|
|
LJUDI > Baština > Spomenička baština > Graditeljska baština > Gradine, gradovi, utvrde, stari gradovi i dvorci
|
Grad Snežnik
Grad Snežnik (njem. Schneeberg) je dvorac na jugozapadnom dijelu Loškog polja kod Kozarišča u općini Loška Dolina. |
SLOVENIJA
GRADOVI (BURGOVI) - DVORCI, KAŠTELI POD KROVOM ILI DJELOMIČNO POD KROVOM
Grad Predjama (Predjamski grad, Predjamski dvorac) WIKIPEDIJA DINARSKO GORJE (Hrušica)
|
Grad Predjam, odn. Predjamski grad nalazi se 9 km od Postojnske jame, uz seoce Predjama. Dvorac se prvi put spominje 1202. godine. Tajnovit i neosvojiv dvorac izgrađen je u okomitoj stijeni visokoj 123 metra. Njegovoj atraktivnosti doprinosi i rječica Lokva koja duboko ispod dvorca ponire u podzemlje.
Najslavniji stanovnik dvorca svakako je bio vitez Erazmo Predjamski koji se u 15. stoljeću odupro carskoj samovolji. O njemu danas kruže mnogobrojne legende. Neki ga veličaju kao strasnog, lijepog, plemenitog viteza, a drugi prikazuju kao razbojnika i pljačkaša koji je smrt na kraju dočekao u zahodu. Dvorcu se može pristupiti samo s jedne strane, no legenda kaže da se razbojnik Erazmo opskrbljivao hranom i pićem kroz tajni rov koji iz staroga dvorca vodi na površinu. Carska je vojska godinu dana uzalud osvajala njegov dvorac. Erazmo je podlegao napadima tek zahvaljujući lukavstvu neprijatelja i podmitljivog sluge. |
Grad Predjama na litografiji iz 1816. Godine
Autor: Karl Friedrich Schinkel; orig: Das Schloss Prediama in Crein XII Stund |
Grad Predjama
Nalazi se u naselju Predjama, 9 km udaljenom od Postojne. Podignut je u XII stoljeću na strmoj litici ispred špilje (jame) po čemu je dobio ime. |
Grad Snežnik WIKIPEDIJA DINARSKO GORJE (Loška dolina)
|
Stari grad Snežnik nalazi se ispod istoimene planine Snežnik. Povijest dvorca vjerojatno seže u 11. stoljeće, kada su vlast nad Loškom dolinom preuzeli akvilejski patrijarsi koji su gradnjom utvrda htjeli osigurati važne prometne puteve. Grad se prvi put spominje u arhivskim izvorima 1269. godine u vezi s obitelji Snežniškima (Schneberg). U 700-godišnjoj povijesti dvorca obitelj Snežnik slijedila su gospoda Rauber, Lamberg, Eggenberg, Auersperg, Lichtenberg i dr., a ne manje važno Schönburg-Waldenburg. Osnovnu kompoziciju čine četveroredni i brojni dvoredni kestenovi i lipovi drvoredi uz putove do dvorca, među kojima su proplanci i staze za šetnju i jahanje. Neposredno uz dvorac nalaze se dva umjetna jezera. Nakon Drugoga svjetskog rata posjed Snežnik je nacionaliziran i kao lovački dom ušao u državni protokol. Dvorac je dostupan javnosti od 1983. godine kao muzej. Dvorac je uspješno renoviran u razdoblju od listopada 2005. do lipnja 2008. godine. Danas dvorcem upravlja Narodni muzej Slovenije.
|
Janez Vajkard Valvasor, Snežnik
Bakrorez iz Topografìje Vojvodine Kranjske; Autor: Johann Weikhard von Valvasor, 1679 |
Odraz grada Snežnika u umjetnom jezeru u parku dvorca
|
Grad Otočec
|
Dvorac Otočec, spomenik kulture od državnog značaja, jedini je u tipologiji “vodenog dvorca” u Sloveniji. Njegovi počeci sežu od dvokatne kule koja je sagrađena sredinom 13. stoljeća. U prvoj polovici 14. stoljeća dograđeni su mu zidovi, a krajem 15. stoljeća nova gospodarska zgrada i prsten obrambenih kula za njegovo ojačanje. Zbog sve veće opasnosti od turskih provala, kaštel je konačno utvrđen u prvoj polovici 16. stoljeća, koji je dobio i ulaznu ugaonu kulu te kada je iskopom desnog rukavca rijeke Krke nastao umjetni kaštelski otok. Današnji izgled dvorac je dobio sredinom 17. stoljeća.
Zgrada dvorca okružena je parkom uređenim u engleskom pejzažnom stilu. Najstarija stabla u njemu stara su više od stotinu godina, a većina ih je tek zasađena 1950-ih godina. Dvorac je spaljen tijekom Drugog svjetskog rata, ali je nakon rata obnovljen i pretvoren u hotel pod nadzorom spomeničke službe. Zadnji put je kompletno renoviran 2007. godine. Krka je jedina slovenska sedrenotvorna (sedra, tuf) rijeka. U svom srednjem toku, kod Otočca, sedra se izlučuje tvoreći prostrane podvodne pragova, na kojima se formiraju otoci sa šarolikom obalnom vegetacijom. Među 30-ak otočića koji se mogu izbrojati između sela Otočec i kaštela Struga na srednjem godišnjem vodostaju, najveći je gradski otok (grajski otok – prema gradu Otočcu). |
|
Grad Žužemberk
- Rihenberk (Branik)
- Štanjel
- Grad Lože Vipava
- Grad Kromberk (Kromperk)
- Prem
- Mali grad (Ravbarjev stolp), Planina
- Grad Logatec, Logatec
- Gewerkenegg, Idrija
- Grad Ig
- Ribnica
- Grad Poljane
- Grad Kostel
- Grad Vinica (Črnomelj)
- Črnomeljski grad
- Grad Gradac (Metlika)
- Grad Metlika
- Graben
- Gracarjev turn
- Grm
- Hmeljnik
- Kalec
- Mokrice
- Stari grad nad Otočcem (Altenburg)
- Grad Struga
- Grad Štanjel
- Grad Trebnje
- Trilek, Col
- Turjak (novi grad), Velike Lašče
- Vinica, Črnomelj
- Vipavski Križ
- Vogrsko
RUŠEVINE GRADOVA (BURGOVA), UTVRDA (KAŠTELA)
Grad Fridrihštajn WIKIPEDIJA DINARSKO GORJE (Stojna)
|
Grad Fridrihštajn, njem. Burg Friedrichstein je razrušeni stari grad na planini Stojni (njem. Stim) u kraju Kočevsko, u regiji Dolenjskoj u Sloveniji. Grad se nalazio na području koje su nekada nastanjivali Kočevarji, ili Kočevski Nijemci (Gottscheer), nekadašnjem otoku njemačkog jezika (Gottscheer Land), koji je nastao u 14. i 15. stoljeću iz feudalnog lena koruških grofova Ortenburg.
Fridrihštajn je sagradio početkom 15. stoljeća (između 1423. i 1425.) Fridrik II (slov. Friderik II. Celjski), sin grofa Hermana II. (Cejskog), za svoju ljubavnicu Veroniku Desiničku (slov. Veronika Deseniška), za koju se oženio nakon smrti prve supruge Elizabete Frankopanske. |
Grad Fridrihštajn
Grafika iz 19. stoljeća |
Na ostacima Fridrihštajna
U pozadini je Mestni vrh. |
Ortneški grad (Stari grad) WIKIPEDIJA DINARSKO GORJE (Ribniška Mala gora)
|
Ortneški ili Stari grad stoji na brdu Veliki Žrnovec (765 m n.v.) kod Ribnice (točnije kod sela Hudi Konec). Dvorski kompleks čine objekti staroga grada Ortnek i grada Otenštajn. Jedan je od najviših dvorskih kompleksa u Sloveniji.
Godine 1161. Oton II Ortenburški. na ovom mjestu podigao mali dvorac. Nakon izumiranja Ortenburga 1418. godine dvorac i vlastelinstvo naslijedili su grofovi Celjski, koji su ga posjedovali sve do izumiranja 1456. godine. Kao i svi njihovi posjedi, i ovaj je dvorac postao vlasništvo Habsburgovaca . Posljednji vlasnici bili su Kosleri, koji su dvorac stekli 1823. godine, ali su ga 1884. napustili i preselili se u donji dvorac Ortnec (Koslerjeva graščina) uz glavnu cestu Ljubljana-Kočevje. Sada su sačuvane samo ruševine Starog dvorca, koje imaju povijesnu i monumentalnu privlačnost. |
Stari grad Ortnek
Izvor: Knjižnica Miklova hiša Ribnica, licenca CC BY-NC |
Ortneški star grad na umjetničkoj slici
|
Grad Ottenstain
|
Vrlo blizu dvorca Ortnek, na samo nekoliko koraka, nalaze se ostaci dvorca Ottenstein (vidljiv je na Valvasorovoj grafici iz 1679. godine) koji je danas potpuno pust i vidi se samo pravokutni toranj.
|
Stari grad Ortnek na Valvasorovoj grafici iz 1679. godine
Izvor: Knjižnica Miklova hiša Ribnica, licenca CC BY-NC |
Grad Ortnek na franciskanskom katastru za Kranjsku (1823.-1869.)
|
|
Grad Vrhkrka (njem. Obergurck) bio je grad u Suhoj krajini (općina Ivančna Gorica), koji je ležao iznad izvora Poltarice od kojeg se danas mogu vidjeti samo tragovi ruševina.
Grad se u dokumentima neizravno spominje već 1054. godine, a njime su upravljali krški vitezovi, vazali goričkih grofova. |
Vrhkrka
Dvorac Vrhkrka na Valvasorovoj grafici. Stari dvorac nalazi se lijevo od nove dvorske zgrade koja se smjestila između dva izvora rijeke Krke. |
Dvorec Soteska
|
Dvorac Soteska (njem. Ainöd) nalazi se u naselju Soteska u općini Dolenjske Toplice.
Povijest. Sagradio ga je 1664.-1689. grof Jurij Žiga Gallenberg. Prema Valvasoru, dvorac Soteska bio je jedan od najljepših u Kranjskoj. Na suprotnoj obali rijeke Krke ruševine su srednjovjekovnog dvorca Stara Soteska. Dvorište je sagrađeno na mjestu srušene kule iz 15. stoljeća. 22.10.1943. godine dvorac su partizani opljačkali i spalili. Mještani su ga koristili kao kamenolom. |
|
Dvorac Soteska u Valvasorovoj topografiji 1689. godine
|
|
Šilentabor
Datum objave: 17.3.2022. Autor: Park vojaške zgodovine Pivka Opis. Kratki dokumentarni film o Šilentaboru je pripravila Občina Pivka v okviru čezmejnega strateškega projekta Interreg Italia-Slovenija MerlinCV. V njem je orisan pomen grebena Šilentabora, ki je bil poseljen vse od prazgodovine do današnjih dni. Dokazi kontinuirane poselitve so posamezne arheološke najdbe, ki jih v filmu predstavi arheolog dr. Boštjan Laharnar. Produkcija: Arctur d.o.o. Strokovni sodelavci: Ana Čič (Park vojaške zgodovine), dr. Boštjan Laharnar (Narodni muzej Slovenije) Občina Pivka, 2021 |
GRADOVI (BURGOVI), UTVRDE, KAŠTELI, KOJI VIŠE NE POSTOJE
- Nadlišek (Bloke)
- Grad Kočevje (Göttscheab)
- Dobrepole (Gutenfeld)
- Falkenberg (Sokolji grad)
- Grad Golac, Golac
- Grad Gotnik (Guettenegg, Gutneck)
- Hohenau
- Iški Turn- Grad Turnek (Thurnegg) na griču Pungart nad Igom
- Grad Kostanjevica (Landstrass)
- Kunčen
- Grad Loško
- Martinsberg
- Miren
- Dvor Otok, Šentjernej
- San Michele, Vipava
- Slavina, Postojna
- Slepčjek, Mokronog
- Solkan
- Grad Štravberk (Strauberg)
- Voitsberg, Ilirska Bistrica
CRKVE OBRAMBENOG ZNAČAJA (CRKVE-UTVRDE)
- Hrastovlje
- Lokev
- Vrabče
- Vitovlje
- Šilentabor
- Tabor (Lož)
- Ahac
- Tabor
|
Dvorac Predjama
Srednjovjekovni grad, zvan i Predjamski dvorac, nalazi se na ulazu u špilju, na 123 m visokoj litici. Iz najvećeg špiljskog dvorca na svijetu u pljačkaške pohode je odlazio vitez Erazmo Predjamski. |
ITALIJA
GRADOVI (BURGOVI) - DVOR, KAŠTEL POD KROVOM ILI DJELOMIČNO POD KROVOM
Castello di Duino (Devin) WIKIPEDIJA
RUŠEVINE GRADOVA (BURGOVA), UTVRDA (KAŠTELA)
Utvrde i dvorci doline Glinščice i Brege
Autor: https://sl.wikipedia.org/w/index.php?curid=238821 |
|
Stari grad Drežnik
Grad Drežnik je obrambena utvrda iz 12. stoljeća na strateški važnom položaju, koji je do izražaja došao u višestoljetnim borbama protiv prodora Turaka. Krajem 2011. restauriran je veliki toranj, i od te se godine provodi projekt sanacije zidova i krovišta velikog unutarnjeg tornja, te ostataka obrambenih zidina. |
HRVATSKA
Popis hrvatskih dvoraca i utvrda (po županijama)
Dubrovačko-neretvanska županija
Istarska županija
- Bale – Kaštel
- Barban – utvrđeno naselje
- Boljun – utvrđeni castrum ruševina
- Buje – utvrđeno naselje
- Dajla – kaštel Dajla
- Draguć – utvrđeno naselje
- Dvigrad – utvrđeni grad ruševina
- Grožnjan – utvrđeno naselje
- Gračišće – kula
- Hum – utvrđeno naselje
- Kožljak – kaštel
- Kršan – Kršanski kaštel
- Labin – utvrđeno naselje
- Lindar – utvrđeno naselje
- Lovran – kula
- Lupoglav – kaštel
- Mali Brijun – utvrda Minor Brioni
- Momjan – utvrda
- Motovun – utvrđeno naselje
- Mutvoran – utvrđeno naselje ruševina
- Nezakcij – zidine ruševina
- Paz – kaštel ruševina
- Pazin – kaštel
- Poreč – sjevero istočna kula sa zidinama
- Poreč – peterokutna kula
- Poreč – okrugla kula
- Poreč Sveti Nikola (otok) – dvorac Isabella
- Pula – kaštel
- Roč – utvrda
- Sv. Lovreč (Pazenatički) – gradina
- Svetvinčenat – kaštel Grimani
- Veli Brijun – Bizantski kastrum ruševina
- Veli Brijun – tvrđava Tegetthoff
- Vrsar – kaštel
- Završje – zidine ruševina
- Žminj – kaštel
Karlovačka županija
Stari grad Slunj (Slovin) WIKIPEDIJA2
|
Današnji grad Slunj prvi se put spominje 1323. god., kada je hrv.-ug. kralj Karlo I. Robert darovao župu Drežnik sa Slunjem Dujmu Frankapanu. Smatra se da je tada bila izgrađena i utvrda koja je postala središtem posjeda. God. 1390. tada već utvrđeni grad Slunj (staronjem. Sluin, lat. Slovin, arhaičan hrv. Slovin grad) došao je na kraće vrijeme u posjed Pavla Zrinskoga. Od tada je bio uzrokom razdora između dviju plemićkih obitelji te je često prelazio iz vlasništva jedne obitelji u vlasništvo druge. U diobi frankapanskih dobara 1449., Slunj je postao sjedištem Frankapana Slunjskih. Građen je za prvobitno stambenu namjenu knezova Krčkih Frankopana, kao poligonalna, 7-kutna građevina, unutar koje je postojala palača. Strateški povoljna pozicija na strmoj stijeni koju s tri strane opasuje rijeka Slunjčica, iskorištena je kao bitan dio obrambenog sustava u 16. st., kada se zbog opasnosti od Turaka, grad dodatno utvrđuje.
|
Stari grad u Slunju na arhivskoj snimci
|
Izgled starog grada u Slunju su drugom desetljeću 21. stolječa.
|
Stari grad Drežnik WIKIPEDIJA
|
Stari grad Drežnik utvrda je koja se nalazi na rubu naselja Drežnik Grad u općini Rakovica, u Karlovačkoj županiji. Prema povijesnim izvorima, spominje se još 1185. godine. Kroz nekoliko sljedećih stoljeća bio je u vlasništvu više gospodara, među kojima su bili članovi obitelji Nelipića, Gisingovaca, Babonića, te od 1321. godine knezova Krčkih (kasnijih Frankopana), i to njihovog tržačkog ogranka. Tijekom 16. stoljeća taj je frankopanski kaštel bio pod stalnom prijetnjom Turaka, a 1592. pao je u njihove ruke. Oslobođen je tek krajem 18. stoljeća, za vrijeme austrijsko-turskog rata (1788. – 1791. godine). Nakon oslobađanja utvrda je služila za vojne potrebe.
Drežnik je bio sastavni dio sustava, odnosno lanca fortifikacija – kordona (pa otuda naziv Kordun za to područje) – za obranu od Turaka, koji je, između ostalih, obuhvaćao i utvrde Tržac, Furjan, Slunj i Cetingrad. |
Tlocrt Drežnika iz 1830.
Autor: MaGa - Vlastito djelo postavljača (according to Gj. Szabo: Srednjovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 1920., p. 173), CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=65286192 |
Stari grad Drežnik
|
Tržan grad (Modruš) WIKIPEDIJA
|
Tržan-grad, srednjovjekovna tvrđava na strmom brijegu nad utvrđenim gradom Modrušem na istočnim obroncima Velike Kapele, od 11. st. je upravno sjedište Modruške županije. Nalazeći se na važnom prometnom pravcu između mora i panonskih ravnica, kojim je još u antičko doba prolazila starorimska cesta utvrda je na tom mjestu vjerojatno postojala već za vrijeme rata između knezova Borne (Primorska Hrvatska) i Ljudevita Posavskog (Panonska Hrvatska) početkom 9. st., kako to navodi Vjekoslav Klaić. Uspon i vrhunac dosegao je u 14. i 15. stoljeću, kada su u njemu stolovali članovi moćne hrvatske kneževske obitelji Frankopan, i kada je bio biskupsko sjedište. No, od kraja 15. st. turska ekspanzija i pustošenja dovode do postupnog tamnjenja sjaja grada i utvrde. Premda je grad odolio turskim napadima 1493. godine, zbog stalne prijetnje stanovništvo je počelo polako napuštati to područje. Tržan polako počinje propadati. Nakon 1553. ulazi u sastav Vojne krajine. U 17. i 18. stoljeću dolazi do postupnog urušavanja. Nakon 1720. utvrda je potpuno zapuštena, ali vojna posada boravi u njoj još do 1791, kada prestaje opasnost od Turaka. Sve što je ostalo od njega su ruševni ostaci zidina i kula.
|
|
Tržan-grad
Srednjovjekovna tvrđava na strmom brijegu ponad utvrđenog grada Modruša na istočnim obroncima Velike Kapele, nekad (od 11. stoljeća) upravno sjedište prostrane Modruške županije, a danas ruševina u južnom dijelu Karlovačke županije. Uspon i vrhunac dosegao je u 14. i 15. stoljeću, kada su u njemu stolovali članovi moćne hrvatske kneževske obitelji Frankopan, i kada je bio biskupsko sjedište. |
Frankopanski kaštel u Ogulin
Frankopanski kaštel u Ogulinu
|
Stari grad Ozalj
Grad Ozalj na staroj razglednici
|
|
Stari grad Dubovac
Tlocrt dvorca Dubovac
Autor: MaGa - Vlastito djelo postavljača (according to Gj. Szabo: Srednjovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 1920., str. 57), CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=65286192 |
|
- Barilović – Stari grad Barilović
- Bosiljevo – Stari grad Bosiljevo
- Nakon 76 godina, Stari grad Bosiljevo vraćen je nasljednicima obitelji čija je imovina oduzeta. Rješenjem Karlovačke županije od 4. travnja 2025., Stari grad Bosiljevo – povijesna zgrada i spomenik kulture s pripadajućim zemljištem – vraćen je u vlasništvo obitelji čija je imovina oduzeta davne 1948. godine. Za sve koji planiraju fotografiranja, snimanja ili svečane prigode u ovom čarobnom zdanju, potrebno je zatražiti odobrenje od vlasnika čiji će podaci uskoro biti dostupni u zemljišnim knjigama.
