Neretva

Rijeka Neretva od izvora na 1227 metara nadmorske visine sa zapadne strane sedla Gredelj – planina  Jabuka (dio Zelengore), teče kroz Borač u kojem je i selo Ulog. U Borču je dolina ižlijebljena, dubine 500 do 600 metara, nema većih pritoka zbog relativno malog slivnog područja.

---

​RIJEKE DINARSKOG GORJA > RIJEKE JADRANSKOG SLIVA > Hercegovački slivovi

Hercegovački slivovi

SLIV RIJEKE NERETVE

SLIV RIJEKE TREBIŠNJICE

SLIV RIJEKE NERETVE

---

Neretva

Rijeka Neretva izvire u Bosni i Hercegovini, ispod Gredelja, na visini od 1095 m nadmorske visine u podgorini Zelengore, a ulijeva se u Jadransko more širokom deltom kod Ploča (Republika Hrvatska). Ukupna dužina njenog toka je 225 km, a kroz BiH teče dužinom od 203 km. Najveći vodostaji su u aprilu i decembru, a najniži u augustu.
​
Od izvorišta do ušća Neretva prima veliki broj pritoka, a najveće su: Rama, Rakitnica, Ugrovača, Buna, Bregava, Tihaljina i Trebižat.

Najveći dio sliva Neretve se prostire duboko u teritorij Bosne i Hercegovine, dok su u Hrvatskoj ušće (delta) i dijelovi krškog sliva na desnoj i lijevoj obali rijeke. 
Sliv izvora na desnoj obali rijeke srednjeg i donjeg toka rijeke Neretve seže duboko u Dalmatinsku Zagoru i Hercegovinu. Za dinamiku vode i njeno višestruko poniranje i istjecanje na površinu značajne su pojave vodonepropusnih fliških stijena, koje se u obliku izduženih ljusaka prostiru unutar prevladavajućeg dobro vodopropusnog karbonatnog kompleksa. Imotsko polje je najviša stepenica istjecanja u slivu, a slijede Rastočko i Kokoričko polje, te Vrgoračko polje, do konačnog istjecanja na izvorima uz Baćinska jezera, desnu obalu Neretve i području Gradca u priobalju. Na lijevoj obali Neretve su karbonatne stijene visokog krša bez sudjelovanja fliških stijena. Prva fliška barijera prostire se duž obalne zone Dubrovačkog područja. Kontinuitet barijere u priobalju «probijen» je erozijskim procesima na više mjesta, pa se u području od ušća Neretve do Cavtata pojavljuju brojni krški izvori. Na taj način formiran je i najveći krški izvor južne Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najveće krške izvore Dinarida. 

PREUZMI BROŠURU

Izvorišno područje Neretve. Izvorište Neretve nalazi se na području Čemerna koje je vododjelnica između Jadranskog i Crnomorskog sliva. Na širem području Čemerna nalaze se također i izvorišta Sutjeske, pritoke Drine, i Vrbe čije vode podzemnim putem (jezero Klinje, Mušnica, Fatnička rijeka) otječu u sliv rijeke Trebišnjice. Izvorište Neretve naazi se na 1227 m n.v. sa zapadne strane sedla Gredelj – planine Jabuka, a više manjih izvora i potočića čine izvorišnu čelenku Neretve.

Gornji tok Neretve. Gornji tok Neretve, odnosno Gornja Neretva svojim tokom u pravcu jugoistok-sjeverozapad upravo se podudara s pravcem planinskog masiva Dinarida. U neposrednom okruženju rijeke nalaze se planine Zelengora i Čemerno u izvorišnom dijelu, Visočica, Treskavica i Bjelašnica sa sjeverne, te Crvanj i Prenj s južne, odnosno jugozapadne strane vodotoka.
Od svog izvora pod Gredeljom Neretva teče kroz područje Borač u kome je i mjesto Ulog. U Borču je dolina ižlebljena i duboka je 500 do 600 metara. Ovaj dio toka Neretve karakterizira nedostatak većih pritoka zbog relativno malog slivnog područja. Ispod Uloga, točnije od ušća lijeve pritoke Jezernice rasjed se ne poklapa s dolinom Neretve koja sjevernije teče velikom okukom gdje joj je dolina udubjenaa u vapnencu i gdje odstupa od svog pravca JI – SZ. Ovdje Neretva nije upotrijebila uzdužni rasjed i dolina joj je čisto erozivna. Korito je izdubljeno u vapnencu, a dubina doline doseže i do 800 m. Ispod prijevoja Obaj vodotok Neretve ponovno se vraća u rasjed i pravac JI-SZ. 

Rijeka Neretva od izvora na 1227 metara nadmorske visine sa zapadne strane sedla Gredelj – planina Jabuka (dio Zelengore), teče kroz Borač u kojem je i selo Ulog. U Borču je dolina ižlijebljena, dubine 500 do 600 metara, nema većih pritoka zbog relativno malog slivnog područja.

MTB: Od izvora do ušća Neretve 1. dio (gornji tok)
Autor: Sarafanje Datum objave: 27.6.2022.
Opis. Prvi dio avanture bajkovima od izvora do ušća rijeke Neretve. Krećemo zorom iz Čemernog. Nakon par kilometara dolazimo na izvor Neretve, kratko se slikamo i nastavljamo na dug put. Par kilometara of izvora se odvajamo u kanjon Borak. Sljedećih četrdesetak kilometara vozimo kroz kanjon, prolazeći pored brojnih pritoka Neretve (na par mjesta dolazimo i do Neretve), ali uglavnom se vozi pored Neretve, a ne vidi se. Nakon par sati, dolazimo u Ulog, gdje pravimo prvu veću pauzu za kafu i osvježavanje. Dalje nastavljamo putem za Kalinovik. Stajemo na vidikovcu iznad mjesta gdje se planira izgradnja hidroelektrane Ulog. Od vidikovca se uključujemo na asfaltiranu cestu, i prolazeći kroz sela Nedavići, Kovači i Obalj, dolazimo do raskrsnice, gdje se odvajamo za Hotovlje. Ubrzo nestaje asfalta i opet smo na makadamu. Spuštamo se do prvog mosta, gdje nas dočekuje auto pratnje. Od ekipe saznajemo da se autom ne može dalje i da je navodno put propao. Dalje od Hotovlja se sve više i više kvari cesta, ali ništa što se bajkom ne može.. Taman kad smo se ponadali da smo prošli najgori dio, dolazimo do bukvalno rupe. Rijeka Lepernica je odnijela cestu (ili most). Sreća, Mario je imao 5m užeta, te smo tako uspjeli spustiti i izvući bicikla iz rupe. Dolazimo do drugog mosta. Taj most se od 1995 do 2000g nalazio na mjestu sadašnjeg mosta Musala (Titovog mosta), koji je izmješten na ovu lokaciju. Od sela Dindo nas čeka uspon, koji možda nagibom i nije previše težak, ali sunce i nedostatak unosa hrane u toku vožnje je učinio svoje, te se do na Bjelimiće i sela Argud jedva nekako dovlačim. Od Arguda ima još malo uspona, ali to je već lakše išlo kad sam znao da je spust blizu. Od Bjelimića se spuštam u Lađanicu, na jednoj krivini sam pogrešno procijenio brzinu, a pored puta nije bilo saobračajnih znakova za jaku krivinu, te me zamalo kamion nije pokupio. U Glavatičevu napokon dolazim do prve prodavnice, gdje kupujem najveći sendvič. Kada se skupila čitava ekipa, dobijamo opciju da prespavamo u Glavatičevu, što smo se odlučili da nam je bolja opcija, s obzirom da smo već bili blizu izmaka snage, a ostala su nam još 2 velika uspona do Konjica i za planiranim vremenom smo kasnili 1 sat vremena, tako da bi nas mrak uhvatio.. Tu se završava prvi dan naše avanture.. Ubrzo dolazi i drugi dio. Detalje rute možete naći na sljedećem linku:   / strava   GPX trek: https://drive.google.com/file/d/1J9hW... Pratite nas i na Facebooku:   / sarafanje   Instagram:   / sarafanje   Poglavlja: 0:00 Polazak Čemerno 1:17 izvor Neretve 2:12 kanjon Borač 12:37 Ulog (snimci dronom) 14:40 nastavak puta do vidikovca (iznad HE Ulog) 15:44 snimci dronom s vidikovca 17:24 Obalj - raskrsnica za Hotovlje 20:06 od raskrsnice do Hotovlja 23:27 Hotovlje do odrona (užasna cesta) 30:11 situacija 36:13 od rupe do Arguda 39:37 Argud - Odžaci 41:08 spust s Bjelimića 43:28 zamalo sudar 44:01 spajanje s Neretvom 44:34 Lađanica i Glavatičevo 46:34 relive i završni ekran

Aktivnosti na vodi. Mogučnost vožnje kajakom po Neretvi počinje nizvodno od Uloga i Glavatičeva. Tamo se dolazi iz Sarajeva preko Konjica i Boračkog jezera ili iz Mostara preko Nevesinja — Kifinog sela.
Gornji tok Neretve od izvora do mjesta Ulog gotovo je neprolazan. Rijeka je plovna od Uloga, ali samo za pneumatične čamce i kajake. Prvi kanjon kojim se probija Neretva nalazi se 4 km nizvodno od Uloga te završava kod Lađarice, a drugi počinje ispod pritoke Bukovice, i završava kod sela Spiljani. Ovi su dijelovi Neretve bogati salmonidnom ribom i privlačni za ribolovce. Po prirodnim ljepotama i divljoj okolini Neretva je u gornjem i sred­njem toku jedna od najinteresantnijih rijeka za sportsko kajakašenje.

Pogled od Babine gomile na Rujnici prema ušću rijeke Neretve u more

Pogled s vrha Marin vijenac na južna predgrađa Metkovića i dijelove Kule Norinske, u dolini Neretve

Rijeka Neretva prije potapljanja izgradnjom hidroelektrane

Prirodne ljepote Bosne i Hercegovine - Rijeka Neretva
Objavio: Ptice Forum Datum objave: 6.6.2017.
Autor: Al Jazeera Balkans Datum objave: 6.3.2017.
Opis. Rijeke su svjedočanstvo o vremenu, o znamenitim ljudima i važnim događajima. U prvoj priči govorimo o legendama i tradiciji, o aktualnom vremenu i historijskim činjenicama. Pričamo o Neretvi, o rijeci lijepoj poput uspomene i tajanstvenoj kao ribarska narav. Pored nje su građeni putevi i tvornice, vođeni ratovi i podizani mostovi, mijenjala se historija. Upamtila je ilirska plemena, Kelte i Rimljane. Neki, poput Meksikanca Roberta Salinasa Pricea, tvrdili su da je na Neretvi bila antička Troja. Skoro cijelim njenim tokom izmiješani su katolički, islamski i pravoslavni simboli, vjerska znamenja i narodni običaji. Izmjenjuju se s tragovima ilirske i rimske civilizacije, sa ostacima bogumilskih obilježja i spomenicima osmanske kulture. Autor je Fahrudin Bečić, saradnik Jakov Avram, snimatelj Jorde Angelović, montažer Sanin Džafo.

Saga o Neretvi - Dokumentarna trilogija - ČAROBNI JUG (1. dio)
Autor: dolina neretve Datum objave: 11.2.2017.
Opis. Čarobni jug prvi je dio neretvanske trilogije Saga o Neretvi. Film donosi priču o kraju oko Neretve od Ušća do Mostara, sa fokusom na Metković. Vlatko Filipović (rođen u Hutovu) ugledni je hrvatski dokumantarist, reditelj i scenarist. Snimio je četri igrana filma te više od 40 dokumentarnih i kratkometražnih filmova. Jedan je od začetnika čuvene Sarajevske škole dokumentarnog filma, dobitnik je dvije Zlatne arene te drugih brojnih nagrada doma i u inozemstvu.People mentioned

Saga o Neretvi - Dokumentarna trilogija - PEČAT VREMENA (2. dio)
Autor: dolina neretve Datum objave: 11.2.2017.
Opis. Vlatko Filipović: od 2000. do 2004. priprema, snima i slaže neretvansku trilogiju Saga o Neretvi: “Čarobni jug”, “Pečat vremena” i “Agonija zelene rijeke”. Vlatko Filipović rođen je 11. ožujka 1936. U obitelji otpravnika vlakova male postaje neka dašnje željezničke pruge Dubrovnik - Sarajevo. Postaja je bila Hutovo, sada selo općine Neum. Po ocu podrijetlom je iz Ravnog – selo Turkovići, po majci iz Čitluka – selo Tepčići. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a Filozofski fakultet – skupina jugoslavenskih književnosti u Sarajevu.

Saga o Neretvi - Dokumentarna trilogija - AGONIJA ZELENE RIJEKE (3. dio)
Autor: dolina neretve Datum objave: 13.2.2017.
Opis. Bila je trilogija koja se zvala ‘Agonija zelene rijeke’. Riječ je o Neretvi. Već sam bio star kad sam to shvatio: u njezinom sam se slivu rodio, u njoj se topio, uz nju ljubav vodio, s njom živio, o njoj filmove snimao i tražim da me pokopaju u njezinom vodotoku, tamo gdje sam se rodio.

Maraton Lađa.
Neretvanski Maraton lađa amaterska je sportska utrka tradicionalnih veslačkih brodica na 22,5 kilometarskoj ruti niz Neretvu od Metkovića, preko Opuzena, do Ploča. Smatra se najvećim maritmnim sportskim događajem kojeg posjeti do 50 000 posjetitelja svake godine. ​Održava se posljednje subote u kolovozu.

PROČITAJ VIŠE
KLARIĆ, Monika: Maraton lađa kao nematerijalno kulturno dobro. Diplomski rad. Sveučilište u Zadru, Odjel za etnologiju i antropologiju. Zadar, 2019. (PDF)

Rivalstvo sto nas veze - Maraton ladja na Neretvi
Datum objave: 1.1.2019. Autor: RA Jerkovac
Opis: Lađe, posebni, lokalno prepoznatljivi plitki i široki transportni čamci dio su tradicije doline Neretve, do čijeg je zamiranja s vremenom dovela melioracija i izgradnjom cesta intenzivirana uporaba automobila. No, 1998. g. pokrenut je maraton lađa – veslačka utrka od 22 km od Metkovića do Ploča – koji je među Neretvane vratio interes za ovo tradicijsko plovilo. Međutim, i stari – gotovo da možemo reći tradicijski – antagonizmi između pojedinih susjednih mjesta također se javljaju i, štoviše, pojačavaju kada, par mjeseci uoči maratona, ekipe počnu trenirati. Tada krene “špijunaža” i “kontrašpijunaža”, jer važno je znati što protivnik radi. Krenu i priče jednog mjesta o drugom, koje su tijekom svih tih godina održavanja ove utrke već prerasle u legende. No, to je rivalstvo dio sveukupnosti pojava i efekata maratona i dio njegovog šarma u kojem Neretljani, zapravo, uživaju, i zbog kojeg je neretvanska lađa ponovo našla svoje mjesto pod suncem. Film „Rivalstvo što nas veže“ dokumentarac je napravljen u maniri sportskog TV prijenosa koji prati sam tijek ove utrke od Metkovića do Ploča. Sve ostale priče, koje oslikavaju ozračje u kojem dolina Neretve živi uoči maratona tijekom njegovih priprema, protkane su kroz „prijenos“ kao TV prilozi. Uvjerljivosti ovdje fingirane TV forme svakako pridonosi i pojavljivanje prekaljenog sportskog urednika i novinara HTV-a, Bože Sušeca, u ulozi TV komentatora. Redatelj: IVO KUZMANIĆ Scenaristi: IVO KUZMANIĆ & ALEKSEJ PAVLOVSKY Snimatelji: BRANKO CAHUN (glavni snimatelj), PERO ŠTRBE, JURE JERKOVIĆ, DRAGAN TOMIĆ, ZVONKO CONJAR, IVO KUZMANIĆ, podvodni snimatelj TONČI NAJEV montažeri: IVICA GOLIK, IGOR KOŽIĆ, SINIŠA BERSTVOŠEK, MLADEN RADAKOVIĆ Narator: BOŽO SUŠEC Urednik i autor teksta: ALEKSEJ PAVLOVSKY

Crna rika kod Čeveljuše
Crna rika je rječica u Neretvanskoj dolini, rukavac rijeke Neretve koji prolazi kroz naselje Rogotin i nastavlja prema Pločama. Kanalom je spojena s jezerom Vlaška.  Posljednja je dionica tradicionalne utrke  Maraton lađa. Na horizontu dominira masiv planine Žabe.

DESANKA - RASTOKA
Jezero Desne < Desanka

CRNA RIKA
 

MALA NERETVA
Neretva > Mala Neretva (L)

Pogled s brda Rkalovac iznad Opuzena na račvanje Male Neretve (lijevo) od matice Neretve (desno)

REČINA
Mala Neretva < Rečina (L)

PRUNJAK
Mala Neretva < Pruljak (L)

CRNA RIJEKA - Jezero Kuti
Mala Neretva < Prunjak < Crna rijeka (L)

MISLINA
Mala Neretva < Crna rijeka / Prunjak < Mislina

Špile uz rječicu Mislinu

Bijeli vir (izvor i jezero)

Položaj. ​Izvor Bijeli Vir nalazi se u mjestu Bijeli Vir, oko 7 km udaljenom od grada Metkovića. Nakon ulaska u selo skreće se desno te se nakon 2 km dolazi do jezera u kojem se nalazi izvor. Iz izvora otječe rječica Mislina.
Opis. ​Cijelo jezero je dugačko 70 m i široko 30 m. Voda dotiče iz nekoliko većih i mnoštvo manjih pukotina u dnu jezera. Na mjestima izviranja dno je golo i prekriveno sedimentom dok su ostali dijelovi dna prekriveni vodenom vegetacijom. Na 9,8 m dubine nalazi se ulaz u jamu. Jama je duboka 7,2 m do mjesta do kojeg se može zaroniti s horiz. duljinom od 4 m. U jami su stijene čiste bez sedimenta što upućuje da je tok iz jame u prostor jezera dovoljno jak da sprječava taloženje sedimenta u jami. Stijene su potpuno isprane, uglačane, glatkih bridova. Jama završava na dubini od 17 metara sa dva uska kanala, neprolazna za čovjeka. Tijekom istraživanja 2014. godine osim sitnih riba, na njima nije uočena fauna.
IZVOR  GRUPA AUTORA: Studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu HE OMBLA Knjiga 3. Bioraznolikost špiljskih objekata na širem području zahvata. Zagreb, 2015. (PDF)

Okolica sela Medovina; pogled na rijeku Mislinu i planinu Rujnicu na horizontu

Iz Bijelog Vira istječe rječica Mislina.

Položaj Bijelog Vira u brdskoj uvali između brda Borut i padina Male Žabe

Bijeli Vir

POLOGOŠA
Mala Neretva < Crna rijeka / Prunjak < Mislina < Pologoša (D)

Pologoša je polje zapadno od sela Glušci, kojime teče istoimena rječica. Pòlogoša je vrsta ribarske mreže. Također se selo Glušci u starijim dokumentima nazivalo Pologoša po toj rječici (u povijesnim izvorima zabilježenoj i pod imenom Nemanjica) koja teče od Glušaca prema Bijelome Viru i utječe u lateralni kanal koji od ruba Metkovića vodi u Kuti.

Polje Pologoša
Na suprotnoj strani su obronci brda Borut a u pozadini su vrhovi Male Žabe

Poplave. Položaj Glušaca je takav da im je u zaleđu Popovo polje, a okruženi su brdima s kojih se oborinske vode slijevaju prema polju Pologoša iz kojega voda otječe u lateralni kanal koji od Metkovića vodi ka Kuti.
U vrijeme visokih voda prorade ovi izvori povezani s Popovim poljem, te voda plavi polje Pologoše i također i cestu prema Glušcima, a ponekad i cestu između Dubravice i Bijeloga Vira.

Pogled na polje Pologušu iz smjera istoka
Izvor: Google Earth, 2021.

Dešenj, detalj stare topografske karte izvornog mjerila 1:25.000

Izvori u Glušcima

U Glušcima se u neposrednoj blizini nalaze tri izvora pa se stoga ovo područje može nazvati i izvorištem. Izvori su Gornji, Donji i Čatrnja. Tijekom istraživanja 2014. godine jedino u Gornjem izvoru je skupljena podzemna fauna. U Čatrnji su viđene cjevčice Marifugia na stijeni.

Gornji izvor. ​Opis. Gornji izvor se nalazi u selu, pored korita kojim teče voda za vrijeme jakih kiša (u blizini crkvice). ​Gornji izvor je uska jama duboka 2 m, s ulazom u stijeni dimenzija 1x1,5 m. Od ulaza do dna (nasuprot ulazu označenom na topografskom nacrtu) nalazi se rasjedna ploha duž koje je izvor nastao. Strana ulaza nasuprot rasjedne plohe je betonirana. U nastavku smjera te rasjedne plohe nalaze se još dva izvora (Donji i Čatrnja). Od ulaza se dno stepenasto spušta do jezerca koje završava u pukotini neprolaznoj za čovjeka. Voda je bistra te ju lokalno stanovništvo koristi za piće. Dubina vode je 60 cm. Tehnički podaci. Duljina: 3,3 m, dubina: 2,0 m, vertikalna razlika: 2,0 m, obujam: 4,5 m3. 
​IZVOR  GRUPA AUTORA: Studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu HE OMBLA Knjiga 3. Bioraznolikost špiljskih objekata na širem području zahvata. Zagreb, 2015. (PDF)

​Bijeli Vir Pologoša poplava
Datum objave: 10.12.2020. Autor: LIKEmetkovic
Opis: Cesta preko Plogoše (Bijeli Vir) je poplavljena od 9. prosinca 2020. uslijed velikih oborina i dotoka vode iz zaleđa.

Otvor Donjeg izvora u Glušcima

Glušci, suho korito ljeti

STARA RIJEKA (stari rukavac Neretve)
​Neretva < Stara rijeka (L)

NORIN (NORINO)
Neretva < Norin (D)

Rijeka Norin, lokalno zvana i Norilj, a na starim kartama i Norino, cijelom svojom dužinom ok oko 10 km teče širim područjem grada Metkovića, te predstavlja dio njegove administrativne granice s općinom Kula Norinska na zapadu. Izvire u malom izvorskom jezeru u metkovskom prigradskom naselju Prud na prijelazu krša u močvarno područje  delte Neretve, a u rijeku Neretvu se ulijeva nedaleko naselja Kula Norinska. Rijeka je toliko obilata vodom da je cijelim svojim tokom čitavu godinu plovna barkama od dvije do tri tone, a iz izvora Norina vodom se opskrbljuje i suvremeni regionalni vodovod "Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet". Samome vrelu, koje se nalazi pod konobom "Vrilo", više se ne može prići jer je ograđeno u cilju zaštite ovog vodopriprednog područja.
Ime Norin je ilirskog podrijetla. On je protjecao kroz antičku Naronu po kojemu je taj grad i dobio ime. Iako je rimska Narona nestala, ime Norin sačuvalo se do danas. Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Norin potječe iz 1397. godine: "alo poreco de Norin".
Smatra se da je u antičko doba tijek Norina morao biti drugačiji. To je uočljivo u njegovu koritu u kojem leže krupni ostaci zidina Narone, koji se jasno vide prilikom vožnje pojedinim njegovim dijelovima. Norin se vjerojatno nekoć ulijevao u Neretvu već poviše Narone, bliže današnjem Metkoviću, i tek je kasnije zauzeo sadašnje korito, jedno napušteno krilo Neretve.
Prema rijeci Norin ime nosi utvrda Kula Norinska, a prema utvrdi naselje i općina Kula Norinska.
U rijeci Norin poznat je lov na žabe i jegulje, posebice je bogat jesenski lov kad jegulja putuje u more. Norinom su oduvijek plovili stari pučki čamci: neretvanske trupice i lađe. Svaka obitelj nastanjena uz Norin imala je trupicu, a gdje se zemlja više obrađivala ili čuvala stoka, i lađu.
Norin je danas početna točka brojnih izletničkih programa i foto-safarija kojima se posebno naglašava ljepota i vrijednost Norina je u čistoći njegove vode i raskoši prirodnih bioraznolikosti koje treba očuvati, zaštititi izvornu prirodu i iskonsku ljepotu, uz obilazak arheoloških lokaliteta i kulturno povijesnih znamenitosti.

IZVOR  Norin. Wikipedija (hr)

Pogled s mosta u Vidu (Vidonjski most) na tok rijeke Norin (uzvodno)
U pozadini je pobrđe Mitruše u Hercegovini.

Stara trupica na obali Norina

Rijeka Norin

Prud, izletnički brodovi u blizini izvora rijeke Norin

Izletnički brodovi u blizini izvora rijeke Norin

KRUPA
Neretva < Krupa (L) / Svitavsko jezero < Deransko jezero

ŠKRKA
Neretva < Krupa < Škrka (D)

JELIM
Neretva < Krupa < Jelim (D)

ORAH
Neretva < Krupa < Deransko jezero < Orah 

TREBIŽAT-MLADE-TIHALJINA-MATICA-VRLJIKA-SUVAJA-BRINA-RIČINA-CULUŠA 
Neretva < Trebižat (D)

Trebižat je rijeka u Hercegovini, na jugu Bosne i Hercegovine. Najveća je pritoka Neretve kad se uzme u obzir čitav tok ove rijeke, koja izvire i ponire više puta, zbog čega ima nekoliko imena. U općini Ljubuški Trebižat stvara dva atraktivna čuda prirode: slapove Kravice i  Koćušu. Od izvora u Peć-Mlinima u blizini Ljubuškog do ušća u Neretvu u selu Struge Trebižat je dug 51,3 km i s riječnim slivom površine blizu 646 km². Ova rijeka ima čak devet imena: Culuša – Ričina – Brina – Suvaja (Posušje) – Matica – Vrlika (Imotski) – Tihaljina – Mlade – Trebižat (Ljubuški).
​Trebižat počinje od jakog kraškog vrela, iz pećine u podnožju planine Jagodnice, što je nastavak podzemnog toka Vrljike. Teče iz Imotskog polja i nastavlja od Posušja  (Tribistovo, kota 903) prema jugoistoku duž vapnenačkog riječnog korita i teče pod imenom ►Tihaljina do sela Klobuk. Dolaskom u Ljubuško polje postaje ►Mlade, uz djelomično postavljene nasipe kraj plitkih korita. Po izlasku iz područja Ljubuškog dobija ime ►Trebižat i teče duž korita uklesanog duboko u krško tlo formirajući velike kanale i vodopade na svom putu. Kod mjesta Studenci stvara se slap Kravice, visine 30-ak metara.
Trebižat ima samo četiri pritoke: ►Studenčicu, ►Vriošticu, ►Parilo i ►Brzu vodu. Pred samo ušće odvaja se u više kanala formirajući više ušća. Glavni kanal Trebižata ulijeva se u Neretvu u selu Struge kod Čapljine. Trebižat nema kamenite obale niti je kamenje zastupljeno u njemu. Uz tok ove rijeke raste mnogo ljekovitog bilja. Jedna je od rijeka u Bosni i Hercegovini koje imaju najbogatiju floru. Od riba najviše ima jegulje, a tu su i riječni rakovi, endemska riba te jadranski losos, riječne  školjke.
Korita krških rijeka, kakva je Trebižat, izuzetno su porozna i često dolazi do odlijevanja vode, što je razlog zašto neki dijelovi tih rijeka teku pod zemljom. Priliv vode u Trebižat nestabilan je i varira u toku godine od suhog korita do poplava na susjednim poljoprivrednim poljima.
Nasipi i umjetne brane odmah iznad okolnog zemljišta podignuti su sa svrhom da preusmjere ili spriječe poplave pored ove rijeke.

STUDENČICA

VRIOŠTICA

PARILO

BRZA VODA

MLADE
Neretva < Trebižat <  Mlade 

Mlade je jedan od naziva rijeke Trebižat u Hercegovini, (BiH). Naziv se rabi na potezu Vitina - Veljaci. Rijeka Mlade stvorila je na svojem toku slap Koćušu u Veljacima. Nakon što iziđe iz ravnice riječna matica tamo nailazi na prepreke - čvrste vapnenačke stijene - te se obrušava s visine 10 - 12 metara na širini od 30 metara. Ovaj slap nema većih oscilacija u količinama vode tijekom godine poput slapa Kravice. U blizini slapa su mlinovi i stupe, od kojih neki i danas rade.

TIHALJINA
Neretva < Trebižat < Mlade <  Tihaljina

MATICA
​Neretva < Trebižat < Mlade <  Tihaljina < Matica

VRLJIKA
Neretva < Trebižat < Mlade <  Tihaljina < Matica < Vrljika

Vrljika je krška rijeka ponornica u Imotsko-bekijskom polju. Izvire iz pet izvorišta smještenih na granici općine Proložac i grada Imotskog. To su Vučja Draga, Dva oka, Utopišće, Jauk i Opačac (najveći). Protječe kroz Imotsko polje kojim putem mijenja ime u Matica (od mjesta Zmijavci) i ponire na rubu Bekijskog polja – Šajinovac u Drinovcima, BiH. Duga je 20 km, a površina porječja iznosi 365 km2. Ponovo izvire kao Tihaljina u Peć Mlinima te nastavlja prema rijeci Neretvi kao Trebižat.
Vrela. Rijeka Vrljika ima više manjih i većih stalnih izvora. Najpoznatija i najizdašnija vrela su: Jezera Dva oka, Utopišće, Jauk te Opačac iz kojeg se područje Imotske krajine opskrbljuje pitkom vodom. Postoje i povremena vrela koja se aktiviraju za velikih oborina – potočić Čečuk i Draga.
Flora i fauna. Zbog izolacije od drugih vodotoka u njoj se razvilo više endemičnih vrsta riba. U gornjem toku rijeke se može naći jedinstvena mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris). U rijeci živi autohtoni riječni rak (Astacus astacus), a uz rijeku obitava mnogo vrsta ptica. U njenim pritocima žive jestive riječne žabe koje su na cijeni kao poseban gurmanski specijalitet. U njenom donjem toku zimi se okupljaju divlje patke i guske na svom preletu prema moru.
Dio Vrljike od izvora te obalni pojas do mosta na Perinuši, na pola četvorna kilometra, je 1971. godine proglašen Posebnim ihtiološkim rezervatom. Iako po opsegu malen, rezervat se odlikuje visokom kvalitetom vode, a ihtiološki je vrlo zanimljiv u europskim razmjerima.
Turizam. U posljednjih nekoliko godina, postala je i staza za kajak i kanu, a uz njene obale se može vidjeti i velik broj rekreativaca.
IZVOR  Vrljika. Wikipedija (hr)

SUVAJA
Neretva < Trebižat < Mlade <  Tihaljina < Matica < Vrljika < Suvaja  

Suvaja je rječica u Hrvatskoj. Teče iz akumulacijskog jezera Ričice kod Imotskog, a protječe dubokim kanjonom "Badnjevice" i kroz Donji Proložac. Korito Suvaje je premošćemo rimskim mostom koji se nalazi u centru mjesta uz istoimeno igralište Šarampov. Za vrijeme Austro-Ugarske korito je uređeno na način da su izgrađene kaskade, tzv. Mostine i obzidane obale. Daljnji tok Suvaje se nastavlja na melioracijski natapni projekt Imotskog polja. Za napomenuti je da Suvaja ne teče stalno otkad je 1980-tih godina izgrađeno akumulacijsko jezero i brana uzvodno u mjestu Ričice, te se danas kontroliranim ispuštanjem vode iz akumulacije utječe na količinu protoka vode u Suvaji.

IZVOR  Suvaja (Imotsko polje). Wikipedija (hr)

VRBICA
Neretva < Trebižat < Mlade <  Tihaljina < Matica < Vrljika < Suvaja < Ričina < Vrbica (D)

Vrbica je rječica u Hrvatskoj u Imotskom polju. Duga je 3,8 km. Izvire u blizini naselja Ričice, konkretno malih sela Lažete, Sičenice i Tavre, koja su dijelovi Ričica. Ulijeva se u akumulacijsko jezero Ričice.

RIČINA (Posuška Brina)
Neretva < Trebižat < Mlade <  Tihaljina < Matica < Vrljika < Suvaja < Ričina < Jezero Ričice < Ričina

Ričina je rijeka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Duga je 27,6 km, od toga 5,5 km u Hrvatskoj i 22,1 km u Bosni i Hercegovini. Izvire u jezeru Tribistovo i planini Oštrc. Ulijeva se u jezero Ričice.
U Bosni i Hercegovini prolazi kroz naselja Tribistovo, Posušje, Čitluk, Vinjani, Vir i Podbila. U Hrvatskoj protječe kroz naselja Gornji Vinjani i Ričice.

Beautiful Ricina Canyon - A Stunning hiking trail
Autor: Sarafanje Datum objave: 30.1.2023.
Opis. Video prolaska kroz kanjon rijeke Ričine ili drugog naziva Posuška Brina. Kanjon povezuje naselje Ričinu, koje se nalazi na oko 1 km zapado od Posušja, s Tribistovom, selom u sjevernom dijelu općine Posušje. Prelijepa tura sa raznolikom stazom, uz fenomenalne prizore. Inače ova staza je probijena prilikom izgradnje starog vodovoda 60-tih godina prošlog stoljeća. Prvobitno smo imali u planu da dođemo do jezera Tribistovo (gdje i izvire rijeka Ričina), te se vratimo novom stazom koja je probijena tokom izgradnje novog vodovoda 90-tih godina. Na žalost pred kraj kanjona smo naišli na odron koji je otkinuo sajle, te zbog veoma trusne podloge na tom dijelu i zbog velikog rizika smo odlučili da se tu okrenemo i vratimo istim putem. Detalje rute možete naći na sljedećem linku:   / strava   GPX trek: https://www.wikiloc.com/hiking-trails... Pratite nas i na Facebooku:   / sarafanje   Instagram:   / sarafanje   Poglavlja: 0:00 kanjon Ričine 19:29 odron 21:34 povratak 28:39 relive i završni ekran

Kanjon Ričine - Ružički Potok - DRAČARI - 28.04.2024
Autor: Ante Bubić & DRAČARI Datum objave: 28.4.2024.
Opis. Odradili smo 25 km turu sa 900m+ uspona iz Posušja (BiH) kroz kanjon Ričine (Brina) do jezera Tribistovo, a od tu uz predivan Ružički potok do vrha Veliki Oštrc (1298 mnv). Kanjon Ričine - Jezero Tribistovo - Ružički potok - Veliki Oštrc HPD Kozjak - DRAČARI Posušje (BiH) - 28.04.2024 http://dracari.eu   / hpd.kozjak.dracari     / kozjak.dracari.trail.croatia      / @antebubic-dracari  

ŽUKOVICA
Neretva < Trebižat < Mlade <  Tihaljina < Matica < Vrljika < Suvaja < Ričina < Žukovica (D)

Žukovica je rječica u BiH. Izvire u zaseoku Osoje koje se nalazi u selu Zagorje kod Posušja.
Teče kroz Zagorje gdje neki stanovnici toga sela koji žive uz njezin vodotok koriste njezinu vodu za zalijevanje povrtlarskih i ratarskih kultura na svojim njivama. Uz rijeku su nekoć radile mlinice. Rijeka Žukovica bogata je pastrvom, a na svom toku Brini, između Zagorja i Vira tvori Vranino jezero, koje se nalazi među liticama.
Samo jezero sastoji se od tri kotla, a zbog visokih litica u drugi i treći kotao nikada ne dopire sunce, pa je u njima voda jako hladna i opasna za kupače. Žukovica se u Virskom polju ulijeva u rijeku Ričinu. 200 metara prije same granice između Vira i Zagorja, uz tok Žukovice se nalazi Žukovička pećina, poznato arheološko nalazište iz mlađeg kamenog doba. U blizini špilje nalazi se vodopad Žukovica, gdje se voda rijeke prelijeva preko okomite stijene. Pristup slapu Žukovica: Iz smjera Posušja krenuti prema naselju Vir, proći kroz selo Zagorje, nakon kojega uspon uz brdo asfaltnom cestom, na koju se nastavlja makadamskom – njome sve do vodopada Žukovica.

IZVOR Žukovica (rijeka). Wikipedija (hr) 

DOĐI DA VIDIŠ: Turist u svom (k)raju #7 / Slap Žukovica i Masna Luka
Autor: PROTV Datum objave: 14.11.2023.

Vodopad Žukovica (Ušice, Žukovica, Gojanica)
Autor: Sarafanje Datum objave: 27.11.2024.
Opis. Planinarska tura od puta prema Roškom polju, klanac Ušice do vodopada Žukovica koji se nalazi u podnožju Zavelim planine.Nakon kraćeg uspona do obližnjeg usjeka Ušice, staza se spušta prema vodopadu Žukovica. Ovo je lagana planinarska tura, gdje se skoro čitav uspon savladava u povratku. Prvi dio puta vodi makadamskom cestom, a zatim se naglo skreće u šumu. Markacija je vrlo teško uočljiva, tako da smo na ovom dijelu prvo fulili i produšili pedesetak metara dalje putem. Srećom, imali smo GPX trek koji smo pratili pored markacije. Ulaskom u šumu, gubimo ponovo markaciju, te tražimo najlakši put prema stazi koju smo imali na navigaciji. Nakon par minuta se uspjevamo probiti i doći na markiranu stazu. Ovaj dio puta je koliko toliko dobar, dobro se vidi put, pa markacija skoro i da ne treba. Nakon nekih 15-20 minuta šetnje kroz šumu, dolazimo do putokaza, te se po njemu odvajamo prema vodopadu Žukovica. Na ovom dijelu je staza zarasla, ali se može hodati bez velikih poteškoća. Donjim djelom staze, prije sela, teče potočić (ili smo ga bar mi u ovom periodu zatekli na stazi), koji zbog uske staze nije baš moguće zaobići. Nakon nekih sat i 40 minuta, dolazimo u selo Crno Osoje. Inače, do vodopada bi se sigurno moglo doći za oko 1 sat, iako na tabli piše 2 i po sata. Mi smo najviše vremena potrošili u potrazi za markacijom i lutanju okolo. U selu nas je dočekao druželjubivi tornjak, koji nas je ispratio do Žukovica vodopada. Pored vodopada se nalaze i zanimljive pećine. Ispod jedne pećine pravimo pauzu, te nastavljamo nazad prema izvoru Žukovice. Nakon izvora, odlučujemo da se vratimo preko Gojanice, te kod putokaza, umjesto da se odvojimo lijevo i vratimo istim putem, nastavljamo pravo. Odmah na početku je problem bio sa markacijom, ali smo nakon nekoliko minuta traženja izbili na put. I ova staza prolazi kroz pravo lijepu šumu, ali nakon izlaska iz šume nas prvo dočekuje dobro zarasla staza i puno drače. Napokon dolazimo do izvora Gojanice i tu nalazimo na zadnju markaciju. Staza dalje je skroz zarasla i imali smo osječaj da ovim putem niko nije prošao već godinama. Ovdje smo potrošili više od pola sata u pokušaju da nađemo markaciju i s obzirom da nismo imali još puno dana, odlučujemo da se vratimo do donjeg putokaza i do auta dođemo istim putem kojim smo se spustili. U povratku smo upratili kuda smo trebali ubosti markaciju. Sve u svemu, lagana i lijepa planinarska tura. Šuma je bajkovica, vodopad prelijep, ali staza je veoma loše markirana i bez treka ne bi preporučio da se krene. U opis videa ću staviti modifikovani GPX trek, bez ovog našeg lutanja, nego direktno od startne tačke do vodopada. Detalje rute možete naći na sljedećem linku:   / strava   GPX trek do vodopada i nazad (bez lutanja prema Gojanicama i ispravljena lutanja prema vodopadu): https://mega.nz/file/UecywCYT#f33VgL1... Pratite nas i na Facebooku:   / sarafanje   Instagram:   / sarafanje   Poglavlja: 0:00 Roško polje - Ušice - raskrnica 4:50 od raskrsnice do sela 6:53 put do vodopada 8:17 vodopad Žukovica (snimci dronom) 10:51 povratak do izvora 12:54 izvor Žukovica 14:42 put do Gojanice 18:29 izvor Gojanica i traženje staze 22:41 povratak do raskrsnice 23:40 povratak do Ušica 26:57 relive i završni ekran

Žukovica
Autor: Antonio Galić Datum objave: 6.4.2020.

