|
|
SREDIŠNJI POJAS > PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA > PLANINSKI NIZ RADUŠE > Gorica-Otomalj
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Gorica, 1267 m
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Gorica, 1267 m
Koordinate najvišeg vrha:
Brdsko planinsko područje omeđeno na sjeveru Plivskim jezerom, na sjeverozapadu i zapadu rijekom Plivom, na jugozapadu rijekom Janj, na jugu Grbavičkim poljem (koje ima karakter visoravni, blago nagnute prema kanjonu Janja), na jugoistoku (jajačkom, ili janjskom) Ravnom gorom i na istoku rijekom Vrbas, nema jedinstveno ime. Istovremeno je to područje i dio šireg prostora tzv. jajačkih planina. U tome planinskom prostoru dominiraju dvije-tri formacije:
- Planinski greben s najvišim vrhom Gorica (1267 m), koji je produžetak Grbavičkog polja u smjeru sjevera
- Izdvojeni greben Otomalj, odn. Hotomalj (1054 m), kojega zbog njegove morfologije (vrlo strmih strana, čunjastog oblika, izdvojenog perifernog položaja i sl.) često zovu zasebnim brdom, ili planinom, pa ga ponekad imenuju i Otomalj-planina
- grebeni s visovima, zapravio ulančanim brdima nižim od 1000 m, koji se nižu između Plivskog jezera i doline Vrbasa: Čingari (994 m), Erenda (889 m), Vis (909 m), Ćusine (737 m) i dr.
Ovaj je planinski prostor stanište mnogobrojnih životinskih i biljnih vrasta. Šume su uglavnom mješovite. Nalazi se umjerenoj kontinentalnoj klimi s temperaturom od 8°C. Najtopliji mjesec je srpanj/jul s prosječnom temperaturom od 20°C, a najhladniji siječanj/januar s prosječnih -6°C. Prosječna godišnja količina padalina je 1.601 milimetara. Najvlažniji mjesec je rujan/septembar s prosječno 181 mm padalina, a najsuši kolovoz/avgust s 88 mm padalina.
Područje je atraktivno za razvoj različitih vidova turizma i aktivnosti na otvorenom, kao što su: ribolovni, sportski (rafting, kajak, kanu, paraglajding, planinarenje i biciklizam) i slično.
Planinarske staze i mogućnosti izleta na brdsko-planinskom području Gorica-Otomalj:
- Jajce - Jezero - Šipovo - izvor rijeke Plive,
- Jajce - Jezero - Šipovo - Janjske otoke
- Jajce - Otomalj
- Jezera - Otomalj
- Otomalj - Orahovica; Oštro brdo-Ćusine
- Jajce, Muzej AVNOJ-a - Kamenice - Bravnice - Drenov Do - Orahovica - Planinarski dom Ćusine
Planine Gorica, Otomalj i okolni krajevi. Detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:100.000
BRDSKO - PLANINSKO PODRUČJE
Ćusine, 737 m
Naselja grada Jajca dotiču sjevernu padinu brda Čusine
|
Planinarski dom na Ćusinama
Planinarski dom na brdu Ćusine, kapaciteta 45 mjesta. Dom je opremljen kuhinjom, toaletom, kupatilom s tuševima, wi-fi mrežom, kamin kolibom. Nalazi se 5 km od centra grada, na visini 540 m, neposredno iznad velikog Plivskog jezera. Dom raspolaže s posteljinom i dekama, ipak savjet je da ponesete sa sobom vreće za spavanje. Od Jajca do Doma ima oko jedan sat uspona. Od doma vodi niz planinarskih staza, a najatraktivnija je staza do vrha Otomalj (1054 m n.v.) Planinarsko društvo Ćusine formirano je 1961. godine pod nazivom "Planinarsko društvo Energoinvest Jajce", pri Tvornici metalnih konstrukcija Energoinvest u Jajcu. Inicijativa za formiranje društva potekla je iz posjeta tvornici i Jajcu Planinarskog društva Energoinvest Sarajevo. Pod imenom P.D. Energoinvest Jajce društvo je djelovalo, dok nije uz pomoć Tvornice, kupilo zemljište za planinarski dom, izgradio put od Zaskoplja do doma i 1966. godine izgradio dom, za koji je projekt izradio Ćamil Ljubović. Izgradnjom doma stvoreni su uvjeti za opstanak društva pa je zaključeno da društvo treba dobiti novo ime nekog lokalnog simbola koji asocira na planinarstvo. Tako se došlo do novog imena drustva - "Ćusine". IZVOR Prepustise.com i dr. |
Vis (909 m) i Erenda (889 m)
|
Čingari, 994 m
Greben s visom Čingari vidi se na ovoj fotografiji u zaleđu (iza, desno) nižih brda koja se nalaze na južnoj obali Velikog Plivskog jezera.
