DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Povijesni pregled područja
      • Istraživači i kroničari
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Cres
          • Pag
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Promina
          • Svilaja
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Moseć
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Trtar
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica
          • Vrgorsko gorje
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Žaba
          • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Brdski masiv jugozapadnoga dijela Popova
          • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Brač
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Budoš
          • Garač
          • Pusti Lisac
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežničko - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Goteniška gora
          • Stojna
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Samarske stijene
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
          • Velebit - srednji
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Poštak
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Vitorog
          • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Čemernica (kod Glamoča)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (zapadna Bosna)
          • Dekala
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Bugojna)
          • Plazenica
          • Stožer (zapadna Bosna)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Ljubuša
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Čvrsnica (masiv)
          • Vran planina
          • Čabulja
          • Hum (Mostar)
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Lib planina
          • Gvozd (zapadna Hercegovina)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Baćina planina / Blačina
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
        • B.4.2. Prenj (masiv)
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične infrormacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • Kapa Moračka
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukalit / Cukali
          • Mali Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Mali i Zhlebit
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci
          • Samoborsko gorje
        • C.1.3. Brodmoravička krška zaravan
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Trogir
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Banja Luke)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Manjača
          • Gola planina (kod Jajca)
          • Ljubinska planina
          • Mulež
          • Behremaginica
          • Majdanska planina
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Vepar
          • Oglavak (Želeć planina)
          • Udrim (Udrin-planina)
          • Lipnica (Lipničko brdo)
          • Perun (kod Vareša)
          • Zvijezda (srednja Bosna)
          • Budoželjska planina
          • Selačka planina
          • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Crepoljsko
            • Bukovik
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
          • Romanija
          • Maluš
        • C.2.3. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Kacelj
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Igrište (Igrišta)
          • Kolun (Kolunsko brdo)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Smolin
          • Udrč
          • Javor (istočna Bosna)
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Sjemeć
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Kopito
          • Devetak
          • Bokšanica
          • Javornik (istočna Bosna)
          • Glogova planina
          • Sušica
          • Palež
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Kratelj
          • Mednik (kod Rogatice)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Rogatice)
          • Žitolj
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Rujnik
          • Brdina
          • Osat
          • Gosina planina (Gosinja)
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Okladnik (kod Foče)
          • Borovska planina
          • Javorje (kod Priboja)
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
          • Vjetrenik
          • Ožalj
          • Projić
          • Bić-planina
          • Brašansko brdo
          • Kamena gora
          • Gradina planina
          • Klik (kod Pavina Polja)
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo (Gradina)
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Gospođin vrh
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (Užice)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2021. >
      • AGENDA 2020.
      • AGENDA 2019.
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturna baština
    • Narodna baština (etnološko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalno graditeljstvo - kuće i objekti
        • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
      • Duhovna baština >
        • Usmena književnost, legende i anegdote
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Narodne igre
          • Dječje igre
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2021. >
      • Arhiva vijesti 2020.
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Gorica-Otomalj

