---

PLANINE STAROG VLAHA I RAŠKE (SANDŽAKA) > ZLATARSKO-PEŠTERSKA GRUPA > Zlatar

Zlatar

Područje: Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka)
Grupa: Zlatarsko-pešterska grupa
Država: Srbija
Najviši vrh: Velika Krševa (1625 m)
Koordinate najvišeg vrha: 43.409722, 19.790278

O PLANINI PO KRAJU PRAKTIČNO

O planini ...

O PLANINIUvodIme planineVijestiGEOGRAFIJA PLANINEReljef i geološka građaPlanine, vrhoviReljefni i ostali oblici u prostoruKlimaHidrologija - vodePRIRODAPrirodna baština Biljni svijet - flora Životinjski svijet – fauna Zaštita prirode i ekologija STANOVNIŠTVO I NASELJA Povijesni / historijski pregled Kulturno-povijesna baština Tradicionalne aktivnosti i narodna baština Tradicionalna gastronomijaTurizam Priče iz planine …O KRAJUAKTIVNOSTI Kada boraviti u planini? Pješačenje i planinarenje Slobodno penjanje i alpinizam Rekreativni biciklizam Aktivnosti na vodi Aktivnosti u zraku PRAKTIČNE INFORMACIJEPristupi planini Smještaj Ugostiteljski objekti i usluge Vremenska situacija Prometna situacija Upozorenja i sigurnost u planini IZVORI

Uvod

Zlatar je planina u jugozapadnom dijelu Srbije u području Starog Vlaha. Od središnje starovlaške planinske mase Tara-Zlatibor-Golija, odvojena je dugačkim tokom rijeke Uvac, koja se kao i sama planina Zlatar, proteže dinarskim smjerom SZ-JI. Zlatar se nalazi između rijeka Lim na zapadu, Uvac na istoku, Mileševka na jugu i Bistrica na sjeveru. Planina nije jednolična masa, već je dosta razvedena i raščlanjena. Najviši vrh je Velika Krševa (1625 m), a najniža točka planinskih padina Zlatara je kod ušća Bistrice u Lim (416 m n.v.) - ukupna visinska razlika tako iznosi 1211 m. ​

Zlatar
Autor: Sing.Rab, Wikipedija

---

Ime planine - etimologija

-

Kosatica, Srbija Planina Zlatar

---

U SURADNJI SA:

---

BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine

---

Oglašavajte ovdje:
lokalnu ponudu, usluge i servise
- smještaj
- gastronomija
- lokalni proizvodi
- turistička ponuda
- aktivnosti na otvorenom i dr.

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS

---

Reljef i geološka građa

U geološkoj građi Zlatara prevladavaju trijaski sedimenti, prije svega dijabaz rožnjaci i vapnenci-dolomiti. Manje su zastupljeni lapori, laporasti vapnenci, dijabazi, porfiri i neogeni jezerski sedimenti. Genetski tipovi reljefa su raznovrsni: tektonski, fluvijalno‐denudacijski, paleoabrazijski u kotlinama s neogenim sedimentima te krški. Pored lokalnih rasjeda i manjih nabora postoji nekoliko glavnih sinklinala i antiklinala dinarskog smjera.

​Dominantan egzogeni proces je fluvijalni. On je usjecanjem riječne mreže izgradio doline rijeka Lima, Bistrice I Mileševke. Na Zlataru su česte blage zelene uvale, mreža dolina – vlaka, kako ih ovdje nazivaju. 

Planina	Najviši vrh	Glavni vrhovi
Zlatar	Velika Krševa (1625 m)	Zlatar (Velika Krševa, 1625 m) Velika Krševa, 1625 m (K: 43.409722, 19.790278); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Golo brdo, 1607 m (K: 43⁰24,661‘ 19⁰47,236‘) Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija M. Merica, 1517 m (K: 43⁰23,781‘ 19⁰47,334‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Glavice, 1478 m (K:43⁰25,400‘ 19⁰45,946‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Okruglica, 1471 m (K: 43⁰22,954‘ 19⁰46,316‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Pliješ, 1461 m (K: 43⁰21,705 ‘19⁰49,283‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Suvi bor, 1453 m (K: 43⁰22,045‘19⁰51,765‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija kota 1452, 1452 m (K: 43⁰22,466‘19⁰50,202‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija V. Orlovača, 1422 m (K: 43⁰23,548‘ 19⁰49,903‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Runjeva glava, 1412 m (K: 43⁰25,424‘19⁰47,793‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Klik, 1409 m (K: 43⁰ 2,019‘ 19⁰ 4,898‘); Karta: 578-1 Prijepolje; Srbija Bandera, 1409 m (K: 43⁰22,462‘ 19⁰53,573‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Četanica, 1384 m (K: 43⁰19,436‘ 19⁰48,768‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Veliki Klik, 1376 m (K: 43⁰ 2,908‘ 19⁰ 4,898‘): Karta: 578-1 Prijepolje; Srbija Crni vrh, 1371 m (K: 43⁰ 2,662‘ 19⁰ 4,006‘); Karta: 578-1 Prijepolje; Srbija Vjetrenik, 1328 m (K: 43⁰26,175‘ 19⁰49,058‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Procijelj, 1322 m (K: 43⁰20,610‘ 19⁰54,343‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Crni vrh, 1287 m (K: 43⁰26,204‘19⁰45,878‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Mazgit, 1259 m; Srbija Vršac, 1274 m (43⁰26,470‘ 19⁰46,506‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Crna stena, 1243 m (K: 43⁰26,124‘ 19⁰47,078‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Glavica, 1236 m (43⁰21,087‘ 19⁰47,189‘); Karta: 578-2 Prijepolje; Srbija Kukanj, 1090 m (K: 43⁰ 2,261‘ 19⁰4,419‘); Karta: 578-1 Prijepolje; Srbija

Na mnogim je mjestima pogrešno navedeno Golo brdo (stvarna visina je 1607 m, a krivo je 1627)  kao najviši vrh Zlatara, jer je to Velika Krševa (1625 m) .

---

Klima

Na planini prevladava umjereno-kontnentalna klima, s utjecajima mediteranske i planinske klime.

PRIRODA

---

Planina je pod šumom i pašnjacima.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

Prevladavajuće aktivnosti su stočarstvo (proizvodnja sira) i turizam. U podgorini Zlatara nalazi se umjetno Zlatarsko jezero, akumulacija hidroelektrane "Kokin Brod", a u blizini  prema sjeveru Radoinjsko jezero, čija se voda tunelom odvodi do HE "Bistrica". Na Zlataru se nalaze rudnici mrkog ugljena i lignita.

Tradicionalna gastronomija

Zlatarski sir

Zlatarski sir je jedan od najznačajnijih predstavnika autohtonih bijelih sireva u salamuri u Srbiji. Proizvodi se od nekuhanog punomasnog kravljeg mlijeka u okolici Nove Varoši, u podnožju i na obroncima planine Zlatar. Proizvodnja sira se odvija u seoskim domaćinstvima, kako za svoje vlastite potrebe, tako i u registriranim poljoprivrednim domaćinstvima. Također, tokom ljetnog uzgoja stoke na planini, proizvodnja se može odvijati i na planinskim pašnjacima – ljetnjim kolibama (katuni, bačije). Ovaj način prerade mlijeka je ranije bio mnogo više zastupljen. Međutim, danas, uslijed smanjenja stočnog fonda, nedostatka radne snage, starenja radnoaktivnog stanovništva, kao i odlijeva mladih u gradske sredine, proizvodnja sira je značajno smanjena (Dozet i sur. 2004; Maćej i sur. 2006; 2007).

Turizam

Planina je atraktivna za sportsko-rekreativni, zdravstveno-lječilišni, kulturni i izletnički turizam:

• Prirodne znamenitosti; Kanjon rijeke Uvac (prirodni rezervat), stanište bijelog bora, bjeloglavog supa, atraktivan krajolik, bistre vode bogate ribom i mogućnosti splavarenja i foto-turizma; rijeka Lim i tri umjetna jezera Zlatarsko, Sjeničko i Radoinjsko, bogata ribom i pogodna za pecanje i vožnju čamcem.
• Kulturne znamenitosti; U blizini planine nalaze se manastir Mileševa (13. st.), manastir Davidovica (12. st.) u Brodarevo, manastir Banja (12. st.) u Priboju, crkve brvnare u Kućanima i Radijevićima.
• ​Turistička infrastrukura; Na Zlataru se nalaze hotel "Panorama" i "Zavod za prevenciju, lečenje i rehabilitaciju kardiovaskularnih oboljenja i arterijskog krvnog pritiska", okruženi  borovom  i  brezovom šumom. U zimskom razdoblju gostima je na raspolaganju ski-staza dužine 800 m, sa ski-liftom dužine 420 m, koji se nalazi 200 m od hotela „Panorama“. Moguć je i smještaj na seoskim gospodarstvima.

Po planini i po kraju...

​ZLATAR Nova Varoš - Jadžića vrh - Bosanje - Amzić
Autor: Slobodan Stefanović
Opis videa: Devet članova Planinarskog kluba ,,ERA,, iz Užica je prešla stazu dužine 16,5 km po snežnom vremenu na planini Zlatar. Krenulo se od uliva Kamaljskog potoka u reku Zlošnicu i uz Kamaljski potok se stiglo do zaseoka Vučićevići, a nedaleko od njega i na Jadžića vrh (1230 m). Sledi prelaz kroz područje sela Bosanje i Amzići oko vrha Ćulum do početne tačke.

ZLATAR vrh Bandera - planinarenje​
Autor: Slobodan Stefanović
Opis videa: PK ,,ERA,, iz Užica sa svojih 20 učesnika je izveo planinarski izlet na planini Zlatar. Kombi vozilom se prešlo od Užica preko Zlatibora do mesta zvanog Kocelj iznad Nove Varoši. Staza nas je vodila preko mesta zvanog Kamenica I Tikva do vrha Bandera (1332 m) i dalje grebenom na početnu tačku. Ovom prilikom smo prešli oko 14 km.

​ZLATAR Uspon na vrh Velika Krševa 2016 - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanović
Opis videa: Planinarski klub ,,Era,, iz Užica je 14.2 2016. godine organizovao jednodnevnu planinarsku akciju na planini Zlatar. Polazak učesnika ovog Kluba na akciju je iz Užica. Tu se grupi Užičkih planinara pridružuje grupa od 17 planinara iz PEK ,,Gora,, iz Kragujevca. Kod brane jezera u Kokinom Brodu nam se pridružuje još 17 planinara iz PAK ,,Celtis,, , a na Branoševcu u Novoj Varoši i 11 planinaria iz ŽKP ,,Ljeskovac,, iz Priboja. Nakon dolaska vozilom preko Nove Varoši i pored hotela ,,Panorama,, do mesta Drmanovići (na putu za Sjenicu), sledi planinarska tura sa usponom na vrh Velika Krševa (Golo Brdo) – 1625 m preko zaseoka Podkraj, mesta zvanog ,,Panjevi,, i Vodene Poljane uz obilazak manastira. Povratak sa vrha kroz Vodenu Poljanu i pored Crvene Vode do početne tačke.

​ZLATAR Uspon na vrh Velika Krševa 2015 - planinarenje
Autor:Slobodan Stefanović
Opis videa: Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 1.3.2015. godine organizovao zimski uspon na najviši vrh planine Zlatar - Velika krševa (Golo brdo) - 1625 m.n.v. iz sela Drmanovićii (opština Nova Varoš). Polazak učesnika iz Užica na planinu Zlatar je bio u 8,00 časova . Usputni obilazak Vodene Poljane i manastira Svetih Kozme i Damjana i natrag od vrha istim putem do početne tačke. Ukupna dužina kretanja je 12 km

​ZLATAR Uspon na vrh Pliješ - planinarenje
Autor: Slobodan Stefanovć
Opis videa: Deset planinara Ekološkog kluba Užice iz Užica je 24. novembra 2013. godine boravilo na planini Zlatar i tom prilikom izvršilo uspon na vrh Pliješ (1461 m.n.v.).

​ZLATAR Kulina - Medjugorje - Crni vrh - Klik - Vranjak - Žljeb
Autor: Slobodan Stefanovic
Planinarski klub ,,ERA,, iz Užica je u nedelju 28.1.2018. godine organizovao uspon na Crni vrh (1371 m) i vrh Klik (1409 m), zlatarske vrhove iz mesta Bistrica, zaseoka Kulina, nedaleko od Nove Varoši.

Praktično ...

IZVORI I LITERATURA

---

[1] ​WIKIPEDIJA, Zlatar