|
Nova internetska stranica inicijative Via Dinarica - Plava staza
30.12.2016.
Nakon održanih stručnih skupova u Dubrovniku i Ravnom, gdje su prezentirani rezultati projekta „Održivi razvoj turizma - Preko hercegovačkih staza do dubrovačkih Elafita“ koje je financirala EU iz IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina 2007-2013., otvorena je nova web-stranica VIA DINARICA BLUETRAIL ( http://viadinarica-bluetrail.com/ ) s korisnim informacijama za posjetelje toga dinarskog podučja. Stranicu otvori klikom na fotografiju ispod:
► PROKLETIJE - ALBANIJA
Otvorena modernizirana cesta kroz Prokletije 14.12.2016.
Početkom prosinca/decembra 2016. godine otvorena je modernizirana magistalna cesta SH20 kroz planinsko područje Kelmenda (Klimenti) u sjeverozapadnom dijelu Albanije. Cesta povezuje mjesto Hani i Hotit uz crnogorsku granicu (granični prijelaz Božaj/Hani i Hotit) s Vrmošom i Grnčarom. Modernizacija ove, nekada opasne i loše prometnice duge 70 kilometara koštala je 45 milijuna američkih dolara. Novom magistralom od Ulcinja do Plava moguće je stići za dva sata (100 km). Do sada najkraći put iz Podgorice do Gusinja, preko prijevoja Trešnjevik iznosio je više od 150 kilometara. Novom cestom, od Podgorice, preko Božaja, zatim dolinom rijeke Cijevne preko Tamare (Tamarë), Selca, Predeljca (Predelc), Ljepuše (Lepushë) i Vrmoše do se Gusinja sada može stići za dva sata, umjesto dosadašnja tri i pol. Time je znatno smanjena izoliranost plavsko-gusinjskog područja u Crnoj Gori i ovoga prokletijskog dijela Albanije.
► INICIJATIVE - VIA DINARICA
National Geographic Traveler: Via Dinarica među najboljim svjetskim destinacijama
► ZAPADNA BOSNA
Uređeno i otvoreno sportsko penjalište "Želin" kod Ključa 11.12.2016.
Dva nova izdanja o Prokletijama
16.9.2016.
U 9. mjesecu 2016. godine objavljena su dva vodiča o prokletijskim planinama.
Otvorena nova planinarska staza na planini Visočici kod Sarajeva
3.9.2016.
Otvorena nova planinarska kuća na Prenju - PK "Međuprenje"
21.8.2016.
|
HRVATSKA - DALMACIJA
Obnavlja se i treća šibenska tvrđava HRT, 25.12.2016. PRIMORSKE PLANINE CRNE GORE I ZETA – SKADARSKO JEZERO Porto Skadar po ekološkim standardima RTCG, 25.12.2016. PLANINSKA GRUPA VRANICE – PODRUČJE NOVOG TRAVNIKA Uskoro proširenje smještajnih kapaciteta planinarskog doma na Bučićkoj ravni Dnevnik.ba, 24.12.2016. PRIMORSKE PLANINE CRNE GORE - PODLOVĆEN Njeguški može biti samo pršut sa Njeguša RTCG, 24.12.2016. SRBIJA - STARI VLAH - DRAGAČEVO Ruše crkvu iz 1905 – nema građevinsku dozvolu Politika, 24.12.2016. PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE - JABLANICA U Jablanici otvorena izložba "Kameni spavač" Klix.ba, 23.12.2016. PRIMORSKE PLANINE CRNE GORE I ZETA – SKADARSKO JEZERO Peticija protiv izgradnje Porto Skadar Lake-a RTCG, 23.12.2016. CRNA GORA – GRUPA VISITORA - ZELETIN Ulotina: Ne daju da koncesionari unište selo DAN, 19.12.2016. PODRUČJE NISKE HERCEGOVINE Asfaltiran put prema Kuli hercega Stjepana Kosače kod Ljubuškog Klix.ba, 16.12.2016. ISTOČNA BOSNA – JAHORINSKI MASIV - TREBEVIĆ Gondole Trebevićke žičare u pet olimpijskih boja Klix.ba, 15.12.2016. BIH – PERIPANONSKO ODN. PREDDINARSKO PODRUČJE Kamene kugle iz jurskog perioda pronađene u Velikoj Kladuši Klix.ba, 6.12.2016. OTOCI SJEVEROG JADRANA - RAB Čuvena Rajska plaža u fokusu znanstvenika: Zašto nestaju prirodna žala u Loparu Novi list, 5.12.2016. POVRŠI I BRDA CRNE GORE - BJELASICA Berane i Kolašin biće 40 km bliži RTCG, 2.12.2016. VALJEVSKO PODRUČJE - BRANKOVINA Brankovina bez turističke ponude Politika, 24.11.2016. GORSKI KOTAR – CRNI LUG Školovanje u Gorskom kotaru: Englez u Crnom Lugu uči o šindri Novi list, 24.11.2016. SJEVEROISTOČNA BOSNA – TUZLANSKO PODRUČJE Modrac ima neprocjenjiv značaj za TK, ali nema sredstava za zaštititu Start-BiH, 23.11.2016. PLANINA VRANICA Radnici MS&WOOD-a na Vranici ove godine zasadili 21 hiljadu sadnica Start-BiH, 23.11.2016. BOSNA I HERCEGOVINA – INICIJATIVE I PROJEKTI Realizovana druga faza projekta “Planinarenje i alpinizam kao vid prevencije poremećaja u ponašanju” Gdje za vikend, 22.11.2016. BOSNA I HERCEGOVINA - INICIJATIVE Federalno ministarstvo turizma za projekt Via Dinarica izdvojilo 200 hiljada KM Klix.ba, 22.11.2016. VELEBIT - SJEVERNI Svoj posao često obavlja i po cijenu vlastitog života: “Tu sam već 43 zime. Ljeta brzo prođu” Dnevnik.hr, 22.11.2016. PROKLETIJE - GUSINJE Put potkopan, a nadležnih nema (Put Gusinje – albanska granica) DAN, 21.11.2016. CRNA GORA & SRBIJA – ZAŠTITA PTICA Bjeloglavi sup Milo upisan u ornitološku istoriju Crne Gore Putokaz.me, 18.11.2016. INICIJATIVE – VIA DINARICA National Geographic Traveler: Via Dinarica među najboljim svjetskim destinacijama Via Dinarica, 17.11.2016. GORSKI KOTAR – TURIZAM, EDUKACIJA ''Staza predatora'': Nove makete divljači na Turističko edukativnoj šetnici u Tršću Novi list, 17.11.2016. CRNA GORA - NACIONALNI PARK SKADARSKO JEZERO Postavili platformu za gniježđenje pelikana Novi list / RTCG, 17.11.2016. CRNA GORA - BIHOR U Đalovića pećinu biće uloženo 12 miliona eura Novi list / RTCG, 16.11.2016. GORSKI KOTAR - ŠUME Ministarstvo poljoprivrede naredilo: Šumoposjednici Gorskog kotara dužni spriječiti širenje potkornjaka Novi list / HINA, 15.11.2016. HERCEGOVINA I DUBROVAČKO PRIMORJE U divnoj borovoj šumi odmaralište u općini Ravno pruža ugodan boravak i šetnju Klix.ba, 14.11.2016. PLANINE ZAPADNE BOSNE - KLEKOVAČA Turistički kompleks "Klekovača" je projekat koji vrijedi čekati 10 godina: Ski-staze, hoteli i etno sela Klix.ba, 12.11.2016. PRIMORSKE PLANINE CRNE GORE - LOVĆEN Ljepota Lovćena na starim fotografijama RTCG, 12.11.2016. CRNA GORA Virtuelna Crna Gora od danas vidljiva i na Google Street View Cafe del Montenegro, 10.11.2016. BOSNA - JAJAČKO PODRUČJE - PLANINA HOTOMALJ (OTOMALJ) Jajce: Planinarski dom spreman za zimu i nove goste Dnevni avaz, 9.11.2016. SREDIŠNJE B-H PLANINE - BJELAŠNICA Reporteri "Avaza" s mještanima Lukomira: Vakat je ići u nizinu, vidimo se opet u maju Dnevni avaz, 9.11.2016. CRNA GORA - PLJEVALJSKI KRAJ Prekopali vrijedno arheološko