Facebook emailemail
Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage

SREDIŠNJI POJAS >​ PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > PLANINSKI NIZ RADUŠE > Gorica-Otomalj
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Gorica, 1267 m
​Koordinate najvišeg vrha: 
Brdsko planinsko područje omeđeno na sjeveru Plivskim jezerom, na sjeverozapadu i zapadu rijekom Plivom, na jugozapadu rijekom Janj, na jugu Grbavičkim poljem (koje ima karakter visoravni, blago nagnute prema kanjonu Janja), na jugoistoku (jajačkom, ili janjskom) Ravnom gorom i na istoku rijekom Vrbas, nema jedinstveno ime. Istovremeno je to područje i dio šireg prostora tzv. jajačkih planina. U tome planinskom prostoru dominiraju dvije-tri formacije:
  • Planinski greben s najvišim vrhom Gorica (1267 m), koji je produžetak Grbavičkog polja u smjeru sjevera
  • Izdvojeni greben Otomalj, odn. Hotomalj (1054 m), kojega zbog njegove morfologije (vrlo strmih strana, čunjastog oblika, izdvojenog perifernog položaja i sl.) često zovu zasebnim brdom, ili planinom, pa ga ponekad imenuju i Otomalj-planina
  • grebeni s visovima, zapravio ulančanim brdima nižim od 1000 m, koji se nižu između Plivskog jezera i doline Vrbasa: Čingari (994 m), Erenda (889 m), Vis (909 m), Ćusine (737 m) i dr.
Ovaj je planinski prostor stanište mnogobrojnih životinskih i biljnih vrasta. Šume su uglavnom mješovite. Nalazi se umjerenoj kontinentalnoj klimi s temperaturom od 8°C. Najtopliji mjesec je srpanj/jul s prosječnom temperaturom od 20°C, a najhladniji  siječanj/januar s prosječnih -6°C. Prosječna godišnja količina padalina je 1.601 milimetara. Najvlažniji mjesec je rujan/septembar s prosječno 181 mm padalina, a najsuši kolovoz/avgust s 88 mm padalina.
Područje je atraktivno za razvoj različitih vidova turizma i aktivnosti na otvorenom, kao što su: ribolovni, sportski (rafting, kajak, kanu, paraglajding, planinarenje i biciklizam) i slično.
Planinarske staze i mogućnosti izleta na brdsko-planinskom području Gorica-Otomalj:
  • Jajce - Jezero - Šipovo - izvor rijeke Plive,
  • Jajce - Jezero - Šipovo - Janjske otoke
  • Jajce - Otomalj
  • Jezera - Otomalj
  • Otomalj - Orahovica; Oštro brdo-Ćusine 
  • Jajce, Muzej AVNOJ-a - Kamenice - Bravnice - Drenov Do - Orahovica - Planinarski dom Ćusine

Planine Gorica, Otomalj i okolni krajevi. Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000

BRDSKO - PLANINSKO PODRUČJE


Ćusine, 737 m

Naselja grada Jajca dotiču sjevernu padinu brda Čusine
Naselja grada Jajca dotiču sjevernu padinu brda Čusine
Planinarski dom na Ćusinama
Planinarski dom na brdu Ćusine, kapaciteta 45 mjesta. Dom je opremljen kuhinjom, toaletom, kupatilom s tuševima, wi-fi mrežom, kamin kolibom. Nalazi se 5 km od centra grada, na visini 540 m, neposredno iznad velikog Plivskog jezera. Dom raspolaže s posteljinom i dekama, ipak savjet je da ponesete sa sobom vreće za spavanje.
Od Jajca do Doma ima oko jedan sat uspona.

Od doma vodi niz planinarskih staza, a najatraktivnija je staza do vrha Otomalj (1054 m n.v.)

Planinarsko društvo Ćusine formirano je 1961. godine pod nazivom "Planinarsko društvo Energoinvest Jajce", pri Tvornici metalnih konstrukcija Energoinvest u Jajcu. Inicijativa za formiranje društva potekla je iz posjeta tvornici i Jajcu Planinarskog društva Energoinvest Sarajevo.
Pod imenom P.D. Energoinvest Jajce društvo je djelovalo, dok nije uz pomoć Tvornice, kupilo zemljište za planinarski dom, izgradio put od Zaskoplja do doma i 1966. godine izgradio dom, za koji je projekt izradio Ćamil Ljubović.
Izgradnjom doma stvoreni su uvjeti za opstanak društva pa je zaključeno da društvo treba dobiti novo ime nekog lokalnog simbola koji asocira na planinarstvo. Tako se došlo do novog imena drustva - "Ćusine". 
IZVOR  Prepustise.com i dr. 

Vis (909 m) i Erenda (889 m)

Picture

Čingari, 994 m

Greben s visom Čingari vidi se na ovoj fotografiji u zaleđu (iza, desno) nižih brda koja se nalaze na južnoj obali Velikog Plivskog jezera.
Greben s visom Čingari vidi se na ovoj fotografiji u zaleđu (iza, desno) nižih brda koja se nalaze na južnoj obali Velikog Plivskog jezera.

