|
|
SREDIŠNJI POJAS > KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > KRŠKE VISORAVNI NOTRANJSKE I DOLENJSKE > Bloško hribovje
Država: Slovenija
Najviši vrh:
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Slovenija
Najviši vrh:
Koordinate najvišeg vrha:
O planini
|
|
UvodBloška planota i Bloško hribovje (hrv. Bloška visoravan i Bloško pobrđe)
Srednja visina Bloške visoravni je 700-800 m n.v. Iznad te vidine ima još više vrhova (Bloški hrib, Lisec i dr.), a najviša točka Bloške visoravni je Blošček (1062 m). Navedena i ostala bloška brda su više ili manje obrasla šumom, koja je nastala prirodnim putem (sukcesijskim razvojem šume), dok su ostala umjetno zasađena. -
ENGLISH SUMMARY: Bloke plateau and Heights
- |
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
Po planini i po kraju
Križna jama
https://krizna-jama.si/hr/raspored-posjeta/
https://www.loska-dolina.si/zanimivosti/naravna_in_kulturna_dediscina/2006112716555842/Kri%C5%BEna%20jama/
https://www.nationalgeographic.si/krizna-jama/ |
|
|
https://www.rtvslo.si/zabava-in-slog/ture-avanture/po-sloveniji/raziskovanje-podzemlja-v-soju-svetilk/199740
BLOŠKI HRIB
|
NADMORSKA VISINA 828 m
Bloški hrib (Bloško brdo) Bloke su se prvobitno zvale Obloke, po okruglim brežuljcima koji okružuju visoravan (slo. planota). Nekada su na brdima bile suhe livade koje su se kosile, a njive su bile raštrkane po ravnicama. Danas su brda obrasla šumom, što je umnogome promijenilo izgled bloškog krajolika. Zapadna strana Bloškog hriba, kojom prolazi pješačko-planinarski Krpanov put, sredinom 20. stoljeća bila je potpuno gola. Danas su padine obrasle crvenim borom koji je vrlo uspješna pionirska vrsta jer uspijeva i na lošijim staništima. IZVOR Bloke.si (pristupljeno 24.2.2023.) |
Volčje
Bloško jezero
|
Jezero je sanirano 2003. godine. Ponovo su izgradili branu, uklonili mulj i krhotine koji su smanjivali njezinu dubinu. Uredili su okolicu jezera. Oko jezera postoji pješačka staza tako da se ono možete vidjeti iz više kutova. Sada kada je dubina odgovarajuća, jezero se vratilo u prijašnji život. Jezero je dom pijora / zelenca (slo. pisanec; lat. Phoxinus phoxinus), krkuše (slo. globoček; lat. Gobio gobio), školjki i potočnih rakova (slo. potočni rak; lat. Austropotamobius torrentium), najmanje autohtone europske vrste raka. No, možemo pronaći i šarane koji su umjetno naseljeni, uglavnom za ribolov.
U Sloveniji su plitke bare (slo. nisko barovje) prava rijetkost. Najveće takve površine plitkog zabilježene su uz rječicu Bloščicu. Plitke bare zanimljive su tijekom cijele godine, krase ih rascvjetale vlažne livade. Očuvane su ljudskim radom, ali danas su ugrožene odustajanjem od povremene košnje zbog čega su počele zarastati. Vlažne livade i tresetišta uz Bloščicu važna su staništa brojnih leptira i vretenaca. Ali možemo naći strane žabe vodenjake (slo. pupek), daždevnjake (slo. urh). Na tom se području također gnijezde poljske ševe, smeđoglavi batići (slo. repaljščica; sr., obična travarka) i prepelice, koje je teško naći drugdje u Sloveniji. 
Uz Bloščicu žive neke rijetke i ugrožene vrste biljaka i životinja: sitne orhideje, sitne mesožderke (slo. mesojedke), mala mješinka (slo. mala mešinka: lat. Utricularia minor), alpska tustica (slo. Alpska mastnica; lat. Pinguicula alpina), dugolisna rosika (lat. Drosera anglica).
|
Močvarni svijet oko Bloškog jezera zaštićen je programom Natura 2000. Razlozi za zaštitu su:
MALI POJMOVNIK Tresetišta (slo. jedn. barje) su mokri životni okoliši. Stalni višak vode iz oborina ili iz podzemnih voda znači manjak kisika što dovodi do nepotpune razgradnje biljnih ostataka, koji se talože kao treset. Gomilanjem treseta, živo tresetište "raste", uzdiže se. Biljne zajednice koje uspijevaju u takvim uvjetima nazivaju se cretovi (slo. jedn. šota). |
BELOVKA
|
Belovka je brdo visoko 848 metara koje se nalazi na Bloškoj visoravni. Njegov se greben proteže dinarskim smjerom SZ-JI, između naselja Studenec na Blokah, Ravne na Bloke, Topol i Runarsko. Vrh je dijelom pod šumom i dijelom pod livadama. Pogled s vrha pruža se na bloška naselja, notranjske planine Snežnik, Javornike i Slivnicu, sve do Triglava.
|
|
Bočkova žaga i mlin
Na sjeverozapadnom dijelu Bloška visoravan prelazi u brežuljke, gdje se u brojnim škrapama zbog dolomitne podloge pojavljuju izvori vode koji se spajaju u potok Cerkniščicu. Ovo je važan dotok vode za Cerkničko jezero. Kako su ovi izvori imali stalnu i veliku količinu vode, uz njih su stajali mnogi mlinovi i pilane. Krpanova staza vodi pokraj Bočkovog mlina i pilane (slo. žaga). Pilana je stara nešto više od sto godina i još uvijek je u uporabnom stanju, ali nažalost više nije u funkciji. U mlinu, koji je još stariji, još uvijek radi "bijeli kamen". Svojevrstan je spomenik tehničke kulture jer je zadržao izgled od prije najmanje sto godina. Samo je mlinsko kolo zamijenjeno turbinom. IZVOR Bloke.si (pristupljeno 24.2.2023.) |