nalazište DAN, 8.11.2016. LIKA – ZAŠTITA PRIRODE Hrvatska ignorira UNESCO – Plitvice će biti izbačene s popisa svjetske baštine? Index.hr, 3.11.2016. CRNA GORA – EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO Na Morači planiraju osam hidroelektrana Café del Montenegro, 2.11.2016. CRNA GORA – PLAV / TURIZAM Višespratnice „uhapsile” kutak prirode DAN, 1.11.2016. STARI VLAH – PLANINA TARA Tepih livada na Tari ‒ jedan milimetar godišnje RTS, 1.11.2016. GORSKI KOTAR – LOKVE Nakon 15 godina ključ u bravi poznatog lokala: Kauzlarići predali restoran "Jezero" ruskom ulagaču Novi list, 31.10.2016. HERCEGOVINA Turistički svjetionik u Blagaju: Tvrđavi herceg Stjepana vraća se dio starog sjaja Klix.ba, 30.10.2016. GORSKI KOTAR – BROD NA KUPI Popravlja se viseći most u Brodu na Kupi i gradi nova šetnica Novi list, 29.10.2016. RAŠKA / SANDŽAK Sjenički sir zaslužuje da bude na listi Uneska Opština Sjenica aplicirala je projektom za kandidovanje tehnologije pripreme sjeničkog sira za Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa. B92, 24.10.2016. VELEBIT - PAKLENICA Ozljeđena penjačica u Paklenici GSS, 23.10.2016. SLOVENIJA - ŠUME Dronovi slovenske vojske opremljeni termokamerama otkrivat će proždrljive potkornjake Novi list / HINA, 22.10.2016. KARLOVAČKO PODRUČJE Aquatika - bogatstvo flore i faune hrvatskih i europskih rijeka i jezera Otvorena Aquatika, slatkovodni akvarij i muzej rijeka. HRT, 22.10.2016. DALMACIJA Dalmacija Ultra Trail, utrka kroz Dalmaciju HRT, 21.10.2016. SKADARSKO JEZERO Zaplijenili i pustili u jezero 700 kg ribe RTCG, 19.10.2016. BIH - STOČARSTVO Bolest "plavog jezika": Zašto nadležni u BiH ne reagiraju? BHRT, 19.10.2016. GORSKI KOTAR - VRBOVSKO Jak turistički potencijal: Uz Kupu niče riječna rivijera, uređivat će se u devet faza NOVI LIST, 18.10.2016. ZAPADNA BOSNA - TOMISLAVGRAD Vukovi kod Tomislavgrada pojeli dva psa!” BHRT, 18.10.2016. ISTOČNA BOSNA - SREBRENICA Otkriven rimski grad iz prvog vijeka kod Srebrenice Al Jazeera Balkans, 17.10.2016. BIH – NACIONALNI PARK “SUTJESKA” Kanjoning, nova avantura u turističkoj ponudi Nacionalnog parka Sutjeska CLIX.BA, 14.10.2016. KRNOVO LUKAVICA Struju s Krnova imaće 50.000 domaćinstava RTCG, 8.10.2016. KRNOVO LUKAVICA Postavljene sve vjetroelektrane RTCG, 7.10.2016. GORSKI KOTAR - ŠUME Zbog potkornjaka proglašena elementarna nepogoda: Zaražena je - svaka goranska smreka! Novi list / HINA, 4.10.2016. LIKA - NP PLITVIČKA JEZERA Zbunjujući muk na Plitvičkim jezerima: Zbog UNESCO-a "sakrili" milijuntog posjetitelja? Novi list, 20.9.2016. TREBEVIĆ Sarajlijama pokazana prva gondola nove trebevićke žičare BHRT, 19.9.2016. TREBEVIĆ Sarajevo: Potpisan ugovor o nastavku izgradnje trebevićke žičare BHRT, 8.9.2016. HERCEGOVINA BHRT, 31.8.2016. |
HGSS Stanica Dubrovnik je izradila turističko-planinarski zemljovid "Dubrovnik"
12.8.2016.
|
Kako bi se povećala sigurnost kretanja planinara i izletnika na području Grada Dubrovnika, HGSS Stanica Dubrovnik je izradila turističko-planinarski zemljovid "Dubrovnik".
Dan otvorenih vrata HGSS stanice Dubrovnik i predstavljanje turističko planinarskog zemljovida Dubrovnika, održano je 11.8.2016. Na predstavljanju su prisustvovali predstavnici Turističke zajednice grada Dubrovnika, kao najveći partner u projektu, te ostali partneri i prijatelji zajedno sa medijima. Ovim putem se zahvaljujemo svima na posjeti ! Zemljovid je moguce vidjeti na - http://www.gss.hr/hgss/kartografija/dubrovnik/. Radi se o preciznom zemljovidu koji svojom potpunošću i ažuriranim podacima pridonosi sigurnijem kretanju za strane i domaće turiste. Izrađen je u mjerilu 1:25000, a nastao tjekom 2015. i 2016. godine te se sastoji od dva kartografska lista. Osim topografskih elemenata na zemljovidu s osobitom pažnjom su ucrtane pješačke, planinarske i biciklističke staze, te prateći turistički sadržaj koji su prethodno snimljeni upotrebom GNSS(GPS) uređaja te nakon toga obrađeni na računalu. Izvor: Hrvatska gorska služba spašavanja |
|
Umrla posljednja crnogorska virdžina Stana Cerović
1.8.2016.
|
Stana Cerović, poznata kao posljednja crnogorska virdžina - žena koja je u obitelji bez muških potomaka tradicionalno preuzimala ulogu glave obitelji, preminula je 1.8.2016. u 85. godini, prenijeli su crnogorski mediji.
Virdžine su žene koje su se zbog običaja ili zato što u obitelji nije bilo muških potomaka zavjetovale da se nikada neće udati i roditi. Nosile su mušku odjeću, ponašale su se poput muškaraca i radile tradicionalno muške poslove. Osim kod Crnogoraca, pojava virdžina zabilježena je i kod Albanaca na Kosovu, u Albaniji i na području oko Knina, prenosi Tanjug. Prema RTCG-u Cerović je rođena tridesetih godina XX. stoljeća, imala četiri sestre i dva brata koji su mladi umrli. Kao dijete obećala je ocu Milivoju da će sačuvati prezime, preuzeti glavu obiteji i da se nikada neće udati. Dugo je bila glava porodice oko koje su se okupljali. Obećanje dato ocu nikada nije prekršila. Stana je preminula u Domu za stare u Risnu, gdje je boravila od maja 2016. Sahranjena je u selu Tušinja kod Šavnika. Stana je željela da je na obiteljskom groblju obilježe kao jedinog preživjelog “sina” njenog oca. Izvor: HRT, RTCG, Tanjug |
|
UNESCO: Stećci uvršteni na Listu svjetske baštine
15.7.2016.
|
Nakon šestogodišnjeg procesa kandidiranja, 30 nekropola stećaka sa područja regije upisano je na Listu svjetske kulturne baštine.
Na sumitu UNESCO-a u Istanbulu donijeta je odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine. Na listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske. Postupak pripremanja dokumenata za upis na UNESCO listu trajao je šest godina, a započeo je u Sarajevu 2009. godine, potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji između Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Iako je panel Icomosa dao kritički intonirano mišljenje na dostavljenu dokumentaciju, projekat je izveden na diskusiju i donesena je pozitivna odluka. U obrazloženju je, između ostalog, pohvaljena zajednička suradnja zemalja, što se doživljava i kao dio procesa pomirenja. U obrazloženju odluke navedeno je da se mora povesti posebna briga o pravilnoj konzervaciji stećaka, jer se mnogi nalaze u zapuštenom stanju i prepušteni su nebrizi. Upisom na Listu svjetske kulturne baštine nekropole sa stećcima će biti sačuvane od daljnjeg propadanja i uništenja. Izvor vijesti: Al-Jazeera Balkans |
Šešum o upisu stećaka na listu svjetske baštine
Opis videa: Gost je Siniša Šešum, šef Kancelarije UNESCO-a u BiH i koordinator za zemlje Jugoistočne Evrope. Autor: Al Jazeera Balkans Potreban veći angažman države u zaštiti nekropola stećaka
Autor: Al Jazeera Balkans |
Obnova skloništa u Šugarskoj dulibi na Velebitu
12.7.2016.