Otomalj (Hotomalj, Otomalj-planina), 1054 m
|
Otomalj se nalazi na tromeđi općina Mrkonjić Grada, Jezera i Jajca, iznad toka rijeke Plive za zapadu, jezera Đol na jugozapadu i Plivskog jezera na sjeveroistoku.
Zbog svoje pristupačnosti, Otomalj je atraktivan za planinare i ljubitelje prirode tokom čitave godine. Planina se nalazi neposredno iznad naselja Jezero, odakle polazi markirana planinarska staza, inače najpopularniji pristup Otomlju. Stazom se uspinje 3 sata kroz šumu, iz koje se na nekim mjestima pruža pogled na rijeku Plivu. Sa vrha Otomlja pruža se pogled na jezero Đol, rijeku Plivu i Plivsko jezero, te okolne planine zapadne i srednje Bosne. Planinarska staza nije tehnički zahtjevna, te omogućava kako planinarima, tako i biciklistima i rekreativcima da uživaju u bogatoj flori kojom Otomalj obiluje, ali i u pogledu s vrha planine. Iako u okolici ima i viših vrhova, Otomalj je privlačan zbog atraktivnog pogleda. |
P.E.S. "ABONOS" Derventa - Uspon na Otomalj 2017
Datum objave: 21.4.2017. Autor: Planinarsko udruzenje Abonos Banja Luka Opis: P.E.S. "ABONOS" Derventa - Uspon na Otomalj i posjeta Jajcu 9.4.2017. Ove nedelje odlučli smo da napravimo malo drugačiji izlet nego inače. Osim planinarenja u planu je bio i malo duži obilazak Jajca, gdje su se članovi sekcije mogli upoznati sa prirodnim, kao i kulturno-istorijskim bogatstvom ovog gradića. Naše druženje započelo je u Jezeru, odakle smo zajedno sa domaćinima iz Psd "Kota 1054" Jezero, nekoliko planinara iz Šipova, Bosanskog Broda, kao i sa dvoje planinara iz Prnjavora krenuli na stazu koja vodi ka vrhu Otomalja. Nakon 3 sata hoda uz par pauza, po odlično markiranoj stazi kroz listopadnu šumu, sa jednim jačim usponom pred sami vrh, svi smo ispeli vrh, odakle se pružao fascinantan pogled na Mrkonjić Grad, Jajce i Šipovo, kao i na tri jezera, Malo i Veliko Plivsko i jezero Đol koje je bilo naša završna tačka spusta. Mali odmor na jezeru Đol i nastavak puta ka Mlinčićima koji se nalaze u blizini Plivskih jezera. Nakon toga smo posjetili Jajce i naravno tu je uslijedilo nezaobilazno fotografisanje pored čuvenih vodopada na ušću Plive u Vrbas. Drugi dio posjete Jajcu je bio rezervisan za obilazak starog grada, tvrđave i katakombi, mjesta koja svjedoče o bogatoj i burnoj prošlosti kraljevskog grada. Do iduceg gledanja : Vedro! |
Planina Otomalj, stazom iz mjesta Jezero68 visualizaciones
Datum objave: 22.11.2020. Autor: Zoran Pjanic Opis: 22.11.2020. Otomalj je planina na tromeđi gradova Mrkonjić Grada, Jezera i Jajca. Najviši vrh je na visini 1054 m. Sa vrha se vide; jezero Đol, rijeka Pliva i Plivsko jezero, ali i planine Vitorog, Vlašić, Čemernica, Lisina i Manjača |
Gorica (1267 m)
Vrh Gorica (posljednji, na horizontu)
SJEVERNO PODNOŽJE
Jezero
|
