|
|
SI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > JAHORINSKA GRUPA > Klek (Klek, jahorinski; Klek, bosanski)
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 1743 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.6836, 18.7193
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: 1743 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.6836, 18.7193
|
|
Uvod-
ENGLISH SUMMARY: Jahorina´s Klek
- |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI:  Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain Oglašavajte ovdje:
|
ZEMLJOPIS /GEOGRAFIJA
Jahorinski Klek (lijevi vrh) i Borovac (desni vrh), prostorni pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Položaj nekih vrhova Jahorinske grupe; pogled iz smjera jugoistoka
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
Položaj nekih vrhova Jahorinske grupe; pogled iz smjera sjeveroistoka
Izvor: Google Earth, 2022.
Izvor: Google Earth, 2022.
|
JAHORINSKI KLEK - AVANTUR
Autor: UDRUZENJE AVANTUR Datum objave: 25.11.2013. Opis. BOSNA I HERCEGOVINA JAHORINSKI KLEK - 24.11.2013. UDRUZENJE ZA PODRSKU I RAZVOJ SPORTSKOG TURIZMA "AVANTUR" www.avantur.ba |
|
Klek, Borovac, Žilici, i Hrančićko polje - Mavic Pro 4K
Autor: Emir Zec Datum objave: 10.6.2018. Opis. Klek, Borovac, Žilici, i Hrančićko polje - Mavic Pro 4K. Visit Bosnia. |
|
VIDEO - Klečka Stijena i Klek - 21.7.2017. g. (Prozorski Krug 767 - www.prokrug.ba)
Autor: Jasmin Đuliman Datumo objave: 21.7.2017. Opis. Posjeta Kleka i Klečke stijene. |
IZVORI I LITERATURA
|
IZ STARE PUBLICISTIKE
IZVOR Kroz planine Bosne i Hercegovine Opis planina sa značaјniјim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih kraјeva sa 54 fotografiјe i 25 karata Uredio: Ing. ЈOVO POPOVIĆ Izdanje Planinarskih društava u Saraјevu 1935 Islamska dionička štampariјa u Saraјevu Klek (1744 m).
Ispod Jahorine planine prostire se, prema jugoistoku, sve do Drine i prema jugozapadu do Treskavice, pitoma visoravan vanredne ljepote. Ona je pokrivena naizmjenice šumama, pašnjacima i livadama i ispresijecana u svim pravcima dubokim dolinama. Po brdima i dolinama rasuta su mnoga naselja. Visina brda opada neosjetno u pravcu prema jugu. Najviša su brda: na sjeveru Crni Vrh (1408 m), Klek (1744 m), Borovac (1749 m), Kacelj (1675 m), i Stolac (1519 m), na jugu Kolun (1405 m), a na zapadu Igrište (1451 m). Sav ovaj predio nema nijedne planinarske kuće. Klek i Borovac su vezani kratkom presedlinom i zajedno čine najinteresantniji dio ove visoravni. Njihove glavice leže u vrhu luka planinskog vijenca, koji počinje sa Crnim Vrhom, a završava sa Stocem. Klek i Borovac vežu se preko Raskršća sa Jahorinom. 
Klek je pristupačan samo sa sjeverne strane, i to po kosi nagnutoj pod 45°. Njegovu južnu stranu čine litice i ždrijela vertikalnih stijena, visokih preko 50 m. Na istoku strši obronak Kleka, Mali Klek (1403 m). Ispod grebena Kleka, koji je dug oko 70 m a širok najviše oko 2 m, i uporedo s njim pruža se sa pristupne strane 2-3 m širok usjek u stijenu, nazvan Hercegov šanac. Po pričanju susjednih seljaka muslimana, Klek je bio na samoj granici zemlje Hercega Stjepana, njega su osvajali Turci topovima postavljenim na Orlovcu. I zaista preko Kleka išla je granica stare Hercegovine, u koju je nekad spadala i oblast Foče. Sada preko Kleka povučena je granica između srezova fočanskog i rogatičkog.
U cijelom ovom području, koji zauzima površinu od nekih 1280 kvadratnih kilometara, nailaze se na površini geološki slojevi paleozojskog doba, karbona i perma, a u glavnom slojevi pješčara i pješčarskih škriljaca, koji imaju ukupnu debljinu od nekih 2000 m. Ostalo kamenje, naročito filiti, glineni škriljci, konglomerati, eruptivne stijene i tanji slojevi krinoidnog krečnjaka iz donjeg karbona, nemaju zapravo pravilnih naslaga (slojeva), nego su ugnijezdeni u slojeve pješčara i pješčarskih škriljaca u debljini od nekoliko metara. U nešto većim količinama javljaju se kristalični krečnjaci gornjeg karbona, pretežno sive i tamne boje. Oni čine glavice mnogih brda, a naročito visoke i strme stijene Kleka i vanredno slikovito erodirane stogove krečnih brda kod Podkamena. U nešto većim količinama javljaju se takođe i belerofonski krečnjaci gornjeg perma, i to u blizini Prače, Crne Rijeke, Foče i Goražda. Triaskog krečnjaka, koji dominira na susjednoj Jahorini, ima samo sporadično na nekoliko mjesta: na zapadnoj strani Koluna potoka kod Modrog Polja, na Stocu, kod sela Kratine i kod Čajniča. Sav predio bogat je rudama i mineralima. Slojevi sadrže antimonita, olova, cinka, bakra i gvožđa a također i gipsa, krovnog škriljca i kvarca. Na mnogim mjestima pojavljuju se mineralne vode na pr. u Prači, Jabuci i Donjem Selu gvožđevite kisele vode. 
KLEK 1744 m i BOROVAC 1749 m
Foto: Dvorak U predjelu ima tekuće i izvorske vode u izobilju. Ispod Borovca izviru Kamenički potok, pritoka Prače, i Osanica potok, pritoka Drine. Koluna potok, koji prolazi sredinom ovog područja, izvire ispod Jahorine i utiče u Drinu kod Ustikoline. Dolinom ovog potoka i dalje preko Presjeke ide seoski put, koji je najkraća veza Sarajeva sa Fočom. Sada se gradi seoski put od Foče preko Jabuke i Igrišta u Trnovo. Sjeverna strana Kleka obrasla je do polovine gustom bukovom šumom, a dalje do 30 m ispod grebena omorovom šumom. Inače je strana obrasla travom. Imade i nekoliko vrsta visokog alpinskog drveća, koga nema na Jahorini. Dio Kleka ispod okomitih stijena s južne strane pokriven je mješovitom šumom u kojoj raste i grčki javor. Uži i širi krug Kleka obiluje planinskim cvijećem. Od ljekovitog bilja raste na Kleku čemerika, srijemož itd. Vegetacija na Borovcu sasvim je drugačija. Glavica i njegove strane pokrivene su borovnicama i vrisinjama. Ispod glavice išarane su strane šumom male smreke i proplancima, na kojima rastu razne trave i biline. Doline obiluju voćem: jabukama, kruškama, šljivama i orasima. Sav ovaj kraj naseljen je relativno gusto. U starija vremena naselja su bila takođe mnogobrojna, sudeći po mnogim bogumilskim grobljima. Seoski narod doselio se u etapama iz Hercegovine i Crne Gore, a najviše iz Podrinja. Seljaci su pravoslavni i muslimani. Najstarije je naselje Ustikolina, varošica sa 300 - 400 stanovnika. Ovdje je sagradio Turhan Eminbeg, turski vojskovođa, 1432 godine džamiju, koja je najstarija u Bosni. Kraj njegova groba na Presjeci zasađena je stara bukva naročite vrste, donesena, kako se priča, sa istoka. Prača je takođe staro naselje. Sjetlina je nova varošica sa jednom od najvećih pilana (strugara) u Bosni. Put na Klek ide od Sjetline (željeznička stanica): prenoćište u selu Sjetlini (Hotel Jahorina), polazak izjutra rano, putem duž šumske željeznice uz Praču (2 km) do utoka Vrharskog potoka (kuća Milije Kovača), odavde lijevo uz potok (pored kuće Lazića) a za tim desno kroz bukovu šumu uz brdo Pastorak, grebenom brda na kote 923 i 1157, a odavde kroz hrastovu, cerovu i grabovu šumu, preko bogumilskog groblja, pored sela Srednjeg (Vukadini, kuća Kreće) na Dobru Vodu, Sumbulovo vrelo i Omar ispod Kleka. Poslije odmora pored vrela ispod Omara, uspon na Klek preko čajira zvanog Kotline, kroz bukovu i omorikovu šumu. Put traje 4½ sata. Po vratak istim putem ili preko Donje Kamenice, putem pored potoka Kamenice i pravcem napuštene šumske željeznice do utoka u Praču, 4 km od Sjetline, a zatim putem pored šumske željeznice u Sjetlinu (23/4 sata). Putevi nijesu markirani. Na Klek se može doći i preko Jahorine i Trijeske. |