|
Hrvatski planinarski savez prema prihvaćenom idejnom projektu, troškovniku i planiranim fazama radova krenuo je u potpunu obnovu skloništa u Šugarskoj dulibi na južnom Velebitu, čime će taj objekt biti prikladno uklopljen u okoliš te imati interijer isti kao Rossijeva koliba i sklonište Ždrilo. Uz autora projekta i arhitekta I. Juretića i članova PD „Naftaplin“ Zagreb, upravljača tog objekta, prošli su vikend započeti radovi na kojima je sudjelovalo 13 planinara iz Rijeke, Samobora i Zagreba. Radovi su obuhvaćali skidanje zidnih i podnih obloga, čišćenje smeća i otpada iz unutrašnjosti i okolice te pripremanje i slaganje transportnih paketa.
Zbog navedenog, sklonište u Šugarskoj dulibi do daljnjeg nije u funkciji pa o tome skrećemo pozornost svima koji će se uputiti na taj dio Velebita. Također, pozivamo planinare da nam se pridruže u sljedećim akcijama (prva je vjerojatno zadnji vikend u srpnju) kako bi radovi bili gotovi do jeseni kada se planira otvorenje tog skloništa uređenog i opremljenog najvišim standardima koji se mogu postići na takvom prostoru. Svi zainteresirani za pomoć mogu se javiti na mob. 099 319 51 29 ili na mail [email protected]. Izvor: Hrvatski planinarski savez |
Sklonište Šugarska duliba, prije preuređenja.
Izvor Fotografije: Hrvatski planinarski savez |
Otvorena planinarska kuća "Gažul" na otoku Braču
12.7.2016.
Dana 12.7.2016. službeno je otvorena planinarska kuća "Gažul" na Vidovoj gori na otoku Braču. Kuću su dobrovoljnim radom podigli članovi Hrvatske gorske službe spašavanja i članovi Planinarskog društva "Profunda" s Brača, koje upravlja kućom. U kući se nalazi i Obavještajna točka (OT) HGSS-a na Braču. Osnova planinarske kuće je metalni kontejner, smješten na 574 m nadmorske visine na visoravni Podgažul, uz malo pastirsko naselje kamenih kućica i torova Bežmena stan. Planinarsku kuću moguće je koristiti vikendom i po dogovoru. Nije opskrbljena hranom i pićem. Raspolaže kuhinjom. U potkrovlju ima 25 mjesta za noćenje, vanjski WC, vodu iz spremnika za vodu, struju iz solarnog napajanja. Prilaz je vozilom preko Nerežišća, a kod skretanja za Vidovu goru nastaviti istočno za Bol i nakon nekoliko minuta vožnje je makadamsko skretanje za Gažul. Od kuće su moguće šetnje prema najvišem vrhu Vidovoj gori, Pustinji Blaca, muzeju u Škripu, Zlatnom ratu, Zmajevoj špilji.
Otvorena planinarska kuća "Jezerce" na Prenju
9.7.2016.
|
Dana 9. 7. 2016. godine službeno je otvorena obnovljena planinarska kuća "Jezerce" na Prenju. Kuća se nalazi na 1650 m n.v u dijelu Prenja koji pripada općini Konjic, odakle je i najkraći pristup. Kuća je u vlasništvu udruženja građana "Zone-2000".
Kuća je izgrađena je od kamena i drveta, obložena izolacijom i limom. Vanjske dimenzije kuće su 6,5 x 6,5 metara. Sastoji se iz dvije etaže: prizemlja s dnevnim boravkom i drvarnicom i potkrovlja u kome je spavaonica. Kapacitet kuće je 20 osoba. U dnevnom boravku je peć na drva, a u blizini kuće izvor s pitkom vodom. Do Jezerca vodi nekoliko staza iz različitih dijelova Prenja. Kuća se ne zaključava, ali su posjetioci dužni brinuti o njoj. Na području Jezerca na Prenju još u vrijeme Austro-ugarske Monarhije izgrađena kuća "Katharinen Hütte", koja nije dočekala kraj I svjetskog rata. U istoj dolini, 1933. godine planinarsko društvo "Prijatelj prirode" iz Sarajeva gradi manji objekt koji je, uz određena dograđivanja 1950-tih, služio planinarima sve do rata u BiH 1992-95., kada je kuća zapaljena. Godine 2005. neformalna grupa zaljubljenika u Prenj i Jezerce, okupljena oko foruma planinarskog web-magazina Zone-2000, dolazi na ideju da se izgradi nova kuća Jezerce. Bez izvora financija, bez potpore službenih institucija, kuću su dobrovoljnim radom gradile stotine planinara iz cijee regije. Većina građevinskog materijala je prenesena na leđima i u rukama uskom planinarskom stazom sa Crnog polja. Dino Kasalo snimio je 2009. godine za BHT1 film "Siva masa" koji govori o izgradnji kuće i ljudima koji su je gradili (pogledaj desno). Izvor: Klix.ba |
|
Otvorena planinarska kuća "Visočica" na južnom Velebitu
2.7.2016.
|
U subotu 2.7. svečano je otvorena Planinarska kuća Visočica na Južnom Velebitu nakon rekonstrukcije objekta na kojem su od 2013. godine radili članovi društva „Željezničar“ iz Gospića uz pomoć brojnih donatora i planinara, a izgradnju je materijalno pomogao i Hrvatski planinarski savez. U kući je dvadeset postelja i prostor za boravak planinara i izletnika, a svoju bazu na Južnom Velebitu time je dobila i Hrvatska gorska služba spašavanja. Na otvorenju kuće bili su i predstavnici Parka prirode „Velebit“, Turističke zajednice Ličko-senjske županije, Hrvatskog planinarskog saveza, HGSS-a kao i pripadnici specijalnih postrojbi iz Domovinskog rata »Alfe« i »Ajkule« koji su se emotivno vezali za taj prostor Južnog Velebita i pomagali u obnovi planinarske kuće. Otvorenju je nazočilo tristotinjak sudionika iz pedesetak planinarskih društava iz Hrvatske i Slovenije. Povijest planinarenja bilježi prvi organizirani uspon na Visočicu 1898. godine, a 1929. sagrađen je planinarski dom koji je 1941. zapaljen pa ponovno obnovljen 1961. godine. Dom je ponovno uništen u Domovinskom ratu i još čeka obnovu, ali je u međuvremenu Visočica dobila navedenu planinarsku kuću koja je smještajno i sigurnosno izuzetno važan objekt na potezu između Baskih Oštarija i Paklenice.
Izvor vijesti: Planinarski savez Hrvatske |
Planinarska kuća "Visočica"
Autor fotorafije: PD "Željezničar", Gospić |
Službeno otvorena Bijela linija Via Dinarice u Bosni i Hercegovini
11.6.2016.
|
Na Blidinju je dana 11.6.2016. godine službeno otvorena Bijela linija Via Dinarice u BiH. Događaju su nazočili, amabasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Sezin Sinanoglu, predstavnici svih razina vlasti, te članovi planinarskih društava i organizacija koje su dio Via Dinarice u BiH.
Osim prigodnih govora, na svečanom otvaranju Bijele linije, predstavnici Zemlje Dinarike (Terra Dinarica) - terenskog partnera u projektu Via Dinarica u BiH: Procjena i razvoj kapaciteta - podijelili su zahvalnice i priznanja planinarskim društvima za markiranje i doprinos kompletiranju Bijele linije Via Dinarice u BiH. Simboličnim vezivanjem čvorova na užetu - umjesto presijecanja vrpce - Bijela linija je otvorena, a potom su uže, kao startnu liniju trail utrke, postavili istaknuti sportaši: Sanja Kavaz, ultramaratnonka iz PD Javorina; Nermin Palić iz MTB.ba, inače sudionik prestižne utrke Iron Man, te Josip Škorić, maratonac iz AK Puls-Tomislavgrad. VIA DINARICA čestita ovaj događaj svim planinarima, alpinistima, visokogorcima, rekreativcima i ostalima i želi im sretno i vedro istraživanje Bijele linije Via Dinarice u BiH - planinarske staze jedinstvene u Europi po ljepotama, krajolicima i ukupnom potencijalu. Izvor: Facebook - Via Dinarica |
|
PROČITAJ VIŠE:
Otvaranje „Bijele staze Via Dinarice“ - doprinos izgradnji platforme za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast u BiH
(Izvor UNDP BIH)
U Parku prirode Blidinje danas je otvorena „Bijela staza“ u okviru projekta „Via Dinarica“ čime je napravljen veliki korak ka daljem razvoju platforme za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast u Bosni i Hercegovini (BiH). „Via Dinarica“ je projekat kojeg od 2014. godine implementiraju i finansiraju Agencija SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) u BiH i Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH. Ciljevi ove inicijative su promocija dinarskog koridora i smanjenje ekonomskih, socijalnih i regionalnih različitosti u BiH, putem afirmacije Via Dinarice kao regionalne turističke destinacije i povećanja konkurentnosti u oblasti avanturističkog i rekreativnog turizma kojim se promovira prirodna baština BiH.