Jezero je naselje i općina u entitetu Republika Srpska, osnovana 1996. godine od dijela općine Jajce koji je pripao RS-u. Općina zauzima površinu od 63,17 km2 i prema popisu 2013. godine ima 1.039 stanovnika. Sa sjeverozapadne strane graniči se s općinom Mrkonjić Grad, s jugozapadne Šipovom, a istočno Jajcem. Općinu Jezero sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta: Barevo, Borci, Bravnice, Čerkazovići, Drenov Do, Đumezlije, Jezero, Kovačevac, Ljoljići, Perućica i Prisoje. Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Jajce koja je ušla u sastav Federacije BiH. Prema popisu stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Jezero ukupno je popisano 702 osoba. Ovo se naselje smjestilo na mjestu gdje se rijeka Pliva ulijeva u Veliko Plivsko jezero.
Teritorij Jezera je brdsko-planinski i kotlinski. Nadmorska visina se kreće u rasponu od 432 do 1267 metara. Jezero je podjednako udaljeno (11 km) od gradova Šipova, Mrkonjić Grada i Jajca. Kroz centar općine Jezero pravcem jug-sjever protječe rijeka Pliva bogata potočnom pastrmkom. Iznad naselja na istočnoj strani nalazi se dominantno brdo Otomalj (1054 m), a u podnožju dva manja jezera: Veliki i Mali Đol s rječicom Draganovac (posebno zanimljiv je izgled Velikog i Malog Đola u obliku kruga kao savršenog primjera prirodne geometrije). S lijeve strane rijeke Plive ulijeva se rječica Perućica, sa zapadne rječica Jošavka. Na jugozapadu nalazi se vijenac planine Lisine s vrhovima Skok (654 m), Sinjakovo (1101 m), a sjeverno Dubrave (736 m). 
Naselje Jezero, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000
Arhivska fotografija naselja Jezero, iz vremena austrougraske vladavine
Povijesni pregled
Na ušću rijeke Plive u Plivsko jezero formirano je naselje u prapovijesti, o čemu svjedoče ostaci gradine i utvrde na brijegu Vagan ispod brda Otomalj. Prema predanju ilirska kraljica Teuta (231-228 p.n.e) dala je prokopati kanal tako da je utvrda ostala na adi na kojoj se i danas nalazi veći dio naselja. U antici ovaj prostor naseljava ilirsko pleme Mezeji. Na, rimskoj putnoj karti svijeta Pojtingerovoj tabli (Tabula Peutingeriana) nalazi se ucrtana putna stanica Indenea. Tragove rudarstva nalazimo u distriktu Majdan - Sinjakovo, rudnik bakra i željezne rude koji su eksploatirani od Rimljana do današnjih dana. Dolinom rijeke Plive prolazio je krak rimske putne ceste od Salone (Split) do Servitiuma (Gradiška) pravcem Kupres – Janj – Šipovo – Jezero na Plivi, prema Leusabi (dadašnji Mrkonjić Grad). U srednjevjekovnom bosanskom kraljevstvu ovaj prostor pripada župi Luka, zemlja Donji Kraji. Na lijevoj obali rijeke Plive, pod brijegom Vaganj/Vagan nalazilo se gradsko utvrđenje, a ispod naselje Jezero, u statusu grada pored kojeg je prolazio tzv. "solarski put". U Jezeru, pod gradom se nalazio jedan od najstarijih franjevačkih samostana u BiH. Sagrađen sredinom srednjeg vijeka. Postojao kad i franjevački samostani u Jajcu i Grebenu. Smješten u Donjim krajima. Sredinom 13. stoljeća ovaj kraj pripada banu Mateju Ninoslavu, a početkom 14. stoljeća hrvatskim banovima Šubićima. Postojao još u 14. stoljeću (1375.). Pripadao Kustodiji grebenskoj u Bosanskoj vikariji. U 15. stoljeću nalazio se u herceštvu zemalja Hrvatinića. Neki ga zemljovidi netočno ne prikazuju na prikazima rimokatoličkih samostana u 15. stoljeću. Od svog je miraza kraljica Katarina Kosača u Jezeru podigla katoličku crkvu sv. Jurja (Đurđa) "koju diže Juraj Vojsalić-Hrvatinić". Padom Bosanskog Kraljevstva 1463. naselje Jezerski grad ulazi u sastav Jajačke banovine. Osmanlije su jezerski samostan porušile nakon osvajanja 1528. Tursko naselje s tvrđavom na adi prvi put se spominje 1660. pod nazivom Gölhissar (Đol-Hisar – Jezerski grad, Jezerski dvorac, Ružin grad, Dvorac ruža). Tvrđava će biti napuštena prije 1833. i o njoj ne postoje sačuvani tragovi osim putopisa iz 17 i 19. vijeka. Od 1528.-1580. Jezero ulazi u sastav Kliškog sandžaka. Razvija se u naselje trgovačkog tipa kao mjesto odmora na putu prema Panoniji o čemi svjedoči prvi zabilježeno han za smještaj i odmor putnika iz 1644. Od 1667. do druge polovine 19. stoljeća naselje ima status sudske vlasti. Pripadalo je ključkoj kapetaniji od 18. stoljeća. Jezero se spominje u putopisu Evlije Čelebije 1660. i u putopisima 19. i 20. stoljeća kao omiljeno izletničko mjesto putnika toga vremena koji ga uspoređuju s Kašmirom i Venecijom. Na topografskim kartama od 15. do 19. stoljeća naselje je upisano pod imenom Lestro, Iesero, Lesero, Lessero, Iessere. U putopisu Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1850. piše da se naselje zove grad "Bielo Jezero", a mjesto "bosanskom Veneciom". Jezero se spominje 1878. kao mjesto otpora austrijskoj okupaciji za čije će uprave biti politička ispostava u statusu seoske općine, pripadajući kotaru Jajce, travničkom okrugu. Veći značaj dobija izgradnjom pruge uskog kolosijeka Ota Steinbeissa 1913. kao tranzitna i pretovarna stanica. Ova pruga će odigrati ključnu ulogu u II svjetskom ratu. Ukinuta je 1970. kao nerentabilna pruga uskog kolosijeka. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije Jezero je u sastavu Vrbaske banovine, travnički okrug, srez Jajce, seoska opština Jezero-Prisoje. U razdoblju poslije II svjetskog rata Jezero je mjesna zajednica opštine Jajce. IZVOR Opština Jezero. Službena stranica (https://www.opstinajezero.org/lat/istorija/c269) 
Stara željeznička stanica u Jezeru
Autor: Martin Brož; Wikipedija Znamenitosti Jezera
Teina koliba izgrađena krajem 19. stoljeća kao ljetnikovac, a po predaji ju podigla Engleskinja koja je u to vrijeme boravila u Jezeru. Sultan Bajazidova ili Careva džamija; Prvu džamiju sagradio je 1481.-1512. godine Sultan Bajazid II na riječnoj adi. Jezero je do pred Drugi svjetski rat imalo dvije džamije Sultan Bajazidovu i jednu u naselju Lonići. No, obje su srušene. Bajazidova džamija je obnovljena je 1968. i svečano otvorena 1969. godine. Svojoj je svrsi služila sve do lipnja/juna 1992. godine kada je do temelja porušena. Džamija je ponovo potpuno obnovljena i svečano otvorena 6.4.2007. godine i u njoj se obavljaju sve vjerske obaveze. Džemat Jezero pripada Medžlisu Islamske zajednice Jajce (travničko mufijstvo). Ovom džematu pripadaju sela Čerkazovići, Ljoljići, Stupna, Đumezlije, i Žaovine. Osim džamije, džematu pripadaju i imamska kuća, gasulhana, mezarje (groblje), velika musala, te seoska mezarja u Čerkazovićima, Ljoljićima, Stupnoj, Đumezlijama i Žaovinama. U džamijskoj je avliji izgrađeno šehidsko spomen-obilježje. Gradska džamija u Bosanskoj Otoci koja je izgrađena 1565. godine, džamija Sultana Abdulhamida II na Ada Kali (današnja Rumunija), izgrađena 1903. godine, Plava Džamija u Petrogradu u Rusiji, izgrađena 1913. godine uz Carsku u Jezeru jedine su džamije u Europi koje su izgrađene na adi, riječnom otoku. Podgradska džamija (džamija na Mejdanu, džamija u Maloj čaršiji, džamija Hadži Saliha Bure, Zulfikar-kapetanova džamija i džamija Alipaše Rizvanbegovića) u Stocu, izgrađena 1733. godine, prvobitno bila izgrađena na adi između dva kraka Bregave, ali danas to više nije slučaj, jer Bregava kroz Stolac teče danas jedinstvenim tokom. Zapravo je tako u 18. stoljeću je Bosna imala 3 džamije na adama (ujedno i najstarije u Europi), a danas samo 2. Moguće da u 18. stoljeću, pored tri bosanske, nije bilo drugih džamija u Evropi na adama. Željeznička stanica izgrađena 1913. Proglašena je 2015. godine nacionalnim spomenikom BiH. Pravoslavni hram Sv. velikomučenika kneza Lazara. Prva pravoslavna crkva u Jezeru izgrađen je za vrijeme austrijske vlasti od drveta dok je 1924. nova sagrađena od kamena. Tu su crkvu porušile vlasti NDH 1942. godine. Obnovljena je 1949., ali su je 1995. zapalili pripadnici HVO-a i HV. Pripada arhijerejskom namjesništvu jajačko-mrkonjićkom, bihaćko-petrovačkoj eparhiji. |
Zanimljivosti
Jedan krater na planetu Marsu dobio je ime po općini Jezero. Jezero je udarni krater na Marsu, nalazi se u Syrtis Major četverokutu Marsa. Promjer kratera je oko 49 km. Za krater se smatra da je nekoć bio potopljen vodom, a sadrži lepezastu deltu bogatu glinom. Jezero u krateru bilo je prisutno kad su se na Marsu formirale mreže dolina. Osim što ima deltu, krater pokazuje točkaste trake i obrnute kanale. Iz istraživanja delte i kanala zaključeno je da se jezero vjerojatno formiralo kada je postojalo kontinuirano površinsko otjecanje. Godine 2007., nakon otkrića drevnog jezera, krater je imenovan po općini Jezero u Bosni i Hercegovini, jednoj od nekoliko istoimenih naselja, a riječ jezero ima isto značenje i na nekoliko drugih slavenskih jezika. U studenom/novembru 2018. godine objavljeno je da je krater Jezero izabran za mjesto slijetanja za planiranu misiju rovera Mars 2020. (Misija Perseverance / Upornost) vrijeme slijetanja u veljači/februaru) 2021. godine. Vjeruje se da krater sadrži velike količine između 3,9 do 3,5 milijardi godina starog sedimenta, a cilj misije je istraživanje znakova drevnog života. Rover će prikupiti 30 uzoraka tla koji će biti vraćeni na Zemlju budućom svemirskom letjelicom koju planira NASA. Uzorci bi mogli na naš planet stići 2026. godine. Misija će biti ključna i za buduće ljudske misije na tom planetu. O misiji je općina Jezero izvješćena pismom NASE koje je 2019. općini dodjelio veleposlanik SAD-a u Bosni i Hercegovini, a samo lansiranje rakete s roverom Upornost na Mars 30.7.2020., praćeno je uživo prijenosom ispred zgrade općine Jezero. PROČITAJ VIŠE Jezero (krater). Wikipedija 