Otomalj (Hotomalj, Otomalj-planina), 1054 m

Picture
Otomalj se nalazi na tromeđi općina Mrkonjić Grada, Jezera i Jajca, iznad toka rijeke Plive za zapadu, jezera Đol na jugozapadu i Plivskog jezera na sjeveroistoku. 
Zbog svoje pristupačnosti, Otomalj je atraktivan za planinare i ljubitelje prirode tokom čitave godine. Planina se nalazi neposredno iznad naselja Jezero, odakle polazi markirana planinarska staza, inače najpopularniji pristup Otomlju. Stazom se uspinje 3 sata kroz šumu, iz koje se na nekim mjestima pruža pogled na rijeku Plivu. Sa vrha Otomlja pruža se pogled na jezero Đol, rijeku Plivu i Plivsko jezero, te okolne planine zapadne i srednje Bosne. Planinarska staza nije tehnički zahtjevna, te omogućava kako planinarima, tako i biciklistima i rekreativcima da uživaju u bogatoj flori kojom Otomalj obiluje, ali i u pogledu s vrha planine. Iako u okolici ima i viših vrhova, Otomalj je privlačan zbog atraktivnog pogleda.
P.E.S. "ABONOS" Derventa - Uspon na Otomalj 2017
Datum objave: 
21.4.2017. Autor: Planinarsko udruzenje Abonos Banja Luka
Opis: P.E.S. "ABONOS" Derventa - Uspon na Otomalj i posjeta Jajcu 9.4.2017. Ove nedelje odlučli smo da napravimo malo drugačiji izlet nego inače. Osim planinarenja u planu je bio i malo duži obilazak Jajca, gdje su se članovi sekcije mogli upoznati sa prirodnim, kao i kulturno-istorijskim bogatstvom ovog gradića. Naše druženje započelo je u Jezeru, odakle smo zajedno sa domaćinima iz Psd "Kota 1054" Jezero, nekoliko planinara iz Šipova, Bosanskog Broda, kao i sa dvoje planinara iz Prnjavora krenuli na stazu koja vodi ka vrhu Otomalja. Nakon 3 sata hoda uz par pauza, po odlično markiranoj stazi kroz listopadnu šumu, sa jednim jačim usponom pred sami vrh, svi smo ispeli vrh, odakle se pružao fascinantan pogled na Mrkonjić Grad, Jajce i Šipovo, kao i na tri jezera, Malo i Veliko Plivsko i jezero Đol koje je bilo naša završna tačka spusta. Mali odmor na jezeru Đol i nastavak puta ka Mlinčićima koji se nalaze u blizini Plivskih jezera. Nakon toga smo posjetili Jajce i naravno tu je uslijedilo nezaobilazno fotografisanje pored čuvenih vodopada na ušću Plive u Vrbas. Drugi dio posjete Jajcu je bio rezervisan za obilazak starog grada, tvrđave i katakombi, mjesta koja svjedoče o bogatoj i burnoj prošlosti kraljevskog grada. Do iduceg gledanja : Vedro! ​
​Planina Otomalj, stazom iz mjesta Jezero68 visualizaciones
Datum objave: 
22.11.2020. Autor: Zoran Pjanic
Opis: 22.11.2020. Otomalj je planina na tromeđi gradova Mrkonjić Grada, Jezera i Jajca. Najviši vrh je na visini 1054 m. Sa vrha se vide; jezero Đol, rijeka Pliva i Plivsko jezero, ali i planine Vitorog, Vlašić, Čemernica, Lisina i Manjača
​Planina Otomalj.Prvo planinarenje u 2021.
Datum objave: 
6.1.2021. Autor: Velocipede Navigator

Gorica (1267 m)

Picture
Vrh Gorica (posljednji, na horizontu)

SJEVERNO PODNOŽJE


Jezero

Jezero je naselje i općina u entitetu Republika Srpska, osnovana 1996. godine od dijela općine Jajce koji je pripao RS-u. Općina zauzima površinu od 63,17 km2 i prema popisu 2013. godine ima 1.039 stanovnika. Sa sjeverozapadne strane graniči se s općinom Mrkonjić Grad, s jugozapadne Šipovom, a istočno Jajcem. Općinu Jezero sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta: Barevo, Borci, Bravnice, Čerkazovići, Drenov Do, Đumezlije,  Jezero, Kovačevac, Ljoljići, Perućica i Prisoje. Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Jajce koja je ušla u sastav Federacije BiH.  Prema popisu  stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Jezero ukupno je popisano 702 osoba. Ovo se naselje smjestilo na mjestu gdje se rijeka Pliva ulijeva u Veliko Plivsko jezero.