- Nakon 76 godina, Stari grad Bosiljevo vraćen je nasljednicima obitelji čija je imovina oduzeta. Rješenjem Karlovačke županije od 4. travnja 2025., Stari grad Bosiljevo – povijesna zgrada i spomenik kulture s pripadajućim zemljištem – vraćen je u vlasništvo obitelji čija je imovina oduzeta davne 1948. godine. Za sve koji planiraju fotografiranja, snimanja ili svečane prigode u ovom čarobnom zdanju, potrebno je zatražiti odobrenje od vlasnika čiji će podaci uskoro biti dostupni u zemljišnim knjigama.
- Brlog Ozaljski – Brlog-Grad (Brlog na Kupi)
- Cetingrad – utvrda Cetin
- Gornje Pokupje – Dvorac Türk – Mažuranić
- Drežnik Grad – Stari grad Drežnik
- Gornji Furjan – Stari grad Furjan
- Klokoč – Stari grad Klokoč
- Novigrad na Dobri – Stari grad Novigrad na Dobri
- Plaški – Plaški (stari grad)
- Rečica – dvorac Drašković
- Ribnik – Stari grad Ribnik
Ličko - senjska županija
Primorsko-goranska županija
- Bakar – kaštel
- Baška – kaštel Baška
- Bribir – kvadratna kula
- Brod na Kupi – kaštel Zrinskih
- Čabar – dvorac Petra Zrinskog
- Dobrinj – kaštel Dobrinj
- Drivenik – kaštel (gradina)
- Grižane – kaštel
- Grobnik – utvrđeni grad s kaštelom
- Hreljin – utvrđeno naselje s kaštelom ruševina
- Kastav – Fortica
- Klana – kaštel ruševina
- Kraljevica – dvorac Nova Kraljevica
- Kraljevica – dvorac Stara Kraljevica
- Krk (grad) – Frankopanski kaštel
- Krk (grad) – šestorokutna kula
- Ledenice – utvrda Frankopana ruševina
- Omišalj – kaštel Omišalj
- Ravna Gora – dvorac Stara Sušica
- Rijeka – kaštel Trsat
- Risika Krk – utvrda Gradec
- Severin na Kupi – dvorac Frankopana
- Sveti Marko (Kvarner) – utvrda ruševina
- Vinodol – gradina Badanj ruševina
- Vrbnik – bedemi i utvrda Glavina – Veli grad
Sisačko-moslavačka županija
|
Pecki grad je srednjovjekovna utvrda koja se nalazi na Banovini, oko 10 km južno od Petrinje u selu Pecki, na izduljenom obronku nad potokom Utinja. Utvrda, koja je pripadala zagrebačkom Kaptolu, podignuta je sredinom 16. stoljeća, a prvi put se spominje 1563. godine u izvješću baruna Ivana Lenkovića, vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine. Prostor oko utvrde bio je ograđen zidom te je služio kao pribježište okolnom stanovništvu. Danas je sačuvana do visine drugog kata. Utvrde nekadašnje srednjevjekovne Banske granice vezane uz obrambenu granicu na Kupi predstavljaju određeno jedinstvo povezano više strateškim zadatkom obrane, a manje vremenom nastanka ili načinom gradnje. Dijeli ih gotovo jednaka sudbina u 17. i 18. stoljeću kada su uglavnom zapuštene i propadaju ili su, sukladno preporukama Ivana Lenkovića, namjerno porušene da ne padnu u turske ruke.
|
Pecki. Pecki grad, 21. svibnja 1916.
Hrvatska mjesta u Grafičkoj zbirci HDA |
- Bojna (Glina) – kaštel Bojna
- Bović – gradina Kiringrad
- Čuntić – Čuntić grad
- Kuljani – kaštel Dobra Njiva
- Donji Kukuruzari – Stari grad Prekovršac
- Glina – Glinska utvrda
- Gorička, Zrinska gora – gradina Osječenica
- Gvozdansko – Gvozdansko (utvrda), utvrda Zrinskih (srušena)
- Hrvatska Kostajnica – utvrda Zrinskih
- Jamnica
- Klinac – Klinac grad, gradina Klinac
- Lešnica
- Mali Gradac, Zrinska gora – gradina Budim
- Pedalj (Dvor) – gradina Pedalj
- Perna (Topusko) – Peranski grad
- Petrinja – Petrinjska tvrđava
- Podmilanski zamak
- Rastuša
- Semigrad
- Sisak – Stari grad Sisak
- Stankovac – gradina Stankovac
- Stupnica
- Novi (Brodski, Novigrad, Zrinski Novi, Novi Novi), na Uni, ispod Dvora, nasuprot Bosanskom Novom (Stari Novi)
- Unčani
- Velika Vranovina – gradinsko naselje Turska kosa
- Veliki Gradac – gradina Veliki Gradac
- Završki
- Zrin – Utvrda Zrinskih (ruševina)
Splitsko-dalmatinska županija
Šibensko-kninska županija
- Bribir – Bribirska utvrda (srušena)
- Drniš – Drniška gradina
- Kijevo – Glavaš (Dinarić)
- Knin – Kninska tvrđava
- Krka – utvrda Ostrovica
- NP Krka Čikola – utvrda Ključica (Ključ)
- NP Krka Ivoševci – utvrda Burnum
- NP Krka Krka – utvrda Bogočin (Vilin grad)
- NP Krka Krka – utvrda Kamičak (Ramica)
- NP Krka Krka – utvrda Nečven
- NP Krka Krka – utvrda Trošenj (Čučevo)
- NP Krka Krka – Uzdah-kula
- Kornat – utvrda Tureta
- Kovačić Krka – Topolje (gradina, rimski Curcum) (ruševina)
- Ostrogašica – gradina Zvonik
- Oton – gradina
- Panitula Velika – Mletački kaštel
- Piškera – Mletački kaštel
- Plavno (Knin) – gradina
- Podumci – utvrda Zvoničac
- Skradin Rupe – utvrda Rog (Rogovo)
- Skradin – utvrda Turina
- Stankovci – Budak kula
- Šibenik – (otok Ljuljevac) – tvrđava Sv.Nikola
- Šibenik – Tvrđava Svetog Ivana
- Šibenik – tvrđava Sv. Mihovila
- Šibenik – tvrđava Šubićevac (Barone)
- Tribunj – Jurjevgrad (utvrda)
- Vodice – Čorića kula
- Vodice – gradina Rakitnica
Zadarska županija
- Benkovac (okolica) – utvrda Kličevica
- Benkovac – kaštel Benković
- Islam Grčki – kula Jankovića
- Iž – dvorac Canagietti
- Miškovići – Utvrda
- Novigrad (općina) – utvrda Fortica
- Obrovac - Tvrđava Kurjaković
- Ostrovica (Lišane Ostrovičke) – Tvrđava Ostrovica
- Podgrađe (Benkovac) – Asseria gradina i bedemi
- Preko (Ugljan) – tvrđava Sv. Mihovila (Preko)
- Sutomišćica (Ugljan) – ljetnikovac Lantana
- Starigrad – Većka kula (ruševina)
- Tkon (Pašman) – utvrda Pustograd ruševina
- Tkon (Pašman) – dvorac Ugrinić ruševina
- Ugrinić (Pašman) – utvrda Crnike ostaci
- Vrana (Pakoštane) – Vranska gradina
- Veliki Sikavac – bizantska utvrda ostaci
- Zadar – kaštel na ulazu u luku
- Zadar – kula Baba
- Zadar – kula Bovo d'Antona
Zagrebačka županija i Grad Zagreb
|
Samobor, ruševine Starog grada
|
|
Stari grad Okić
|
|
Stari grad Lukavec u Turopolju
|
CRKVE TVRĐAVE
- Arhanđel, otok pokraj Trogira — Sv. Mihovil
- Badija kraj Korčule - Sv. Križ
- Boljun u Istri - Sv. Juraj
- Hum u Istri - župna crkva
- Jelsa na Hvaru - Sv. Fabijan i Sebastijan
- Komiža - Sv. Roko
- Korčula - dominikanska crkva Sv. Nikole
- Lopud - Sv. Rok
- Miranje - Sv. Mihovil Arhanđel
- Mrđulja - Sv. Josip (Sv. Nikola)
- in, Prahulje kraj Nina - Sv. Nikola .
- Orebić - Sv. Marija od Karmina
- Petrčane kraj Zadra - Sv. Bartul
- Postire na Braču - župna crkva sv. Ivana
- Stari Grad na Hvaru - Sv. Jerolim
- Stari Grad na Hvaru - Sv. Petar Mučenik
- Starigrad - Sv. Petar Podvelebitski
- Stupnik - župna crkva Sv. Ivana Nepomuka
- Šćedro u uvali Mostir - Sv. Marija od Milosrđa
- Šipan - Sv. Duh
- Tisno na Murteru - Sv. Duh
- Vis, iznad Komiže - Gospa od Planice
- Vrboska (Hvar) – utvrđena crkva sv. Marije
- Završje u Istri - Sv. Marija
NEKOĆ UTVRĐENI SAMOSTANI U HRVATSKOJ
- Ar(k)hanđel, otok kraj Trogira - Sv. Mihovil Arhanđel
- Cres - Sv. Petar
- Dvigrad, u okolici - Sv. Jakov Apostol
- Dvigrad, u okolici - Sv. Petar in Bigolin
- Dvigrad, u okolici - Sv. Petronila
- Gvozd, ispod Modruša - Sv. Nikola u Gvozdu
- Kaštel Stari, u okolici - Sv. Petar od Klobučca
- Komiža (Vis) – utvrđena crkva sv. Nikole
- Korčula - Dominikanski samostan Sv. Nikole
- Lim - Sv. Mihovil na Limu
- Lokrum - Sv. Marija
- Lopud - Franjevački samostan
- Mljet - Sv. Marija
- Mrkan - Sv. Marija
- Orebić - Franjevački samostan
- Pakljena na otoku Šipanu - Sv. Mihovil
- Pula, pred gradom - Sv. Andrija
- Pula, iznad grada - Sv. Mihovil
- Poreč, na otočiću - Sv. Anastazija ili Sv. Nikola
- Rab - Sv. Andrija
- Stari Grad na Hvaru - Dominikanski samostan
- Sušak - Sv. Mihovil
- Šibenik, ispred grada - Sv. Nikola
- Tkon - Čokovac
- Topusko - Sv. Marija
- Trogir - Sv. Nikola
- Ugljan - Sv. Mihovil
- Vrana - Templari
- Višnjica kod Dubrovnika - Sv. Jakov
|
Stari grad Vranduk
Vranduk je vjerovatno podignut krajem 14. stoljeća na strateški vrlo važnom putu. Od osnivanja do 1463. godine, Vranduk je banski, a zatim kraljevski grad. Ime Vranduk se prvi put spominje 1410. godine. U njemu su bosanski kraljevi primali izaslanstva, potpisivali ugovore i izdavali povelje. Vranduk je doživio pun razvoj u 15. stoljeću. |
BOSNA I HERCEGOVINA
|
Welcome to BiH - 4K - Tvrdjave u Bosni i Hercegovini - Aerial Footage
Datum objave: 25.11.2017. Autor: Helifilm Opis: SNIMANJE IZ ZRAKA KONTAKT: +38761288221, [email protected] FACEBOOK: https://www.facebook.com/HelifilmProd... WEB: www.helifilm.ba Najpoznatije tvrđave u Bosni i Hercegovini: - Sarajevo - Bijela tabija - Travnik - Travnička tvrđava - Jajce - Jajačka tvrđava - Bihać - Bihaćka tvrđava - Bosanska Krupa - Bosanska Krupa, tvrđava - Ostrožac - tvrđava " Stari grad Ostrožac" - Banja Luka - Kastel tvrđava - Maglaj - tvrđava Gradina - Tešanj - Tešanjska tvrđava - Blagaj - Stari grad Blagaj tvrđava - Stolac - Stolac tvrđava - Srebrenik - Srebrenik tvrđava - Zenica- tvrđava Vranduk - Počitelj - tvrđava Počitelj - Doboj - Dobojska tvrđava - Gradačac- Gradačačka tvrđava - Tvrđava Ljubuški Welcome to Bosnia and Herzegovina |
Stari gradovi na Vrbasu | Zemljom Dembelijom
Autor: Zoran Gajic - Offroad Gastro Cyclist Datum objave: 8.5.2023. Opis. Video: Stari gradovi na Vrbasu | Zemljom Dembelijom Avantura počinje u Krupi na Vrbasu, kraj vodenica na slapovima Krupe, pa penjanje do manastira Krupa i Greben grada. Zatim interesantne i maštovite lekcije iz istorije o ulozi tog starog grada u tom kraju. Onda od izvora Krupe, preko Racuna do Surjana, posjeta malom napuštenom romantičnom zaseoku, pivo i razgovor u jarku pored puta, pa odlazak na malu koridu u Trijebovu. Gledanje borbe bikova i tradicionalna zabava na lokalnom zboru. Odatle spust do tvrđave Bočac i uživanje u fantastičnim prizorima jezera Bočac i ruina starog grada na liticama iznad. Ova 50ak kilometara duga i skoro cjelodnevna ruta većinom kroz suve obronke Manjače je idealna za ebajk. Stanite i popričajte sa ljudima iz tih sela, uvijek ćete naići na toplu dobrodošlicu! |
Prođi Bosnom kroz stare gradove | Srednjovjekovni gradovi u BiH | Old town in Bosnia [DOKUMENTARNI]
Autor: Mapa Kulture Datum objave: 1.3.2021. Opis. Prođi Bosnom kroz stare gradove | Srednjovjekovni gradovi u BiH 00:00 - Stari grad Bužim 01:00 - Stari grad Pset 02:05 - Stari grad Doboj 02:58 - Stari grad Maglaj 03:42 - Stari grad Vranduk 04:30 - Stari grad Travnik 05:18 - Stari grad Blagaj 06:05 - Stari grad Vidoški 07:02 - Stari grad Počitelj 07:55 - Kraljevski grad Bobovac Udruženje za promociju kulture, turizma i tradicije Bosne i Hercegovine u saradnji sa prijateljima za Vas pripremilo odličan video o srednjovjekovnim gradovima. Produkcija: Mapa kulture Snimatelji: Anes Turković - / anes.turkovic.7 Armin Bečić - Mapa kulture Bakir Islambegović - / bakir.islambegovic Dalila Šečić - Mapa kulture Džanan Kišmetović - / dokshots Džejlan Kišmetović - / dokshots Emir Morina Hajrudin Porić - Kanal 6HD Mirza Dugalić - / mo.drone3 Naracija Dalila Šečić Video montaža Armin Bečić |
|
Ovo je 14 NAJLJEPŠIH TVRĐAVA Bosne i Hercegovine!
Autor: Robert Dacešin Datum objave: 15.6.2024. Opis. U proteklom periodu imali smo priliku obići 14 najljepših tvrđava naše zemlje - vozeći se u novoj Škodi Kamiq koja nam je pomogla da bezbijedno stignemo do sve i jedne destinacije i snimimo neke od najboljih kadrova ikada! Uživajte u prvom od 5 videa iz serijala o ljepotama naše zemlje, udobno se smjestite i pišite u komentare kako vam se dopada video i koja je vaša omiljena tvrđava u našoj zemlji? Za više ovakvih sadržaja: ► PRETPLATI SE na moj kanal: / @robert.dacesin ► PRATI ME NA INSTAGRAMU: / robert_dacesin ► PODRŽI ME NA PATREONU: / robertdacesin Koja je po vama najljepša tvrđava u zemlji? |
Prapovijesne gradine
|
Gradine nisu temeljno ispitane kao tumuli, uglavnom su evidentirane, djelomično sondažno istražene i samo poneke sustavno ispitane. Ne zna se točan broj gradina, osim za manja područja. Na Glasincu je evidentirano preko 100, u Petrovačkom polju 34 i kod Livna oko 40. Smatra se da je njihov broj u Bosni i Hercegovini preko 1000. Poznate i uglavnom istražene gradine su:
Ostale gradine: |
ILIRSKE GOMILE - Drevno ČUDO kraj kojeg prolazimo svaki dan
Autor: ArheoBalkan Datum objave: 28.11.2025. Opis. Ilirske gomile jedno su od najzagonetnijih i najstarijih nasljeđa na Balkanu — drevni spomenici pored kojih prolazimo svaki dan, a često ni ne znamo njihovu pravu vrijednost. U ovom videu otkrivamo njihovu povijest, svrhu i fascinantne tajne koje skrivaju već tisućama godina. Saznat ćete: Tko ih je gradio i zašto Kakvu su ulogu imale u životu ilirskih plemena Što su arheolozi otkrili u tim gomilama Zašto su i danas važan dio našeg kulturnog nasljeđa Music in video is from one and only @ScottBuckley with song Intervention ,Echoes and Soul searcher .Music is Copyright free with crediting him. Pogledajte obavezno i stranicu https://megaliti-hercegovina.blogspot... koja promiče ilirsku kulturu.Jako mnogo za naučiti . |
Tvrđave sagrađene u antičkom razdoblju
Tvrđave srednjovjekovne Bosne
Područje srednjovjekovne Bosne, topografski i kao politički sistem – feudalna država srednjega vijeka, od prvih spomena u 10. vijeku do pada Bosanskog kraljevstva 1463. godine imalo je različit teritorijalni opseg i raznovrsne resurse. Na tom području su iz starijih vremena i od drugih susjednih feudalnih država na koje se srednjovjekovna bosanska država širi, naslijeđena i osvojena brojna utvrđena vojna središta koja su pripadala Bosanskom kraljevstvu. Geostrateški, privredni, politički i vojni rast srednjovjekovne Bosne rezultirao obnovom i revitalizacijom brojnih ranije utvrđenih mjesta ali i dodatnom gradnjom novih. Tvrđave imaju svoju graditeljsku slojevitost. Prilagođene svrsi i vrsti oružja tvrđave se mijenjaju kroz vrijeme. Tako je i sa njihovom pripadnošću koja je u srednjem vijeku specifična jer podrazumijeva feudalnu hijerarhiju sa seniorima i vazalima koja ponekad prevazilazi okvire političkih zajednica kakve pratimo u ranijem i kasnijem razdoblju. U razvijenom srednjem vijeku posjedi vlastele nisu kompaktni, vlastela prelazi na novčanu privredu, ekonomski ne ovisi samo od uroda sa zemlje, posjeduju rudnike, carine i vazale na različitim terenima i na većim udaljenostima. Moćnija vlastela potčinjava i istiskuje slabiju. Neke vlastelinske porodice nestaju. Otuda su tvrđave predmet češćih promjena seniora, za brojne izmjene na relaciji velmože, vlastela, vlasteličići nema adekvatnih izvora, tako da je pravljenje presjeka stanja ponekad teško i po rezultatu relativno. Pisani izvori su malobrojni a arheološka istraživanja nisu dovoljna da bi se mogao napraviti pouzdaniji inventar. Ovdje navedeni spisak podrazumijeva da su brojne srednjovjekovne bosanske tvrđave rezultat ranijeg naslijeđa (prethistorije i antike), srednjovjekovne dogradnje, izgradnje i vlasništva nad njima, te naslijeđa koje je prešlo u osmansko doba u Bosni i Hercegovini.
