologijo [online]. 2005. Vol. 7, no. 1. (PDF)
  • Opis. Najdba planinskega močerada (Salamandra atra) na Menišiji planini
ŠIFRER, Milan: Nova dognanja o geomorfološkem razvoju Ljubljanskega barja. Geografski zbornik XXIII 1983. (1984.). (PDF)
TEKAVEC, Martina: Naravovarstveni vidiki upravljanja kmetije na območju Natura 2000. Diplomski rad. Univerza na Primorskem, Fakulteta za matematiko, naravoslovje in informacijske tehnologije. Koper, 2018. (PDF)
  • Sažetak. Namen naloge je predstavitev vsebin, ki bodo lastnikom kmetije na Ustju v pomoč pri razumevanju in uresničevanju varstvenih ciljev za Natura 2000 območje Krimsko hribovje – Menišija. V nalogi so predstavljene tiste kvalifikacijske vrste in habitatni tipi, katerih cone razširjenosti se prekrivajo z območjem kmetije. Pri predstavitvi vrst in habitatnih tipov je poudarek na ekoloških zahtevah, dejavnikih ogrožanja in stopnji ogroženosti. Za vsako vrsto in habitatni tip so podani tudi upravljavski cilji in ukrepi, ki jih določa Program upravljanja območij Natura 2000. Podrobneje so predstavljeni ukrepi v pristojnosti kmetijstva in gozdarstva, saj ta dva sektorja najbolj neposredno usmerjata lastnike pri upravljanju z zemljišči. Upravljanje gozdnih zemljišč se usmerja z gozdnogospodarskimi načrti, upravljanje kmetijskih zemljišč pa z ukrepi finančnih spodbud. Ozaveščanje lastnikov je pomembno predvsem na področju kmetijstva, saj je vključevanje v ukrepe finančnih spodbud prostovoljno. Na območju kmetije na Ustju je ustrezna raba kmetijskih zemljišč pomembna predvsem z vidika ohranjanja domnevno prisotnega habitatnega tipa »polnaravna suha travišča in grmiščne faze na karbonatnih tleh.
VREZEC, Al: Census of the Ural Owl Strix uralensis at Ljubljanski vrh. Acrocephalus. 21. (2000) 39-41. (PDF)
  • Sažetak. On May 23rd 1999, a census of the Ural Owl Strix uralensis was carried out with point count method by the use of playback at Ljubljanski vrh, which is covered by fir–beech forest association Abieti–Fagetum dinaricum. The density of 2.2 pairs/10 km² was established. The owls were recorded at altitudes ranging from 580 to 740 m.

ANDREJ: Obeležja NOB na Krimu. MTB-itd, 3.4.2020.
Picture
Izletniška karta Krajinskega parka Ljubljansko barje
Na poleđini karte dani su opći podaci o Ljubljanskom barju, opisi parkovnih staza te opisi važnih prirodnih i kulturnih spomenika. U posljednjem dijelu dani su i opisi istaknutih invazivnih stranih vrsta koje se javljaju na Ljubljanskom barju. Karta je objavljena u sklopu projekta Sava Ties. Mjerilo: 1:30 000
Picture

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Picture
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • O Dinarskom gorju >
        • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
        • Struktura i podjela Dinarskog gorja
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
        • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječko primorsko bilo
          • Vinodolsko primorsko blio
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Cres
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Sutvid (Susvid)
            • Rilić
            • Šapašnik - Viter
            • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Srđ
          • Malaštica
          • Stražišće
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Busovnik
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Hrgud
        • Bregavsko-sitničko pobrđe
        • Kubaš
        • Crno osoje (kod Berkovića)
        • Oblo brdo - Kukun
        • Sitnica
        • Bukov vrh i Resna
        • Viduša
        • Bjelasnica
        • Leotar
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Bloško hribovje
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Višnjevica
          • Bjelolasica
          • Samarske stijene
          • Bijele stijene
          • Velika Javornica
          • Petehovac
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Viševica
          • Zagradski vrh
          • Smolnik (kod Breza)
          • Ričičko bilo >
            • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
          • Bilo (kod Krmpota)
          • Alino bilo
          • Crni vrh (kod Krivog Puta)
          • Vrnčev vrh - Bijac
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Gostuša
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Zrmanje)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina (Grabovica planina)
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo (Plani)
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
          • Čičavica
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • LIsac (kod Bosanskog Milanovca)
          • Dolac i Rujan
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ošljak
          • Breščica
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
            • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
              • Kovač (kod Čajniča)
              • Gradina planina
              • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
              • Vučevica
              • Stakorina
              • Vijogor (Viogor)
              • Vjetrenik (kod Strgačine)
              • Gajeva planina
              • Javorje (kod Rudog)
              • Rudina (kod Lukove Glave)
              • Gradina (kod Poblaća)
              • Bić-planina
              • Projić
              • Pobijenik
              • Ožalj
              • Gola brda
              • Brašansko brdo
              • Visovi Jabučke visoravni
              • Kamena gora
              • Kovrenska i Gorička brda
              • Lisa (kod Bijelog Polja)
              • Plavče brdo i Gradina
            • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
              • Pobrđe Ljeskovac
              • Pobrđe Tikva - Kitonja
              • Zlatar
              • Jadovnik (kod Prijepolja)
              • Ozren (kod Sjenice)
              • Kilavac
              • Giljeva
              • Kulina
              • Pobrđe Osječenika
              • Pobrđe Crnoglava
              • Žilindar
              • Moravac
              • Krstača
              • Vlahovi
              • Gospođin vrh
              • Vranjača (Pešter)
              • Hum (kod Tutina)
              • Jarut
              • Vračevac
              • Velika Ninaja (Ninaja)
              • Hodževo (Odževo)
              • Borovnjak
              • Kamine
              • Crni vrh (kod Tutina)
              • Rogozna
              • Turjak (Turijak)
            • C.3.3. Starovlaške planine >
              • Zvijezda (Stari Vlah)
              • Tara, planina
              • Suva gora (kod Višegrada)
              • Varda, Revanje i Bujak
              • Crni vrh (kod Priboja)
              • Zlatibor, masiv
              • Mučanj
              • Čemernica (Stari Vlah)
              • Javor (Stari Vlah)
              • Ovčar
              • Jelica
              • Krstac (Stari Vlah)
              • Golubac
              • Dragačevska brda
              • Troglav (Stari Vlah)
              • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
              • Radočelo
              • Golija (Stari Vlah)
              • Ponikvanska površ
          • Kuleta
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact