|
|
|
Škrobućani (Parćani) su selo u općini Prozor-Rama, smješteno između rječice Gračanice, planine Rogulje i Debele kose. Čine ga zaseoci Škrobućani (Papci), Šarovina, Bare, Osojnica, Munikoze ili Ričica i Stepen. Ima još razbacanih kuća izvan ovih zaseoka koji pripadaju Škrobućanima. Škrobućani su smješteni po kosi i blagoj strani ispod brda Kerepovine. Dijeli se na Papke i muslimansko selo. Ispod sela prema istoku je Špija iz koje istječe potok Špionjak. Južno od Škrobućana je selo Munikoze ili Ričica. Selo je smješteno desno od potoka Ričice u strani ispod zaravni Munikozinih stina (774). Ispod planine Rogulje južno od Munikoza je selo Osojnica. Zapadno od Ričice, na kosi između Rike i Velikog potoka nalazi se selo Bare. Na kosi između Velikog i Mračnog potoka nalazi se selo Stepen. Između Mračnog potoka i potoka Crime smješteno je selo Šarovina. Škrobućani pripadaju župi Svetog Ante Gračac.
Veliki i Mračni potok sastaju se s potokom Šerovinom te čine Crimu koja utječe u Ramu kod sela Lug. Po stranama i dolinama nalaze se ove njive: Rašće, Divjak, Perezovina, Jaminovina, Ćanin vrto, Selišće, Klunca, Dolac, Bučer, Jajnica, Kruške, Mrcinjak, Lišćice, Stinice, Voznica, Rošlac, Jezerce, Stepen, Torine, Orećev dolac, Danjčeve njive, Torija, Šarovine, Otnja, Brdo, Strana, Gube, Doci, Korita, Kosa, Popratni dolac, Stari krč, Novi krč, Guber. Na Mrcinjaku i na Rošlacu ima i vinograda. Kose strane sela pokrivene su šumom: Šerovina, Gaj, Paljike, Korito, Kosa, Blaževa kosa, Bukova kosa, Aljina kosa, Šćapi. Ispaše se nalaze na Keretovi, Kladnici, Vinogradu, Plišama, Šerovini. Prema katastarskom popisu parcela spominju se slijedeći lokaliteti: Apelov dolac, As, Ašimroićev krč, Baćino solilo, Barica, Batuša, Bećirovina, Begića krč, Bilalov greb, Biserka, Bojača, Brdo, Brig, Brigovi, Brize, Bućer, Bukov brijeg, Bukova ravan, Bukovača, Bunarić, Četerića brig, Čovik, Davonišće, Delin krš, Dionica, Dolac, Dole, Domina ravan, Duga njiva, Duhanišće, Dvostručica, Đukuša, Feđuša, Gajevi, Gajipov krč, Glavica, Glavičica, Glavine, Glibin krč, Golina bašča, Gornje guvno, Grab, Graovište, Grude, Harin greb, Husin lug, Izvadnica, Jakovljev dolac, Jaminovina, Janjica, Janjila, Javor, Jerkovača, Jezerca, Jezero, Kačić, Kadijina bašča, Kadina ravan, Kamenica, Kanoška, Kasnik, Keretovina, Kladnica, Klanac, Klin donji, Klipičin krč, Klunci, Komina, Konopljišće, Korođicka, Krč, Krčić, Kreline njive, Krivi vrat, Kukuša, Lazine, Ledinica, Ledinjci, Liščica, Livadice, Lokve, Lolina kosa, Lopata, Lostina, Lozine, Lućice, Luka, Macinjak, Maslačka, Mašet, Mednjača, Međa, Mezovo, Mlake, Moča, Motikin kač, Munikoze, Nasupova staja, Navijača, Novi krč, Njivetina, Njivica, Obava, Oblo brdo, Obrvak, Odornica, Oplet, Orašće, Oskorušev panj, Osoje, Otnja, Otočak, Ozojnice, Papodnica, Paprica, Pašnja potok, Paus, Počivala, Pod brigovima, Pod Roguljom, Podobrva, Poljice, Poratak, Potunje, Poviš Biserke, Priškovina, Rašlac, Ravne, Ravni put, Ravnik, Ravno, Rije, Rijeka, Rika, Ripića krč, Ripišće, Rivine, Rogulja, Rostije, Roževišće, Sadovi, Saklo, Saleva njiva, Selišće, Skrč, Smrčevica, Smrike, Solin krč, Stanovi, Stari krč, Staro guvno, Steće, Stine, Stinice, Strana, Stublić, Stupe, Šatarića brig, Šekerija, Šiljevina, Šiljevište, Špilja, Tisovac, Točak, Torija, Tvrda, Vekotin krčić, Velika njiva, Višaočice, Voće, Voznica, Vrba, Vrbica, Vrilo, Zagruda, Zelenika, Zminice, Zoran, Žanovetina. Seoska "planina", prostor gdje se boravilo samo ljetne sezone, je Rogulja. Ovdje je nekada bilo mnogo staja, gotovo svaka obitelj je imala svoju staju. Ljeti je bila ispaša na planini i livade na kojima se skupljalo sijeno za zimu. Livade su se zvale: Bojača, Bukova ravan, Bastajišća, Alilovača, Žunetvica, Steđ, Grab, Podrogulja, Vrilo, Tvrda, Osojnica, Kadina ravan, Biserka, Međeva ravan, Mlatila. Kuće su razbacane po manjim zaseocima, a ponegdje grupirane u zgusnuto selo. U Ričicama su sami muslimani, u Skrobućanima muslimani i katolici, a u ostalim zaseocima samo katolici. U selu je 1932. godine bilo 24 muslimanske i 32 katoličke kuće, ukupno 56 kuća. Muslimansko groblje je na Grebljicu i kod Bilova greba, a Munikoze imaju svoje posebno groblje ispod kuća. Katolička groblja su na Bilicama u Šarovini i na Jezercima. Patron sela je Sveti Josip. Ovo je prostor s više lokaliteta iz starih vremena o kojima svjedoče uglavnom samo legende. Na mjestu Grebljice, na raskrižju putova za Škrobućane, Goricu i Paroš nalazi se velika srednjovjekovna nekropola. Sačuvano je 16 grobova iako ima znakova koji svjedoče o mnoštvu grobova koja su se tu nalazila. Oko ove nekropole je veliko muslimansko groblje. Nekropola se zove Biolov greb (Bilovljev greb, Bilin greb). Neki kažu da se tako zove po čovjeku Bilu koji je tu poginuo u nekom ratu. Drugi kažu da je tu bio sahranjen neki čovjek i zemlja ga je izbacivala sve dok nisu s njim ukopali i psa mu Bilova. Priča se da je i na Zagradu vođena borba jer cijelom kosom ima starih grobova. Na kosi Solilima bilo je neko staro groblje ali na grobovima nema nikakvih spomenika. Pričaju da su tu izginuli neki solari. U Glavicama kod donjih kuća sela Šarovine je neko starinsko groblje bez spomenika. S lijeve strane potoka Šerovine je njiva Mašati i na njoj su kraj puta bila dva stećka. Jedan se srušio niza stranu. Kraj puta je neko staro muslimansko groblje. Na kosi Tupeč je neko staro groblje bez spomenika obraslo u šumu. Takvih grobova ima i na Ševića ravni i u Gaju. U Škrobućanima je 1931. godine nađena veća količina staroga novca. Zna se da je selo stradalo od kuge. Munikoze su tada pobjegli na svoje sadašnje mjesto Ričicu, gdje su do tada izlazili na planinu. Kod Jezerca je neko staro muslimansko groblje. Iznad Munikoza je neko veliko muslimansko groblje Šehitluci. Bila je neka zgrada na Valu gdje ima mnogo sedre. Na Zagradu je bilo selo koje je stradalo od povodnja. Oni koji su se tada spasili stradali su kada je vojska udarila na grad - poskakali su sa stijene na mjestu Vracu. Od njih je groblje sa stećcima. Selo je bilo čisto muslimansko. Prvi katolici su došli oko 1860. Pokojni Bećir Munikoza doveo je Papke s Mluše. Oni su bili majstori i Bećiru su napravili kuću i mlin. Stepen i Šarovina su sasvim nova sela.16 Tridesetih godina dvadesetog stoljeća u Škrobućanima su živjele ove obitelji: od katoličkih obitelji najviše je bilo prezimena Papak, njih dvadeset. Oni su uglavnom okupljeni na jednom mjestu. Porijeklom su iz Izbična kod Širokog Brijega. Najprije su doselili u Rumboke, a odatle ih je aga potjerao na Beljine mline, zatim u Šarovinu i na koncu u Škrobućane. Šest obitelji Rotim potječu iz Graca kod Rakitna odakle su doselili još u turskom vremenu. I pet obitelji Tokića su doselili iz Rakitna najprije u Škrobućane, a zatim na Goricu. Tri obitelji Galića doselili su iz Hercegovine. Jedna obitelj Matića potječe iz "Kaura". Jedna obitelji Ivančevića doselila je od Mostara. Jedna obitelj Jakovljevića doselila je vjerojatno iz Hercegovine. Jedna obitelj Novak doselila se s Donjih Višnjana. Od muslimanskih obitelji bilo je pet kuća s prezimenom Šljivo. Munikoza je bilo šesto obitelji, četiri obitelji Selimovića, tri obitelji Motika, dvije obitelji Garazlića, jedna obitelj Grcića, jedna obitelj Đavo, inače prešla s pravoslavlja na islam. Nekada su ovdje živjele obitelji Šero pa je po njima naselje dobilo ime. Poslije Drugog svjetskog rata u Škrobućanima je živjelo 304 stanovnika. Broj stanovnika blago je rastao, tako 1953. godine selo broji 297 stanovnika, 1961. godine 293, a 1971. godine 363 stanovnika. Odlaskom radnika na rad u Njemačku neke obitelji sele, najviše u okolicu Slavonske Požege pa se broj stanovnika postupno smanjuje. Tako je 1981. godine u Škrobućanima živjelo 340 stanovnika, a pred sami rat u BiH (1991.) 296 stanovnika od čega je bilo 95 katolika i 199 muslimana. Danas u Škrobućanima živi 81 katolik u 16 obitelji. Od toga je 11 djece predškolskog uzrasta, 11 osmoškolaca, 2 srednjoškolca i 5 studenata. Deset radnika radi u inozemstvu, a samo 2 u svojoj općini. IZVOR Naselja Donje Rame. Franjevački samostan Rama-Šćit FILIPOVIĆ, Milenko: Rama u Bosni - etničko porijeklo prezimena i opis sela. 1955. |
Papci - Škrobućani (Prozor-Rama)
Datum objave: 26.10.2019. Autor: Damir Misura Opis: Rama iz zraka: Škrobućani - Papci, 26.10.2019. |
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|