WIKIPEDIJA
WIKIPEDIJA
Stari grad Blagaj WIKIPEDIJA
|
Stari grad Blagaj, poznat i kao Bona ili Stjepan-grad je tvrđava na području naselja Blagaj u okolici Mostara. Nalazi se na vrhu brda iznad vrela rijeke Bune. Utvrđeno je da je područje Starog grada Blagaj neprekidno bilo naseljeno od željeznog doba pa sve do 1835. godine. Najprije su Iliri ovdje sagradili svoju gradinu. Rimljani su nakon osvajanja uz ilirsko naselje izgradili svoju tvrđavu. Tu tvrđavu su dograđivali Bizantinci, u vrijeme cara Justinijana I, (između 535. i 600. g.). Prvi pisani izvori o Blagaju, potječu od Konstantina Porfirogenita (između 948. i 952. g.) u kojima se spominju dva grada u Zahumlju - Bona i Hum. U vrijeme raške države, u Blagaju je stolovao humski knez Miroslav, Nemanjin brat. Bosanski ban Stjepan II Kotromanić 1326. godine prvi put uključuje ovo područje u bosansku državu. Postoji nekoliko povelja koje izdaju bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka I. 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače. Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, Posada je boravila ovdje sve do 1835. godine.
|
Tlocrt starog grada Blagaja
Prema H. Kreševljakoviću |
Stari grad Blagaj, poznat i kao Bona ili Stjepan-grad je tvrđava na području naselja Blagaj (kod Mostara).
|
Tvrđave srednjovjekovne Bosne na području današnje Hrvatske: Brštanik (Opuzen), Koš (Opuzen), Vratar (Opuzen), Nebojša (Metković), Cavtat (tvrđava), Sokol, Konavle, Makar (Makarska), Imotski (tvrđava), Omiš (tvrđava), Ostrovica (Lišane Ostrovičke), Skradin (tvrđava), Ston (tvrđava), Visući (Omiš), Vrgorac (tvrđava) Tvrđave srednjovjekovne Bosne na području današnje Srbije: Klek (Uvac), Kovin (Prijepolje), Mileševac (Prijepolje), Severin (Priboj), Oštrik, Nečanj (Polimlje) Tvrđave srednjovjekovne Bosne na području današnje Crne Gore: Kukanj (Pljevlja), Koznik, Norin (tvrđava), Medun, Budoš, Ostrog (tvrđava), Onogošt (Nikšić), Susjed (Nikšić), Novi (Herceg Novi), Morača (tvrđava), Risan (tvrđava), Pirlitor (Jezera) |
Podzvizd (Velika Kladuša)
|
STARI GRAD PODZVIZD-VELIKA KLADUŠA
Datum objave: 11.5.2020. Autor: Priče sa granice Opis: Stari grad Podzvizd predstavlja jednu od najznačajnijih historijskih građevina na području općine Velika Kladuša i USK. |
|
Stari grad Vranduk Bosna i Hercegovina
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 15.11.2024. Opis. VRANDUK Vranduk je grad u Bosni i Hercegovini koji se nalazi oko 10 km od centra Zenice. Ime grada je izvedenica iz riječi branduk – brani. Prvo spominjanje ovog grada datira još iz 1410. godine, u žalbi dubrovačkih građana, koji su mađarskom kralju poslali o djelovanju njegovih vojnika. Nemoguće je spomenuti grad Vranduk, a da se izostavi istoimena Tvrđava koja predstavlja istinsku medalju ovog grada. Pretpostavlja se da je stari grad Vranduk podignut krajem 14. stoljeća, te predstavlja riznicu saznanja o srednjovjekovnoj Bosni. Od osnivanja pa do 1463. godine, kada su Osmanlije osvojili Bosnu, Vranduk je bio banski a potom i kraljevski grad. Kralj Tomaš je posebnu pažnju posvetio ovom gradu te je ispod podigao Crkvu sv. Tome, svog zaštitnika. On je za taj čin dobio povlastice od pape, grad je preuredio a bedeme ojačao. U Vranduku su ostavljeni mnogi tragovi i ožiljci koji su i danas vidljivi stotinama godina kasnije. Pored srednjovjekovnog perioda tu su tragovi koji su ostavili Osmanlije a potom i Austrijske trupe. Unutar zidova starog grada pronađeni su brojni arheološki nalazi iz srednjeg vijeka i osmanskog perioda kao što su posude, nakit, novčići, alatke i sl. Tvrđava odiše jednostavnošću, ona pripada vrsti planinskih utvrda i sastoji se od kaštela s glavnom kulom i okolnim zidinama. Uprkos izmjenama i dopunama koje su se dešavale, tvrđava je zadržala svoj izvorni oblik. Tvrđava je obnovljena te pretvorena u muzej, posjetioci koji dolaze u Vranduk, u želji da saznaju nešto više o historiji Bosne, mogu posjetiti tvrđavu u Vranduku u kojoj se nalaze razne postavke koje vizuelno mogu prikazati kako je to život izgledao u prijašnjim vremenima. Nakon što kročite u veliku kulu dočekat će vas razno oruđe i alat koji se koristio u srednjovjekovnom periodu, pored toga posuđe i viteška odora. Nakon što se popnete uskim stepenicama koje vode do drugog sprata moći ćete vidjeti kako je izgledala kraljevska odora a postavka stola dočarat će vam kako su njihove kraljevske večere izgledale. Na koncu dođite i na treći sprat i pogledajte kako je izgledalo biti pisar, tu se nalazi i pisareva uniforma, stol za pisanje, stara hartija, pero i sve ostalo što je tada bilo potrebno jednom pisaru. Tvrđava Vranduk i njene zidine ne odišu samo hladnoćom kamena od kojeg je izgrađena nego prkosom, hrabrošću i historijom. Tvrđava je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 1971 godine u Vranduku je živjelo 932 stanovnika, 1981 godine 935 stanovnika, 1991 godine 625 stanovnika 2013 godine 447 stanovnika |
Neosvojiva tvrđava Vranduk
Autor: BIR TV Datum objave: 17.3.2024. Opis. Tvrđava Vranduk sagrađena na hridu, već svojom pozicijom odbijala je naprijatelje, pa se priča kako je Eugen Savojski u svom pohodu na Bosnu nije ni pokušao osvojiti. Poput ostalih tvrđava u našoj zemlji i ova je nastala u srednjem vijeku s ciljem odbrane, a uz nju je formirano naselje. Vranduk - kraljevski grad
Autor: FACE HD TV Datum objave: 24.3.2018. Opis. Prati FACE TV: Official http://facetv.ba ► Facebook / facetv.ba ► Vimeo http://vimeo.com/facetv/videos ► Twitter / tv_face ► Pinterest / facetv ► Instagram / facetv ► YT official / facetvhd YouTube by: Tempo Production http://tempodigital.org/ [email protected] |
Gradovi i ljudi - Vranduk
Autor: Televizija 5 Datum objave: 17.3.2023. Opis. Gradovi i ljudi - putopisni serijal sa turističkim vodičem Afanom Abazovićem. U prvoj epizodi vodimo vas do Vranduka. #televizija5 #afanabazovic #bosnaihercegovina #vranduk Bosna i Hercegovina puna je zanimljivih priča, neiscrpno vrelo znamenitih ljudi i mjesta. #televizija5 #sarajevo #bosnaihercegovina #afanabazovic Već deceniju pomažemo Bošnjacima širom domovine, Sandžaka i dijaspore da okupljaju svoje porodice uz atraktivan vjerski program. Zato, doprinesi i ti kako bismo povećali svoj kapacitet i pomogli da se naše porodice - umjesto uz besmislene sadržaje - odgajaju uz primjeren program Evo kako možeš doprinijeti programu Televizije 5: jednokratnim doprinosom: https://www.paypal.com/paypalme/telev... redovnom mjesečnom podrškom: https://www.televizija5.ba/doprinesi Tvoj doprinos ćemo znati cijeniti. |
Tvrđave u Bosni i Hercegovini izgrađene u osmanskom razdoblju
Austrougarske utvrde u Bosni i Hercegovini
|
Po aneksiji Bosne i Hercegovine Austro-Ugarska Monarhija gradi pojasne utvrde, tj. prsten sastavljenog od više samostalnih utvrda i međupoložaja (tzv. intervala) oko većega naseljenog mjesta. Status pojasnih utvrda imali su: Trebinje, Bileća, Mostar i Sarajevo.