Teritorij Jezera je brdsko-planinski i kotlinski. Nadmorska visina se kreće u rasponu od 432 do 1267 metara.  Jezero je podjednako udaljeno (11 km) od gradova Šipova, Mrkonjić Grada i Jajca.​ Kroz centar općine Jezero pravcem jug-sjever protječe rijeka Pliva bogata potočnom pastrmkom. Iznad naselja na istočnoj strani nalazi se dominantno brdo Otomalj (1054 m), a u podnožju dva manja jezera: Veliki i Mali Đol s rječicom Draganovac (posebno zanimljiv je izgled Velikog i Malog Đola u obliku kruga kao savršenog primjera prirodne geometrije).
S lijeve strane rijeke Plive ulijeva se rječica Perućica, sa zapadne rječica Jošavka. Na jugozapadu nalazi se vijenac planine Lisine s vrhovima Skok (654 m), Sinjakovo (1101 m), a sjeverno Dubrave (736 m).

Picture
Naselje Jezero, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000
Picture
Arhivska fotografija naselja Jezero, iz vremena austrougraske vladavine
Povijesni pregled

​Na ušću rijeke Plive u Plivsko jezero formirano je naselje u prapovijesti, o čemu svjedoče ostaci gradine i utvrde na brijegu Vagan ispod brda Otomalj. Prema predanju ilirska kraljica Teuta (231-228 p.n.e) dala je prokopati kanal tako da je utvrda ostala na adi na kojoj se i danas nalazi veći dio naselja. U antici ovaj prostor naseljava ilirsko pleme Mezeji.
Na, rimskoj putnoj karti svijeta Pojtingerovoj tabli (Tabula Peutingeriana) nalazi se ucrtana putna stanica Indenea.
Tragove rudarstva nalazimo u distriktu Majdan - Sinjakovo, rudnik bakra i željezne rude koji su eksploatirani od Rimljana do današnjih dana. Dolinom rijeke Plive prolazio je krak rimske putne ceste od Salone (Split) do Servitiuma (Gradiška) pravcem Kupres – Janj – Šipovo – Jezero na Plivi, prema Leusabi (dadašnji Mrkonjić Grad).
U srednjevjekovnom bosanskom kraljevstvu ovaj prostor pripada župi Luka, zemlja Donji Kraji. Na lijevoj obali rijeke Plive, pod brijegom Vaganj/Vagan nalazilo se gradsko utvrđenje, a ispod naselje Jezero, u statusu grada pored kojeg je prolazio tzv. "solarski put".
U Jezeru, pod gradom se nalazio jedan od najstarijih franjevačkih samostana u BiH. Sagrađen sredinom srednjeg vijeka. Postojao kad i franjevački samostani u Jajcu i Grebenu.  Smješten u Donjim krajima. Sredinom 13. stoljeća ovaj kraj pripada banu Mateju Ninoslavu, a početkom 14. stoljeća hrvatskim banovima Šubićima. Postojao još u 14. stoljeću (1375.). Pripadao Kustodiji grebenskoj u Bosanskoj vikariji. U 15. stoljeću nalazio se u herceštvu zemalja Hrvatinića. Neki ga zemljovidi netočno ne prikazuju na prikazima rimokatoličkih samostana u 15. stoljeću. Od svog je miraza kraljica Katarina Kosača u Jezeru podigla katoličku crkvu sv. Jurja (Đurđa) "koju diže Juraj Vojsalić-Hrvatinić". Padom Bosanskog Kraljevstva 1463. naselje Jezerski grad ulazi u sastav Jajačke banovine. Osmanlije su jezerski samostan porušile nakon osvajanja 1528. 
Tursko naselje s tvrđavom na adi prvi put se spominje 1660. pod nazivom Gölhissar (Đol-Hisar – Jezerski grad, Jezerski dvorac, Ružin grad, Dvorac ruža). Tvrđava će biti napuštena prije 1833. i o njoj ne postoje sačuvani tragovi osim putopisa iz 17 i 19. vijeka.

