|
|
SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > PLANINE SREDNJE BOSNE > Budoželjska planina
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Budoželj, 1254 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.0776, 18.3148
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Budoželj, 1254 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.0776, 18.3148
|
|
UvodBudoželjska planina je mala planina stisnuta između doline rijeke Stavnje na zapadu, koja ju odvaja od planine Perun i potoka Žalja prema istoku, koji ju odvaja od Selačke planine. Manje je izražena njezina granica prema sjeveroistoku, prema planini Zvijezdi. Na toj strani se Budoželjska planina spušta stupnjevito sve do područja sela Šikulje, u jugozapadnom podnožju Zvijezde. Sjeverno od Budoželjske planine nalazi se gradić Vareš, a jugozapadno Breza. Planina se proteže u smjerru jugozapad-sjeveroistok.
Najviši vrh planine je Budoželj (1254 m), koji se nalazi na prostranoj travnatoj visoravni. Na planini, podno vrha, okružen crnogoričnom šumom, na 1183 m n.v. nalazi se Planinarski dom PD "Budoželj" iz Breze. Objekt je sagrađen 1953. godine. Prilaz domu je moguć vozilom. ENGLISH SUMMARY: Budoželjska mountain
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS / GEOGRAFIJA
Budoželjska planina, prostorni prikaz iz smjera juga
Izvor: Google Earth, 2021.
Izvor: Google Earth, 2021.
BUDOŽELJSKA PLANINA
Dabravine
|
PRIČA O MJESTU DABRAVINE POMENIĆI ORAH LUKE HODŽIĆI VAREŠ
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 11.5.2025. Opis. muzika Edo Krilić Amel Besir |
Budoželje / Budoželj (selo)
|
U selu Budoželj nalazi se značajna nekropola srednjovjekovnih stećaka, koja je nacionalni spomenik BiH i također upisan u UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine. Lokalitet glavica (Hrid) dio je povijesnog područja grupe nekropola sa stečcima i starim nišanima u selu Budoželje. Nekropolu Hrid čini 36 stećak od kojih su 34 u formi sanduka i 2 u formi sljemenjaka. Orijentirani su u smjeru sjeverozapad, jugositok, osim tri stećka koji su orijentirani sjever-jug. Jedan stećak sadrži ukrasne motive, predstavlja konja i čovjeka te konja i polumjeseca. Stećci su klesani u obližnjem kamenolomu Krešnica gdje se prema navodima mještana još mogu vidjeti nedovršene gromade kamenja.
|
Budoželje najveće selo Opštine Vareš
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 17.1.2024. Opis. VAREŠ@amelbesirevicbih U videu možete da pogledate kako izgleda največe selo Opštine Vares i kako izgleda Budoželjska planina... |
BUDOŽELJ
|
Najviši vrh planine Budoželj (1254 m) nalazi se na prostranoj travnatoj visoravni. Zbog nedostatka visoke vegetacije na njezinu vrhu, s njega se pružaju odlični pogledi na sve strane. Vidici se pružaju na Sarajevsko zeničku kotlinu i pobrđa i planine uz nju, kao i na masive Prenja, Bjelašnice, Treskavice, Prenja, na Bitovnju, Vranicu, Vlašić, Konjuh i dr. Vrh je obilježen maketom rudarskog izvoznog tornja i izvoznog stroja, u sjećanje na rudarsku tradiciju ovoga kraja. Popularno ovu planinu zovu "planina rudara".
Pristupi i usponi Vrhu planine najčešće se prilazi iz dva smjera:
Naslovna fotografija
Budoželjska planina - pogled s Alijinog korita na planini Zvijezdi 
Opis uspona: Budoželjska planina
21.5.2015. OTVORI KLIKOM NA LOGO Izvorni opis rute Budoželjska planina Budoželjska planina se nalazi između Breze i Vareša odnosno nekih 40 kilometara od Sarajeva prema Varešu, sa skretanjem za selo Budoželje u mjestu Pajtov Han, a kao toponim i orjentir može poslužiti 30 metara visoki željeznički most, koji je ovaj put iskorišten za vježbanje malo ekstremnijih vještina. Pristup vrhu je moguć i markiranom tzv. ˝Slovenskom stazom˝ koja vodi iz sela Dabravine, skretanjem desno poslije prodavnice i prelaskom preko malog mosta na rijeci Stavnji. Staza dalje vodi preko napuštenog sela Orah nakon čega slijedi skretanje lijevo za Budoželjsku planinu. Na polovini staze se nalazi Lovačka kuća Vrhovi kojom gazduje LD ˝Zvijezda˝ iz Vareša kod koje postoji voda iz čatrnje, te je ovdje lijepo napraviti pauzu i uživati u prijelopom krajoliku. Ovom staza ne prelazi pored izvora i vodotoka, pa je potrebno ponijeti dovoljne količine vode. Dužina ove staze je 5 km a do vrha se može stići za 2,5 - 3 sata umjerenog hoda, te je ova staza idealna za početnike i omladinu jer nema velikih uspona a gotovo cijelim svojim putem prolazi kroz šumu i hladovinu. Budoželjska planina se može svrstati u niže i pitome planine, a visoka je 1254 metra, i odlična je za pješačenje i odmor u prirodi. Sa vrha Budoželjske planine pruža se odličan pogled na okolne vrhove Planinicu i Perun, odnosno Čemersku planinu, a u daljini se za lijepog vremena jasno mogu vidjeti Vranica, Vlašić, Prenj, Bjelašnica i Treskavica. Zbog rudarske tradicije ovog kraja na vrhu planine kao toponim je postavljena maketa rudarskog izvoznog stroja kao oznake vrha, sa dva mala huntića (vagoneta za ugalj) i kutijom za pečat. Iznad sela Budoželje a podno planine se nalazi komformni planinarski dom PD ˝Budoželj˝ Breza, koji pruža sve uslove za ugodan boravak i uživanje u prirodi. Budoželje se može pohvaliti i nekropolom stečaka koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH i pod zaštitom je države, pa možemo zaključiti da su ovi prostori bili naseljeni i u našoj daljoj prošlosti. |
TEHNIČKO POJAŠNJENJE Izvoznica je poseban tip dizala kojim se u jamu spuštaju ljudi i materijal, a na površinu podižu mineralna sirovina, jalovina i ljudi. Razlikuju se izvoznice s koševima za prijevoz ljudi i svih vrsta tereta, izvoznice sa skipovima kojima se izvlači samo iskopina i kombinirane izvoznice s tzv. skipokoševima. Izvoznice najčešće imaju dvije izvozne posude i rade ciklički: dok se jedna posuda puni, druga se prazni, pa se puna izvlači, a prazna spušta. Rjeđa je izvoznica sa samo jednom izvoznom posudom, kad drugu posudu zamjenjuje protuuteg (kao kod dizala u zgradama). Nedostatak je takva rješenja manji kapacitet, a prednost manji promjer okna. Izvoznica se sastoji od izvoznog stroja, tornja, izvoznih posuda, užeta i navozišta u jami (onoliko navozišta koliko je izvoznih horizonata) i odvozišta na površini. Pogonsku snagu daje izvozni stroj koji se sastoji od pogonskog elektromotora, reduktora, bubnjeva ili tarnih kotača, kočnog mehanizma, uređaja za kontrolu, upravljanje i regulaciju izvoznice te (eventualno) ispravljačke grupe. Izvozni toranj; Zavješenje užeta mora omogućiti dovođenje izvozne posude njenim donjim dijelom bar na razinu površine, a često i dosta više od toga. Izvozni je toranj nastavak puta gibanja posude, pa su u njemu predviđeni uređaji za prisilno i pouzdano zaustavljanje posude ako ona prijeđe dopuštenu granicu. U tornju su, već prema tipu izvoznice, bunkeri za mineralnu sirovinu, galerije za ubrzani ukrcaj i iskrcaj ljudi, krivine za pražnjenje skipova, ispravljački i komandni uređaj. Tornjevi mogu biti rešetkasti ili zidani (tada je izvozni stroj u njima). Kad je izvozni stroj na tlu pored okna, na toranj djeluje koso usmjerena sila zatezanja izvoznih užeta, pa se toranj podupire nogarima ili kosnikom. Zatvoreni, zidani tornjevi izoliraju izvozno uže od atmosferskih utjecaja, što veoma povoljno utječe na stanje i vijek trajanja užeta. IZVOR Tehnička enciklopedija |
CRNI VRH
Trtorići
|
Selo TRTORIĆI selo u kojem je živio Alija Sirotanović
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 6.11.2024. Opis. TRTORIĆI Trtorići su naseljeno mjesto u opštini Breza. Na popisu stanovništa iz 1971. godine u njemu je živjelo 266 stanovnika. 1981. godine bilo je 271 stanovnika. 1991. godine 255 stanovnika. 2013. godine 200 stanovnika. U Trtorićima je poslije 2000 godine ugašena četverorazredna osnovna škola, ambulanta i javni ugovoreni prevoz, što je uveliko uticalo na migraciju jedne petine stanovništa u odnosu na 1991 godinu. Dom kulture se slabo održava i koristi. Na Trtorićima žive sljedeće famelije: Jusić, Duranović, Zahirović, Sirotanović, Čiva, Jekalović, Bisić, Kamenjaš, Bešić. Bili su i Čikmiš, punac i punica Alije Sirotanovića ali su izumrli, a Smaići su odselili. • Selo Trtorići u novijoj historiji poznato je po Aliji Sirotanoviću, koji se u njega doselio u toku Drugog Svjetskog rata iz Orahova na ženovinu, u kome je ostao do kraja života. Rođen je 1918 godine a umro je 1990 godine. Radio je u rudniku,te je oborio rekord u iskopavanju uglja. Alija Sirotanović je, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone uglja i postigao svoj svjetski rekord u iskopu uglja. Odlikovan je četvrtim po važnosti Ordenom junaka socijalističkog rada. Alijin lik je 1987. bio naslikan na novčanici od 20.000 dinara. Ispred ulaza u upravnu zgradu rudnika "Breza" postavljena je njegova bista. Po njemu je nazvana malena ulica u Brezi Upisan je i u povijest rock'n'rolla kao junak koji je inspirirao pjesmu Srce, ruke i lopata Zabranjenog pušenja. Zbog anegdote na prijemu kod druga Tita, kad je upitan "što mu treba" a Alija odgovorio "veća lopata", i dan danas se velike lopate nazivaju "sirotanovićke". Trorići nisu bili u Visočkoj nahiji. Priča se da je na Vardištu bio sultan Fatih i klanjao. Videći kako mrav ide oko usađenog štapa smatrao je da je to znak da se na suprotnom brdu u Trtorićima sagradi džamija, i kažu da je to jedna od najstarijih džamija u Bosni. Iznad sela na zaravni prema Slivnu na kome ima dosta starih nišana, a bilo je i stećaka dokaz je da je ovaj prostor davno nastanjen. |
TV kalendar: Rekord Alije Sirotanovića
Autor: TV kalendar | HRT Datum objave: 24.7.2025. Opis. REKORD ALIJE SIROTANOVIĆA (24.07.1949.) Najveći sovjetski rudar prije Drugoga svjetskog rata bio je Aleksej Stahanov koji je sa svjetskim rekordom od 102 tone iskopanog ugljena u jednom danu postao simbolom izgradnje socijalizma. Po njemu se nazvao i cijeli pokret- "stahanovski pokret", dobro smišljen pokušaj da se velikim primjerima potakne veća produktivnost rada u slabo stimuliranih radnika. I Jugoslaviju je poslije Drugoga svjetskog rata zahvatila stahanovska groznica. Dvoboj sa slavnim Rusom zauvijek je odredio sudbinu Alije Sirotanovića, udarnika iz Trtorića u Bosni i Hercegovini. Alija je cijeli život proveo u rodnom selu, a radni vijek u rudniku ugljena "Breza", u kojemu je 24. srpnja 1949. godine, u jami poznatoj kao ''Rov vojvode Putnika'', sa svojih osam komorata, u jednoj smjeni iskopao 158 tona ugljena. Time je za 215 posto prebacio brigadnu normu i oborio dotadašnji svjetski rekord Alekseja Stahanova iz 1936. za 50 tona. Bilo je to vrijeme Rezolucije Informbiroa, pa je vijest iz malog bosanskog gradića prohujala cijelom tadašnjom Jugoslavijom i bila protumačena: ''Tito je pobijedio Staljina! Sirotanović je postao živa legenda i simbol pregalaštva radničke klase, ideološkog stupa režima. Anegdota kaže da je Alija na primanju kod Tita, na pitanje treba li mu štogod odgovorio da mu ne treba ništa osim veće lopate. I dobio je jednu takvu, koja je napravljena specijalno za njega i nazvana “sirotanovićka”. Odlikovan je Ordenom junaka socijalističkog rada, a dobio je i brojne druge nagrade i priznanja. Njegov lik nalazio se na novčanici od 20 tisuća dinara puštenoj u optjecaj 1987. godine. Udarnik Alija Sirotanović, junak socijalističkog rada, koji je dao herojski obol rudarskoj duši, umro je 1990. u 76. godini u siromaštvu. autor teksta: Vedran Kursar |
Kadarići
|
Selo Kadarici Vareš Selo velikog srca
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 24.11.2024.ariči VAREŠ Selo |
Kadarići Općina Vareš - DJI MINI 2 - 1.4.2023. FHD
Autor: Drone^Kamenjaš Datum objave: 2.4.2023. |
Karići
|
Karići su nenaseljeno mjesto u sastavu općine Vareš. Ime je naselje dobilo po Hajdar-dedi Kariću, koji je na ovom mjestu sagradio džamiju. Cjelokupni plato planine Zvijezde, uključujući ovdje i Budoželjsku planinu, bio je ispunjen selima, a ova džamija bila je u sredini cijelog platoa. Krajem 18. stoljeća, cijelu BiH je zadesila velika kuga, a i ta sela su bila zahvaćena. Dio stanovnika je, bježeći, otišao ka Krivaji, Olovu, Zavidovićima i Visokom, dok je jedan dio podlegao bolesti. Od tada nema više muslimanskog stanovništva na Zvijezdi.
Drvena Hajdar-dedina džamija Dovište. Hajdar-dedina džamija je jedno od najpoznatijih bosansko-hercegovačkih svetišta muslimana - dovišta, i tu se održava tradicionalna dova u posljednjem tjednu mjeseca srpnja/jula, koju, prema viševjekovnoj tradiciji, pohode isključivo muškarci. Ovo je jedno od najstarijih i najposebnijih dovišta Sarajevskog muftijstva, koje okuplja vjernike iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Ciklus dova vezanih za džamiju na Karićima otpočinjao je petog utorka po Jurjevu sa tri uzastopne dove koje su se održavale utorkom u džamiji na Karičima, tri naredna utorka dove su održavane na Humovima, Budoželjskoj planini i Selačkoj planini. Poslijednja sedma dova održavana je jedanaestog utorka po redu, kod džamije na Karićima. Poslije Drugog svjetskog rata ovaj raspored dova je poremećen tako da su se svih sedam dova održavale nedjeljom na Karićima, alu su se mijenjali imami i džemati. Hatma dova na Karićima bila je sedma (posljednja) pa je i svojim sadržajem privlačila veliki broj posjetitelja. Razlog velike posječenosti je i to što je ona trajala tri dana, od džume-namaza u petak do podne-namaza u nedjelju. Dove su jedina prilika i razlog zašto su muslimani nakon kuge dolazili gore u planinu i zašto je džamija sačuvana, iako nema džemata više od 250 godina. Povijesni pregled. Godina i točan datum izgradnje Hajdar-dedine džamije na Karićima nikada nisu pouzdano utvrđeni. Prema narodnoj predaji, gradnja prve džamije povezuje se s dolaskom sultana Mehmeda Fatiha u Bosnu (15. st.), dok se prema drugim procjenama, gradnja džamije vezuje za početak 18. stoljeća, a negdje se konkretno spominje i da je to 1716. godina, kada kada ju je podigao Šerif-paša. Dugo vremena nakon izgradnje bila je centralna džamija na podrućju džemata Blaža. Sve do Rata u Bosni i Hercegovini 1992.