---

PLANINE DALMACIJE > OBALNI DALMATINSKI NIZ > Boraja
Država: Hrvatska
Najviši vrh: Boraja, 675 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.6113, 16.0970

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

O planini

UVOD

---

Boraja je niska planina u Dalmaciji, zapravo brdo u šibensko-primoštenskom pobrđu. Najviši vrh Boraja visok je 675 metara. Nalazi se oko 15 kilometara sjeverozapadno od Trogira. 

Područje Boraje je izgraÿeno od naslaga gornje krede, turonske i senonske starosti, koje su najvećim dijelom zastupljene vapnencima s proslojcima dolomita. Nema pripovršinskih podzemnih voda, već oborinske vode kratko otječu površinski i poniru u podzemlje. 

Uglavnom je gola (kamenjar), s oskudnom vegetacijom koja je služila za ispašu ovaca. Na sjeverozapadnom podnožju planine raštrkani su zaseoci istoimenog sela.
​
WIKIPEDIJA: Boraja

Naslovna fotografija
Pogled preko Danilskog i Vrpoljačkog polja na Boraju

Izgradnja Vjetroelektrane Boraja  Studija utjecaja na okoliš - netehnički sažetak. Zagreb, 2010. (PDF)

​Vjetroelektrana Glunča ili VE Glunča  je  vjetroelektrana sagrađena u blizini mjesta Boraja, pokraj Šibenika. Ukupna instalirana električna snaga je 20,7 MW, a sastoji se od 9  vjetroagregata tvrtke  Enercon  E-82, a svaki snage 2,3 MW, očekivanee godišnje proizvodnja od 53 GWh električne energije.  Vjetroelektrana je puštena u rad 2016. 

Pogled na Boraju s grebena brda Trtar

Primoštensko zaleđe
​Pogled na zaleđe Primoštena s brda Gaj odn. Kremik u okolici naselja. U pozadini, nadesno pruža se glavni greben Boraje.

Po planini i po kraju

SMILJEVAČA

Brdo Smiljevača iznad Grebaštice (291 m)

ORLICE

SVETI IVAN 
NADMORSKA VISINA 447 m

​Arheološka iskapanja

Tvrđava kulture iz Šibenika provodi intenzivna arheološka istraživanja na lokalitetu sv. Ivan del Tyro, na brdu iznad Grebaštice, a do sada su pronađeni bogati arheološki nalazi - ostaci bedema, grobovi, kameni ulomci.  Riječ je o lokalitetu na gotovo 450 metara visokoj isturenoj stijeni, u brdskom lancu između šibenskih naselja Grebaštice i Vrsnog. Do sada su pronađeni ostaci masivnog bedema, crkvenog namještaja i desetak grobova. 
Intenzivna arheološka istraživanja provedena su 2023. godine, točno 40 godina nakon što su ovu poziciju prvi put posjetili stručnjaci iz Muzeja grada Šibenika. Donedavno jedini znanstveni tekst napisao je baš sadašnji ravnatelj Željko Krnčević, u kojem je, zbog površinskih nalaza i sjajne strateške pozicije na kojoj se lokalitet nalazi, opravdano pretpostavio postojanje kasnoantičke utvrde.
Već dulje je poznato da brijeg na kojem se istražuje nosi ime po srednjovjekovnoj crkvici sv. Ivana del Tyra. O njoj je skrbila stara šibenska obitelj Dragojević, a navodno je srušena zbog dotrajalosti oko 1570. godine. Toponim del Tyro, odnosi se na nekadašnji istoimeni samostan na hodočasničkom putu između Akre i Jeruzalema. Moguće je netko iz Šibenika, vjerojatno član obitelji Dragojević, bio na hodočašću i prenio naziv tog samostana na jadransku obalu.
Znanstvenici su se zainteresirali za lokalitet jer je ipak riječ o utvrdi. Otkriveni su i novi arhivski podaci koji su također govorili o nekakvom utvrđenju. Potonjim istraživanjima na stijenama su pronađeni ostaci žbuke, koje su poslali na dataciju u Institut Ruđer Bošković. Inicijalni su rezultati pokazali da žbuka potječe iz 13. stoljeća. Krenulo se istraživati i nasip u blizini tih stijena i odmah su naišli na ostatak snažnog bedema s trokutastom istakom prema sjeveru. Otkriveno je desetak grobova koji su u nasip umetnuti nekoliko stoljeća kasnije, kad je bedem već bio porušen. Pomnim pregledom otkrivene su linije zidova na zapadnoj, kao i na istočnoj padini, koje još valja istražiti.

IZVOR  HINA, 21.10.2023.

Vrpolje - Primorsko

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Pogled na Boraju iz Vrpolja Primorskog

Donje polje i brijeg Brnistrovo (116 m), lijevo

Pogled na Primošten
Pogled na primošten s vrha brda gaj, odn. Kremik (170 m n.v.) na kojemu je 2017. godine podignut kip Gospe od Loreta. Kip je visok 17 m, a obložen je mozaikom složenim u prstenove, gdje svaki prsten ima određenu priču. Na Gospinoj glavi nalazi se starohrvatska kruna optočena dragim kamenjem. Plato oko kipa je prostrani vidikovac s kojeg se pruža pogled na Primošten i primoštenski akvatorij. Desno iza Primoštena greben je Velikog Drvenika (360 m) i Stražara (394 m). Boraja se vidi desno u pozadini.

Praktično

IZVORI I LITERATURA

---