|
|
SREDIŠNJI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > PROKLETIJE / BJESHKËT E NEMUNA > Grupa Veleçikut
Država: Albanija
Najviši vrh: Maja e Radohimës (Maja e Radohinës), 2568 m - mogu se pronaći podaci i o 2569 m i 2570 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.4295, 19.7312
Država: Albanija
Najviši vrh: Maja e Radohimës (Maja e Radohinës), 2568 m - mogu se pronaći podaci i o 2569 m i 2570 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.4295, 19.7312
"Zapadni zid" doline Boge
Dio između Ducaja i Boge. Na zapadnoj strani doline (lijevo) nižu s vrhovi: maja Bogamit, maja Drugomires. |
|
Na planinskoj cesti sjeverno od Razme
Kastrat
|
Lovro Mihačević (1856.-1920.), katolički svećenik iz Bosne i Hercegovine, franjevac, književnik i albanolog, služio kao misionar u Albaniji, zapisao je u svojoj knjizi Po Albaniji (Zagreb, 1911.) slijedeće o župi Kastrati: Kastrati prastara je župa još iz g. 1678., no župne matice počimaju sa g. 1726., koje je godine i crkva sagradjena. Udoban novi župni stan sagradjen je milostinjom sabranom u našoj monarkiji (1901.). Župa, kamenita i strmenita, leži na brdu pod visokom planinom Velečikom, a ima jedanaest sela sa 1.276 duša. 
|
|
Vukpalaj - Bajzë
|
Homestead Albania - Welcome to Vukpalaj Malësi e Madhe Series
Datum objave: 25.2.2020. Autor: Homestead Albania Opis: Malësi e Madhe Series will highlight all the pocket neighborhoods and towns that make northern Albania such a stunning place to visit and live. Vukpalaj is one of seven neighborhoods of Bajzë, bordering Lake Shkoder. Northern Albanian Folk Tales, Myths and Legends: https://amzn.to/381IthL |
Bajzë (Bajza; Bajza e Kastratit)
|
Bajze, gradić na sjeveru Albanije, prema tradicijskoj usmenoj predaji osnovalo je i naselilo sedmero braće, no prema narodnoj legendi prvi ga je otkrio jedan usamljeni jahač koji je putovao sam na konju prema jugu. On je, putujući planinskim terenom, ušao u bujnu, šumovitu dolinu. Prošlo je nekoliko dana bez vode i hrane. Postao je preslab za put i izgubio se u šumi. Kako više nije mogao nastaviti, sjahao je s konja, pripremio se za posljednji počinak i pustio konja. Konj, koji je lutao u blizini, šapom je dotaknuo jednu točku na tlu, i potom se kasom vratio do jahača, gurnuvši nozdrve muškarcu na prsa. Čovjek, potaknut neobičnim ponašanjem konja, probudio se iz svog oslabljenog stanja, a konj ga je odveo do prirodnog izvora koji je pronašao. Voda iz izvora spasila je njegova jahača, koji je pronašao snage da nastavi put. Kasnije se jahač vratio u to područje i ovdje postavio odmorište za ostale umorne putnike. Vrelo je na kraju postalo gradski zdenac i dobilo je ime Shpella a Frasherit.
Postoji i druga, raširenija predaja. Na ovome su području suha ljeta stvarala ljudima probleme s vodom, a posebno s vodom za piće. Tako je započela potraga za nekim izvorom vode u šumi, koja je tada bila puno gušća i prostranija nego danas. No, potraga je bila teška i besplodna, sve dok se jednog dana nije došlo na pomisao da se slijedi konja, koji je otišao daleko u šumu i vratio se natečenog trbuha, vjerojatno od vode koju je popio. Rezultat praćenja konja bio je pozitivan, jer je konj otišao točno tamo gdje je danas bunar, a onda je to bila špilja koja je na maloj dubini, nekoliko metara, povukla vodu. Budući da je špilja imala i nešto prostora, konj je tamo polako, i bez žurbe, pio vodu. Kastrati koji su to otkrili odlučili su napraviti građevinu u ovoj špilji, i špilju nazvali Shpella e Frashnit (“Jasenova špilja”) jer se ona nalazila do velikog stabla jasena, koji se svojim razvojem i zelenom bojom odlikovao od ostalih uokolo, a očit razlog tomu bio je što su njegovi korijeni bili hranjeni vodom točno na izvoru vode u ovoj špilji. Obični jasen (Fraxinus excelsior ) na albanskom se kaže frashër, freshen. Čini se da zdenac Frashër ovdje stoji već mnogo godina, što se primjećuje po rubu zdenca na kojemu su izražene i jasno vidljive i u kamenu udubljene crte, koje su nastale od tisuća vađenja vode uz pomoć užeta od konoplje, koje je pritom strugalo kamen. To je jedna od posebitosti ovoga bunara. Dosta je vremena špilja Frashër podsjećala na obični bunar u koji su bile umetnute cijevi i motorne pumpe koje su uzimale vodu kako bi ju razvodili u barove ili stanove Bajze. U međuvremenu, stručnjaci su smatrali da ovaj objekt svakako treba zaštititi, jer, osim što ima vrijednost kao prirodni spomenik, ima i kulturnu i etnografsku vrijednost, i radi se o jednom od najstarijih i najpoznatijih izvora na sjeveru Albanije. Poznati učenjak i speleolog, Gëzim Uruçi, objašnjava da se oko špilje Frashni nekoć okupljalo mnogo žena koje su prikupljale vodu. Istodobno, Uruçi kaže da je stoljećima i donedavno, "Frashnijev zdenac", koji je služio za punjenje vode, bio i mjesto okupljanja prilikom održavanja raznih festivala, na kojima su sudjelovali muškarci i žene. Ovdje se tijekom godina gotovo svaki dan organizirala "Miss Bajza" kada su bajzanske žene i djevojke izlazile napuniti vodu, a muškarci i dječaci procjenjivali koja je najljepša. Na temelju tih činjenica, mnogi ga stanovnici zovu “Zdenac užitka” (“Pusi i qejfit”). Bunar se i danas aktivno koristi i nalazi se unutar parka u naselju, koji je uređen 2019. godine u sklopu projekta albanske vlade “urbane renesanse” albanskih naselja. |
|
Rogom (Aliaj)
|
Rogom (Rogomi)
|
Syri Sheganit. Shkoder. Albania 🇦🇱
Datum objave: 25.11.2020. Autor: Fation Plaku Opis: Syri Sheganit. Shkoder. Albania 🇦🇱 |