Jezero krater na Marsu - drevne rijeke (slijeva) hranile su krater; preljev poplava isklesao je izlazni kanjon (s desne strane); Izvor: NASA
Znamenite osobe
Čuvena sportska obitelj Kačar je iz Jezera, rođeni u naselju Perućica, a do 1972. godine živjeli u Jezeru: Tadija Kačar (boksač), Slobodan Kačar (boksač), Nenad Kačar (vaterpolist), Gojko Kačar (nogometaš). Iz Jajca idući obalom rijeke Plive došli smo u grad Jezero. To je kadiluk i nahija u bosanskom ejaletu. Kako mu se tvrđava nalazi u jednom dubokom jezeru stanovnici Rumelije zovu ga Đol Hisar. IZ STARIH ZAPISA
Jezero kod Jajca tako je znamenito mjesto, da ga zovu »Bosanskim Mletcima«. Dolaziš do njega lievom obalom rieke Vrbasa, gledajući uz put glasoviti slap Plive. Selo leži na jezerima Plive posried drevnih hrastova, a u uzkoj dolini, koju okružuju šumoviti bregovi. Na kraju tamno zelena jezera ruši se voda preko pećina iz gornjega jezera, koje je 3 i pol km. dugo, a 600 metara široko. Jezera su odieljena širokim šilom, a zrcali se u njima mrka Porica sa čunjolikim Otomalom. U selu živu Muhamedovci, njih do 600, koje u vičnom miru uzbunjuju sada poljetarci (Sommerfrischler), planinari i putnici, kojim je i ovdje bosanska vlada sagradila planinarsku kuću. Kad ovi odu, mogu žitelji po jezerima mirne duše ploviti i ribariti ili u gustim trsticima strieljati divlje patke. Hrvatski planinar, 1900. broj 9. (tekst i fotografija) 
|
Veliko Plivsko jezero
Na suprotnoj strani Plivskog jezera u sredini je brijeg Orlovača (669 m), lijevo od njega malo se nazire Oštro brdo (771 m), a u pozadini se izdiže prostraniji greben s vrhom Čingari (994 m).
Vodenice na Plivi
|
Malo Plivsko jezero
|
Jajce
|
Nebo i zemlja: Jajce
Datum objave: 28.1.2020. Autor: N1 Opis: U četvrtoj emisiji Nebo i zemlja, koju vam donosi Dron.ba u saradnji sa N1, pogledajte kako izgleda kraljevski grad Jajce sa najljepšim jezerima. Jajce i njegove skrivene ljepote
Datum objave: 9.3.2017. Autor: Samed Žužić Multimedia Opis: Jajce - grad koji oduševljava kulturnim i prirodnim ljepotama Obilazak grada Jajce dronom, 4k Video
Datum objave: 10.6.2018. Proizvodnja: 4Life Opis: Jajce je jedno od najznačajnijih mjesta bosanske i jugoslavenske historije. Historijsko gradsko područje Jajca je nominovano 2008. na listu svjetske baštine |
DOLINOM RIJEKE PLIVE IZMEĐU JEZERA I ŠIPOVA
Jezero Đol
Jezero Đol nalazi se u selu Ljoljići, u dolini rijeke Plive, neposredno uz njenu desnu obalu, ispod planine Otomalj. Čine ga Veliki Đol i Mali Đol koji su međusobno udaljeni oko 300 metara. Oba jezera se nalaze na nadmorskoj visini od 431 metar, kao i sama rijeka Pliva na tom dijelu toka. Mali Đol ima fizičku vezu s Plivom dok Veliki nema ali se može reći da su jedinstven hidrološki sustav. Veliki Đol je površine oko dva hektara, dok je Mali Đol površine oko pola hektara.