Od 1528.-1580. Jezero ulazi u sastav Kliškog sandžaka. Razvija se u naselje trgovačkog tipa kao mjesto odmora na putu prema Panoniji o čemi svjedoči prvi zabilježeno han za smještaj i odmor putnika iz 1644. Od 1667. do druge polovine 19. stoljeća naselje ima status sudske vlasti. Pripadalo je ključkoj kapetaniji od 18. stoljeća.
Jezero se spominje u putopisu Evlije Čelebije 1660. i u putopisima 19. i 20. stoljeća kao omiljeno izletničko mjesto putnika toga vremena koji ga uspoređuju s Kašmirom i Venecijom.
Na topografskim kartama od 15. do 19. stoljeća naselje je upisano pod imenom Lestro, Iesero, Lesero, Lessero, Iessere.
U putopisu Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1850. piše da se naselje zove grad "Bielo Jezero", a mjesto "bosanskom Veneciom".
Jezero se spominje 1878. kao mjesto otpora austrijskoj okupaciji za čije će uprave biti politička ispostava u statusu seoske općine, pripadajući kotaru Jajce, travničkom okrugu.
Veći značaj dobija izgradnjom pruge uskog kolosijeka Ota Steinbeissa 1913. kao tranzitna i pretovarna stanica. Ova pruga će odigrati ključnu ulogu u II svjetskom ratu. Ukinuta je 1970. kao nerentabilna pruga uskog kolosijeka.
Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije Jezero je u sastavu Vrbaske banovine, travnički okrug, srez Jajce, seoska opština Jezero-Prisoje.
U razdoblju poslije II svjetskog rata Jezero je mjesna zajednica opštine Jajce.

IZVOR  Opština Jezero. Službena stranica (​https://www.opstinajezero.org/lat/istorija/c269)
Picture
Stara željeznička stanica u Jezeru
Autor: Martin Brož; Wikipedija
Znamenitosti Jezera

Teina koliba izgrađena krajem 19. stoljeća kao ljetnikovac, a po predaji ju podigla Engleskinja koja je u to vrijeme boravila u Jezeru.
​

​Sultan Bajazidova ili Careva džamija;
Prvu džamiju sagradio je 1481.-1512. godine Sultan Bajazid II na riječnoj adi. Jezero je do pred Drugi svjetski rat imalo dvije džamije Sultan Bajazidovu i jednu u naselju Lonići. No, obje su srušene. Bajazidova džamija je obnovljena je 1968. i svečano otvorena 1969. godine. Svojoj je svrsi služila sve do lipnja/juna 1992. godine kada je do temelja porušena. Džamija je ponovo potpuno obnovljena i svečano otvorena 6.4.2007. godine i u njoj se obavljaju sve vjerske obaveze. Džemat Jezero pripada Medžlisu Islamske zajednice Jajce (travničko mufijstvo). Ovom džematu pripadaju sela Čerkazovići, Ljoljići, Stupna, Đumezlije, i Žaovine. Osim džamije, džematu pripadaju i imamska kuća, gasulhana, mezarje (groblje), velika musala, te seoska mezarja u Čerkazovićima, Ljoljićima, Stupnoj, Đumezlijama i Žaovinama. U džamijskoj je avliji izgrađeno šehidsko spomen-obilježje.
Gradska džamija u Bosanskoj Otoci koja je izgrađena 1565. godine, džamija Sultana Abdulhamida II na Ada Kali (današnja Rumunija), izgrađena 1903. godine, Plava Džamija  u Petrogradu u Rusiji, izgrađena 1913. godine uz Carsku u Jezeru jedine su džamije u Europi koje su izgrađene na adi, riječnom otoku.
Podgradska džamija (džamija na Mejdanu, džamija u Maloj čaršiji, džamija Hadži Saliha Bure, Zulfikar-kapetanova džamija i džamija Alipaše Rizvanbegovića) u Stocu, izgrađena 1733. godine, prvobitno bila izgrađena na adi između dva kraka Bregave, ali danas to više nije slučaj, jer Bregava kroz Stolac teče danas jedinstvenim tokom. Zapravo je tako u 18. stoljeću je Bosna imala 3 džamije na adama (ujedno i najstarije u Europi), a danas samo 2. Moguće da u 18. stoljeću, pored tri bosanske, nije bilo drugih džamija u Evropi na adama.
​
​Željeznička stanica izgrađena 1913. Proglašena je 2015. godine nacionalnim spomenikom BiH.​

