Hercegovački slivovi
Rijeka Neretva izvire u podgorini Zelengore, a ulijeva se u Jadransko more širokom deltom kod Ploča (Republika Hrvatska). Ukupna dužina njenog toka je 225 km, a kroz BiH teče dužinom od 203 km. Najveći vodostaji su u aprilu i decembru, a najniži u augustu.
Od izvorišta do ušća Neretva prima veliki broj pritoka, a najveće su: Rama, Rakitnica, Ugrovača, Buna, Bregava, Tihaljina i Trebižat.
Najveći dio sliva Neretve se prostire duboko u teritorij Bosne i Hercegovine, dok su u Hrvatskoj ušće (delta) i dijelovi krškog sliva na desnoj i lijevoj obali rijeke.
Sliv izvora na desnoj obali rijeke srednjeg i donjeg toka rijeke Neretve seže duboko u Dalmatinsku Zagoru i Hercegovinu. Za dinamiku vode i njeno višestruko poniranje i istjecanje na površinu značajne su pojave vodonepropusnih fliških stijena, koje se u obliku izduženih ljusaka prostiru unutar prevladavajućeg dobro vodopropusnog karbonatnog kompleksa. Imotsko polje je najviša stepenica istjecanja u slivu, a slijede Rastočko i Kokoričko polje, te Vrgoračko polje, do konačnog istjecanja na izvorima uz Baćinska jezera, desnu obalu Neretve i području Gradca u priobalju. Na lijevoj obali Neretve su karbonatne stijene visokog krša bez sudjelovanja fliških stijena. Prva fliška barijera prostire se duž obalne zone Dubrovačkog područja. Kontinuitet barijere u priobalju «probijen» je erozijskim procesima na više mjesta, pa se u području od ušća Neretve do Cavtata pojavljuju brojni krški izvori. Na taj način formiran je i najveći krški izvor južne Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najveće krške izvore Dinarida.
Od izvorišta do ušća Neretva prima veliki broj pritoka, a najveće su: Rama, Rakitnica, Ugrovača, Buna, Bregava, Tihaljina i Trebižat.
Najveći dio sliva Neretve se prostire duboko u teritorij Bosne i Hercegovine, dok su u Hrvatskoj ušće (delta) i dijelovi krškog sliva na desnoj i lijevoj obali rijeke.
Sliv izvora na desnoj obali rijeke srednjeg i donjeg toka rijeke Neretve seže duboko u Dalmatinsku Zagoru i Hercegovinu. Za dinamiku vode i njeno višestruko poniranje i istjecanje na površinu značajne su pojave vodonepropusnih fliških stijena, koje se u obliku izduženih ljusaka prostiru unutar prevladavajućeg dobro vodopropusnog karbonatnog kompleksa. Imotsko polje je najviša stepenica istjecanja u slivu, a slijede Rastočko i Kokoričko polje, te Vrgoračko polje, do konačnog istjecanja na izvorima uz Baćinska jezera, desnu obalu Neretve i području Gradca u priobalju. Na lijevoj obali Neretve su karbonatne stijene visokog krša bez sudjelovanja fliških stijena. Prva fliška barijera prostire se duž obalne zone Dubrovačkog područja. Kontinuitet barijere u priobalju «probijen» je erozijskim procesima na više mjesta, pa se u području od ušća Neretve do Cavtata pojavljuju brojni krški izvori. Na taj način formiran je i najveći krški izvor južne Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najveće krške izvore Dinarida.
Izvire ispod Gredelja, na visini od 1095 m nadmorske visine u podgorini Zelengore. Duga je 225 km i utječe u Jadransko more blizu Metkovića i luke Ploče.
Vožnja kajakom po Neretvi počinje od Uloga i Glavatičeva. Tamo se dolazi iz Sarajeva preko Konjica i Boračkog jezera ili iz Mostara preko Nevesinja — Kifinog sela. Gornji tok Neretve od izvora do mjesta Ulog gotovo je neprolazan. Rijeka je plovna od Uloga ali samo za pneumatične čamce i kajake. Prvi kanjon kojim se probija Neretva nalazi se 4 km nizvodno od Uloga te završava kod Lađarice, a drugi počinje ispod pritoke Bukovice, i završava kod sela Spiljani. Ovi su dijelovi Neretve bogati salmonidnom ribom i privlačni za ribolovce. Po prirodnim ljepotama i divljoj okolini Neretva je u gornjem i srednjem toku jedna od najinteresantnijih rijeka za sportsko kajakašenje. Prirodne ljepote Bosne i Hercegovine - Rijeka Neretva
Objavio: Ptice Forum Datum objave: 6.6.2017. Autor: Al Jazeera Balkans Datum objave: 6.3.2017. Opis. Rijeke su svjedočanstvo o vremenu, o znamenitim ljudima i važnim događajima. U prvoj priči govorimo o legendama i tradiciji, o aktualnom vremenu i historijskim činjenicama. Pričamo o Neretvi, o rijeci lijepoj poput uspomene i tajanstvenoj kao ribarska narav. Pored nje su građeni putevi i tvornice, vođeni ratovi i podizani mostovi, mijenjala se historija. Upamtila je ilirska plemena, Kelte i Rimljane. Neki, poput Meksikanca Roberta Salinasa Pricea, tvrdili su da je na Neretvi bila antička Troja. Skoro cijelim njenim tokom izmiješani su katolički, islamski i pravoslavni simboli, vjerska znamenja i narodni običaji. Izmjenjuju se s tragovima ilirske i rimske civilizacije, sa ostacima bogumilskih obilježja i spomenicima osmanske kulture. Autor je Fahrudin Bečić, saradnik Jakov Avram, snimatelj Jorde Angelović, montažer Sanin Džafo. U dolini Neretve - dokumentarni film (Bosna film, 1954.)
Postavio: Stega Doc Datum objave: 14.10.2022. |
Saga o Neretvi - Dokumentarna trilogija - ČAROBNI JUG (1. dio)
Autor: dolina neretve Datum objave: 11.2.2017. Opis. Čarobni jug prvi je dio neretvanske trilogije Saga o Neretvi. Film donosi priču o kraju oko Neretve od Ušća do Mostara, sa fokusom na Metković. Vlatko Filipović (rođen u Hutovu) ugledni je hrvatski dokumantarist, reditelj i scenarist. Snimio je četri igrana filma te više od 40 dokumentarnih i kratkometražnih filmova. Jedan je od začetnika čuvene Sarajevske škole dokumentarnog filma, dobitnik je dvije Zlatne arene te drugih brojnih nagrada doma i u inozemstvu.People mentioned |
Saga o Neretvi - Dokumentarna trilogija - PEČAT VREMENA (2. dio)
Autor: dolina neretve Datum objave: 11.2.2017. Opis. Vlatko Filipović: od 2000. do 2004. priprema, snima i slaže neretvansku trilogiju Saga o Neretvi: “Čarobni jug”, “Pečat vremena” i “Agonija zelene rijeke”. Vlatko Filipović rođen je 11. ožujka 1936. U obitelji otpravnika vlakova male postaje neka dašnje željezničke pruge Dubrovnik - Sarajevo. Postaja je bila Hutovo, sada selo općine Neum. Po ocu podrijetlom je iz Ravnog – selo Turkovići, po majci iz Čitluka – selo Tepčići. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a Filozofski fakultet – skupina jugoslavenskih književnosti u Sarajevu. |
Saga o Neretvi - Dokumentarna trilogija - AGONIJA ZELENE RIJEKE (3. dio)
Autor: dolina neretve Datum objave: 13.2.2017. Opis. Bila je trilogija koja se zvala ‘Agonija zelene rijeke’. Riječ je o Neretvi. Već sam bio star kad sam to shvatio: u njezinom sam se slivu rodio, u njoj se topio, uz nju ljubav vodio, s njom živio, o njoj filmove snimao i tražim da me pokopaju u njezinom vodotoku, tamo gdje sam se rodio. |
Rama je rijeka koja se nalazi u općini Prozor-Rama. Danas je izvor Rame potopljen Ramskim jezerom u blizini sela Varvara, tako da je izvor Rame pod vodom. Godine 1968. napravljeno je Ramsko jezero, koje je dobar dio rijeke potpio. Rijeka teče prema jugoistoku i na tom putu prima pritoke: Baden, Crimu, Dušicu, Gračanicu, Volujak. Izgradnja Ramskog jezera je skratila gornji tok Rame, a dok je donji tok značajno skratilo Jablaničko jezero. Nekad su se u Ramu ulijevale i pritoke: Tršćanski potok i Klekovica. Rijeka Rama je jedna od najvećih pritoka Neretve u koju se ulijeva nekoliko kilometara prije Jablanice.