U blizini jezera prolazi regionalna cesta Šipovo – Jezero (8 km udaljeno od Šipova, a 3 od naselja Jezera).
Đol je posebno popularan ljeti zbog tople i mirne vode pogodne za kupanj. Osim za izletnike, jezero je i popularna ribolovačka destinacija, posebno zbog smuđa i šarana. Prethodnih godina uređena je prilaznia cesta do jezera s parkingom i ugostiteljskim objektom.
U blizini jezera prolazi regionalna cesta Šipovo – Jezero (8 km udaljeno od Šipova, a 3 od naselja Jezera).
Đol je posebno popularan ljeti zbog tople i mirne vode pogodne za kupanj. Osim za izletnike, jezero je i popularna ribolovačka destinacija, posebno zbog smuđa i šarana. Prethodnih godina uređena je prilaznia cesta do jezera s parkingom i ugostiteljskim objektom.
PO JANJSKIM PADINAMA
Grbavičko polje
Grbavičko polje je krško polje koje se nalazi jugozapadno od Jajca. Površina mu iznosi 11 km2, a leži na oko 1000 metara nadmorske visine. Prekriveno je brojnim vrtačama. U središnjem jugozapadnom dijelu polja nalazi se naselje Grbavica koje pripada šipovskoj općini.
IZVORI I LITERATURA
BANOVIĆ, Nada: Bosanska ljepotica Pliva - Od izvora do ušća (BOSNA I HERCEGOVINA). Hrvatski planinar, 2010, br. 5, str. 182 (PDF)
DEDIĆ, Dževad: Jajački putokazi. Naše planine, 1980, br. 7-8, str. 175 (PDF)
KLIKO, Sakib: Otovi žljebovi i vršnoj stijeni Otomalja - Prvenstveni usponi. Naše planine, 1981, br. 3-4, str. 94 (PDF)
KLIKO, Sakib: Ciklama u vršnoj stijeni Otomalja - Prvenstveni usponi. Naše planine, 1982, br. 1-2, str. 42 (PDF)
KLIKO, Sakib: Otomalj kog i planinom zovu. Naše planine, 1989, br. 3-4, str. 52 (PDF)
KLIKO, Sakib: U stijenama jajačkih planina. Naše planine, 1980, br. 7-8, str. 173 (PDF)
KLIKO, Sakib: Čusine i okolica. Naše planine, 1979, br. 1-2, str. 20 (PDF)
Otomalj. Wikipedia (sr)
DEDIĆ, Dževad: Jajački putokazi. Naše planine, 1980, br. 7-8, str. 175 (PDF)
KLIKO, Sakib: Otovi žljebovi i vršnoj stijeni Otomalja - Prvenstveni usponi. Naše planine, 1981, br. 3-4, str. 94 (PDF)
KLIKO, Sakib: Ciklama u vršnoj stijeni Otomalja - Prvenstveni usponi. Naše planine, 1982, br. 1-2, str. 42 (PDF)
KLIKO, Sakib: Otomalj kog i planinom zovu. Naše planine, 1989, br. 3-4, str. 52 (PDF)
KLIKO, Sakib: U stijenama jajačkih planina. Naše planine, 1980, br. 7-8, str. 173 (PDF)
KLIKO, Sakib: Čusine i okolica. Naše planine, 1979, br. 1-2, str. 20 (PDF)
Otomalj. Wikipedia (sr)