Žukovica - Vodopad
Autor: Mate Stipic Datum objave: 6.5.2020.
Opis. Žukovica je rijeka u BiH. Izvire u zaseoku Osoje koje se nalazi u selu Zagorje kod Posušja. Bogata je pastrvom, a na svom toku Brini između Zagorja i Vira tvori Vranino jezero, koje se nalazi među liticama. Samo jezero sastoji se od tri kotla, a zbog visokih litica u drugi i treći kotao nikada ne dopire sunce, pa je u njima voda jako hladna i opasna za kupače. Žukovica se u virskom polju ulijeva u rijeku Ričinu.

CULUŠA

BREGAVA
​Neretva < Bregava (L)

Bregava (stari nazivi Vidoštica i Vidova rijeka) je lijeva pritoka Neretve u Bosni i Hercegovini. Njeno slivno područje leži između Neretve na zapadu i Trebišnjice na jugoistoku i površine je 470 km². Bregava nastaje na području malog sela Do, u blizini granice općina Stolac i  Berkovići, od stalnih vrela Bitunje i Hrguda i periodičnih vrela Malog i Velikog Suhavića, koji izviru iz lomeljnog vapnenca. Dužina toka iznosi 31 km, s prosječnim padom od 3,7 m/km. Vrelo se nalazi na nadmorskoj visini od 120 metara. Za vrijeme maksimalnog vodostaja bojenjem vode u ponorima Fatničkog polja utvrđena je veza s izvorima Trebišnjice i Bregave. Pored vrela Bregave i duž njezina gornjeg toka prolazi cesta Bileća-Berkovići-Stolac. Ulijeva se u Neretvu kod mjesta Klepci, u općini Čapljina. Rijeka je udubila korito u obliku kanjona čije dolinske strane dostižu visinu i do 700 m. U proširenjima se nalaze aluvijalni nanosi. Veće mjesto kroz koje protječe je Stolac. Rijeka je omiljena među ljubiteljima ribolova, jer obiluje pastrmkom.

Kanjon rijeke Bregave uzvodno od Stoca

RADIMLJA
Neretva < Bregava < Radimlja (D)

PERUĆICA
Neretva < Bregava < Radimlja < Perućica (D)

KRUŠEVAČKI POTOK
Neretva < Bregava < Radimlja < Kruševački potok

ŠUŠNJAK
Neretva < Bregava < Šušnjak

OPAČICA
Neretva < Bregava < ..... < Opačica

Opačica je rijeka ponornica u Dabarskom polju, u istočnoj Hercegovini. Duga je 14 kilometara. Teče kroz općinu Berkovići. Kod mjesta Potkom, kod pećine Ratkovače nalazi se vodopad Opačice visok preko 150 metara. Tijekom sušnog razdoblja često presuši.
WIKIPEDIJA

Vodopad opačice
Autor Umljanin na Wikipediji na srpskom jeziku - Prebačeno s sr.wikipedia na Zajednički poslužitelj ., Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=60069180

BUNA
Neretva < Buna (L)

Buna je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Neretve, u koju se ulijeva oko 15 km nizvodno od Mostara, u mjestu Buna. Duga je 9 km, a ima dvije pritoke: ►Posrt, koji je nestalna pritoka, tj. postoji samo zimi, i ►Bunica, koja je stalna pritoka i u Bunu se ulijeva sjeverno od mjesta Buna. Veoma je bogata vodom: s protokom od 43 m3/s njeno vrelo jedno je od najjačih u Europi. Najviši vodostaji su u studenom/novembru, a najniži u srpnju/julu i kolovozu/augustu. Neposredno ispod vrela u Blagaju nalaze se mrijestilište i uzgajalište pastrmke. Bogata je mekousnom pastrmkom, a u donjem toku ima i jegulja.
Područje kroz koje protječe pogodno je za poljoprivredu, naročito za uzgoj voća, povrća i vinove loze. Na samom vrelu, koje izbija iz duboke špilje u Blagaju, nalazi se stara derviška tekija, koju još 1664. spominje putopisac Evlija Čelebija. Prije samog izvora Buna teče pod zemljom 19,5 km.

Bunski kanali su prirodni fenomen na rijeci Neretvi. Nalaze se kod Bune, južno od Mostara uz magistralnu cestu M-17 Mostar - Čapljina. To je uski kanal kojim protječe Neretva, a preko sedrene barijere se u nju, na tom mjestu, ulijeva njena lijeva pritoka Buna. Nakon Bunskih kanala Neretva se smiruje, a korito širi što je tipično za ravničarske rijeke. Postoje prijedlozi da se ovo područje zakonski zaštiti.
​IZVORI  Buna (rijeka). Wikipedija (bs) Pristupljeno 20.9.2023.; Bunski kanali. Wikipedija (bs) Pristupljeno 20.9.2023.

Rijetko viđen fenomen, Bunski kanali na rijeci Neretvi - Dron.ba za N1
Autor: dron ba Datum objave: 16.4.2023.
Opis. Buna channel - Neretva river

BUNICA
Neretva < Buna < Bunica (L)

Bunica je rijeka u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Duga je 6 kilometara, a utječe u rijeku Bunu kod istoimenog naselja.
Izvor rijeke Bunice predstavlja jedinstvenu atrakciju na području Hercegovine. Okružen je sivo-bijelim liticama visokim i do 200 m na kojima rastu usamljene biljne vrste. Površina samog izvora je mirna i modrozelena, krijući svoje još neistražene dubine. Posljednje istraživanje je utvrdilo 70-metarsku dubinu pod pravim kutom, a zbog nagle kosine i spuštanja pod planinske stijene istraživanje je obustavljeno. Smatra se da je vrelo Bunice najdublje u Europi.
Rijeka Zalomka teče kroz Nevesinjsko polje i ponire u mnogobrojnim ponorima od kojih je najveći u Biogradu, gdje je i najniže mjesto polja - 799 m n.v. S kapacitetom gutanja od 110 m3/s jedan je od najvećih ponora u dinarskom kršu. Direktno je povezan s izvorom Bunice (37 m n. v.), pa se ta silna razlika u visini ogleda u brzini tečenja podzemne vode. Fiktivna brzina iznosi do 33,67 cm/s, što je čini najbržim podzemnim tokom u dinarskom kršu. Realizacijom prokekta  Gornji horizonti, graditi će se brana "Pošćenje" na oko 3 km uzvodno od ponora Biograd u Nevesinjskom polju. Maksimalna visina brane je 40 m, sa dužinom u kruni od 288 m. kojom se formira akumulacija Nevesinje. Ovom branom će se vode Bune i Bunice prevesti u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontroliranog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.
Na ušću Bunice u rijeku Bunu u mjestu Hodbina je napravljen Rekreacijski centar Bunica koji je svojevremeno posjećivalo i do 5000 kupača dnevno. Zbog ljudske nebrige centar je zapušten.
IZVOR  Bunica (rijeka). Wikipedija (bs) Pristupljeno 20.9.2023.

Izvor rijeke Bunice – Skriveni dragulj Hercegovine! ( Rijeka Bunica )
Autor: eda-Ra Datum objave: 28.3.2025.
Opis. The source of the Bunica River is one of Herzegovina’s hidden natural wonders. Located near Blagaj, this breathtaking spring captivates with its crystal-clear water, emerald hues, and untouched nature. Surrounded by towering cliffs and lush vegetation, the Bunica source offers peace and tranquility—perfect for relaxation and escaping the city rush. This place is not only a paradise for nature lovers but also an ideal destination for exploring and enjoying the beauty of Herzegovina’s rivers. . . . . Izvor rijeke Bunice jedno je od skrivenih prirodnih čuda Hercegovine. Smješten nedaleko od Blagaja, ovaj prelijepi izvor oduševljava kristalno čistom vodom, smaragdnim nijansama i netaknutom prirodom. Okružen visokim stijenama i bujnom vegetacijom, izvor Bunice pruža mir i tišinu, idealan za opuštanje i bijeg od gradske vreve. Ovo mjesto nije samo raj za ljubitelje prirode, već i savršena destinacija za istraživanje i uživanje u ljepoti hercegovačkih rijeka.

ZALOMKA
​Neretva < Buna < Bunica < .....​ < Zalomka

Meandri rijeke Zalomke kod Budisavlja, na jugu Nevesinjskog polja

Zalomka kod sela Gradina

Rijeka Zalomka

Rijeka Zalomka u dijelu toka između Gackog i Nevesinja u vrijeme visokog proljetnog vodostaja

POSRT
​Neretva < Buna < Posrt (D)

VULIN POTOK
​Neretva < Buna < Vulin potok (L)

JASENICA
Neretva < Jasenica (D)

Ugrovača je rijeka u Bosni i Hercegovini. Teče kroz Rakitno polje koje povremeno plavi. Protječe i kroz kanjon  Brine. U Širokom Brijegu se ulijeva u rijeku Lišticu koja je ponornica. Lištica protječe kroz  Mostarsko blato, ponire na kraju polja kod mjesta Polog, te ponovno izvire kao ►Jasenica u dolini Neretve. Zbog nedovoljnog kapaciteta ponora Lištica je često plavila područje Mostarskog blata. Š

Mostarsko blato

LIŠTICA
​Neretva < Jasenica < Lištica

Lištica je rijeka ponornica koja izvire na vrelu Borak u Širokom Brijegu, protječe kroz Široki Brijeg i kroz Mostarsko blato, ponire na kraju ovog polja kod mjesta Polog, te ponovno izvire kao Jasenica u dolini Neretve. Zbog nedovoljnog kapaciteta ponora Lištica je često plavila područje Mostarskog blata.
Široki Brijeg se za vrijeme Jugoslavije zvao Lištica, po ovoj rijeci.

Rijeka Lištica u Širokom Brijegu (Izvor: Wikipedia; Autor: Aradic-es)

Rijeka Ugrovača u Širokom Brijegu (Izvor: Wikipedia; Autor: Aradic-es)

CRNAŠNICA
​Neretva < Jasenica < Lištica < Crnašnica (L)

Cjelogodišnji vodotok.

ŽVATIĆ
​Neretva < Jasenica < Lištica < Crnašnica < Žvatić (L)

Cjelogodišnji vodotok.

BAĆINA
​Neretva < Jasenica < Lištica < Crnašnica < Žvatić < Baćina (L)

OROVNIK
​Neretva < Jasenica < Lištica < Crnašnica < Orovnik (L)

PROČITAJ VIŠE Marko Knezović: ​Putniče, zaustavi se i 
pozdravi orovničku Gospu... Večernji list, 24.8.2021.

Prvi dokumentarni film o rijeci Jasenici
Autor: Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla Datum objave: 25.11.2020.
Opis. Rijeka Jasenica izvire u naselju Rodoč, koje se nalazi 5 km južnije od Mostara. U svom toku rijeka još prolazi kroz naselja Gornju i Donju Jasenicu, Baćeviće , gdje nalazi i smiraj u rijeci Neretvi. Film je ovo o rijeci, a ujedno i o odnosu čovjeka i prirode, istinski praznik za oči. Rijeka Jasenica predstavlja pravi dragulj, ali za mnoge još uvijek nedovoljno poznat. U filmu sam na jedan autentičan način pokušao prikazati ljepote koje rijeka posjeduje. Film je napravljen za sve one kojima ljepota i značaj rijeke Jasenice leže na srcu kojima će to tek postati. Nadam se da sam budućim generacijama ostavio jedno djelo koje će svoju pravu vrijednost dobiti tek nakon dugog niza godina. U vremenima koje dolaze moći ćemo sa vremenske distance usporediti izgled rijeke. Bit ću izuzetno sretan ako ovaj film, sadašnjim i budućim generacijama, bude poticaj za očuvanje rijeke i njenog okoliša ili povod osnivanju neke ekološke udruge sa širenjem glasa o djevičanskoj ljepoti rijeke. Marijo-Davor Šaravanja

Bike - Jasenica, vodopad, jezero, 28.05.16.
Autor: Nenad Rajic Datum objave: 30.5.2016.
Opis. A što više u životu poželjeti nego druženje sa svojom kćerkom, pa još na bike turi po prekrasnim predjelima uz rijeku Jasenicu. Posjetili smo nezaboravni vodopad i jezero, divili se njegovoj prekrasnoj tirkiznoj boji. Tamarina najduža tura do sada (60 km), a kaže i najljepša. Mraka.