​Pravoslavni hram Sv. velikomučenika kneza Lazara. Prva pravoslavna crkva u Jezeru izgrađen je za vrijeme austrijske vlasti od drveta dok je 1924. nova sagrađena od kamena. Tu su crkvu porušile vlasti NDH 1942. godine. Obnovljena je 1949., ali su je 1995. zapalili pripadnici HVO-a i HV. Pripada arhijerejskom namjesništvu jajačko-mrkonjićkom, bihaćko-petrovačkoj eparhiji.
Zanimljivosti
Jedan krater na planetu Marsu dobio je ime po općini Jezero. Jezero je udarni krater na Marsu, nalazi se u Syrtis Major četverokutu Marsa. Promjer kratera je oko 49 km. Za krater se smatra da je nekoć bio potopljen vodom, a sadrži lepezastu deltu  bogatu  glinom. Jezero u krateru bilo je prisutno kad su se na Marsu formirale mreže dolina. Osim što ima deltu, krater pokazuje točkaste trake i obrnute kanale. Iz istraživanja delte i kanala zaključeno je da se jezero vjerojatno formiralo kada je postojalo kontinuirano površinsko otjecanje. ​
Godine 2007., nakon otkrića drevnog jezera, krater je imenovan po općini Jezero u Bosni i Hercegovini, jednoj od nekoliko istoimenih naselja, a riječ jezero ima isto značenje i na nekoliko drugih slavenskih jezika.
U studenom/novembru 2018. godine objavljeno je da je krater Jezero izabran za mjesto slijetanja za planiranu misiju rovera Mars 2020. (Misija Perseverance / Upornost) vrijeme slijetanja u veljači/februaru) 2021. godine. Vjeruje se da krater sadrži velike količine između 3,9 do 3,5 milijardi godina starog sedimenta, a cilj misije je istraživanje znakova drevnog života. Rover će prikupiti 30 uzoraka tla koji će biti vraćeni na Zemlju budućom svemirskom letjelicom koju planira NASA. Uzorci bi mogli na naš planet stići 2026. godine. Misija će biti ključna i za buduće ljudske misije na tom planetu.
O misiji je općina Jezero izvješćena pismom NASE koje je 2019. općini dodjelio veleposlanik SAD-a u Bosni i Hercegovini, a samo lansiranje rakete s roverom Upornost na Mars 30.7.2020., praćeno je uživo prijenosom ispred zgrade općine Jezero. 


PROČITAJ VIŠE  Jezero (krater). Wikipedija
Picture
Jezero krater na Marsu - drevne rijeke (slijeva) hranile su krater; preljev poplava isklesao je izlazni kanjon (s desne strane); Izvor: NASA
Znamenite osobe
Čuvena sportska obitelj Kačar je iz Jezera, rođeni u naselju Perućica, a do 1972. godine živjeli u Jezeru: Tadija Kačar (boksač), Slobodan Kačar (boksač), Nenad Kačar (vaterpolist), Gojko Kačar (nogometaš).
Iz Jajca idući obalom rijeke Plive došli smo u grad Jezero. To je kadiluk i nahija u bosanskom ejaletu. Kako mu se tvrđava nalazi u jednom dubokom jezeru stanovnici Rumelije zovu ga Đol Hisar.
To je krasna kamena tvrđava četverouganog oblika, s poniskim zidovima u pomenutom jezeru, tako da je ni s jedne strane nije moguće zauzeti. Ima dvije male gvozdene kapije koje se otvaraju prema sjeveru, a prilazi im se preko visećeg mosta na čekrk.
Njeni čuvari izvlače most čekrkom svaku noć gore i prislanjaju ga uz kapiju. Tako grad ostaje na ostrvu između dva kraka rijeke Plive. U tvrđavi su tijesne kuće bez dvorišta neke su pokrivene ćeremitom, a neke šindrom. U samom gradu ima Careva džamija, a na mostu lijep čardak.
Ovaj čardak je pravo odmaralište. Ima u svemu 600 majstorski sagrađenih kuća prizemnih i na sprat koje su okružene baščama. Pored spomenute Carske džamije ima još osam mesdžida, više malih hanova, te 40-50 podesnih malehnih dućana. Na glasu su im raznovrsne ribe i grožđe.
EVLIJA ČELEBI
Dio zapisa o 
Jezeru i Carskoj džamiji turskog kroničara, koji je prošao 1660. godine kroz ovo mjesto.