Bregava (stari nazivi Vidoštica i Vidova rijeka) je lijeva pritoka Neretve u Bosni i Hercegovini. Njeno slivno područje leži između Neretve na zapadu i Trebišnjice na jugoistoku i površine je 470 km². Bregava nastaje na području malog sela Do, u blizini granice općina Stolac i Berkovići, od stalnih vrela Bitunje i Hrguda i periodičnih vrela Malog i Velikog Suhavića, koji izviru iz lomeljnog vapnenca. Dužina toka iznosi 31 km, s prosječnim padom od 3,7 m/km. Vrelo se nalazi na nadmorskoj visini od 120 metara. Za vrijeme maksimalnog vodostaja bojenjem vode u ponorima Fatničkog polja utvrđena je veza s izvorima Trebišnjice i Bregave. Pored vrela Bregave i duž njezina gornjeg toka prolazi cesta Bileća-Berkovići-Stolac. Ulijeva se u Neretvu kod mjesta Klepci, u općini Čapljina. Rijeka je udubila korito u obliku kanjona čije dolinske strane dostižu visinu i do 700 m. U proširenjima se nalaze aluvijalni nanosi. Veće mjesto kroz koje protječe je Stolac. Rijeka je omiljena među ljubiteljima ribolova, jer obiluje pastrmkom.
Ugrovača je rijeka u Bosni i Hercegovini. Teče kroz Rakitno polje koje povremeno plavi. Protječe i kroz kanjon ►Brine. U Širokom Brijegu se ulijeva u rijeku ►Lišticu koja je ponornica. Lištica protječe kroz Mostarsko blato, ponire na kraju polja, kod mjesta Polog, te ponovno izvire kao ►Jasenica u dolini Neretve. Zbog nedovoljnog kapaciteta ponora Lištica je često plavila područje Mostarskog blata. Široki Brijeg se za vrijeme bivše Jugoslavije zvao Lištica, prema ovoj rijeci.
Trebižat je rijeka u Hercegovini, na jugu Bosne i Hercegovine. Najveća je pritoka Neretve kad se uzme u obzir čitav tok ove rijeke, koja izvire i ponire više puta, zbog čega ima nekoliko imena. U općini Ljubuški Trebižat stvara dva atraktivna čuda prirode: slapove Kravice i Koćušu. Od izvora u Peć-Mlinima u blizini Ljubuškog do ušća u Neretvu u selu Struge Trebižat je dug 51,3 km i s riječnim slivom površine blizu 646 km². Ova rijeka ima čak devet imena: Culuša – Ričina – Brina – Suvaja (Posušje) – Matica – Vrlika (Imotski) – Tihaljina – Mlade – Trebižat (Ljubuški).
