|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE SREDNJE BOSNE > Budoželjska planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Budoželj, 1254 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.0776, 18.3148
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Budoželj, 1254 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.0776, 18.3148
|
|
UvodBudoželjska planina je mala planina stisnuta između doline rijeke Stavnje na zapadu, koja ju odvaja od planine Perun i potoka Žalja prema istoku, koji ju odvaja od Selačke planine. Manje je izražena njezina granica prema sjeveroistoku, prema planini Zvijezdi. Na toj strani se Budoželjska planina spušta stupnjevito sve do područja sela Šikulje, u jugozapadnom podnožju Zvijezde. Sjeverno od Budoželjske planine nalazi se gradić Vareš, a jugozapadno Breza. Planina se proteže u smjerru jugozapad-sjeveroistok.
Najviši vrh planine je Budoželj (1254 m), koji se nalazi na prostranoj travnatoj visoravni. Na planini, podno vrha, okružen crnogoričnom šumom, na 1183 m n.v. nalazi se Planinarski dom PD "Budoželj" iz Breze. Objekt je sagrađen 1953. godine. Prilaz domu je moguć vozilom. ENGLISH SUMMARY: Budoželjska mountain
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Budoželjska planina, prostorni prikaz iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
BUDOŽELJSKA PLANINA
Budoželje / Budoželj (selo)
|
U selu Budoželj nalazi se značajna nekropola srednjovjekovnih stećaka, koja je nacionalni spomenik BiH i također upisan u UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine. Lokalitet glavica (Hrid) dio je povijesnog područja grupe nekropola sa stečcima i starim nišanima u selu Budoželje. Nekropolu Hrid čini 36 stećak od kojih su 34 u formi sanduka i 2 u formi sljemenjaka. Orijentirani su u smjeru sjeverozapad, jugositok, osim tri stećka koji su orijentirani sjever-jug. Jedan stećak sadrži ukrasne motive, predstavlja konja i čovjeka te konja i polumjeseca. Stećci su klesani u obližnjem kamenolomu Krešnica gdje se prema navodima mještana još mogu vidjeti nedovršene gromade kamenja.
|
Budoželje najveće selo Opštine Vareš
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 17.1.2024. Opis. VAREŠ@amelbesirevicbih U videu možete da pogledate kako izgleda največe selo Opštine Vares i kako izgleda Budoželjska planina... |
Budoželj (vrh)
|
Najviši vrh planine Budoželj (1254 m) nalazi se na prostranoj travnatoj visoravni. Zbog nedostatka visoke vegetacije na njezinu vrhu, s njega se pružaju odlični pogledi na sve strane. Vidici se pružaju na Sarajevsko zeničku kotlinu i pobrđa i planine uz nju, kao i na masive Prenja, Bjelašnice, Treskavice, Prenja, na Bitovnju, Vranicu, Vlašić, Konjuh i dr. Vrh je obilježen maketom rudarskog izvoznog tornja i izvoznog stroja, u sjećanje na rudarsku tradiciju ovoga kraja. Popularno ovu planinu zovu "planina rudara".
Pristupi i usponi Vrhu planine najčešće se prilazi iz dva smjera:
Naslovna fotografija
Budoželjska planina - pogled s Alijinog korita na planini Zvijezdi 
Opis uspona: Budoželjska planina
21.5.2015. OTVORI KLIKOM NA LOGO Izvorni opis rute Budoželjska planina Budoželjska planina se nalazi između Breze i Vareša odnosno nekih 40 kilometara od Sarajeva prema Varešu, sa skretanjem za selo Budoželje u mjestu Pajtov Han, a kao toponim i orjentir može poslužiti 30 metara visoki željeznički most, koji je ovaj put iskorišten za vježbanje malo ekstremnijih vještina. Pristup vrhu je moguć i markiranom tzv. ˝Slovenskom stazom˝ koja vodi iz sela Dabravine, skretanjem desno poslije prodavnice i prelaskom preko malog mosta na rijeci Stavnji. Staza dalje vodi preko napuštenog sela Orah nakon čega slijedi skretanje lijevo za Budoželjsku planinu. Na polovini staze se nalazi Lovačka kuća Vrhovi kojom gazduje LD ˝Zvijezda˝ iz Vareša kod koje postoji voda iz čatrnje, te je ovdje lijepo napraviti pauzu i uživati u prijelopom krajoliku. Ovom staza ne prelazi pored izvora i vodotoka, pa je potrebno ponijeti dovoljne količine vode. Dužina ove staze je 5 km a do vrha se može stići za 2,5 - 3 sata umjerenog hoda, te je ova staza idealna za početnike i omladinu jer nema velikih uspona a gotovo cijelim svojim putem prolazi kroz šumu i hladovinu. Budoželjska planina se može svrstati u niže i pitome planine, a visoka je 1254 metra, i odlična je za pješačenje i odmor u prirodi. Sa vrha Budoželjske planine pruža se odličan pogled na okolne vrhove Planinicu i Perun, odnosno Čemersku planinu, a u daljini se za lijepog vremena jasno mogu vidjeti Vranica, Vlašić, Prenj, Bjelašnica i Treskavica. Zbog rudarske tradicije ovog kraja na vrhu planine kao toponim je postavljena maketa rudarskog izvoznog stroja kao oznake vrha, sa dva mala huntića (vagoneta za ugalj) i kutijom za pečat. Iznad sela Budoželje a podno planine se nalazi komformni planinarski dom PD ˝Budoželj˝ Breza, koji pruža sve uslove za ugodan boravak i uživanje u prirodi. Budoželje se može pohvaliti i nekropolom stečaka koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH i pod zaštitom je države, pa možemo zaključiti da su ovi prostori bili naseljeni i u našoj daljoj prošlosti. |
TEHNIČKO POJAŠNJENJE Izvoznica je poseban tip dizala kojim se u jamu spuštaju ljudi i materijal, a na površinu podižu mineralna sirovina, jalovina i ljudi. Razlikuju se izvoznice s koševima za prijevoz ljudi i svih vrsta tereta, izvoznice sa skipovima kojima se izvlači samo iskopina i kombinirane izvoznice s tzv. skipokoševima. Izvoznice najčešće imaju dvije izvozne posude i rade ciklički: dok se jedna posuda puni, druga se prazni, pa se puna izvlači, a prazna spušta. Rjeđa je izvoznica sa samo jednom izvoznom posudom, kad drugu posudu zamjenjuje protuuteg (kao kod dizala u zgradama). Nedostatak je takva rješenja manji kapacitet, a prednost manji promjer okna. Izvoznica se sastoji od izvoznog stroja, tornja, izvoznih posuda, užeta i navozišta u jami (onoliko navozišta koliko je izvoznih horizonata) i odvozišta na površini. Pogonsku snagu daje izvozni stroj koji se sastoji od pogonskog elektromotora, reduktora, bubnjeva ili tarnih kotača, kočnog mehanizma, uređaja za kontrolu, upravljanje i regulaciju izvoznice te (eventualno) ispravljačke grupe. Izvozni toranj; Zavješenje užeta mora omogućiti dovođenje izvozne posude njenim donjim dijelom bar na razinu površine, a često i dosta više od toga. Izvozni je toranj nastavak puta gibanja posude, pa su u njemu predviđeni uređaji za prisilno i pouzdano zaustavljanje posude ako ona prijeđe dopuštenu granicu. U tornju su, već prema tipu izvoznice, bunkeri za mineralnu sirovinu, galerije za ubrzani ukrcaj i iskrcaj ljudi, krivine za pražnjenje skipova, ispravljački i komandni uređaj. Tornjevi mogu biti rešetkasti ili zidani (tada je izvozni stroj u njima). Kad je izvozni stroj na tlu pored okna, na toranj djeluje koso usmjerena sila zatezanja izvoznih užeta, pa se toranj podupire nogarima ili kosnikom. Zatvoreni, zidani tornjevi izoliraju izvozno uže od atmosferskih utjecaja, što veoma povoljno utječe na stanje i vijek trajanja užeta. IZVOR Tehnička enciklopedija |
CRNI VRH
Trtorići
|
Selo TRTORIĆI selo u kojem je živio Alija Sirotanović
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 6.11.2024. Opis. TRTORIĆI Trtorići su naseljeno mjesto u opštini Breza. Na popisu stanovništa iz 1971. godine u njemu je živjelo 266 stanovnika. 1981. godine bilo je 271 stanovnika. 1991. godine 255 stanovnika. 2013. godine 200 stanovnika. U Trtorićima je poslije 2000 godine ugašena četverorazredna osnovna škola, ambulanta i javni ugovoreni prevoz, što je uveliko uticalo na migraciju jedne petine stanovništa u odnosu na 1991 godinu. Dom kulture se slabo održava i koristi. Na Trtorićima žive sljedeće famelije: Jusić, Duranović, Zahirović, Sirotanović, Čiva, Jekalović, Bisić, Kamenjaš, Bešić. Bili su i Čikmiš, punac i punica Alije Sirotanovića ali su izumrli, a Smaići su odselili. • Selo Trtorići u novijoj historiji poznato je po Aliji Sirotanoviću, koji se u njega doselio u toku Drugog Svjetskog rata iz Orahova na ženovinu, u kome je ostao do kraja života. Rođen je 1918 godine a umro je 1990 godine. Radio je u rudniku,te je oborio rekord u iskopavanju uglja. Alija Sirotanović je, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone uglja i postigao svoj svjetski rekord u iskopu uglja. Odlikovan je četvrtim po važnosti Ordenom junaka socijalističkog rada. Alijin lik je 1987. bio naslikan na novčanici od 20.000 dinara. Ispred ulaza u upravnu zgradu rudnika "Breza" postavljena je njegova bista. Po njemu je nazvana malena ulica u Brezi Upisan je i u povijest rock'n'rolla kao junak koji je inspirirao pjesmu Srce, ruke i lopata Zabranjenog pušenja. Zbog anegdote na prijemu kod druga Tita, kad je upitan "što mu treba" a Alija odgovorio "veća lopata", i dan danas se velike lopate nazivaju "sirotanovićke". Trorići nisu bili u Visočkoj nahiji. Priča se da je na Vardištu bio sultan Fatih i klanjao. Videći kako mrav ide oko usađenog štapa smatrao je da je to znak da se na suprotnom brdu u Trtorićima sagradi džamija, i kažu da je to jedna od najstarijih džamija u Bosni. Iznad sela na zaravni prema Slivnu na kome ima dosta starih nišana, a bilo je i stećaka dokaz je da je ovaj prostor davno nastanjen. |
Kadarići
|
Selo Kadarici Vareš Selo velikog srca
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 24.11.2024.ariči VAREŠ Selo |
Kadarići Općina Vareš - DJI MINI 2 - 1.4.2023. FHD
Autor: Drone^Kamenjaš Datum objave: 2.4.2023. |
Karići
|
Karići Hajdar dedina džamija Dovište15. april 2023. VAREŠ
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 15.4.2023. Opis. Drvena džamija na Karićima dugo vremena nakon svoje izgradnje bila je centralna džamija na području džemata Blaža. Brojni su razlozi koji su utjecali da u samim Karićima, a i u okolnim mjestima do početka Drugog svjetskog rata nije ostao niti jedan musliman, pa je samim time i džamija ostala bez džemata. Najvjerovatnije da je glavni razlog nestanka muslimanskog stanovništva epidemije kuge, ali i veliki ratovi vođeni u periodu 18. stoljeća. Godina i datum izgradnje džamije nikada nisu tačno utvrđeni jer o tome nema vjerodostojnog zapisa. Ipak, u haremu džamije nalazi se nekoliko nišana (nadgrobnih spomenika) koji mogu dati neke podatke o starosti džamije. Prema njima gradnju džamije možemo datirati u početak 18. stoljeća, a negdje se preciznije spominje da je to bila 1716. godina. Sa druge strane prema narodnim predanjima, koja su se prenosila sa koljena na koljeno, džamija je izgrađena u prvom periodu osmanske vlasti i širenja islama na ovim prostorima, a za gradnju je zaslužan Hajdar- dedo Karić. Prema nekim historijskim dokazima, na ovom platou planine Zvijezde, jedan veliki dio ovog područja je bio vakuf Gazi Husrev-bega. Pisar Gazi Husrev-bega zvao se Hajdar, tako da postoji mogućnost da je upravo ta osoba napravila džamiju u Karićima. Hajdar dedina džamija na Karićima Džamija se u prvobitnom obliku, sa nekim manjim izmjenama održala sve do proteklog rata kada je u septembru 1993. godine spaljena do temelja od strane vojske bosanskih Srba. Godine 2001. zahvaljujući brojnim donatorima džamija je obnovljena u svom autentičnom prvobitnom izgledu. Posebno važna činjenica za ovo područje je da se unazad nekoliko stotina godina tu održava tradicionalna dova u posljednjoj sedmici jula, a muslimani ovo dovište nazivaju i Malom Ajvatovicom, po uzoru na Ajvaz-dedino dovište u Pruscu. Svake godine u posljednjem vikendu mjeseca jula održava se tradicionalna Hatma dova, koja je najveće dovište Sarajevskog muftiluka i jedno od najvećih muslimanskih dovišta u Bosni i Hercegovini. Brojne legende i narodna vjerovanja se vežu za Hajdar–dedinu džamiju. Prema jednom od predanja, u selima koja se prostiru oko Karića, masovno je počela oboljevati stoka. Ne znajući šta će, mještani (većinom pravoslavno stanovništvo) odu do pravoslavnog sveštenika. Sveštenik ih upita da li imaju neku crkvu u svom okruženju, oni mu odgovoriše da nemaju. Dalje ih upita da li imaju ikakvu bogomolju tu. Mještani mu odgovoriše da ima jedna stara džamija u koju niko ne ide jer tu više nema muslimana. Sveštenik im reče da se pobrinu o toj džamiji i da je održavaju pa će im stoka ozdraviti. Oni tako uradiše i njihova stoka je nakon toga ozdravila. Neobjašnjiva enigma nalazi se u haremu džamije, gdje u kamenu jednog od nišana uvijek ima vode. Kada je temperatura čak i plus 40, voda je u nišanu, a predanja kažu da su to suze osobe koja je plakala za ukopanim. Vjeruje se da je voda ljekovita te vjernici u nju stavljaju kažiprst i uče dove za zdravlje. |
|