IZ STARIH ZAPISA

Jezero kod Jajca tako je znamenito mjesto, da ga zovu »Bosanskim Mletcima«. Dolaziš do njega lievom obalom rieke Vrbasa, gledajući uz put glasoviti slap Plive. Selo leži na jezerima Plive posried drevnih hrastova, a u uzkoj dolini, koju okružuju šumoviti bregovi. Na kraju tamno zelena jezera ruši se voda preko pećina iz gornjega jezera, koje je 3 i pol km. dugo, a 600 metara široko. Jezera su odieljena širokim šilom, a zrcali se u njima mrka Porica sa čunjolikim Otomalom. U selu živu Muhamedovci, njih do 600, koje u vičnom miru uzbunjuju sada poljetarci (Sommerfrischler), planinari i putnici, kojim je i ovdje bosanska vlada sagradila planinarsku kuću. Kad ovi odu, mogu žitelji po jezerima mirne duše ploviti i ribariti ili u gustim trsticima strieljati divlje patke.
Hrvatski planinar, 1900. broj 9. (tekst i fotografija)
Picture

Veliko Plivsko jezero

Na suprotnoj strani Plivskog jezera u sredini je brijeg Orlovača (669 m), lijevo od njega malo se nazire Oštro brdo (771 m), a u pozadini se izdiže prostraniji greben s vrhom Čingari (994 m).
Na suprotnoj strani Plivskog jezera u sredini je brijeg Orlovača (669 m), lijevo od njega malo se nazire Oštro brdo (771 m), a u pozadini se izdiže prostraniji greben s vrhom Čingari (994 m).

Vodenice na Plivi

Picture
Picture

Malo Plivsko jezero

Picture

Jajce

Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Picture
Nebo i zemlja: Jajce
Datum objave: 
28.1.2020. Autor: N1
Opis: U četvrtoj emisiji Nebo i zemlja, koju vam donosi Dron.ba u saradnji sa N1, pogledajte kako izgleda kraljevski grad Jajce sa najljepšim jezerima.
Jajce i njegove skrivene ljepote
Datum objave: 
9.3.2017. Autor: Samed Žužić Multimedia
Opis: Jajce - grad koji oduševljava kulturnim i prirodnim ljepotama
​Obilazak grada Jajce dronom, 4k Video
Datum objave: 
10.6.2018. Proizvodnja: 4Life
Opis: Jajce je jedno od najznačajnijih mjesta bosanske i jugoslavenske historije. Historijsko gradsko područje Jajca je nominovano 2008. na listu svjetske baštine

DOLINOM RIJEKE PLIVE IZMEĐU JEZERA I ŠIPOVA


Jezero Đol

Jezero Đol nalazi se u selu Ljoljići, u dolini rijeke Plive, neposredno uz njenu desnu obalu, ispod planine Otomalj. Čine ga Veliki Đol i Mali Đol koji su međusobno udaljeni oko 300 metara. Oba jezera se nalaze na nadmorskoj visini od 431 metar, kao i sama rijeka Pliva na tom dijelu toka. Mali Đol ima fizičku vezu s Plivom dok Veliki nema ali se može reći da su jedinstven hidrološki sustav. Veliki Đol je površine oko dva hektara, dok je Mali Đol površine oko pola hektara.
U blizini jezera prolazi regionalna cesta Šipovo – Jezero (8 km udaljeno od Šipova, a 3 od naselja Jezera).
Đol je posebno popularan ljeti zbog tople i mirne vode pogodne za kupanj. Osim za izletnike, jezero je i popularna ribolovačka destinacija, posebno zbog smuđa i šarana. Prethodnih godina uređena je prilaznia cesta do jezera s parkingom i ugostiteljskim objektom.

PO JANJSKIM PADINAMA


Grbavičko polje

Grbavičko polje je krško polje koje se nalazi jugozapadno od Jajca. Površina mu iznosi 11 km2, a leži na oko 1000 metara nadmorske visine. Prekriveno je brojnim vrtačama. U središnjem jugozapadnom dijelu polja nalazi se naselje Grbavica koje pripada šipovskoj općini.