–1995. godine čuvala je svoj izvorni oblik. No, u jesen 1993. godine, Hajdar-dedina džamija doživjela je sudbinu mnogih bošnjačkih džamija – zapaljena je i uništena do temelja, a dio nišana u haremu uništen. Zahvaljujući brojnim vakufima i donatorima, Medžlis Islamske zajednice Vareš džamiju je obnovio 2001. godine u autentičnom izgledu. Na ulazu je psotavljen natpis: Hajdar dedo Karić sagradio je ovu džamiju u vrijeme sultan Fatiha, posljednji put spaljena je 1993, obnovljena jula 2001. god. Opis. Hajdar-dedina džamija je jednostavna drvena građevina, sagrađena od borovine i smrekovine s planine Zvijezde, tetesanih vještim rukama vrsnih vareških majstora. Sadašnja rekonstruirana džamija ima izvorni izgled. Pokrivena je šindrom. Ulazni trijem je 2,4 m dubine. Molitveni prostor je 62x7 m. Uz ulazni zid je prednji mahfil dubine 3,3 m. U haremu džamije nalazi se nekoliko nišana (nadgrobnih spomenika) koji mogu dati neke podatke o starosti džamije. |
Drvena džamija Karići (Vareš)
Autor: BH Exploreri Datum objave: 11.3.2025. Opis. Izletiste Žahlja-uzvodno Žaljom-Nekropola Didorada-Hajdar-dedina drvena džamija Karići-plato Lipa-Djevojacki grob Sadrzaj: 0:00 Pocetak, izletiste Zahlja 0:49 Nekropola Didorada 4:05 Plato prije dzamije 4:52 Hajdar-dedina dzamija Karici 7:44 Plato Lipa i djevojacki grob 8:16 Putem kroz sumu 8:43 Izletište Zahlja 9:17 Dron snimak |
|
Karići Hajdar dedina džamija Dovište15. april 2023. VAREŠ
Autor: Amel Besirevic BIH Datum objave: 15.4.2023. Opis. Drvena džamija na Karićima dugo vremena nakon svoje izgradnje bila je centralna džamija na području džemata Blaža. Brojni su razlozi koji su utjecali da u samim Karićima, a i u okolnim mjestima do početka Drugog svjetskog rata nije ostao niti jedan musliman, pa je samim time i džamija ostala bez džemata. Najvjerovatnije da je glavni razlog nestanka muslimanskog stanovništva epidemije kuge, ali i veliki ratovi vođeni u periodu 18. stoljeća. Godina i datum izgradnje džamije nikada nisu tačno utvrđeni jer o tome nema vjerodostojnog zapisa. Ipak, u haremu džamije nalazi se nekoliko nišana (nadgrobnih spomenika) koji mogu dati neke podatke o starosti džamije. Prema njima gradnju džamije možemo datirati u početak 18. stoljeća, a negdje se preciznije spominje da je to bila 1716. godina. Sa druge strane prema narodnim predanjima, koja su se prenosila sa koljena na koljeno, džamija je izgrađena u prvom periodu osmanske vlasti i širenja islama na ovim prostorima, a za gradnju je zaslužan Hajdar- dedo Karić. Prema nekim historijskim dokazima, na ovom platou planine Zvijezde, jedan veliki dio ovog područja je bio vakuf Gazi Husrev-bega. Pisar Gazi Husrev-bega zvao se Hajdar, tako da postoji mogućnost da je upravo ta osoba napravila džamiju u Karićima. Hajdar dedina džamija na Karićima Džamija se u prvobitnom obliku, sa nekim manjim izmjenama održala sve do proteklog rata kada je u septembru 1993. godine spaljena do temelja od strane vojske bosanskih Srba. Godine 2001. zahvaljujući brojnim donatorima džamija je obnovljena u svom autentičnom prvobitnom izgledu. Posebno važna činjenica za ovo područje je da se unazad nekoliko stotina godina tu održava tradicionalna dova u posljednjoj sedmici jula, a muslimani ovo dovište nazivaju i Malom Ajvatovicom, po uzoru na Ajvaz-dedino dovište u Pruscu. Svake godine u posljednjem vikendu mjeseca jula održava se tradicionalna Hatma dova, koja je najveće dovište Sarajevskog muftiluka i jedno od najvećih muslimanskih dovišta u Bosni i Hercegovini. Brojne legende i narodna vjerovanja se vežu za Hajdar–dedinu džamiju. Prema jednom od predanja, u selima koja se prostiru oko Karića, masovno je počela oboljevati stoka. Ne znajući šta će, mještani (većinom pravoslavno stanovništvo) odu do pravoslavnog sveštenika. Sveštenik ih upita da li imaju neku crkvu u svom okruženju, oni mu odgovoriše da nemaju. Dalje ih upita da li imaju ikakvu bogomolju tu. Mještani mu odgovoriše da ima jedna stara džamija u koju niko ne ide jer tu više nema muslimana. Sveštenik im reče da se pobrinu o toj džamiji i da je održavaju pa će im stoka ozdraviti. Oni tako uradiše i njihova stoka je nakon toga ozdravila. Neobjašnjiva enigma nalazi se u haremu džamije, gdje u kamenu jednog od nišana uvijek ima vode. Kada je temperatura čak i plus 40, voda je u nišanu, a predanja kažu da su to suze osobe koja je plakala za ukopanim. Vjeruje se da je voda ljekovita te vjernici u nju stavljaju kažiprst i uče dove za zdravlje. |
|
|
Breza
|
Ljepota prirode Breze i okoline – Skriveni dragulji našeg kraja
Autor: Breza X Datum objave: 9.12.2025. Opis. Breza i njena pitoma okolina već decenijama privlače pažnju svih koji cijene mir, prirodne ljepote i netaknutu bosansku zelenilo. Smještena u srcu brežuljkastog krajolika, Breza predstavlja spoj kulturne tradicije i prelijepih pejzaža koji ostavljaju bez daha – bilo da ste prolaznik, posjetilac ili stanovnik koji svakodnevno uživa u ovom ambijentu. Planine, šume i livade – srce prirodnog bogatstva Područje Breze okruženo je blagim planinskim lancima, gustim šumama i prostranim livadama koje mijenjaju svoje boje kroz sva četiri godišnja doba. Proljeće donosi živopisni cvjetni tepih, ljeto pruža svježinu u dubokim šumskim hladovinama, jesen slika krajolik najtoplijim nijansama, dok zima pejzaž pretvara u bajkovitu tišinu. Šume oko Breze bogate su brojnim vrstama drveća, ljekovitog bilja i šumskih plodova, što ovo područje čini idealnim za ljubitelje planinarenja, fotografije i boravka na svježem zraku. Posebno se ističu mjesta poput lokalnih izletišta, šumskih staza i vidikovaca koji nude nezaboravan pogled na dolinu i okolne vrhove. Rijeke i izvori – mir koji teče Prirodno bogatstvo Breze upotpunjuju čistokrvni izvori i potočići koji vijugaju kroz naselja i šumske predjele. Njihov šum i bistrina pružaju poseban osjećaj mira, a stanovnicima i posjetiocima omogućavaju dodir s autentičnom bosanskom prirodom. Ovi vodeni tokovi decenijama su bili inspiracija umjetnicima, fotografima i svima koji prirodu doživljavaju kao utočište. Tradicionalni ambijent i priroda – neraskidiva veza Ljepota prirode Breze nije samo u njenim šumama i vodama – ona živi i kroz ljude koji je čuvaju. Tradicionalna sela u okolini, stari puteljci, voćnjaci i kuće od kamena i drveta svjedoče o harmoničnom odnosu čovjeka i prirode kroz generacije. Mještani s ponosom održavaju ovu vezu, njegujući lokalne običaje, poljoprivredu i gostoprimstvo, što svaki boravak u Brezi čini toplim i nezaboravnim. Breza – mjesto gdje priroda govori U vremenu ubrzanog života, Breza i njena okolina predstavljaju pravo osvježenje. Ovdje priroda nije samo dekor – ona je način života, izvor mira, inspiracije i energije. Za sve koji žele otkriti ljepotu svakodnevice ispunjene zelenilom, tišinom i čistim zrakom, Breza ostaje jedna od najljepših bosanskih destinacija koja čuva duh tradicije i prirodnog sklada. Breza – gdje ljepota prirode priča svoju priču svaki dan. |