Trebižat počinje od jakog kraškog vrela, iz pećine u podnožju planine Jagodnice, što je nastavak podzemnog toka Vrlike. Teče iz Imotskog polja i nastavlja od Posušja (Tribistovo, kota 903) prema jugoistoku duž vapnenačkog riječnog korita i teče pod imenom ►Tihaljina do sela Klobuk. Dolaskom u Ljubuško polje postaje ►Mlade, uz djelomično postavljene nasipe kraj plitkih korita. Po izlasku iz područja Ljubuškog dobija ime ►Trebižat i teče duž korita uklesanog duboko u krško tlo formirajući velike kanale i vodopade na svom putu. Kod mjesta Studenci stvara se slap Kravice, visine 30-ak metara. Trebižat ima samo četiri pritoke: ►Studenčicu, ►Vriošticu, ►Parilo i ►Brzu vodu. Pred samo ušće odvaja se u više kanala formirajući više ušća. Glavni kanal Trebižata ulijeva se u Neretvu u selu Struge kod Čapljine. Trebižat nema kamenite obale niti je kamenje zastupljeno u njemu. Uz tok ove rijeke raste mnogo ljekovitog bilja. Jedna je od rijeka u Bosni i Hercegovini koje imaju najbogatiju floru. Od riba najviše ima jegulje, a tu su i riječni rakovi, endemska riba te jadranski losos, riječne školjke. Korita krških rijeka, kakva je Trebižat, izuzetno su porozna i često dolazi do odlijevanja vode, što je razlog zašto neki dijelovi tih rijeka teku pod zemljom. Priliv vode u Trebižat nestabilan je i varira u toku godine od suhog korita do poplava na susjednim poljoprivrednim poljima. Nasipi i umjetne brane odmah iznad okolnog zemljišta podignuti su sa svrhom da preusmjere ili spriječe poplave pored ove rijeke.
|
Sliv Trebišnjice se nalazi u najkrševitijem i najkišovitijem dijelu BIH i CG, zbog čega ima specifične hidrografsko-hidrološke karakteristike. Njeni izvori su potopljeni kod Bileće. Dužina Trebišnjice iznosi 96.5 km i najvećim dijelom tekla je kroz Popovo polje u kojem se gubila kroz ponore. Njene vode se podzemno razilaze prema Neretvi, Hutovu blatu i Jadranskom moru.
Slivu prirodno pripadaju i brojni priobalni izvori Dubrovačkog primorja, jer su podzemno povezani s ponornim zonama rijeke Trebišnjice. Naime, na lijevoj obali donjeg toka rijeke Neretve su karbonatne stijene visokog krša bez sudjelovanja fliških stijena. Prva fliška barijera prostire se duž obalne zone Dubrovačkog područja. Kontinuitet barijere u priobalju «probijen» je erozijskim procesima na više mjesta, pa se u području od ušća Neretve do Cavtata pojavljuju brojni krški izvori. Na taj način formiran je i najveći krški izvor južne Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najveće krške izvore Dinarida. Trebišnjica je jedna od najdužih ponornica u Evropi. Površina njenog sliva iznosi 2720 km2, s otjecajem od 50 m3/s. Osim ponora u njenom se koritu javljaju i estavele, te potajnicE (Potajnica je periodični, intermitentni izvor). Njeni izvori kod Gataĉkog polja su potopljeni, a to su bila izdašna vrela. Do Lastve teĉe u smjeru sjever-jug uskom klisurom, a od Lastve prema Hutovom blatu mijenja pravac kretanja u usporedni i dinarski. |
Trebišnjica je bosanskohercegovačka rijeka ponornica duga 96,5 km koja izvire na nadmorskoj visini od 398 metara. Trebišnjica je dio kompleksa podzemnih i nadzemnih rijeka koje izviru ispod Lebršnika i Čemerna, a čije je krajnje ishodište Jadransko more, to jest Rijeka dubrovačka (poznata i pod imenom Ombla) koja se ulijeva u more kod Dubrovnika.
Širi sliv Trebišnjice je tipično područje Dinarida, sa svim fenomenima koji se na njemu nalaze. Za hidroenergetski potencijal od značaja su, pored rječnih tokova, kaskadno poredana i hidrološki zatvorena krška polja, koja se pružaju od kote oko 950 m.n.m. do 220 m.n.m. Područje sliva rijeke Trebišnjice je jedno od najbogatijih padalinama u Europi. One prosječno godišnje iznose 1,800 mm. Neposredno uz sliv Trebišnjice se nalazi mjesto Crkvice koje ima najveće padaline u Evropi, prosječno 4,900 mm godišnje. Tok Trebišnjice možemo podijeliti na gornji, srednji i donji. Gornji tok. Kako protječe kroz krš, Trebišnjica predstavlja vrlo složen sustav nadzemnih i podzemnih voda. Rijeka potječe od dva toka iz Lebršnika i Čemernog: jedan tok pod imenom ►Mušnica, teče od istočne ka zapadnoj granici Gatačkog polja, prolazi kroz jezero Klinje, te naselja Avtovac, Gacko, Srđevići, Bašići, Drugovići, Kula i Branilovići (pod raznim imenima zbog njene ponorne prirode). Drugi tok, pod imenom ►Gračanica, teče od planine Čemerno ka Gatačkom polju, gdje se spaja s Mušnicom blizu Srđevića. Rijeka se kratko pojavljuje u Fatničkom polju, pod imenom ►Fatnička rijeka.
Srednji tok. Trebišnjica se ponovno pojavljuje kod Bileće. Izvor rijeke je sustav jakih krških izvora, podijeljenih u dvije glavne zone, koje su geografski i hidrološki međusobno odvojene jedna od druge. Vode iz obje zone izvora, na svom podzemnom putu, skupljaju vodu iz brojnih izvora.
Na južnom kraju Bileće, na nadmorskoj visini 325 m. je izvorska zona Trebišnjica od tri izvora: "Dejanova Pećina", "Vrelo Oko",i "Nikšićko Vrelo". Druga zona je izvor grupa "Čepo", na nadmorskoj visini 324 m, od koje nastaje rijeka Čepelica i koja se nakon 2 km spaja sa vodenim tokom iz grupe Trebišnjica. Rijeka teče prema jugu kroz Miruško polje, da bi kod naselja Gornje Grančarevo bila pregrađena branom Grnčarevo, a njene vode su stvorile Bilećko jezero. Cijeli sustav krških izvora rijeke Trebišnjice, obje zone, brojna sela s plodnom zemljom, kulturno-povijesna dobra našli su se pod vodom. Skoro cijela istočna obala jezera je granica s Crnom Gorom. Trebišnjica skreće prema zapadu između sela Donje Grančarevo i Lastva u Trebinjsko polje. 15 km istočno od Trebinja u nju utječe rijeka ► Sušica. U trebinjskom prigradskom naselju Gorica, izgradnjom brane Gorica, rijeka je 1965. god. prvi put pregrađena. Umjesto rijeke, stvoreno je Goričko jezero čije vode pokreću tri hidroelektrane:
Donji tok. Nakon Popovog polja rijeka se pojavljuje u tri toka:
PROČITAJ VIŠE
LUČIĆ, Ivo: Trebišnjica. Jučer najveća ponornica, danas tvornica struje, sutra…?. Ekonomska i ekohistorija 8, br. 1 (2012): 14-28 (PDF)
|
Vode Trebišnjice (Izgradnja Hidroelektrana)
Autor: Boris Boskovic Datum objave: 16.8.2014. Opis. Dokumentarni film koji prati izgradnju hidroelektrana na rijeci Trebišnjici. |
Ljuta je rijeka ponornica u Konavlima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Jedna je od brojnih rijeka koja izvire kao dio Trebišnjice, rijeke ponornice koja ponire u Popovom polju u dubrovačkom zaleđu. Izvor rijeke Ljute se nalazi u Konavoskim brdima, nedaleko od istoimenog sela Ljuta. U Konavoskom polju se spaja s rječicom ►Konavočicom te u istom i ponire. Ljuta je s Konavoskim dvorima zaštićeni krajolik Republike Hrvatske. Dolaskom u okvire Dubrovačke Republike, u Konavlima se na rijeci Ljutoj 1427. godine zatječu četiri mlina. Zbog opskrbe velikog broja pomoraca na svojim trgovačkim brodovima, kao i zbog potreba nastalih povećanjem broja stanovnika, Republika već početkom 16. stoljeća gotovo utrostručuje broj mlinova za žitarice. Mlinovi su u vlasništvu države i daju se pod određenim uvjetima u zakup. Nakon pada Dubrovačke Republike postaju privatno vlasništvo. U drugoj polovini 19. stoljeća grade se mlinovi za mljevenje maslina na vodeni pogon. Povećava se i broj stupa za tkanine. Sto godina kasnije, i prije tehnološke zastare, zbog nedostatka sirovina, mlinovi jedan za drugim prestaju raditi. |