Rijeka Neretva izvire u podgorini Zelengore,a ulijeva se u Jadransko more širokom deltom kod Ploča (Republika Hrvatska). Ukupna dužina njenog toka je 225 km, a kroz BiH teče dužinom od 203 km. Najveći vodostaji su u aprilu i decembru, a najniži u augustu.
Od izvorišta do ušća Neretva prima veliki broj pritoka, a najveće su: Rama, Rakitnica, Ugrovača, Buna, Bregava, Tihaljina i Trebižat.
Najveći dio sliva Neretve se prostire duboko u teritorij Bosne i Hercegovine, dok su u Hrvatskoj ušće (delta) i dijelovi krškog sliva na desnoj i lijevoj obali rijeke.
Sliv izvora na desnoj obali rijeke srednjeg i donjeg toka rijeke Neretve seže duboko u Dalmatinsku Zagoru i Hercegovinu. Za dinamiku vode i njeno višestruko poniranje i istjecanje na površinu značajne su pojave vodonepropusnih fliških stijena, koje se u obliku izduženih ljusaka prostiru unutar prevladavajućeg dobro vodopropusnog karbonatnog kompleksa. Imotsko polje je najviša stepenica istjecanja u slivu, a slijede Rastočko i Kokoričko polje, te Vrgoračko polje, do konačnog istjecanja na izvorima uz Baćinska jezera, desnu obalu Neretve i području Gradca u priobalju. Na lijevoj obali Neretve su karbonatne stijene visokog krša bez sudjelovanja fliških stijena. Prva fliška barijera prostire se duž obalne zone Dubrovačkog područja. Kontinuitet barijere u priobalju «probijen» je erozijskim procesima na više mjesta, pa se u području od ušća Neretve do Cavtata pojavljuju brojni krški izvori. Na taj način formiran je i najveći krški izvor južne Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najveće krške izvore Dinarida.
Od izvorišta do ušća Neretva prima veliki broj pritoka, a najveće su: Rama, Rakitnica, Ugrovača, Buna, Bregava, Tihaljina i Trebižat.
Najveći dio sliva Neretve se prostire duboko u teritorij Bosne i Hercegovine, dok su u Hrvatskoj ušće (delta) i dijelovi krškog sliva na desnoj i lijevoj obali rijeke.
Sliv izvora na desnoj obali rijeke srednjeg i donjeg toka rijeke Neretve seže duboko u Dalmatinsku Zagoru i Hercegovinu. Za dinamiku vode i njeno višestruko poniranje i istjecanje na površinu značajne su pojave vodonepropusnih fliških stijena, koje se u obliku izduženih ljusaka prostiru unutar prevladavajućeg dobro vodopropusnog karbonatnog kompleksa. Imotsko polje je najviša stepenica istjecanja u slivu, a slijede Rastočko i Kokoričko polje, te Vrgoračko polje, do konačnog istjecanja na izvorima uz Baćinska jezera, desnu obalu Neretve i području Gradca u priobalju. Na lijevoj obali Neretve su karbonatne stijene visokog krša bez sudjelovanja fliških stijena. Prva fliška barijera prostire se duž obalne zone Dubrovačkog područja. Kontinuitet barijere u priobalju «probijen» je erozijskim procesima na više mjesta, pa se u području od ušća Neretve do Cavtata pojavljuju brojni krški izvori. Na taj način formiran je i najveći krški izvor južne Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najveće krške izvore Dinarida.
| Neretva |
Izvire ispod Gredelja, na visini od 1095 m nadmorske visine na padnama planina Zelengore i Lebršnika. Duga je 225 km i utječe u Jadransko more blizu Metkovića i luke Ploče.
Vožnja kajakom po Neretvi počinje od Uloga i Glavatičeva. Tamo se dolazi iz Sarajeva preko Konjica i Boračkog jezera ili iz Mostara preko Nevesinja — Kifinog sela.
Gornji tok Neretve od izvora do mjesta Ulog gotovo je neprolazan. Rijeka je plovna od Uloga ali samo za pneumatične čamce i kajake. Prvi kanjon kojim se probija Neretva nalazi se 4 km nizvodno od Uloga te završava kod Lađarice, a drugi počinje ispod pritoke Bukovice, i završava kod sela Spiljani. Ovi su dijelovi Neretve bogati salmonidnom ribom i privlačni za ribolovce.
Po prirodnim ljepotama i divljoj okolini Neretva je u gornjem i srednjem toku jedna od najinteresantnijih rijeka za sportsko kajakašenje.
Vožnja kajakom po Neretvi počinje od Uloga i Glavatičeva. Tamo se dolazi iz Sarajeva preko Konjica i Boračkog jezera ili iz Mostara preko Nevesinja — Kifinog sela.
Gornji tok Neretve od izvora do mjesta Ulog gotovo je neprolazan. Rijeka je plovna od Uloga ali samo za pneumatične čamce i kajake. Prvi kanjon kojim se probija Neretva nalazi se 4 km nizvodno od Uloga te završava kod Lađarice, a drugi počinje ispod pritoke Bukovice, i završava kod sela Spiljani. Ovi su dijelovi Neretve bogati salmonidnom ribom i privlačni za ribolovce.
Po prirodnim ljepotama i divljoj okolini Neretva je u gornjem i srednjem toku jedna od najinteresantnijih rijeka za sportsko kajakašenje.
Rama je rijeka koja se nalazi u općini Prozor-Rama. Danas je izvor Rame potopljen Ramskim jezerom u blizini sela Varvara, tako da je izvor Rame pod vodom. Godine 1968. napravljeno je Ramsko jezero, koje je dobar dio rijeke potpio. Rijeka teče prema jugoistoku i na tom putu prima pritoke: Baden, Crimu, Dušicu, Gračanicu, Volujak. Izgradnja Ramskog jezera je skratila gornji tok Rame, a dok je donji tok značajno skratilo Jablaničko jezero. Nekad su se u Ramu ulijevale i pritoke: Tršćanski potok i Klekovica. Rijeka Rama je jedna od najvećih pritoka Neretve u koju se ulijeva nekoliko kilometara prije Jablanice.
Ugrovača je rijeka u Bosni i Hercegovini. Teče kroz Rakitno polje koje povremeno plavi. Protječe i kroz kanjon ►Brine. U Širokom Brijegu se ulijeva u rijeku ►Lišticu koja je ponornica. Lištica protječe kroz Mostarsko blato, ponire na kraju polja, kod mjesta Polog, te ponovno izvire kao ►Jasenica u dolini Neretve. Zbog nedovoljnog kapaciteta ponora Lištica je često plavila područje Mostarskog blata.
Široki Brijeg se za vrijeme bivše Jugoslavije zvao Lištica, prema ovoj rijeci.
|
#mediaviewer/File:Ramska_prehrada_s_desitkami_ostruvku_a_zalivu.jpg)
#mediaviewer/File:Li%C5%A1tica_river04563.JPG)
Sliv Trebišnjice se nalazi u najkrševitijem i najkišovitijem dijelu BIH i CG, zbog čega ima specifične hidrografsko-hidrološke karakteristike. Njeni izvori su potopljeni kod Bileće. Dužina Trebišnjice iznosi 96.5 km i najvećim dijelom tekla je kroz Popovo polje u kojem se gubila kroz ponore. Njene vode se podzemno razilaze prema Neretvi, Hutovu blatu i Jadranskom moru.
Slivu prirodno pripadaju i brojni priobalni izvori Dubrovačkog primorja, jer su podzemno povezani s ponornim zonama rijeke Trebišnjice. Naime, na lijevoj obali donjeg toka rijeke Neretve su karbonatne stijene visokog krša bez sudjelovanja fliških stijena. Prva fliška barijera prostire se duž obalne zone Dubrovačkog područja. Kontinuitet barijere u priobalju «probijen» je erozijskim procesima na više mjesta, pa se u području od ušća Neretve do Cavtata pojavljuju brojni krški izvori. Na taj način formiran je i najveći krški izvor južne Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najveće krške izvore Dinarida.
Trebišnjica je jedna od najdužih ponornica u Evropi. Površina njenog sliva iznosi 2720 km2, sa oticajem od 50 m3/s. Osim ponora u njenom se koritu javljaju i estavele, te izvori potajnica. Njeni izvori kod Gataĉkog polja su potopljeni, a to su bila izdašna vrela. Do Lastve teĉe u smjeru sjever-jug uskom klisurom, a od Lastve prema Hutovom blatu mijenja pravac kretanja u usporedni i dinarski.
Slivu prirodno pripadaju i brojni priobalni izvori Dubrovačkog primorja, jer su podzemno povezani s ponornim zonama rijeke Trebišnjice. Naime, na lijevoj obali donjeg toka rijeke Neretve su karbonatne stijene visokog krša bez sudjelovanja fliških stijena. Prva fliška barijera prostire se duž obalne zone Dubrovačkog područja. Kontinuitet barijere u priobalju «probijen» je erozijskim procesima na više mjesta, pa se u području od ušća Neretve do Cavtata pojavljuju brojni krški izvori. Na taj način formiran je i najveći krški izvor južne Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najveće krške izvore Dinarida.
Trebišnjica je jedna od najdužih ponornica u Evropi. Površina njenog sliva iznosi 2720 km2, sa oticajem od 50 m3/s. Osim ponora u njenom se koritu javljaju i estavele, te izvori potajnica. Njeni izvori kod Gataĉkog polja su potopljeni, a to su bila izdašna vrela. Do Lastve teĉe u smjeru sjever-jug uskom klisurom, a od Lastve prema Hutovom blatu mijenja pravac kretanja u usporedni i dinarski.
Ljuta je rijeka ponornica u Konavlima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Jedna je od brojnih rijeka koja izvire kao dio Trebišnjice, rijeke ponornice koja ponire u Popovom polju u dubrovačkom zaleđu. Izvor rijeke Ljute se nalazi u Konavoskim brdima, nedaleko od istoimenog sela Ljuta. U Konavoskom polju se spaja s rječicom ►Konavočicom te u istom i ponire. Ljuta je s Konavoskim dvorima zaštićeni krajolik Republike Hrvatske. Dolaskom u okvire Dubrovačke Republike, u Konavlima se na rijeci Ljutoj 1427. godine zatječu četiri mlina. Zbog opskrbe velikog broja pomoraca na svojim trgovačkim brodovima, kao i zbog potreba nastalih povećanjem broja stanovnika, Republika već početkom 16. stoljeća gotovo utrostručuje broj mlinova za žitarice. Mlinovi su u vlasništvu države i daju se pod određenim uvjetima u zakup. Nakon pada Dubrovačke Republike postaju privatno vlasništvo. U drugoj polovini 19. stoljeća grade se mlinovi za mljevenje maslina na vodeni pogon. Povećava se i broj stupa za tkanine. Sto godina kasnije, i prije tehnološke zastare, zbog nedostatka sirovina, mlinovi jedan za drugim prestaju raditi. |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. (obavezna je samo rubrika ´vaši prilozi´ ili ´vaši komentari´) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
|
|
