SREDIŠNJI POJAS > SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE > VRANIČKA GRUPA > Matorac
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 1937 m
Koordinate najvišeg vrha:
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 1937 m
Koordinate najvišeg vrha:
Matorac je planina u središnjoj Bosni, jugozapadno od Fojnice. Dio je "kičme" vraničke planinske grupe, 70-ak km dugačkog neprekinutog planinskog niza koji se pruža dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok, od Busovače i Gornjeg/Vakufa i Uskoplja, do Tarčina i Bradine, i čine ga planine Vranica (2112 m), Zec planina (1871 m), Matorac (1937 m), Pogorelica (1437 m), Bitovnja (1744 m) i Ivan-planina (1534 m).
Geološka građa i razvoj Matorac je jednake geološke građe i sličnih reljefnih, hidroloških i drugih osobina, kao i susjedne planine. Geološka građa Pogorelice nastala je iz vrlo duga geološkog razvitka, zbog čega su nastali vrlo složeni strukturni i litostratigrafski odnosi. Jezgru Pogorelice čine paleozojski škriljevci, i u geološkom pogledu ubraja se u srednjobosanske škriljaste planine. Poput ostalih planina iz ove skupine spada u najstarije dinarske planine u Bosni i Hercegovini. Do naјviših kota pokrivena je zemljom. U nižim - padinskim dijelovima Pogorelica je izgrađena od škriljevaca i riolita (kisela magmatska stijena). Najviši dijelovi imaju vapnence, dolomite i mramore. Ima kristalastih škriljevaca. Ima nešto šupljikavih vapnenaca, daljeg oblika karbonatnih stijena na kojima se uglavnom razvijaju kalkomelanosoli (poznatija još i kao vapnenačko-dolomitna crnica, pripada redu automorfnih zemljišta i klasi humusno akumulativnih zemljišta. U narodu se naziva još i crnica na vapnencu ili crnica na čvrstom vapnencu i dolomitu). Ima karbonatnih supstrata u vidu pojave tercijarnih sedimenata, čistih ili laporaca sa glincima. Od silikatnih stijena ima eruptivnih i kristalastih škriljevaca. Od eruptivnih stijena ima kvarcporfira, uglavnom paleozojske starosti. Erozija je poremetila glavne izljeve kvarcporfira koji su raščlanjeni. Na grebenima se javljaju kvarciti i kvarcni pješčenjaci. Vode S Matorca se slijevaju potoci Požarna, Pavlovac i Bistrica. Vegetacija Pogorelica je obrasla vegetacijom do naјviših kota. Na visinama do 1000 m, u dolinama potoka ima nešto plodne zemlje, oranica, livada i pašnjaka. Na visinama 1000-1600 m visine su prostrane šume kvalitetne drvne građe, uglavnom crnogorične, a ponešto i bјelogorične šume. Tradicijske aktivnosti Nekada je na planini bilo razvijeno nomadsko stočarenje. Franjevački samostan u Fojnici imao je pašnjake od Vrankamena, Matorca, Poljane i Kozograda. Pašnjaci su bili bogati i prostrani. Između dva svjetska rata na Bitovnji, Pogorelici, Zecu, Vranici, Matorcu i Šćitu bilo je do 30-ak ljetnih pastirskih naselja s 230 koliba. IZVOR Matorac. Wikipedija (hr) |
Zanimljivosti
Ekosistem subalpinskih šibljaka sa zelenom johom (Alnus viridis) predstavlja pravu rijetkost na području Dinarida. Prema podacima koje navodi Fukarek (1956.) zelenu johu je u Bosni i Hercegovini prvi opisao Murbeck na planini Vranici u centralnoj Bosni. Murbeck je zapisao da se ona javlja "u velikoj množini na škriljevcu Matorac-grebena, gdje kao metar visok grm i u visini od 1700-1800 m stvara guste i daleko razvučene sastojine i zamjenjuje klekovinu". Murbeck dalje navodi da zelena joha na ovom području “prati Bukavski i Pavlovac Potok nizvodno sve do Fojnice, do olo 600 m, i dostiže ovdje visinu i do 4-6 m”. Beck (1906) opisuje ovu vrstu kao Alnus alnobetula Hartig, ali u zasebnoj sekciji joha koje čine prelaz ka brezama. Beck ističe da se u Bosni ova vrsta nalazi “samo na Vranici planini !!!”. Fukarek (1956.) je opisao novo nalazište zelene johe na sjevernoj padini grebena Bitovnje u blizini koliba Ščavnje. IZVOR Prirodne vrijednosti i potencijali općine Fojnica. Općina Fojnica – LEAP, str. 55. Fojnica, 2004. (PDF) |
Kozograd (Kozovgrad) je utvrda kod Fojnice. Jedan od temelja povijesnosti Bosne, njezine državotvornosti, cjelovitosti i bogate kulture. Ne zna se točno vrijeme izgradnje. Pouzdano je poznato da je bio ljetnikovac bosanskih kraljeva i posljednje utočište bosanske kraljice Katarine. Smješten je na sjeveroistočnom grebenu Matorca, na 1430 metara nadmorske visine.
U povijesnim izvorima prvi se put spominje 1434. godine. U slučaju opasnosti ovamo su se sklanjali Dubrovčani iz Fojnice sa svojim dragocjenostima. Bila je ljetnikovac i varoš kraljeva srednjovjekovne bosanske države. Bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, kći Stjepana Vukčića Kosače, rado je boravila u Kozogradu. Za života je podigla nekoliko kapela i crkava: Svetu Katarinu u Jajcu, Presveto Trojstvo u Vrilima kod Kupresa, franjevački samostan i crkvu Svete Kate u Kreševu i ovdje u Kozogradu kapelu.
Nakon osmanskog osvajanja Bosne godine 1463. kraljica Katarina privremeno se sklanja iz Bobovca u ljetnikovac "Kozov Grad". Poslije suprugove smrti živjela je povučeno sa svojom djecom Katarinom i Sigismundom u Kozogradu i po legendi odandje vodila obranu zemlje od Osmanlija. Konjima, po legendi "naopako" potkovanim, sa pratnjom povukla se na Kupres. Tu je okupljala snage za obranu zemlje. U to vrijeme je na Kupresu u mjestu Vrilima (danas Otinovci) dala sagraditi crkvu Presvetog Trojstva. Kad se osmanskim osvajanjima nije moglo odoljeti ni na Kupresu, kraljica se preko Konjica zajedno s kraljevskom pratnjom povukla do Stona a zatim do Dubrovnika. U Dubrovniku je pohranila mač svojeg pokojnog muža bosanskog kraljevskog roda Kotromanića, Stjepana Tomaša Kotromanića. Taj mač je pohranila “pod zavjetom, da se on dadne njezinu sinu Šimunu, kad se oslobodi turskog ropstva”, kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje. I Dubrovnik je bio pod turskom prijetnjom. On je jakom diplomatskom aktivnošću i dobrim diplomatskim vezama sa zapadnim zemljama te velikom otkupninom uspio očuvati svoju neovisnost i slobodu, a Kraljica Katarina je morala otići iz Dubrovnika i došla je u Rim, gdje je sve do svoje smrti “radila na oslobađanju svoje zemlje i obrani svoje vjere”. |
Razno
U jednom samostanskom dokumentu piše da je kraljica Katarina u bijegu od osmanskih osvajača pokušala zavarati progonitelje tako što su konji njene pratnje bili naopako potkovani. Kod Kozograda je dosjetka uspjela. Trag je zavarao progonitelje koji su pošli ka Zenici umjesto ka Dubrovniku, čime je kraljica dobila potrebno vrijeme i sigurnu udaljenost. Dubrovački kroničar iz 16. stoljeća Jakov Lukarić zapisao je narodnu predaju prema kojoj je kraljica Katarina Kosača iz Kozograda pobjegla u Konjic, a dalje pješice do Dubrovnika i Rima. Danas je Kozograd ugrožen jer je usred utvrde smješten RTV odašiljač. Fojnički fratri u suradnji s franjevačkom mladeži i ekolozima iz Fojnice pokrenuli su 2011. godine inicijativu za dislociranje odašiljača. Članovi LD "Divokoza" su 2016. godine na lokalitetu Kozov grad iznad Fojnice otvorili novi lovački dom, 14 kilometara udaljen od Fojnice i na 1428 metara nadmorske visine. Gradnja ovog lovačkog doma na Kozov gradu je započeta 2000. godine, a u njemu se nalaze 16 ležaja, kuhinja, WC, struja i voda. Otvoren je svima za noćenje, uz nadoknadu. Kozograd. Wikipedija
HercegBosna - Portal Hrvata Bosne i Hercegovine VL, HB.org: Fojničani čuvaju baštinu, 2. rujna 2011. (pristupljeno 2. studenoga 2016.) Hotel Stari grad Fojnica Tvrđave (pristupljeno 2. studenoga 2016.) Svjetlo riječi Domagoj Šimić: Fojnica - Prošlost koja obvezuje, 30. siječnja 2014. (pristupljeno 28. listopada 2016.) Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Fojnička škrinja br. 12, rujan/listopad 2011., Ana Popović: Fojnički fratri spašavaju Kozograd, str. 12 (pristupljeno 2. studenoga 2016.) Franjevačka provincija Bosna Srebrena kta/f.p.: Dokumentarac o kraljici Katarini “Povijest ženskim rukopisom: Katarina Kosača”, najava emisije na HTV3 27. rujna (pristupljeno 2. studenoga 2016.) Oslobođenje Miralem Begić: Fojnički dragulji, Brusnica i Kozovgrad, 4. lipnja 2016. (pristupljeno 2. studenoga 2016.) https://hr.wikipedia.org/wiki/Kozograd https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/kozograd-kod-fojnice-unisteno-posljednje-prebivaliste-bosanske-kraljice-katarine/368858 https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/od-kozograda-nije-ostalo-nista-propalo-zadnje-prebivaliste-bosanske-kraljice-katarine/257343 |
Planinska kuća Golica
Vikendica Golica je mjesto gdje prirodu Vranice možete doživjeti svim tjelesnim čulima, do kojeg se motornim vozilima ne može prići. Atraktivna je za planinare, brdske bicikliste i druge ljubitelje prirode, željne mira i opuštanja. Smještena je na zapadnim obroncima masiva Matorca, ispod istoimenog vrha (1937 m n/v) i poznatog Vran kamena (1865 m n/v). Boravak na ovom jedinstvenom lokalitetu i u nedavno obnovljenom katunu, prilagođenom za smještaj do 10 osoba, u neposrednoj blizini izvorišta pitke planinske vode, vaš će doživljaj učiniti vrhunskim i nezaboravnim. Preporučuje se pristup iz Fojnice, iz dva pravca: * PRVI PRAVAC: markiranom planinarskom stazom, direktno iz Fojnice, prema vrhu Matorca, do prijevoja Gorevina (za oko 3 h hoda), gdje se staza odvaja i za dodatnih 30 min hoda se stiže do katuna na Golici. * DRUGI PRAVAC: markiranom planinarskom stazom od motela "Brusnica" na Poljani, grebenom planinskog masiva Matorca, do njegovog istoimenog vrha (za oko 1,5 h hoda) i dodatnih 30 min spusta do katuna na Golici! Golica je idealna polazna tačka za pravljenje kraćih i dužih pješačkih tura do planina Zec i Pogorelica, masiva Vitreuše, izvora rijeke Vrbasa, Prokoškog jezera i mnogih vrhova planine Vranice preko 2000 m n/v. |
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com |
![]() Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. |