Prva crta obrane Bilećko područje - izgrađeno ukupno osam utvrda s numeracijom od I do VIII Trebinjsko područje - izgrađeno je ukupno devet utvrda s numeracijom od I do IX kružno oko grada Mostarsko područje - ukupno je bilo po numeraciji 19 utvrda od kojih je Werk kategoriju s topništvom imalo šest objekata, dok je kategoriju Wachhaus imalo devet objekata; tri su utvrde bile u kategoriji Schanze (šanac) Sarajevsko područje - U Sarajevu su izgrađene četiri utvrde karakteristične po čeličnim okretnim kupolama s haubicama od 150 mm te topovima 90 mm u otvorenim platformama. Osim toga postojale su još dvije Zwisschenbaterie (međuuporišta s otvorenim topničkim platformama). Neki objekti na Vratniku iz osmanskog razdoblja dograđeni su kao Weissbastion (Bijela tabija). Također su izgrađene i tri stražarske utvrde tipa Wachhaus, od kojih dvije na obroncima Trebevića. Druga crta obrane Drugu crtu obrane čine Kalinovik, Ulog-Obrnja, Nevesinje i Stolac u kojia su također građene utvrde. I u istočnoj Bosni izgrađen je veći broj defenzivnih vojarni, a najviše su bili utvrđeni gradovi uz Drinu, kao Goražde, Višegrad, Foča i Zvornik (imao je najveću fortifikaciju iznad samoga grada). |
Austro-ugarske vojne utvrde u Mostaru
Datum objave: 16.12.2014. Autor: ENTER Marketing Opis: Austro-hungarian military forts in Mostar - Documentary movie. HD. Bosnia Herzegovina 2014 HD Directed by Ivo Mikulić Camera by Željko Milićević Magistra Vitae 26.01.2023. - Austrougarske utvrde u BiH (1.dio)
Autor: Radio MIR Međugorje Datum objave: 26.1.2023. Opis. U emisiji Magistra vitae započeli smo obrađivati novu temu. Govorili smo o austrougarskim utvrdama u Bosni i Hercegovini, a naš gost bio je autor istoimene monografije i predsjednik Udruge za zaštitu fortifikacija Werk, mr. sc. Manuel Martinović. U današnjem prvom dijelu, otkrio nam je kako se rodila ljubav prema utvrdama iz kraja 19. i početka 20. stoljeća, kako se priprema za njihov obilazak i kako pronalazi te mnoge utvrde, koje su se, između ostalog, gradile na uzvišenim i nepristupačnim dijelovima BiH. Emisiju Magistra vitae, uređuje i vodi Andrija Šego. Magistra Vitae 02.02.2023. - Austrougarske utvrde u BiH (2.dio)
Autor: Radio MIR Međugorje Datum objave: 2.2.2023. Opis. Ovoga četvrtka u emisiji Magistra vitae nastavili smo govoriti o austrougarskim utvrdama u Bosni i Hercegovini. U drugom dijelu predstavili smo faze i proces utvrđivanja Austro-Ugarske Monarhije u BiH i vrste fortifikacija. Također smo spomenuli neke utvrde izgrađene u Mostaru i doznali što se dogodilo s austrougarskim utvrdama nakon završetka I. svjetskog rata. Naš gost bio je mr. sc. Manuel Martinović, autor monografije Austrougarske utvrde u Bosni i Hercegovini i predsjednik Udruge za zaštitu fortifikacija Werk. Urednik i voditelj emisije Magistra vitae je Andrija Šego. |
CRNA GORA
Popis srednjovjekovnih gradova i utvrda u Crnoj Gori
Popis je napravljen na temelju knjige crnogorskog znanstvenika Pavla Mijovića i Mirka Kovačevića Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori (Beograd-Ulcinj, 1975. godine).
Kotor
|
Karta austrougarskih vojnih objekata u Boki kotorskoj
Tvrđave u Crnoj Gori
Produkcija: RTCG Opis: Emisija "Pečat", prikazana 4. novembra 2011. Austrougarske tvrđave Stražnik i Kom
Datum objave: 23.2.2021. Autor: Ranko M Opis: Ostaci austrougarskih tvrđava Stražnik i Kom na Crkvicama, februar 2021. AUSTROUGARSKE TRVĐAVE U CRNOJ GORI - Blago koje nestaje
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 27.2.2022. |
Ribnica WIKIPEDIJA
|
Ribnica (turski: Depedöğen = Ispod brda) je srednjovjekovna utvrda u Podgorici na ušću rijeke Ribnice u Moraču.
Postojeću tvrđavu vjerojatno su izgradili Turci izmedu 1474. i 1478. godine. Od ove turske gradnje, iz prvog razdoblja upotrebe vatrenog oružja, izgleda da je ostao do danas nepromijenjen samo dio zida s 5-stranom kulom i trokutastim izbačenim dijelom koji je takođe imao funkciju kule. Nije isključeno da su ovi dijelovi i stariji. Ostali dijelovi su kasnije jako prepravljani. Prvobitno je bio napravljen i rov ispred tvrđave koji je vjerojatno vezivao obalu Ribnice s obalom Morače. |
Plan ostataka zidina tvrđave Ribnica (po crtežu A. Deroka)
Autor: Bratislav - Сопствено дело, CC0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=8321344 |
Današnji ostaci utvrde Ribnica
Autor: Rasho992 - Vlastito djelo, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=23159026 |
Đurđevac
|
Đurđevac je stara tvrđava koja se nalazi u oblasti Pobora, na 842 metra nadmorske visine, koju su najvjerojatnije u 15. stoljeću izgradili nekadašnji gospodari Zete – Crnojevići. Od nje su ostali samo tragovi, pa se mogu vidjeti samo temelji tvrđave. Dimenzije ovog objekta su oko 30×20 metara. U ruševinama se mogu zapaziti temelji nekadašnje promatračnice, koja je pripadala objektu. Uz nekadašnju tvrđavu nalazila se nekad i crkva Svetog Georgija – Sv. Đurđa, vidljiva samo po preostalim konturama.
|
Mogren WIKIPEDIJA
|
Tvrđava Mogren je fortifikacijski objekt, nekadašnja kasarna i vojno uporište austrougarske vojske. Sagrađena je 1860. godine. Nalazi se na obronku brda Spas, u neposrednoj blizini Budve, iznad čuvene budvanske plaže Mogren. Predstavlja homogenu građevinu ali je, uslijed rušenja i nekoliko zemljotresa, loše očuvana. Brdo Spas, na kome se tvrđava nalazi, zaštićrno je kao posebni prirodni predeo i kao spomenik prirode III kategorije.
|
Tvrđava Mogren
Autor: Milica buha - Sopstveno delo, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=88779880 |
Tvrđava Goražda WIKIPEDIJA
|
Tvrđava Goražda - blago koje propada
Datum objave: 29.10.2019. Autor: MONDO Crna Gora Opis: Na vrhu zaravni Goražda, na putu prema selu Njeguši, iznad Kotora, gotovo vijek i po stoji „usidrena“ jedna od najatraktivnijih tvrđava austrougarske imperije na ovim prostorima. I ne samo habzburškog carstva, već i kompletnog graditeljskog nasljeđa u Crnoj Gori! |
Vanlife In Montenegro: Exploring A Creepy Austro-Hungarian Fortress - Fort Gorazda in Kotor
Datum objave: 7.6.2019. Autor: Westfalia Digital Nomads Opis: Around the Bay of Kotor in Montenegro, we spent several days around some old Austro-Hungarian fortress. This is the first out of three that we visit. |
Žabjak Crnojevića
|
Tvrđave u Crnoj Gori - Žabljak Crnojevića
Datum objave: 25.7.2021. Postavio: POSTOJBINA – ПОСТОЈБИНА Opis. Tvrđave u Crnoj Gori: Žabljak Crnojevića. RTCG 2011. |
Žabljak Crnojevića May 2021
Datum objave: 31.5.2021. Autor: Beautiful Montenegro Opis. #MONTENEGRO Žabljak Crnojevića and Rijeka Crnojevića |
Tvrđava Grabovac
|
TVRDJAVA GRABOVAC - MONTENEGRO
Datum objave: 21.1.2017. Autor: marko marko123 Opis: austrougarska tvrdjava grabovac, nalazi se blizu bigove.Grabovac je rađen od 1907. do 1909. godine. |
DUSANJA treca emisija Austrougarske tvrdjave u Crnoj Gori - treci deo - tvrdjava GRABOVAC
Datum objave: 3.3.2018. Autor: Dušanja (Dusanja) |
SRBIJA
Popis tvrđava u Srbiji predstavlja popis ostataka srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture na teritoriju Republike Srbije, rađen na temelju podataka koje je prikupio Aleksandar Deroko sa suradnicima. Na popisu se nalaze tvrđave, utvrđene kule (tzv. "donžon kule") i manastirska utvrđenja;
Anište - Blizu ušća Ljiga u Kolubaru. Jedva vidni ostaci.
Bela Stena - Nedaleko od Valjeva.
Beljin - Pored Vladimiraca u Mačvi. Danas ne postoji.
Berkovac (Zamak Toplice Milana) - Nedaleko od Valjeva. Danas ima ostataka utvrde.
Bigir Delen (Šabački Grad, Sava, Zaslon) - Utvrda u Šapcu. Danas je opstala samo južna polovina utvrde, dok je severni deo odnela Sava.
Brangovići - Nedaleko od Valjeva. Danas ima ostataka utvrde.
Brvenik (ibarski) - Nedaleko od Raške, utvrda čelnika Muse. Danas postoje neznatni ostaci.
Brnjaci - Nedaleko od Kosovske Mitrovice, dvorac Jelene Anžujske. Danas su vidni samo temelji.
Velimirovi dvori - Pored Valjeva, kod sela Ključ. Danas ima ostataka grada.
Višesava - Nedaleko od Bajine Bašte. Danas ima vrlo malo ostataka grada.
Galič - Nedaleko od Kosovske Mitrovice. Danas su opstali samo temelji.
Godun - Nedaleko od Užica. Danas ima ostataka utvrde.
Grad - U mesto Zaovine kod Zaovinskog jezera na Tari. Danas ima ostataka utvrđenja.
Gradac (loznički) - Kod sela Draginca, kraj Loznice. Danas ima ostataka grada.
Gradina (ariljska) - Nedaleko od Arilja, kod sela Šarenik. Danas ima ostataka tvrđave.
Gradina (čačanska) - Nedaleko od Čačka, na Jelici. Danas ima ostataka tvrđave.
Gradina (raška) (Ras) - Nedaleko od Raške, smatra se da su ovo ostaci drevnog Rasa. Danas ima ostataka tvrđave.
Gradina (užička) - Pored Užica. Danas ima ostataka grada.
Gradište (drimsko) (Gradeš) - U blizini ušća Ribnika u Beli Drim, Danas postoje skromni ostaci utvrde.
Srednjovjekovni dvorac, Gradužine Debrc - GPS:44.6426, 19.917 Mačvanski okrug, Opština Vladimirci; Bliže odredište: Mala Duboka (vikendica Oskara Daviča)
Dvorska - Pored istoimenog sela nedaleko od Krupnja. Danas ima ostataka grada.
Dostinika - Prva prestonica Srbije. Njen tačan položaj je nepoznat.
Drmanovina - Pored Kosjerića. Danas je vidljiv samo ostatak šanca.
Đurimska stena - Nedaleko od Ljubovija. Danas ima ostataka utvrde.
Ždrelo (bistričko) - U blizini Pećke patrijaršije, u Rugovskoj klisuri. Danas ima ostataka utvrđenja.
Zamak Toplice Milana (Berkovac) - Nedaleko od Valjeva. Danas ima ostataka utvrde.
Zaslon (Šabački Grad,Sava,Bigir Delen) - Utvrda u Šapcu. Danas je opstala samo južna polovina utvrde, dok je severni deo odnela Sava.
Zvečan - Nedaleko od Zvečana, pored Kosovske Mitrovice. Danas postoje ostaci tvrđave.
Zlostup - Nedaleko od Kosjerića. Danas ima većih ostataka grada.
Jagat (Bišćanski grad) - Pored Priboja, tvrđava raških vlastelina. Danas ima ostataka zidina.
Jelašci (tvrđava) - Pored Tutina, dvorac arhiepiskopa Danila II. Danas nema nadzemnih ostataka grada.
Jeleč - Nedaleko od Novog Pazara. Danas ima ostataka utvrde.
Jerinin Grad (ibarski) (Maglič) - Nedaleko od Bogutovca u Ibarskoj klisuri. Danas ima velikih ostataka tvrđave koje delimično restaurirana.
Jerinin Grad (limski) (Kovin) - Iznad kanjona Lima, nedaleko od Prijepolja. Danas ima ostataka utvrđenja.
Jerinin Grad (pećki) (Kninac, Jerinje) - Nedaleko od Peći. Danas ima ostataka tvrđave.
Kale Lekis - U Metohiji. Ruševine
Klek (Klik) - Pored Nove Varoši. Danas ima ostataka utvrde.
Klopotnik - Nedaleko od Kosovske Mitrovice. Danas ima vrlo malo ostataka grada.
Kninac (Jerinin Grad, Jerinje) - Nedaleko od Peći. Danas ima ostataka tvrđave.
Korman GPS:43.554942, 21.611437 Mačvanski okrug, Opština Šabac, Korman (43.554942°N 21.611437°E)
Kovin (Jerinin grad) - Iznad kanjona Lima, nedaleko od Prijepolja. Danas ima ostataka utvrđenja.
Koviljača (Koviljkin Grad) - Iznad istoimene banje.
Konjuša (??Trajanov grad??) - Na planini Ceru, nedaleko od Šapca.
Kostajnik - Nedaleko od Krupnja, kod istoimenog sela. Danas ima ostataka utvrde.
Krivaja - Kod Dobrave, kraj Šapca. Danas postoje ostaci grada.
Krčmare - Nedaleko od Valjeva. Danas ima ostataka grada.
Kula Jerinina nad Podgrađem - Nalazi se iznad sela Podgrađa, nedaleko od Drsnika. Danas skoro i da nema ostataka.
Maglič (Jerinin grad) - Nedaleko od Bogutovca u Ibarskoj klisuri. Danas ima velikih ostataka tvrđave koje delimično restaurirana.
Mileševa - Manastirsko utvrđenje pored Prijepolja. Danas ima ostataka tvrđave.
Mileševac (Hisardžik) - Nalazi se na steni koje se diže nad Mileševkom, iznad manastira Mileševa. Danas postoje ostaci utvrde.
Morović - Pored Bosuta na ušću Drine u Savu. Danas ima vrlo malo ostataka grada.
Nevade - pored Gornjeg Milanovca.
Novi Pazar - Gradsko utvrđenje u Novom Pazaru. Danas postoje očuvani delovi tvrđave.
Paramun - Kod Kosjerića. Danas ima ostataka utvrde.
Petrc (Petrina stena) - Pored Čačka na planini Jelici. Danas ima ostataka grada.
Ravna Stena - Nedaleko od Užica na Rzavu. Danas postoje ostaci grada.
Ranovizantijsko utvrđenje Konjuša na Ceru- u ataru sela Miloševac, opština Šabac. Danas postoje ostaci tvrđave.
Ras - Jedna od prestonica Srbije. Ne zna se gde se nalazi, ali se sumnja na lokalitet Gradina.
Sava (Zaslon, Šabački Grad, Bigir Delen) - Tvrđava u Šapcu. Danas je opstala samo južna polovina utvrde, dok je severni deo odnela Sava.
GPS:44.7639, 19.7038 Mačvanski okrug, Opština Šabac, Šabac (44.7639°N 19.7038°E); posete:svakodnevno status:spomenik kulture od velikog značaja šifra:SK0740; Preostali deo tvrđave čine očuvani bedemi u punoj visini, ali se osim zidina nema što videti - drugog sadržaja nema, osim velikog savskog šetališta uz tvrđavu.
Sjenica - Nekadašnja gradska tvrđava, čijih ostataka danas nema.
Slovac - Nedaleko od Valjeva. Danas ima ostataka utvrde.
Soko Grad (drinski) - Kod Ljubovije. Danas postoje ostaci utvrde.
Solotnik - kod Bajine Bašte. Danas ima ostataka grada.
Subjel - Pored Kosjerića. Danas ima vrlo malo ostataka tvrđave.
Tolisavac - Pored Krupnja. Danas ima ostataka utvrde.
Trajanov grad / Trojanov grad - Utvrda na planini Ceru. Danas ima ostataka tvrđave.
Trepčanski Grad (Ćutet) - Nedaleko od Starog Trga, pored Kosovske Mitrovice. Danas ima ostataka grada.
Treska - Pored Gornjeg Milanovca. Danas ima ostataka utvrde.
Trešnjica - Nedaleko od Ljubovije. Danas ima ostataka tvrđave.
Ćutet (Trepčanski Grad) - Nedaleko od Starog Trga, pored Kosovske Mitrovice. Danas ima ostataka grada.
Užice (Užički Grad) - Tvrđava nad Užicem iznad Đetinje, prestonica Nikole Altomanovića. Danas ima ostataka tvrđave.
Herčege - Pored Ivanjice.
Hisar (mileševski) (Mileševac, Hisardžik) - Nalazi se na steni koje se diže nad Mileševkom, iznad manastira Mileševa. Danas postoje ostaci utvrde.
Bela Stena - Nedaleko od Valjeva.
Beljin - Pored Vladimiraca u Mačvi. Danas ne postoji.
Berkovac (Zamak Toplice Milana) - Nedaleko od Valjeva. Danas ima ostataka utvrde.
Bigir Delen (Šabački Grad, Sava, Zaslon) - Utvrda u Šapcu. Danas je opstala samo južna polovina utvrde, dok je severni deo odnela Sava.
Brangovići - Nedaleko od Valjeva. Danas ima ostataka utvrde.
Brvenik (ibarski) - Nedaleko od Raške, utvrda čelnika Muse. Danas postoje neznatni ostaci.
Brnjaci - Nedaleko od Kosovske Mitrovice, dvorac Jelene Anžujske. Danas su vidni samo temelji.
Velimirovi dvori - Pored Valjeva, kod sela Ključ. Danas ima ostataka grada.
Višesava - Nedaleko od Bajine Bašte. Danas ima vrlo malo ostataka grada.
Galič - Nedaleko od Kosovske Mitrovice. Danas su opstali samo temelji.
Godun - Nedaleko od Užica. Danas ima ostataka utvrde.
Grad - U mesto Zaovine kod Zaovinskog jezera na Tari. Danas ima ostataka utvrđenja.
Gradac (loznički) - Kod sela Draginca, kraj Loznice. Danas ima ostataka grada.
Gradina (ariljska) - Nedaleko od Arilja, kod sela Šarenik. Danas ima ostataka tvrđave.
Gradina (čačanska) - Nedaleko od Čačka, na Jelici. Danas ima ostataka tvrđave.
Gradina (raška) (Ras) - Nedaleko od Raške, smatra se da su ovo ostaci drevnog Rasa. Danas ima ostataka tvrđave.
Gradina (užička) - Pored Užica. Danas ima ostataka grada.
Gradište (drimsko) (Gradeš) - U blizini ušća Ribnika u Beli Drim, Danas postoje skromni ostaci utvrde.
Srednjovjekovni dvorac, Gradužine Debrc - GPS:44.6426, 19.917 Mačvanski okrug, Opština Vladimirci; Bliže odredište: Mala Duboka (vikendica Oskara Daviča)
Dvorska - Pored istoimenog sela nedaleko od Krupnja. Danas ima ostataka grada.
Dostinika - Prva prestonica Srbije. Njen tačan položaj je nepoznat.
Drmanovina - Pored Kosjerića. Danas je vidljiv samo ostatak šanca.
Đurimska stena - Nedaleko od Ljubovija. Danas ima ostataka utvrde.
Ždrelo (bistričko) - U blizini Pećke patrijaršije, u Rugovskoj klisuri. Danas ima ostataka utvrđenja.
Zamak Toplice Milana (Berkovac) - Nedaleko od Valjeva. Danas ima ostataka utvrde.
Zaslon (Šabački Grad,Sava,Bigir Delen) - Utvrda u Šapcu. Danas je opstala samo južna polovina utvrde, dok je severni deo odnela Sava.
Zvečan - Nedaleko od Zvečana, pored Kosovske Mitrovice. Danas postoje ostaci tvrđave.
Zlostup - Nedaleko od Kosjerića. Danas ima većih ostataka grada.
Jagat (Bišćanski grad) - Pored Priboja, tvrđava raških vlastelina. Danas ima ostataka zidina.
Jelašci (tvrđava) - Pored Tutina, dvorac arhiepiskopa Danila II. Danas nema nadzemnih ostataka grada.
Jeleč - Nedaleko od Novog Pazara. Danas ima ostataka utvrde.
Jerinin Grad (ibarski) (Maglič) - Nedaleko od Bogutovca u Ibarskoj klisuri. Danas ima velikih ostataka tvrđave koje delimično restaurirana.
Jerinin Grad (limski) (Kovin) - Iznad kanjona Lima, nedaleko od Prijepolja. Danas ima ostataka utvrđenja.
Jerinin Grad (pećki) (Kninac, Jerinje) - Nedaleko od Peći. Danas ima ostataka tvrđave.
Kale Lekis - U Metohiji. Ruševine
Klek (Klik) - Pored Nove Varoši. Danas ima ostataka utvrde.
Klopotnik - Nedaleko od Kosovske Mitrovice. Danas ima vrlo malo ostataka grada.
Kninac (Jerinin Grad, Jerinje) - Nedaleko od Peći. Danas ima ostataka tvrđave.
Korman GPS:43.554942, 21.611437 Mačvanski okrug, Opština Šabac, Korman (43.554942°N 21.611437°E)
Kovin (Jerinin grad) - Iznad kanjona Lima, nedaleko od Prijepolja. Danas ima ostataka utvrđenja.
Koviljača (Koviljkin Grad) - Iznad istoimene banje.
Konjuša (??Trajanov grad??) - Na planini Ceru, nedaleko od Šapca.
Kostajnik - Nedaleko od Krupnja, kod istoimenog sela. Danas ima ostataka utvrde.
Krivaja - Kod Dobrave, kraj Šapca. Danas postoje ostaci grada.
Krčmare - Nedaleko od Valjeva. Danas ima ostataka grada.
Kula Jerinina nad Podgrađem - Nalazi se iznad sela Podgrađa, nedaleko od Drsnika. Danas skoro i da nema ostataka.
Maglič (Jerinin grad) - Nedaleko od Bogutovca u Ibarskoj klisuri. Danas ima velikih ostataka tvrđave koje delimično restaurirana.
Mileševa - Manastirsko utvrđenje pored Prijepolja. Danas ima ostataka tvrđave.
Mileševac (Hisardžik) - Nalazi se na steni koje se diže nad Mileševkom, iznad manastira Mileševa. Danas postoje ostaci utvrde.
Morović - Pored Bosuta na ušću Drine u Savu. Danas ima vrlo malo ostataka grada.
Nevade - pored Gornjeg Milanovca.
Novi Pazar - Gradsko utvrđenje u Novom Pazaru. Danas postoje očuvani delovi tvrđave.
Paramun - Kod Kosjerića. Danas ima ostataka utvrde.
Petrc (Petrina stena) - Pored Čačka na planini Jelici. Danas ima ostataka grada.
Ravna Stena - Nedaleko od Užica na Rzavu. Danas postoje ostaci grada.
Ranovizantijsko utvrđenje Konjuša na Ceru- u ataru sela Miloševac, opština Šabac. Danas postoje ostaci tvrđave.
Ras - Jedna od prestonica Srbije. Ne zna se gde se nalazi, ali se sumnja na lokalitet Gradina.
Sava (Zaslon, Šabački Grad, Bigir Delen) - Tvrđava u Šapcu. Danas je opstala samo južna polovina utvrde, dok je severni deo odnela Sava.
GPS:44.7639, 19.7038 Mačvanski okrug, Opština Šabac, Šabac (44.7639°N 19.7038°E); posete:svakodnevno status:spomenik kulture od velikog značaja šifra:SK0740; Preostali deo tvrđave čine očuvani bedemi u punoj visini, ali se osim zidina nema što videti - drugog sadržaja nema, osim velikog savskog šetališta uz tvrđavu.
Sjenica - Nekadašnja gradska tvrđava, čijih ostataka danas nema.
Slovac - Nedaleko od Valjeva. Danas ima ostataka utvrde.
Soko Grad (drinski) - Kod Ljubovije. Danas postoje ostaci utvrde.
Solotnik - kod Bajine Bašte. Danas ima ostataka grada.
Subjel - Pored Kosjerića. Danas ima vrlo malo ostataka tvrđave.
Tolisavac - Pored Krupnja. Danas ima ostataka utvrde.
Trajanov grad / Trojanov grad - Utvrda na planini Ceru. Danas ima ostataka tvrđave.
Trepčanski Grad (Ćutet) - Nedaleko od Starog Trga, pored Kosovske Mitrovice. Danas ima ostataka grada.
Treska - Pored Gornjeg Milanovca. Danas ima ostataka utvrde.
Trešnjica - Nedaleko od Ljubovije. Danas ima ostataka tvrđave.
Ćutet (Trepčanski Grad) - Nedaleko od Starog Trga, pored Kosovske Mitrovice. Danas ima ostataka grada.
Užice (Užički Grad) - Tvrđava nad Užicem iznad Đetinje, prestonica Nikole Altomanovića. Danas ima ostataka tvrđave.
Herčege - Pored Ivanjice.
Hisar (mileševski) (Mileševac, Hisardžik) - Nalazi se na steni koje se diže nad Mileševkom, iznad manastira Mileševa. Danas postoje ostaci utvrde.
Vidin Grad KOORDINATE 44.6325, 19.335556 WIKIPEDIJA
|
Vidin Grad je tvrđava u Srbiji koja se nalazi na vrhu Vidojevice, brda iznad sela Lešnice, u gradu Loznici. Danas je ostalo vrlo malo nadzemnih ostataka utvrđenja, koji se prostiru na platou, grubih dimenzija 50-80 metara u promjeru, smještenih na samom vrhu brda. Od njega, teren se strmo spušta na sve strane, do suhog šanca, koji se prstenasto širio oko cijele utvrde i štitio prilaz ka njoj. Ostaci bedema, napravljenog od pritesanog kamena, su većim dijelom pokriveni raslinjem, a njihova prvobitna debljina se procjenjuje na oko 100 cm. Na par mjesta proviruju bedemi u visini oko 1 m. Bili su ojačani sa barem dvije kule, čiji se ostaci mogu uočiti na terenu. Po konfiguraciji terena se jasno ocrtavaju obrizi gornjeg i donjeg bedema, kao i dubokog jarka koji ih dijeli. Nazire se i prilaz koji je išao s istočne strane.Grad nije istraživan i porijeklo mu je nepoznato, najvjerovatnija pretpostavka je da su ga gradili Turci. S vrha Vidojevica, zbog okolnog raslinja, nema vidika. Na vrhu je kamena oznaka kote. Gradu se može prići sa šumske ceste, i potom popesti po ostacima bedema - što je dosta naporan uspon, ili se može šumskom cestom ići do vrha i onda prići gradu sa sjeverne strane.
|
Jedan od zidova Vidina grada
Autor: Rasevic - Сопствено дело, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=8851510 |
ALBANIJA
Skadar - Rozafa (Kalaja e Rozafës); Smještena na vrhu brda i okružena rijekama Bunom/Bojanom i Drimom/Drini, naseljena od antike. Bila je ilirsko uporište sve dok ju nisu zauzeli Rimljani 167. p.n.e.
Lješka utvrda (Kalaja e Lezhës); Ova masivna utvrda izgrađena je na ruševinama drevnog Akrolisa (Lissus). Dvaput je spaljena 1478. i 1503. od lokalnog stanovništva koje je pokušalo potisnuti osvajačku osmansku vojsku da tamo postavi svoje vojno uporište.Drišt /
Drišt (Kalaja e Drishtit)
Kratul
Lješka utvrda (Kalaja e Lezhës); Ova masivna utvrda izgrađena je na ruševinama drevnog Akrolisa (Lissus). Dvaput je spaljena 1478. i 1503. od lokalnog stanovništva koje je pokušalo potisnuti osvajačku osmansku vojsku da tamo postavi svoje vojno uporište.Drišt /
Drišt (Kalaja e Drishtit)
Kratul
IZVORI I LITERATURA
Hrvatska
Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek
Leksikonom utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek prvi se put na jednom mjestu obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka, odnosno od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. Projektom se pregledno i sustavno hrvatskoj javnosti prezentira velik dio ove vrijedne kulturno-povijesne baštine s ciljem upotpunjavanja znanja o njima. Iako je u Leksikonu naglasak stavljen na detaljno elaboriranje svakoga obrađenoga kompleksa, s naglašenim historiografskim interpretativnim diskursom, nije zanemarena ni arhitektonska komponenta te se sintetskim presjekom kroz ukupan korpus srednjovjekovne i ranonovovjekovne fortifikacijske baštine Hrvatske upućuje na tipološku raznovrsnost, geostrateške osobitosti odabranih pozicija te regionalne posebitosti hrvatskih srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih utvrda u odnosu na utvrde susjednih prostora, kao i na odnos građevinskih osobitosti utvrda i njihovu rasprostranjenost s društvenim statusom i financijskim mogućnostima njihovih investitora. Leksikon je, radi lakšega snalaženja čitatelja, obogaćen Pojmovnikom fortifikacijskoga graditeljstva i Kazalom osobnih imena. Predgovor tiskanom izdanju Urednici: Krešimir Regan, Vlatka Dugački Godina izdanja: 2024.4 |
Bosna i Hercegovina
|
KREŠEVLJAKOVIĆ, Hamdija: Stari bosanski gradovi. Sarajevo, 1953. (PDF)
KREŠEVLJAKOVIĆ, Hamdija; KAPIDŽIĆ, Hamdija: Stari hercegovački gradovi, Sarajevo, 1954. (PDF) MARTINOVIĆ, Manuel: Austrougarske utvrde u Hercegovini Obrambena crta: Kalinovik, Ulog-Obrnja, Nevesinje, Stolac (die zweite linie). Hercegovina 26, br. 1 (2015): 215-250. (PDF)
|
|
Crna Gora
KAPETANOVIĆ, Aleksandra; GLIGORIĆ, Biljana; RAJIĆ, Tatjana: Medieval Towns of Montenegro. Expeditio. 2019. (PDF)
Medieval Towns of Montenegro
Autorice: Aleksandra Kapetanović, Biljana Gligorić i Tatjana Rajić Kulturne rute Crne Gore; Publikacija #3 Godina: 2019. Izdavač: Expeditio Opis: Knjiga je rađena oslanjajući se na materijal prof. Pavla Mijovića i Mirka Kovačevića “Srednjevekovni gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori” (1975.) |