IZVORI I LITERATURA


​BANOVIĆ, Nada: Bosanska ljepotica Pliva - Od izvora do ušća (BOSNA I HERCEGOVINA). Hrvatski planinar, 2010, br. 5, str. 182 (PDF)
DEDIĆ, Dževad: Jajački putokazi. Naše planine, 1980, br. 7-8, str. 175 (PDF)
KLIKO, Sakib: Otovi žljebovi i vršnoj stijeni Otomalja - Prvenstveni usponi. Naše planine, 1981, br. 3-4, str. 94 (PDF)
KLIKO, Sakib: Ciklama u vršnoj stijeni Otomalja - Prvenstveni usponi. Naše planine, 1982, br. 1-2, str. 42 (PDF)
KLIKO, Sakib: Otomalj kog i planinom zovu. Naše planine, 1989, br. 3-4, str. 52 (PDF)
KLIKO, Sakib: ​U stijenama jajačkih planina. Naše planine, 1980, br. 7-8, str. 173 (PDF)
KLIKO, Sakib: ​Čusine i okolica. Naše planine, 1979, br. 1-2, str. 20 (PDF)

Otomalj. Wikipedia (sr)

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Povijesni pregled područja
      • Istraživači i kroničari
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Cres
          • Pag
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Promina
          • Svilaja
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Moseć
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Trtar
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica
          • Vrgorsko gorje
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Žaba
          • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Brdski masiv jugozapadnoga dijela Popova
          • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Brač
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Budoš
          • Garač
          • Pusti Lisac
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežničko - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Goteniška gora
          • Stojna
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Samarske stijene
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
          • Velebit - srednji
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Poštak
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Vitorog
          • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Čemernica (kod Glamoča)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (zapadna Bosna)
          • Dekala
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Bugojna)
          • Plazenica
          • Stožer (zapadna Bosna)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Ljubuša
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Čvrsnica (masiv)
          • Vran planina
          • Čabulja
          • Hum (Mostar)
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Lib planina
          • Gvozd (zapadna Hercegovina)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Baćina planina / Blačina
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
        • B.4.2. Prenj (masiv)
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične infrormacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • Kapa Moračka
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukalit / Cukali
          • Mali Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Mali i Zhlebit
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci
          • Samoborsko gorje
        • C.1.3. Brodmoravička krška zaravan
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Trogir
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Banja Luke)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Manjača
          • Gola planina (kod Jajca)
          • Ljubinska planina
          • Mulež
          • Behremaginica
          • Majdanska planina
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Vepar
          • Oglavak (Želeć planina)
          • Udrim (Udrin-planina)
          • Lipnica (Lipničko brdo)
          • Perun (kod Vareša)
          • Zvijezda (srednja Bosna)
          • Budoželjska planina
          • Selačka planina
          • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Crepoljsko
            • Bukovik
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
          • Romanija
          • Maluš
        • C.2.3. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Kacelj
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Igrište (Igrišta)
          • Kolun (Kolunsko brdo)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Smolin
          • Udrč
          • Javor (istočna Bosna)
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Sjemeć
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Kopito
          • Devetak
          • Bokšanica
          • Javornik (istočna Bosna)
          • Glogova planina
          • Sušica
          • Palež
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Kratelj
          • Mednik (kod Rogatice)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Rogatice)
          • Žitolj
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Rujnik
          • Brdina
          • Osat
          • Gosina planina (Gosinja)
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Okladnik (kod Foče)
          • Borovska planina
          • Javorje (kod Priboja)
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
          • Vjetrenik
          • Ožalj
          • Projić
          • Bić-planina
          • Brašansko brdo
          • Kamena gora
          • Gradina planina
          • Klik (kod Pavina Polja)
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo (Gradina)
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Gospođin vrh
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (Užice)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2021. >
      • AGENDA 2020.
      • AGENDA 2019.
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturna baština
    • Narodna baština (etnološko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalno graditeljstvo - kuće i objekti
        • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
      • Duhovna baština >
        • Usmena književnost, legende i anegdote
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Narodne igre
          • Dječje igre
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2021. >
      • Arhiva vijesti 2020.
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact