PRIMORSKI POJAS > PODRUČJE SJEVERNOG JADRANA > OTOCI SJEVERNOG JADRANA > Cresko-lošinjsko otočje > Srakane (Vele i Male)
Država: Hrvatska
Obližnji otoci: Lošinj, Unije, Susak
Najviši vrh: Vela Straža, 60 m (u dijelu izvora 59 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.5887, 14.2995
Država: Hrvatska
Obližnji otoci: Lošinj, Unije, Susak
Najviši vrh: Vela Straža, 60 m (u dijelu izvora 59 m)
Koordinate najvišeg vrha: 44.5887, 14.2995
O otoku ...
|
UvodOtoci Vele Srakane, Male Srakane i hrid Šilo nalaze se u Cresko-lošinjskom otočju, u kvarnerskoj skupini otoka. Zapadno od ovih otoka nalazi se otok Lošinj odijeljen od njih Unijskim kanalom. Prema sjeverozapadu je otok Unije, odijeljen prolazom Veli Žapal od Velih Srakana. Na jugu je otok Susak. Prema zapadu je otvoreno more. Otoci administrativno pripadaju Gradu Lošinju.
|
|
VELE SRAKANE
Vele Srakane (tal. Canidole Grande, njem. Groß Kanidol) je otok i istoimeno naselje u Cresko-lošinjskom otočju u kvarnerskoj skupini otoka. Zapadno je od Lošinja kojem je najbliži kod rta Žaplić (3,5 km), a najudaljeniji, oko 6 km, kod rta Straža. Od Lošinja ga dijeli Unijski kanal.
Smješten je između Unija na sjeveru i Malih Srakana na jugu, s kojim je u povijesti bio dijelom istog grebena. Od Unija je odvojen prolazom Veli Žapal širine 2 km, a od Malih Srakana prolazom Žaplić, širine oko 180 metara. Na zapadu je otvoreno more, a 7 do 8 km južno je otok Susak. Vele Srakane su površine 1,18 km2, a duljina obalne linije iznosi 7,441 m. Vrlo je uskog i izduženog oblika, a pruža se u pravcu sjeverozapad–jugoistok duljinom od 3,3 km. Najsjevernija i najzapadnija točka je rt Vela Straža. Najjužnija i najistočnija točka je rt Žaplić. Najviši vrh otoka je Vela Straža, 60 m nadmorske visine, na krajnjem sjeverozapadu, ponad istoimenog rta. Obale su pretežno nerazvedene, bez većih uvala, niske i stjenovite te nema sigurnog zaklona niti od jednog vjetra. Najveće uvale su Gornja i Donja Trata na istočnoj, odnosno zapadnoj strani otoka. Obje uvale su u potpunosti otvorene. Na zapadnoj strani otoka je još nekoliko uvala, ali su sve također potpuno otvorene: Keplotina i Progon na središnjem dijelu otoka te Basadura na sjevernom. Navigacije. U uvali Gornja Trata dva su pristana, na glavi većeg pristana dubina je 4-5 metra. Veliki pristan obnovljen je i uređen 2005. godine. Brod, jedina veza s otokom, pristaje samo ako se to unaprijed zatraži od posade i to samo za lijepog vremena jer je pristanište nezaklonjeno i nesigurno. Brodom su Vele Srakane povezane s Malim Lošinjem i otocima Unijama i Susakom. Ljeti je veza češća nego u zimskom dijelu godine. S obzirom na to da na otoku nema lučice, pristajanje je moguće, osim uz pristane (molove), samo sidrenjem uz obalu. Lokalno stanovništvo svoje brodice nakon svake plovidbe izvlači na obalu. U slučaju sidrenja treba stalno biti na oprezu čak i za lijepog vremena jer su morske struje uz otok jake, naročito na krajnjim rtovima. Prolaz Žaplić između Velih i Malih Srakana vrlo je plitak. Povijest. U ugao kuće Skrivanić ugrađen je nadgrobni spomenik iz rimskog doba. Na brdu Vela Straža nalazila se pretpovijesna gradina; stari kaštel ostatak je polukružnog zida nekadašnje utvrde za obranu od morskih pljačkaša. U mjestu je malena crkvica posvećena svetoj Ani, i jedino na taj na taj blagdan župnici iz Suska odnosno Ćunskog dolaze održati svetu misu. Na otoku nema groblja već se koristi groblje na susjednom otoku Susku. Kroz srednji vijek pretežno je bio dijelom Mletačke Republike. U vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, otok se službeno nazivao Groß Kanidol. Nakon Prvog svjetskog rata pripao je Kraljevini Italiji, da bi po Drugom svjetskom ratu ušao u sastav Jugoslavije odnosno Hrvatske u čijem je sastavu i danas. Tradicionalne aktivnosti stanovništva su ribarstvo, poljoprivreda i stočarstvo (ovce). Otok ima električnu energiju, ali ne i vodu. S obzirom na to da nema ni trgovinu, sve potrebno za život, uključujući i pitku vodu treba se donositi na otok. Poštanski broj je: 51550 Mali Lošinj. Na otoku ima i malo stado ovaca. U malenom sleu od kojih tridesetak kuća izdvajaju se objekti crkve, škole s jednom učionicom i jedna bogatija kuća - palac ("palača"). Stanovništvo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na otoku u selu Velim Srakanama, žive 3 stanovnika. U 2010. godini na Velim Srakanama, neslužbeno je živjelo samo 7 stanovnika. Prema službenim podacima Vele Srakane su najviše stanovnika imale 1948. godine, 119. Godine 1931. Vele i Male Srakane su zajedno imale 187 stanovnika. Broj stanovnika drastično je pao 1960-ih godina, s 92 na samo 17. Gustoća naseljenosti je 2,5 st./km2. IZVOR Vele Srakane. Wikipedija (hr) |
Na Srakanama nema nikakvog zakloništa, izložene su i buri i jugu koji često otocima onemogućen bilo kakav pristup. Zato vlasnici kuća na njima svoje barke drže izvučene dvadesetak metara povrh obale.
Na Velim Srakanama ima malo plodne, pjeskovite zemlje – nalazi se samo uz jugozapadne obale i južni rt Žaplić. Velik dio otoka je gol, a mjestimice na njemu raste gušća trska. Male Srakane znatno su zelenije i plodnije.
Vrhovi na Velim Srakanama
Unijski kanal
Unijski kanal odvaja otok Unije i otoke Vele Srakane i Male Srakane od otoka Lošinja. Širok je od 4 do 6 km, a pruža se u pravcu sjever-jug. Približna sjeverna međa mu je pravac rt Lokunji na Uniju i rt Osor na otoku Lošinju. Južna međa mu je spojnica rt Šilo na Malim Srakanama - rt Kurila na Lošinju. Isplovivši iz ovog kanala na jugu, može se ploviti dalje prema otoku Susku, koji je udaljen 5 km. Na zapadu se kroz prolaze Žapal i Žaplić može isploviti na otvoreno more. Ploveći prema sjeveru, dolazi se do poluotoka Istre. IZVOR Unijski kanal. Wikipedija (hr) Srakane Islands: Croatia Off the Beaten path as much as It can be
Autor: crobackpacker Datum objave: 8.10.2023. Opis. Some of the most isolated yet incredibly beautiful islands in Croatia, Male and Vele Srakane, are the ideal destinations if you want to experience Croatia as it once was and savor the Adriatic without the crowds. RD - Male Srakane - otok sa dva stanovnika
Autor: Hrvatska radiotelevizija Datum objave: 4.10.2018. Opis. Na Malim Srakanama žive samo dva stalna stanovnika i još nekoliko povremenih ljetnih. HRTi - gledajte više na hrti.hrt.hr Hrvatska radiotelevizija www.hrt.hr FB: @HRTnovimediji |
Gornja Trata
Luka Gornja Trata nalazi se na jugoistočnom dijelu otoka Vela Srakana i to je glavno pristanište za otok Vele Srakane i za brod koji otok povezuje s Lošinjem, Unijama i Suskom.. Plovilo se može privezati bočno za mol. Dubina mora na vrhu mola je 3 m, a zatim pada prema obali, gdje je dubina manja od 1 m. Na čelu mola stoji svjetionik B Bl (2) 5s 6m 4M. U luci postoji redovita linija koja povezuje otok s otocima Lošinjem, Suskom i Unijama. Također je moguće sidriti u uvali na dubini od 2 do 5 m. U luci nema ponude.
IZVOR ENavtika |
Gornja Trata, Srakane Vele
Datum objave: 27.5.2019. Autor: eNavtika Si Opis: Luka Gornja Trata je na jugovzhodnem delu otoka Vele Srakane. Plovilo je možno privezati bočno na pomol. Globina morja na glavi pomola je 3 m, nato pa pada proti... več na: https://www.enavtika.si/sl/vodnik/ogl... |
Selo
Vele Srakane, šetnja od mora do kuće.
Datum objave: 22.8.2013. Autor: tnardell Opis: Ljeto 2013. Prikaz šetnje od pristaništa do "sela" Vele Srakane po sunčanom vremenu Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 3 (godina popisa 2011. g.); 8 (2001.); 9 (1991.); 16 (1981.); 17 (1971.); 92 (1961.); 109 (1953.); 119 (1948.); 187 – zajedno s Malim Srakanama (1931.); nepozanto - u okviru naselja Ćunski na Lošinju (1921.); 112 (1910.); 92 (1900.); 86 (1890.); 59 (1880.)
|
Donja Trata
Sidrište Donja Trata nalazi se na jugozapadnom dijelu otoka Srakana Vela. Ova mala uvala zaštićena je samo od istočnih vjetrova. Na istočnoj strani uvale je rt Debelo. Ima mali mol na koji se može pristati s pomoćnim plovilom. Dubina mora na pristaništu je samo 1 m. U uvali se može sidriti na dubinama od 2 do 5 m. Dno je kamenito i samo djelomično prekriveno tankim slojem pijeska. Sidro se ne drži sigurno. IZVOR ENavtika |
Tjesnac Žaplić
MALE SRAKANE
Male Srakane (tal. Canidole Piccola) su otok i istoimeno naselje (na zapadnoj obali otoka) u Cresko-lošinjskom otočju. Za vrijeme Austro-Ugarske (do kraja Prvog svjetskog rata) otok se zvao Klein-Kandiol. Otok se pruža se u pravcu sjeverozapad - jugoistok. Najsjevernija točka otoka je kod rta Barce, najzapadnija je rt Bočac. Najjužnija i najistočnija točka je rt Šilo.
Dalje prema sjeverozapadu, u istom pravcu (u povijesti su bili dijelom istog gorskog grebena) se pruža otok Vele Srakane, od kojih je odijeljen prolazom Žaplićem, širokim oko 180 metara. Pet km prema sjeverozapadu, nalazi se otok Unije, a 2 km prema istoku, ploveći preko Unijskog kanala, nalazi se otok Lošinj. Nešto manje od 5 km u pravcu jug-jugozapad, se nalazi otok Susak. Ploveći prema zapadu, izlazi se na otvoreno more. Površina otoka iznosi oko 60 ha (0,605 km2). Dužina obalne crte iznosi 3,92 km. Na južnoj strani su uvale: Bočac, Kontarišće i Podšilo. Otok se odlikuje blagim brežuljkastim karakterom. Najviša točka na otoku je visoka 40 m. Male Srakane su građene od vapnenca, djelomično prekrivenog pješčanom ilovačem. Unatoč maloj veličini, otok ima vrlo različitu vegetaciju (makija, trska ili otvoreni travnjak) ovisno o podzemlju (vapnenac ili glina) i izloženom položaju. Male Srakane već više od 20 godina nemaju domaćega stanovništva. Tragovi naselja sežu u ranu povijest. Na tom otočiću živi jedan hrvatsko-austrijski bračni par (Bečanin Werner i Ana iz Gorskog kotara; 2 stanovnika, 2022.). Nekadašnji stanovnici otoka prvenstveno su živjeli od ribarstva i poljoprivrede. Na Malim Srakanama je crkvica posvećena Gospi Karmelskoj, i jedino na taj dan župnici iz Suska odnosno Ćunskog dolaze održati svetu misu. Na otok je moguće pristati manjim plovilom na betonski mol (pristanište/riva), koji je otvoren 2018. Dubina mora s vanjske strane je samo 1,5 m. Luka je zaštićena od zapadnih vjetrova. IZVOR Male Srakane. Wikipedija (hr) |
RD - Male Srakane - otok sa dva stanovnika
Datum objave: 4.10.2018. Autor: Hrvatska radiotelevizija Opis: Na Malim Srakanama žive samo dva stalna stanovnika i još nekoliko povremenih ljetnih. Život na otoku prestaje kad nisi sposoban sam bacati barku u more i vaditi je prije bure koja je do sada uništila desetine lokalnih baraka. Kad se taj dan desi, moraš napustiti otok. Werner sa Srakana, za Dnevnik.hr, 9.7.2012. Kretanje broja stanovnika u prošlosti: 2 (godina popisa 2011. g.); 2 (2001.); 1 (1991.); 2 (1981.); 2 (1971.); 17 (1961.); 56 (1953.); 49 (1948.); nepoznato (1931.); nepoznato (1921.); 30 (1910.); 34 (1900.); 45 (1890.); 29 (1880.)
|
ŠILO
Šilo
Oko 300 metara od jugoistočnog vrha Male Srakane nalazi se vrlo mali nenaseljeni otočić (hrid) Šilo na kojemu se nalazi svjetionik oznake E3034. Četiri metra visoka pravokutna, kamena kula stoji na bijelom betonskom postolju. Svjetionik je na visini od 11 m iznad razine mora i emitira crveni bljesak svakih 5s. Svjetlost je vidljiva do udaljenosti od 5 nmi. Karakteristika svjetionika je R Bl 5s 11m 5M. Šifra svjetionika: E3034 i ID165. |
BORAVAK
Otok je povezan brodom s Malim Lošinjem, Unijama i Suskom. Na njega se ne može doći vozilom.
Na otoku ne postoje trgovine, pa sve namirnice uključujući i vodu, morate nositi sa sobom.
Na otoku ne postoje trgovine, pa sve namirnice uključujući i vodu, morate nositi sa sobom.
IZVORI I LITERATURA
MAMUŽIĆ, P.: Osnovna geološka karta, Tumač za list Lošinj, L 33-125. Institut za geološka istraživanja, Zagreb, Savezni geološki zavod, Beograd, 1965. (PDF)
MAREVIĆ, Teo: Velike i Male Srakane. More, 7.8.2020.
MAREVIĆ, Teo: Velike i Male Srakane. More, 7.8.2020.