UGROVAČA (BRINA)
​Neretva < Jasenica < Lištica < Ugrovača (Brina) (D)

​Ugrovača je rijeka u Bosni i Hercegovini. Proteče nakon velikih padalina kada poplavi dio Rakitnog polja. Dijeli sa desne strane sela Crne Lokve i Ljubotiće a lijeve Gornju i Donju Britvicu i Dobrkoviće. Protječe kroz meandrirajući kanjon koji se zove Brina i nalazi se sjeverozapadno od grada Širokog Brijega. U Širokom Brijegu se ulijeva u rijeku Lišticu koja je ponornica.

MATICA - ŠUMET
​Neretva < Jasenica < Lištica < Ugrovača (Brina) < Matica - Šumet (D)

​U području Kočerina nalaze se dva vodotoka Šumet i Matica, koji se u nizvodnom dijelu, kao jedan vodotok 
​ulijevaju u rijeku Ugrovaču.

MOSTINA
​Neretva < Jasenica < Lištica < Ugrovača (Brina) < Matica - Šumet < ..... Mostina

19.04.2020. Prvi prolazak kroz cijeli kanjon Ugrovače/Brine
Autor: krivismjer Datum objave: 4.5.2020.
Opis. Ugrovača je povremena rijeka i pripada Jadranskom slivu a ulijeva se u rijeku Lišticu koja se dalje ulijeva u Neretvu. Proteče nakon velikih padavina kada se poplave polja podno Rakitna. Meandrirajući kanjon koji se naziva i Brina nalazi se sjeverozapadno od grada Širokog Brijega u Županiji Zapadno Hercegovačkoj. Dijeli sa desne strane sela Crne Lokve i Ljubotiće a lijeve Gornju i Donju Britvicu i Dobrkoviće. Gornji dio kanjona je od Rakitna do jezera Sinjac i nešto pitomiji dojnji od jezera Sinjac do predgrađa Širokog Brijega i naselja Trn. Silina vode kada naiđe je velika i godinama je klesala ovaj famozni kanjon koji je bio skrivena tajna. Rijetki su koji su uopće ulazili mjestimično u kanjon jer je i to bila svojstvena avantura. Davno se iz kanjona na pojedinim mjestima znala izvlačiti voda, pijesak i drva ali direktnog prolaska cijelog kanjona se nitko ne sjeća, iako smo dosta pričali i razgovarali sa domicilnim ljudima. Po riječima lokalnih arheologa geološki posebno atraktivan jer čuva i krije sve vrste stijena iz mezozojskog perioda krede, sedimentalne stijene-vapnenci, dolomiti, dolomitni vapnenci, konglomerati, pješčenjaci i breče pa tako znajući da je ovo vrijeme bilo vrijeme razvoja kopnenih i vodenih gmazova vrlo lako je moguće da predstavlja potencijal za pronalazak raznih fosila, kostiju i čega sve ne. Neke su već i pronađene kao recimo zubi izumrle vrste ribe koji se čuvaju u župnom muzeju u Izbičnu (selo iznad kanjona). Poznato je bilo da krije par malih jezera, od kojih su najzanimljiviji Sinjac i Zelenikovac (do njih se "lakše" može doći sa dojnje strane i usudniji lokalni stanovnici su ih od davnina posjećivali i kupali se u njima) a pričalo se i o dosta pećina i jama. Samim pregledom satelitskih snimki, par izviđanja znali smo da je kanjon fascinantan, zajedno sa okolnim vrhovima je u biti skriveni dragulj i rijetki potencijal. Opremili smo se sa nešto alpinističke opreme, užadi, ponijeli smo i bušilicu, nešto spitova, alki jer nismo bili sigurni na što možemo naići. Imali smo idealne uvjete, kiše nije bilo već duže vrijeme, samo jutro je bilo prohladno očekivalo se nešto rose ali na našu sreću nije bilo klizavo. Uvodnih par kilometara od Rakitna se prolazi kroz širi usijek, šiblje i šumu i tih par kilometara nije zanimljivo ali pravi kanjon počinje podno naselja Vranjkovac i odmah dobija odlične vizure. Kanjon se sužava, litice postaju sve više a teren teži. Prvo veći kameni blokovi, pa "stidjlivi" skokovi i onda skok za skokom, amfiteatar za amfiteatrom, usijek za usijekom. Od 5-10-15m pa onih većih od 20-30m i više. Naša ideja je bila prolazak, nismo se puno bavili detaljima, gdje smo god procijenili da ćemo gubiti puno vremena tražili smo izlaz, slobodno penjući i ponovno se apsajlom spuštajući u kanjon. Bitno nam je bilo ne upasti u zamku iz koje ne bi mogli izići, tako da smo dosta razmišljali. Za jedno mjesto smo 100% sigurni da se ne može preći ako se ne postave ljestve ili buši iznad neki viseći most ili slično klinovima i sajlama jer postoji ponor od svojih cca 30m koji se proteže preko cijelog korita. Za sve ostalo postoji mogućnost diretnog prolaska uz ulaske u vodu i kombiniranje alpinističkih tehnika. U prolasku smo naišli na dva manja jezerca te pet velikih Bezdan 1,Bezdan 2, "suhi" Zelenikovac, najveće Zelenikovac te Sinjac. Bezdani su velike rupe sa ogromnim količinama vode, nalaze se ispod skokova, za "suhi Zelenikovac" kažu da presuši, mada imali smo dosta tih nekih kontradiktornih informacija koje na terenu sasvim drugačije izgledaju. Zelenikovac se nalazi u ogromnom amfiteatru sa velikim liticama i sigurno je najljepši dio kanjona, u sebi krije veliku količinu vode a golim okom iz visine su bile vidljive velike riba, pretpostavljamo pastrmke. Vidjeli smo i par žaba, na sreću zmija nije bilo, one su mogle biti velika opasnost možda ne u samom kanjonu ali okolo njega je sve idealno za obitavalište najopasnijih, poskoka i crnostriga. U uvodu smo spomenuli stijene i sve je kako smo rekli, razne vrste, na fotografijama se vidi da su razdoblja drugačija, sedimentiranje, razne strukture hridi a u kanjonu od sitnog pijeska kao na moru, oblutaka pa nešto većih kamenih blokova do ogromnik kamenih blokova. Naišli smo na tri manje pećine. U pojedinim dijelovime kanjon se malo proširi ali baš na tim mjestima je i najveća visina do izlaska iz njega, litice su strme i na dosta mjesta zbog strukture teško prolazne ako su uopće prolazne. Na jednom mjestu smo mislili da ćemo se morati vratiti i baš razmišljanje o povrtaku i traženju izlaza nas je potaklo da nađemo daljnji prolaz ka cilju, na sreću uspjeli smo i sve smo prošli kako smo zacrtali. Smatramo da ovaj dio od Rakitna do Sinjca ima cca 11 km prva 3 km su lagana a sami "gornji" kanjon je cca 8km. Krenuli u 06:03 a do cilja došli u 16:09. Imali smo jednu pauzu od 30min, svo ostalo smo bili aktivni.

RADOBOLJA
Neretva < Radobolja (D)

RADOBOLJA je rijeka u Bosni i Hercegovini. Duga je 5 kilometara. Rijeka izvire ispod brda Mikuljača u  Ilićima. Protiče kroz Mostar i ulijeva se u Neretvu kod Starog mosta. Voda iz Radobolje je se za vrijeme  turske uprave nad ovim područjem koristila za natapanje, ali i za piće jer je postojao vodovod koji je opskrbljivao zapadnu i dio istočne obale Mostara. Sada je Radobolja jako onečišćena zbog ispuštanja otpadnih (kanalizacijskih) voda.

Istrazivanje vrela Radobolje
Autor: rkNeretvaMo Datum objave: 5.9.2012.
Opis. Ronilacki klub Neretva u istrazivanju vrela Radobolje

PODRUŽANSKI POTOK
Neretva < Podružanski potok (D)

Podružanski potok tvori kanjon kroz koji je provedena penjačka staza s feratom. Potok je, naročito usljed obilnih kiša, duboko zavučen među kamene litice visoke preko 100 m sa gustom šumom na padinama uglavljenom među stijenskim masivima kanjona. Via Ferrata se pruža samim koritom potoka među mnogobrojnim kamenim gromadama u koritu i vodenim bazenima, preko kaskada i vodopada koji presuše u ljetnim mjesecima

SUŠICA
Neretva < Sušica (L)

LIVČINA
Neretva < Livčina (L)

Salakovačko jezero

BIJELA MOSTARSKA
Neretva < Bijela mostarska (L)

DREŽANKA
Neretva < Drežanka (D)

PETRAJAC
Neretva < Drežanka < Petrajac (L)

KABALAČA
Neretva < Drežanka < Kabalača (D)

VEJA
Neretva < Drežanka < Veja (D)

LEDENICA
Neretva < Drežanka < Ledenica (D)

ZABRUŠA
Neretva < Drežanka < Zabruša (L)

ŽDILAC
Neretva < Drežanka < Ždilac (L)

RADOBOJA
Neretva < Drežanka < Zabruša (L)

TIJESNO
Neretva < Drežanka < Tijesno (D)

POGORELIŠTE
Neretva < Drežanka < Pogorelište (D)

VIDAKOVAC
Neretva < Drežanka < Vidakovac (L)

VRUĆA
Neretva < Drežanka < Vruća (L)

GRAČANICA
Neretva < Drežanka < Gračanica (D)

MEOMAČA
Neretva < Drežanka < Meomača (D)

JEŠEVAC
Neretva < Drežanka < Ješevac (D)

LAVALUŠA
Neretva < Drežanka < Lavaluša (D)

MOŠČENUŠA
Neretva < Drežanka < Moščenuša

Grabovičko jezero

DIVA GRABOVICA
Neretva <  Diva Grabovica (D)

GREBENAK
Neretva <  Diva Grabovica < Grebenak (D)

RADAVA
Neretva <  Diva Grabovica < Radava (D)

GLOGOŠNICA
Neretva < Glogošnica (L)

ŠANICA
Neretva < Glogošnica < Šanica

RAVANČICA
Neretva < Glogošnica < Ravančica

VRANKOVINA
Neretva < Glogošnica < Ravančica < Vrankovina

BIJELA
Neretva < Glogošnica < Ravančica < Bijela

DRAGANSKA RIJEKA
Neretva < Glogošnica < Ravančica < Draganska rijeka

DRAGANSKA RIJEKA
Neretva < Glogošnica < Ravančica < Draganska rijeka < Svišćak

DOLJANKA
Neretva < Doljanka (D)

BIJELI POTOK
Neretva < Doljanka < Bijeli potok (D)

STUDENI DOLAC
Neretva < Doljanka < Bijeli potok < Studeni dolac (D)

ORLOVAČKI POTOK
Neretva < Doljanka < Orlovački potok (L)

RADALJEVAC
Neretva < Doljanka < Radaljevac (L)

LOZNIK
Neretva < Doljanka < Loznik (L)

JEROVAC
Neretva < Doljanka < Jerovac (D)

CVITAPI
Neretva < Doljanka < Cvitapi (D)

Jablaničko jezero

RAMA
​Neretva < Jablaničko jezero < Rama (D)

Rama je rijeka koja se nalazi u općini Prozor-Rama. Danas je izvor Rame potopljen Ramskim jezerom u blizini sela Varvara, tako da je izvor Rame pod vodom. Godine 1968. napravljeno je Ramsko jezero, koje je dobar dio rijeke potpio. Rijeka teče prema jugoistoku i na tom putu prima pritoke: Baden, Crimu, Dušicu, Gračanicu, Volujak. Izgradnja Ramskog jezera je skratila gornji tok Rame, a dok je donji tok značajno skratilo Jablaničko jezero. Nekad su se u Ramu ulijevale i pritoke: Tršćanski potok i Klekovica. Rijeka Rama je jedna od najvećih pritoka Neretve u koju se ulijeva nekoliko kilometara prije Jablanice.

Izgradnja brane na Rami 1951. g.

Ramsko jezero; u podnožju selo Varvara
Izvor: Wikipedia; Autor: AK-PR Balkan

Izgradnja hidroelektrane na rijeci Rami 1964-1968, Bosna i Hercegovina
Autor: MrLQKD Datum objave: 13.11.2024.
Opis. Izgradnja hidroelektrane na rijeci Rami 1964-1968, Bosna i Hercegovina

POLANJSKI POTOK
Neretva < Rama (Jablaničko jezero) < Polanjski potk (L)

KLEKOVNICA
Neretva < Rama (Jablaničko jezero) < Klekovnica (L)

VELIKA LOVNICA
Neretva < Rama < Velika Lovnica (D)

STROPAC
Neretva < Rama < Stropac (D)

TRIŠĆANSKI POTOK
Neretva < Rama < Stropac < Trišćanski potok (D)

VOLUJAK
Neretva < Rama < Volujak (L)

VISOČICA
Neretva < Rama < Volujak < Visočica (D)

BANJIC
Neretva < Rama < Volujak < Visočica < Banjic (L)

SOVČICA
Neretva < Rama < Volujak < Sovčica (L)

RIKA
Neretva < Rama < Volujak < Sovčica < Rika

GRAČANICA
Neretva < Rama < Gračanica (D)

SUHI POTOK
Neretva < Rama < Gračanica < Suhi potok (D)

ZAGRADAČKA RIJEKA
​Neretva < Rama < Gračanica < Zagradačka rijeka

MUNIKOZIRA POTOK
Neretva < Rama < Gračanica < Munikozira potok

ŠEROVINA
Neretva < Rama < Šerovina (D)

DUBOKI POTOK
Neretva < Rama < Šerovina < Duboki potok (D)

MALI DOL
Neretva < Rama < Šerovina < Duboki potok < Mali dol (D)

VIŠNJANSKI POTOK
Neretva < Rama < Šerovina < Višnjanski potok (L)

IVLOŠ
Neretva < Rama < Šerovina < Višnjanski potok < Ivloš (D)

BADANJ
Neretva < Rama < Badanj (L)

Ramsko jezero

BRIŠKI POTOK
Neretva < Rama < Ramsko jezero < Briški potok 

BOROVA VODA
Neretva < Rama < Ramsko jezero < Borova voda

BRODAC
​Neretva < Rama < Ramsko jezero < Brodac​

ORLOV DOL
​Neretva < Rama < Ramsko jezero < Brodac < Orlov dol

DREŽNICA
​Neretva < Rama < Ramsko jezero < Drežnica

SLATKA VODA
​Neretva < Rama < Ramsko jezero < Slatka voda

CRNA VODA
​Neretva < Rama < Ramsko jezero < Crna voda

TOŠĆANICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Tošćanica (D)

BABIN POTOK
​Neretva < Jablaničko jezero < Babin potok (D)

GLADNI POTOK
​Neretva < Jablaničko jezero < Gladni potok (D)

BLUČIĆA RIJEKA
​Neretva < Jablaničko jezero < Blučića rijeka (D)

BUKOVIČKA RIJEKA
​Neretva < Jablaničko jezero < Blučića rijeka < Bukovička rijeka

NERETVICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica (D)

GOSTEVLJAK
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Gostevljak (L)

KRVAVAC
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Krvavac (L)

BOROVNIK
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Borovnik (D)

BRODAC
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Borovnik < Brodac

RAVANJAC
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Borovnik < Ravanjac

POŠĆAK
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Pošćak (L)

RIJEČICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Riječica (L)

CRNI POTOK
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Crni potok (D)

RAĆOVA VODA
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Crni potok < Raćova voda (L)

ZAGRAJČICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Crni potok < Zagrajčica (D)

PLAVUŠKA RIJEKA
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Crni potok < Plavuška rijeka (L )

MALA NERETVICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Mala Neretvica (D)

DUBOKI POTOK (NERETVICA)
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Duboki potok (Neretvica) 

OBAŠĆICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Duboki potok (Neretvica) < Obašćica (L)

RUDINSKI POTOK
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Duboki potok (Neretvica) < Obašćica < Rudinski potok

PROLAZ
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Duboki potok (Neretvica) < Prolaz ​(L)

PALINSKI POTOK
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Duboki potok (Neretvica) < Prolaz ​< Palinski potok (L)

OLUNSKI POTOK
​Neretva < Jablaničko jezero < Neretvica < Duboki potok (Neretvica) < Olunski potok ​(D)

SEONČICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Seončica (D)

OŠČIK
​Neretva < Jablaničko jezero < Seončica < Oščik (D)

ŠUICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Seončica < Šuica (D)

OBAŠĆICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Obašćica (D)

NEVIZDRAČICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Seončica < Nevizdračica (D)

VRATAŠNICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Seončica < Nevizdračica < Vratašnica (L)

RIBIŠNICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Ribišnica (L)

VRANICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Ribišnica < Vranica

GRKAR
​​Neretva < Jablaničko jezero < Ribišnica < Vranica < Grkar

TMAŠNJAK
​Neretva < Jablaničko jezero < Tmašnjak (L)

BAŠČICA (IDBARČICA, IDBAR)
​Neretva < Jablaničko jezero < Bašica (L)

Baščica (Idbarčica, Idbar) jest rijeka u Bosni i Hercegovini, lijevi pritok Neretve. Izvor joj je u podnožju Prenja, a ulijeva se u Jablaničko jezero kod Čelebića, nizvodno od Konjica. Na ušću Baščice je most preko kojeg prolazi Magistralni put M17.
Brana. Godine 1959. na rijeci je izgrađena brana Idbar, nazvana po obližnjem naselju. Zbog nefunkcionalnosti i mogućeg pucanja brana je probijena te rijeka sada protječe kroz branu. Kasnije su mještani probili prolaz kroz branu kojim danas prolazi lokalna cesta Čelebići – Idbar. 

JEVERIŠNJAK
​Neretva < Jablaničko jezero < Baščica < Jeverišnjak (D)

VOLIJAK
​Neretva < Jablaničko jezero < Baščica < Volijak (D)

KRALJUŠČICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Kraljuščica (D)

NAŠKOVAC
​Neretva < Jablaničko jezero < Kraljuščica < Naškovac (D)

LJUTI POTOK
​Neretva < Jablaničko jezero < Kraljuščica < Ljuti potok (D)

KRALJUŠČICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Kraljuščica < Maričin potok (L)

UGOŠČICA
​Neretva < Jablaničko jezero < Ugoščica (D)

SUDAREV POTOK
​Neretva < Jablaničko jezero < Sudarev potok (D)

ČEČEZOV POTOK
​Neretva < Jablaničko jezero < Čečezov potok (D)

DUBOKI POTOK
​​Neretva < Jablaničko jezero < Duboki potok (D)

DRECELJ
​Neretva < Jablaničko jezero < Drecelj (L)

TREŠANICA
​Neretva <  Trešanica (D)

DŽEPSKI POTOK
​Neretva < Trešanica < Džepski potok (L)

BUBANJE
​Neretva < Trešanica < Bubanje (D)

VENIKE
​Neretva < Trešanica < Venike (D)

BIJELA (KONJIČKA)
​Neretva < Jablaničko jezero < Kraljuščica (D)

MRAKA
​Neretva < Bijela < Mraka (D)

SUHI POTOK
​Neretva < Bijela < Suhi potok (L)

LJUTA (KONJIČKA)
​Neretva < Ljuta (D)

VRELI POTOK
​Neretva < Bijela < Vreli potok (D)

DŽAJIĆA POTOK
​Neretva < Bijela < Džajića potok (L)

RAKITNICA
Neretva < Rakitnica (D)

Rijeka u Bosni i Hercegovini, desna pritoka Neretve. Teče kroz kanjon dug 26 kilometara koji je mjestimično dubok i do 1000 metara, a na nekim mjestima širok je samo jedan do dva metra. Kanjon se nalazi između planina Bjelašnice i Visočice jugoistočno od Sarajeva. U Rakitnici žive potočne pastrve i vidre što je dokaz kvalitete vode.

Rakitnica u srednjem toku (Autor: sani, Summitpost.org)

OD ŠABIĆA DO KANJONA

ŠAKOTE
Neretva < Rakitnica < Šakote (D)

U kanjonu potoka Šakote, sjeverno od Šabića (na horizontu planina Visočica)

TUŠILSKA RIJEKA
Neretva < Rakitnica < Tušilska rijeka (L)

U starijim izvorima spominje se i kao Tušilački potok.

Tušilska rijeka, u dijelu toka kod naselja Pervizi, u podnožju planine Visočice

U kanjonu Tušilske rijeke, nizvodno od Perviza

ŠKLOPE
Neretva < Rakitnica < Šklope (D)

STUDENI POTOK
Neretva < Rakitnica < Studeni potok (D)

MEĐEĐA
Neretva < Rakitnica < Međeđa (L)

RIJEKA
Neretva < Rakitnica < Rijeka (L)

JASENOVAC
Neretva < Rakitnica < Rijeka < Jasenovac (D)

ŠIŠTICA
​Neretva < Šištica (L)

Boračko jezero

BORAČKI POTOK
​Neretva < Šištica < Boračko jezero < Borački potok

DUDALSKI POTOK
​Neretva < Dudalski potok (D)

RAČICA
​Neretva < Bijela < Račica (D)

KRUPAC (ŽUPSKI)
Neretva < Krupac (Župski) (L)

LAĐANICA
Neretva < Lađanica (L)

GRADOVSKI POTOK
Neretva < Lađanica < Gradovski potok

STRMNIČKI POTOK
Neretva < Lađanica < Strmnički potok

CRVANJSKI POTOK
​Neretva < Lađanica < Strmnički potok < Crvanjski potok

MARIĆA MLINICA
​Neretva < Lađanica < Strmnički potok < Crvanjski potok < Marića mlinica (D)

KAMENICE
​Neretva < Lađanica < Strmnički potok < Kamenice

BIJELI POTOK
Neretva < Bijeli potok (L)

SLATINICA
Neretva < Slatinica (D)

ZAGONSKI POTOK
Neretva < Slatinica < Zagonski potok (D)

JANJEVSKI POTOK
Neretva < Janjevski potok (L)

TINJSKI POTOK
Neretva < Tinjski potok (D)

SKAKALA
Neretva < Skakala (D)

Vodopad na potoku Skakala

Potok Skakala, pogled nizvodno prema rijeci Neretvi

BUKOVIK
Neretva < Bukovik (L)

ŽIVAŠNICA
Neretva < Živašnica (L)

MARIN POTOK
Neretva < Marin potok (L)

RIJEKA (BJELIMIĆKA RIJEKA)
Neretva < Rijeka (D)

Tok Bjelimićke rijeke kod sela Odžaci

Most prijeko Rijeke na cesti Glavatičevo - Kalinovik

Tok Rijeke kod sela Odžaci

RAJAC
Neretva < Rajac (L)

BRIJESTOV POTOK
Neretva < Brijestov potok (L)

DUBOKI POTOK
Neretva < Duboki potok (L)

PAČKOVAC
Neretva < Pačkovac (D)

SASTAVCI
Neretva < Sastavci

ZUKVA
Neretva < Zukva

JASENICA
Neretva < Jasenica (D)

DRAGIN
Neretva < Jasenica < Dragin (D)

JEOVAČKI POTOK
Neretva < Jeovački potok (L)

LJUTA
Neretva < Ljuta (D)

Rijeka Ljuta razdvaja masive Treskavice i Visočice, a izvire ispod grede zvane Šljemena. Njenom toku u selu Ljuta pridružuju se Gornje vrelo i potočič Kozica. Odatle rijeka Ljuta teče kroz atraktivan i teško pristupačan kanjon između uzvišenja Liješanj i sela Svijenča, a potom kroz predjel Dindo. Po Dindolu ju ovdje nazivaju i Dindolska rijeka. U Dindolu na lijevu obalu rijeke Ljute dotječe potok Lepernica.
Iz Dindola Ljuta blago skreće prema jugoistoku i gradi predivan kanjom između Mašnika i sela Čitluk. U tom području u nju se ulijeva (zimi bogat vodom) potok koji nastaje od dva manja potočića. Jedan od njih izvire u Dalečima, a drugi u Donjem Lukom, ispod Ravnog brda. Potočići teku odvojeno da bi se neposredno pred ušće u rijeku Ljutu ujedinili i tako stigli na obalu rijeke. Odatle rijeka Ljuta teče kroz prostor Repišta. U ovom predjelu rijeku Ljutu i zovu tako, Repišta. Potom se ova rijeka ulijeva u Neretvu i tako pripada Jadranskom slivu.
Bogata je potočnom pastrmkom i poznata je kao ishodište i mrijestilište ribe mladice, posebno u svom donjem toku, u Repištima, skoro do Pačarizova mlina. Na rijeci Ljutoj, ispod sela Čitluk nalazi se i čuveni Vezilov vir, mjesto na kome preko dubokog kanjona gotovo da možete prekoračiti. Na njoj se nalazi i protočna mini-centrala i to u mjestu Ljuta.
IZVOR Bjelimići.blogspot

Rijeka Ljuta u njezinom donjem toku

Rijeka Ljuta

LEPERNICA
Neretva < Ljuta < Lepernica (L)

Lepernica, lijeva pritoka Ljute, izvire ispod Treskavice ponad sela Zelomići. Ispod tog sela Lepernica gradi čuveni kanjon Kondžilo. Taj kanjon selo Polje odvaja od ostalog svijeta s istočne strane.  Taj potok ljeti gotovo presuši, ali zimi to je plahovit i nemiran potok s velikom količinom vode.

SELAČKI POTOK
Neretva < Ljuta < Selački potok (D)

KOZICA
Neretva < Ljuta < Kozica (D)

DUBOKI POTOK
Neretva < Ljuta < Duboki potok (L)

LUKOVICA
Neretva < Ljuta < Lukovica (L)

ŠLJIVOVIK
​Neretva < Ljuta < Šljivovik (D)

PALEŽ
Neretva < Ljuta < Palež (L)

KAMIŠTAK
Neretva < Ljuta < Kamištak (D)

MANDIN POTOK
Neretva < Ljuta < Kamištak < Mandin potok (L)

Mandin potok, Puzim u pozadini

BOŽIJA VODICA
Neretva < Ljuta < Božija vodica (L)

BIJELA VODICA
Neretva < Ljuta < Bijela vodica (D)

SREDNJA VODA
Neretva < Ljuta < Srednja voda

VRHOVINSKA RIJEKA (HOTOVSKA RIJEKA) - JEZERNICA
Neretva < Vrhovinska (Hotovska) rijeka (D)

Vrhovinska rijeka (Hotovska rijeka, Jezerca) je rijeka u istočnoj Hercegovini. Duga je 15 kilometara. Danas čini granicu između Federacije BiH i Republike Srpske. Izvire podno planine Treskavice u selu Vrhovine, po kojme se zove. Grad Kalinovik je na izvorištu rijeke sagradio spremnik te skrenuo dovodom dio vode u Kalinovik. Vrhovinska rijeka ulijeva se u Neretvu. Na desnoj strani uopće nema pritoka, sve do ušća. S lijeve strane u Vrhovinsku rijeku ulijevaju se Bojićki potok, Vitički potok i Graiseljička rijeka. Vrhovinska rijeka teče pored Vraca i Ihnja, između Brda i Bojića, između Kutina i Hotovlja, između Oblja i Lukog te se negdje u između Nedavića i Ljusića ulijeva u Neretvu. Tok Vrhovinske rijeke dijeli Župu zagorsku na dva dijela. S lijeve strane ostaju joj sela Čestaljevo, Hreljići, Bojići, Daganj, Sočani i Kutine. Na desnoj strani Vrhovinske rijeke su sela Luko, Polje, Hotovlje i Brda. Tu je i Ljuta koja ne pripada Župi zagorskoj. Vrhovinsku rijeku ispod Hotovlja zovu Hotovska rijeka. U kanjonu između sela Gornjeg Luka i sela Oblja nosi naziv Jezerca.
Cijelim je tokom pitka. Ispod Hotovlja uvijek je bio most. Gospodarski je bila korištena i na njoj je bilo više mlinova, među kojima je osobito bio poznat dio ispod Hotovlja i u dijelu gdje rijeku zovu Jezerca. Nekada je Vrhovinska rijeka bila bogata potočnom pastrvom.
IZVOR  Vrhovinska rijeka (Hotovska rijeka, Jezerca). Wikipedija (hr)

DUBOKI POTOK
Neretva < Vrhovinska (Hotovska) rijeka - Jezernica < Duboki potok (L)

GRAISELJIČKA RIJEKA (Graiseljski potok)
Neretva < Vrhovinska (Hotovska) rijeka - Jezernica < Graiseljička rijeka (L)

Pogled na šire područje ušća potoka Tatinac u Graiseljičku rijeku i Kalinovačkog jezera

Tok Graiseljičke rijeke

Most nad potokom Tatinac kod sela Graiseljići

ZAVALA
Neretva < Vrhovinska (Hotovska) rijeka - Jezernica < Graiseljička rijeka < Zavala (D)

TATINAC
Neretva < Vrhovinska (Hotovska) rijeka - Jezernica < Graiseljička rijeka < Tatinac (L)

VITIČKI POTOK
Neretva < Vrhovinska (Hotovska) rijeka - Jezernica < Vitički potok (L)

BOJIĆKI POTOK
Neretva < Vrhovinska (Hotovska) rijeka - Jezernica < Bojički potok (L)

Hidroakumulacija HE Ulog

LIKAČ
​Neretva < Likač (L)​

VRANJI POTOK
​Neretva < Šumet < Vranji potok (L)

ŠUMET
​Neretva < Šumet (L)

JEZERNICA (kod Uloga)
​Neretva < Šumet < Jezernica (D)

GVOZDNICA
​Neretva < Šumet < Jezernica < Gvozdnica (D)

TOLJANOV POTOK 
​Neretva < Šumet < Toljanov potok (L)

TREBUŠA
​Neretva < Trebuša (L)

BALINSKI POTOK
​Neretva < Balinski potok (D)

SREBRENIK
​Neretva < Srebenik (L)

KLIŠTICA
​Neretva < Klištica (D)

VRANOVINA
​Neretva < Vranovina (L)

GODOVAČKI POTOK
​Neretva < Godovački potok (D)

DUBOKI POTOK
​Neretva < Duboki potok (L)

TUNISKI POTOK
​Neretva < Tuniski potok (D)

MEDEDAK
​Neretva < Mededak (L)

TOMIŠKI POTOK
​Neretva < Tomiški potok (D)

IGAŠČICA
​​Neretva < Igaščica (D)

Lončarsko vrelo
​Neretva < Končarsko vrelo (L)

STAMBOLIČKI POTOK
​Neretva < Stambolički potok (D)

BISTRICA
​Neretva < Bistrica (D)

ZUROVIĆA POTOK
​Neretva < Zurovića potok (L)

STRUGOTIĆ
​Neretva < Strugotić (D)

Izvor Neretve

Donje Grančarevo
​Nekada na obali Trebišnjice, ovo naselje danas leži na obali akumulacijskog Trebinjskog, odn. Goričkog jezera iz kojega se sustavom odvodnih tunela kroz Trebinjsko polje voda odvodi na HE Dubrovnik-Plat.

SLIV RIJEKE TREBIŠNJICE

---

Sliv Trebišnjice se nalazi u najkrševitijem  i najkišovitijem dijelu BIH i CG, zbog čega ima specifične hidrografsko-hidrološke karakteristike. Njeni izvori su potopljeni kod Bileće. Dužina Trebišnjice iznosi 96.5 km i najvećim dijelom tekla je kroz Popovo polje u kojem se gubila kroz ponore. Njene vode se podzemno razilaze prema Neretvi, Hutovu blatu i Jadranskom moru.
Slivu prirodno pripadaju i brojni priobalni izvori Dubrovačkog primorja, jer su podzemno povezani s ponornim zonama rijeke Trebišnjice. Naime, na lijevoj obali donjeg toka rijeke Neretve su karbonatne stijene visokog krša bez sudjelovanja fliških stijena. Prva fliška barijera prostire se duž obalne zone Dubrovačkog područja. Kontinuitet barijere u priobalju «probijen» je erozijskim procesima na više mjesta, pa se u području od ušća Neretve do Cavtata pojavljuju brojni krški izvori. Na taj način formiran je i najveći krški izvor južne Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najveće krške izvore Dinarida.  
Trebišnjica je jedna od najdužih ponornica u Evropi. Površina njenog sliva iznosi 2720 km2, s otjecajem od 50 m3/s.  Osim ponora u njenom se koritu javljaju i estavele, te potajnicE (Potajnica je periodični, intermitentni izvor). Njeni izvori kod Gataĉkog polja su potopljeni, a to su bila izdašna vrela. Do Lastve teĉe u smjeru sjever-jug uskom klisurom, a od Lastve prema Hutovom blatu mijenja pravac kretanja u usporedni i dinarski.

Kameni most i stara gradska jezgra Trebinja uz rijeku Trebišnjicu

Trebišnjica

Trebišnjica je bosanskohercegovačka rijeka ponornica duga 96,5 km koja izvire na nadmorskoj visini od 398 metara. Trebišnjica je dio kompleksa podzemnih i nadzemnih rijeka koje izviru ispod Lebršnika i Čemerna, a čije je krajnje ishodište Jadransko more, to jest Rijeka dubrovačka (poznata i pod imenom Ombla) koja se ulijeva u more kod Dubrovnika.
Širi sliv Trebišnjice je tipično područje Dinarida, sa svim fenomenima koji se na njemu nalaze. Za hidroenergetski potencijal od značaja su, pored rječnih tokova, kaskadno poredana i hidrološki zatvorena krška polja, koja se pružaju od kote oko 950 m.n.m. do 220 m.n.m. Područje sliva rijeke Trebišnjice je jedno od najbogatijih padalinama u Europi. One prosječno godišnje iznose 1,800 mm. Neposredno uz sliv Trebišnjice se nalazi mjesto Crkvice koje ima najveće padaline u Evropi, prosječno 4,900 mm godišnje.
Tok Trebišnjice možemo podijeliti na gornji, srednji i donji.

Gornji tok. Kako protječe kroz krš, Trebišnjica predstavlja vrlo složen sustav nadzemnih i podzemnih voda. Rijeka potječe od dva toka iz Lebršnika i Čemernog: jedan tok pod imenom ►Mušnica, teče od istočne ka zapadnoj granici Gatačkog polja, prolazi kroz jezero Klinje, te naselja Avtovac, Gacko, Srđevići,  Bašići,  Drugovići, Kula i Branilovići (pod raznim imenima zbog njene ponorne prirode). Drugi tok, pod imenom ►Gračanica, teče od planine Čemerno ka Gatačkom polju, gdje se spaja s Mušnicom blizu Srđevića. Rijeka se kratko pojavljuje u Fatničkom polju, pod imenom ►Fatnička rijeka.

Srednji tok.​ Trebišnjica se ponovno pojavljuje kod Bileće. Izvor rijeke je sustav jakih krških izvora, podijeljenih u dvije glavne zone, koje su geografski i hidrološki međusobno odvojene jedna od druge. Vode iz obje zone izvora, na svom podzemnom putu, skupljaju vodu iz brojnih izvora.
Na južnom kraju Bileće, na nadmorskoj visini 325 m. je izvorska zona Trebišnjica od tri izvora: "Dejanova Pećina", "Vrelo Oko",i "Nikšićko Vrelo". 
Druga zona je izvor grupa "Čepo", na nadmorskoj visini 324 m, od koje nastaje rijeka Čepelica i koja se nakon 2 km spaja sa vodenim tokom iz grupe Trebišnjica. Rijeka teče prema jugu kroz Miruško polje, da bi kod naselja Gornje Grančarevo bila pregrađena branom Grnčarevo, a njene vode su stvorile Bilećko jezero. Cijeli sustav krških izvora rijeke Trebišnjice, obje zone, brojna sela s plodnom zemljom, kulturno-povijesna dobra našli su se pod vodom. Skoro cijela istočna obala jezera je granica s Crnom Gorom.
Trebišnjica skreće prema zapadu između sela Donje Grančarevo i Lastva u Trebinjsko polje. 15 km istočno od
Trebinja u nju utječe rijeka ​► Sušica. U trebinjskom prigradskom naselju Gorica, izgradnjom brane Gorica, rijeka je 1965. god. prvi put pregrađena. Umjesto rijeke, stvoreno je Goričko jezero čije vode pokreću tri hidroelektrane:

• hidroelektrana Trebinje II, pored brane Gorica
• hidroelektrana Dubrovnik kod Plata u Hrvatskoj, sustavom odvodnih tunela
• Hidroelektrana Čapljina pored Hutova blata, odvodnim tunelom od umjetnog jezera stvorenim na kraju toka Trebišnjice kroz Popovo polje.

Rijeka nastavlja kroz grad Trebinje, te sela Dražin Do, Tvrdoš, Gornja Kočela i Donja Kočela i ulazi u Popovo polje. Rijeka, zatim okreće prema sjeverozapadu kod sela Staro Slano, Đedići, Dobromani, Žakovo, Tulje, Sedlari, Grmljani i Zavala blizu pećine Vjetrenica. Poslije toga rijeka teče između sela Dvrsnica, Orašje Popovo i Čavaš te blizu hrvatske granice.

Donji tok. ​Nakon Popovog polja rijeka se pojavljuje u tri toka:

• Čapljina, kod donjeg toka Neretve
• serija podvodnih voda i izvora (vrulja) u blizini Slanog, Hrvatska, sjeverozapadno od Dubrovnika
• kao jako vrelo (24 m3/s) iz pećine Gruž blizu Dubrovnika. Vodeni tok se naziva Ombla ili Dubrovačka rijeka. Vodu iz ovog izvora Dubrovnik je počeo koristiti od 1437. god.

IZVOR Trebišnjica. Wikipedija (bs)

Dio toka Trebišnjice između Donje Lastve i Donjeg Grančareva (na suprotnoj strani)

Rekonstruirani kotač za navodnjavanje (kolo, dolap) na obali rijeke Trebišnjice u Trebinju

Rijeka Trebišnjica i Arslanagića most

Izvor Trebišnjice kod Bileće (Dejanovića pećina), fotografija iz 1890. god.

Vode Trebišnjice (Izgradnja Hidroelektrana)
Autor: Boris Boskovic Datum objave: 16.8.2014.
Opis. Dokumentarni film koji prati izgradnju hidroelektrana na rijeci Trebišnjici.

PROČITAJ VIŠE
LUČIĆ, Ivo: Trebišnjica. Jučer najveća ponornica, danas tvornica struje, sutra…?. Ekonomska i ekohistorija 8, br. 1 (2012): 14-28 (PDF)

• Sažetak. U članku se na primjeru Trebišnjice kao istaknute ponornice, razmatra sudbina dinarskih krških rijeka koje su proživjele korjenite promjene tijekom 20. stoljeća, koje do sada nisu ozbiljno tematizirane. Najprije se povijesnim pristupom iznose znanstvene ocjene njezinih prirodnih vrijednosti, a potom se obrađuju tipične slike kroz koje je ona predstavljana tijekom novije povijesti: tradicionalna, u kojoj je naglašen mitološki i religijski sloj krajolika, te upotrebna, u kojoj prevladava kriterij korisnosti. Potom se predočuju promjene koje se nastupile industrijskom upotrebom rijeke, kao i neki rezultati te upotrebe. Na kraju se osvrće na kompleksnost krškog ekosistema – u kojem je Trebišnjica igrala ključnu ulogu – kao predmeta znanstvenog istraživanja, kao zadatka javnog upravljanja i kao važnog elementa kulturnog vrednovanja.

Rijeka Mušnica kod sela Vrbe

MUŠNICA

Mušnica je rijeka ponornica u Hercegovini. Početak njezina vodotoka može se pratiti još od platoa Čemernog kod Lebršnika. Iako se na starim jugoslavenskim topografskim kartama bivše SFRJ cijeli taj gornji tok također naziva Mušnicom, u mnogim se suvremenim izvorima taj dio vodotoka spominje pod imenom Vrba, odn. Vrbska rijeka, a koja se, prema istim izvorima, kod Klinje spaja s Jaseničkom rijekom i tek tu tvori Mušnicu. Također ti isti izvori pogrešno navode ime Jaseničke rijeke - oni navode ime Jasenovačka rijeka, iako je ime nastalo od obližnjeg naselja Jasenik. 
​U Gatačkom polju Mušnica ponire kod naselja Srđevići i ulazi u svoju ponorničku zonu. U zavisnosti od vodostaja, ponire na različitim ponorima. Od mjesta ponora, njene vode u vrijeme visokih vodostaja podzemnim putem putuju do Cerničkog i Fatničkog polja. Oko 75% voda sa Fatničkog polja putuje oko 5 do 23 dana do izvorišta Trebišnjice, a ostatak napaja Bregavu. U vrijeme niskih vodostaja, sve njene vode odlaze do izvorišta Trebišnjice. Njene veće pritoke su Gračanica i Gojkovića potok, koji se u nju ulijeva kod Srđevića.
IZVOR  Mušnica. Wikipedija (sr)

SUŠICA
Trebišnjica < Sušica (L)

Rijeka Sušica je pritok rijeke Trebišnjice. Nalazi se na oko 15 km istočno od Trebinja. Sa svojom izuzetno čistom i ribom bogatom vodom boje smaragda predstavlja sjajnu  lokaciju za ljubitelje ribolova i kupanja. Na rijeci se nalazi i povijesni lokalitet, Rimski most Vučija kao i kupališta i kamp za ljubitelje prirode.

Rijeka Sušica (lijeva pritoka Trebišnjice) u Jazini

Jazina, most preko rijeke Sušice na magistralnoj cesti koja povezuje Trebinja i Nikšić.

Rijeka Sušica - zimski dan (Trebinje)
Autor: Ulicama Trebinja Datum objave: 16.2.2021.
Opis. Rijeka Sušica nalazi se na oko 15 km istočno od Trebinja. Pritoka je rijeke Trebišnjice. Izuzetno čista i bogata ribom. Ljetnim danima omiljena destinacija Trebinjaca. Na rijeci se nalazi i istorijski lokalitet, mistični Rimski most Vučija, na lokaciji nekadašnjeg rimskog puta koji je vodio od Dubrovnika za Crnu Goru. Smatra se da je sagrađen u XIII vijeku. Građen je od tesanog kamena, a gornji lukovi su od sige. Most se nekada zvao Stari most, Grčki most, most na Sušici, a stanovnici izvan Vučije zovu ga još i Vučijanski most.

OMBLA

Izvor rijeke Omble se nalazi sjeverozapadno i oko 5 km daleko od Dubrovnika, u mjestu Komolcu, podno stijene poznatije kao Golubov kamen.
Ombla je jedna od brojnih rijeka koja izvire kao dio Trebišnjice, rijeke ponornice koja ponire u Popovom polju u dubrovačkom zaleđu.
Tridesetak metara od izvora rijeke Omble nalazi se mali slap visine 70-ak cm nakon kojeg Ombla utječe u Jadransko more u 5 km dugačkom zaljevu Rijeke dubrovačke kod mjesta Komolca, pa se stoga smatra da je njen vodotok dugačak 30 metara i da je Ombla najkraća rijeka na svijetu.
Do nedavno se  smatralo da je Roe River u saveznoj državi Montani u SAD-u, a čija dužina iznosi od 30 do 60 metara ovisno o godišnjem dobu, najkraća svjetska rijeka, pa je kao takva čak uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda. Međutim, pošto je prosječna količina vode koja izvire na izvoru rijeke Omble 23,9 m³/s, to zadovoljava sve kriterije da Ombla bude proglašena rijekom, pa se stoga smatra, iako još uvijek nije službeno potvrđeno, da je Ombla preuzela titulu najkraće svjetske rijeke.

Ekologija. Okoliš Omble je tipični estuarij obalnog dijela Hrvatske sa specifičnim biološkim i ekološkim osobitostima. Zaštićeni prostor Omble i Rijeke dubrovačke dio je od dvanaest takvih područja različite kategorije zaštite, koji prema hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode zavrjeđuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, svoje osjetljivosti ili radi znanstvenog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ali i drugog javnog interesa.

Ombla se zbog blizine dubrovačkog odlagališta za smeće Grabovica, nalazi na popisu od desetak najugroženijih krških fenomena u Hrvatskoj, iako je Grabovica sanirana još 2001. godine i zadovoljava najstrože ekološke standarde i kriterije.

Životinjske vrste. Zbog svog izrazito kratkog vodotoka u Ombli ne žive prostom oku vidljivi nikakvi slatkovodni životinjski organizmi. Naplavljeno područje uz izvor rijeke stanište je goleme štipavice ((lat.) Belostoma niloticum), jednog od najvećih europskih  kukaca.
U Vilinoj špilji iznad izvora rijeke živi nekoliko vrsta šišmiša: Blazijev ili sredozemni potkovnjak (Rhynolophus blasii), južni (Rhinolophus euryale), veliki (Rhinolophus ferrumequinum) i mali potkovnjak  (Rhinolophus hipposideros), dugokrili pršnjak  (Miniopterus schreibersi), te oštrouhi  (Myotis blythii) i riđi šišmiš (Myotis emarginatus), a postoje indicije o postojanju i osme vrste, iznimno rijetkog Meheljeva potkovnjaka  (Rhinolophus mehelyi), čija je opstojnost ugrožena najavljenom gradnjom podzemne hidrocentrale čije bi turbine pokretala Ombla.

U neposrednoj blizini izvora Omble, malo je naplavljeno močvarno područje i otočić obrastao močvarnom vegetacijom tršćaka, što predstavlja stanište maloj populaciji izrazito rijetke i ugrožene vrste riječne kornjače ((lat.) Mauremys rivulata).

S izvora rijeke Omble grad Dubrovnik se još od vremena Dubrovačke Republike, kad je 1438. godine izgrađen i pušten u pogon prvi dubrovački vodovod, napajao vodom za piće.  Tijekom 15. stoljeća na izvoru rijeke Omble, poznati graditelj Paskoje Miličević je izgradio branu i mlinove.

U Vilinoj špilji više od 120 metara iznad izvora pronađeni su ostatci keramičkih posuda iz 3. i 4. stoljeća pr. Kr. za koje stručnjaci Arheološkog muzeja u Dubrovniku vjeruju da su pripadale Ilirima. Na posudama su pronađeni motivi sova koji se povezuju s boginjom  Atenom.

Naziv. Od 12. stoljeća, ili od 1169. godine, stari Dubrovčani su Omblu nazivali Rijekom. Nekad davno nazivana je imenom Arion, a pretpostavlja se da je današnji naziv Ombla potekao iz rimskih naziva Vimbula ili Umbla te da je ime dobila po vinu.

Pogled na izvorište Omble i zaljev Rijeke dubrovačke s uspona na Vlašticu
Ljubaznošću autora fotografije: Ivan Ivanković

IZVORI
GRUPA AUTORA: Studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu HE OMBLA Knjiga 2. Hidrogeološka analiza šireg područja zahvata (PDF)
GRUPA AUTORA: Studija Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu HE OMBLA Knjiga 4. Znanstveno - stručne podloge za procjenu utjecaja HE Ombla na popovsku gaovicu (Delminichthys ghetaldii Steindachner 1882)​ (PDF)
RADAKOVIĆ, Monika: Utjecaj HE Ombla na faunu šišmiša u Vilinoj špilji. Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb, 2015. (PDF)

Ombla
Autor: Nikola Duper; Datum objavljivanja: 28.9.2017.

Ombla
Autor: Igor Brautović Datum objave: 24.4.2013.
Opis. Nenarušeni sklad

Ombla - hrvatski biser svjetske vrijednosti - tribina 14.4.2014.
Autor: DUBROVNIK Datum objave: 18.4.2014.
Opis. Ombla - hrvatski biser svjetske vrijednosti - tribina 14.4.2014. proizvodnja za Zelenu Akciju: More produkcija d.o.o. snimatelj: Mario Miljak

ooombla
Autor: papataza Datum objave: 30.10.2014.
Opis. Ovaj video nastao je tijekom kampanje "Mjesec hrvatskih rijeka-7 riječnih čuda Hrvatske" koja je provedena u okviru WWF-ovog projekta "Zaštita europske linije života". Udruge Čovjek na Zemlji i HPD Sniježnica iz Dubrovnika organizirale su tom prigodom niz događanja vezanih uz rijeku Omblu. Završni događaj proslave bio je istovremeni planinarski uspon na Golubov kamen-vrh podno kojeg izvire Ombla i s kojeg se pruža fascinantan pogled na Rijeku dubrovačku, biciklistički đir trasom starog dubrovačkog vodovoda kojim je još 1442. godine u Grad, do javnih gradskih fontana, dovedena tekuća pitka voda, i kajakaška tura od izvora Omble do starog gradskog porta. Snimke koje su učinjene u tih nekoliko sati uživancije po Ombli ugrađene su u ovaj video. Organizatori zahvaljuju svim sudionicima, prijateljima i partnerima na pomoći u realizaciji projekta! © 2013 Udruga Čovjek na Zemlji

LJUTA (Konavle)

Ljuta je rijeka ponornica u Konavlima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Jedna je od brojnih rijeka koja izvire kao dio Trebišnjice, rijeke ponornice koja ponire u  Popovom polju u dubrovačkom zaleđu. Izvor rijeke Ljute se nalazi u Konavoskim brdima, nedaleko od istoimenog sela Ljuta. U Konavoskom polju se spaja s rječicom  ►Konavočicom te u istom i ponire. Ljuta je s Konavoskim dvorima zaštićeni krajolik  Republike Hrvatske.

Dolaskom u okvire Dubrovačke Republike, u Konavlima se na rijeci Ljutoj 1427. godine zatječu četiri mlina. Zbog opskrbe velikog broja  pomoraca na svojim trgovačkim  brodovima, kao i zbog potreba nastalih povećanjem broja stanovnika, Republika već početkom 16. stoljeća  gotovo utrostručuje broj mlinova za  žitarice. Mlinovi su u vlasništvu države i daju se pod određenim uvjetima u zakup. Nakon pada Dubrovačke Republike postaju privatno vlasništvo. U drugoj polovini 19. stoljeća grade se mlinovi za mljevenje maslina  na vodeni pogon. Povećava se i broj stupa za tkanine. Sto godina kasnije, i prije tehnološke zastare, zbog nedostatka sirovina, mlinovi jedan za drugim prestaju raditi.

Pješačke staze u izletištu uz rijeku Ljutu

U zaštićenom prirodnom krajoliku rijeke Ljute nalazi se gornji tok rijeke, kao i sami izvor, te obnovljene mlinice i stupa. Radi se o iznimnom prirodnom i povijesnom lokalitetu. S obzirom da su Konavle bile glavna žitnica Dubrovačke republike, ovaj sustav mlinica na rijeci Ljutoj predstavljao je u to vrijeme glavni gospodarski pogon.

Rijeka Ljuta

Uz rijeku Ljutu

KONAVOČICA
Ljuta (konavoska) < Konavočica

Ova rječica počinje od Debelog brijega i ulijeva se u Ljutu. Ljeti zna presušiti.

pRETHODNA STRANICA

SLIJEDEĆA  STRANICA