„Vlada SAD vjeruje da je turizam važan kao pokretačka snaga za jačanje privrede u BiH. Turizam je jedna od grana privrede sa najbržim rastom u BiH i čvrsto vjerujem da ima još prostora za rast u ovoj oblasti. Naš cilj je da uspostavimo koridor Via Dinarice na tri ključne staze – bijeloj koja ide po vrhovima planina, zelenoj koja ide središnjim dijelom i plavoj koja ide duž morske obale – one će biti turističke destinacije u vlasništvu lokalnih zajednica kojima će te zajednice upravljati i samim tim osigurati održiv izvor prihoda velikom broju zainteresovanih subjekata,“ rekla je Maureen Cormack, ambasadorica SAD u BiH.
„Otvaranje „Bijele staze“ predstavlja važan doprinos razvoju branda „Via Dinarica“ kao integriranog turističkog proizvoda koji može doprinijeti humanom razvoju i poboljšanju kvaliteta života za sve ljude u Bosni i Hercegovini“, rekla je Sezin Sinanoglu, rezidentna predstavnica UNDP BiH.
Otvaranje “Bijele staze“ i inicijativa „Via Dinarica” predstavlja šansu da se Bosna i Hercegovina predstavi u pozitivnom svjetlu jer je turizam jedan od uspješnih primjera, koji mogu pokazati našu zemlju i na regionalnom i na međunarodnom planu, posebno u oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa,“ rekao je Mate Franjičević, zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Simboličnim vezivanjem alpinističkog konopca ambasadorice Cormack i Sinanoglu, i zamjenik ministra Franjičević otvorili su „Bijelu stazu“ u Bosni i Hercegovini u skladu sa glavnim motivom „Via Dinarice“ o „prirodnom povezivanju“ ljudi, prirodnih ljepota i kulturne baštine.
Via Dinarica predstavlja platformu za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast u sedam država kroz koje se proteže planinski lanac Dinarskih Alpi, od Slovenije na sjeveru do Srbije, Kosova i Albanije na jugu. Srce ove „mega staze“, slične stazama Via Alpina na Alpima i Apalači, je u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Cilj projekta je uspostava koridora Via Dinarica, sa tri glavne staze – bijelom, zelenom i plavom. Bijela staza, koja je danas otvorena, predstavlja glavnu stazu koja se prostire cijelom dužinom Via Dinarice, slijedi prirodni tok najviših vrhova Dinarida i uključuje sve najviše vrhove u svakoj od sedam zemalja.
Otvaranje „Bijele staze Via Dinarice“ - doprinos izgradnji platforme za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast u BiH
(Izvor UNDP BIH)
U Parku prirode Blidinje danas je otvorena „Bijela staza“ u okviru projekta „Via Dinarica“ čime je napravljen veliki korak ka daljem razvoju platforme za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast u Bosni i Hercegovini (BiH). „Via Dinarica“ je projekat kojeg od 2014. godine implementiraju i finansiraju Agencija SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) u BiH i Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH. Ciljevi ove inicijative su promocija dinarskog koridora i smanjenje ekonomskih, socijalnih i regionalnih različitosti u BiH, putem afirmacije Via Dinarice kao regionalne turističke destinacije i povećanja konkurentnosti u oblasti avanturističkog i rekreativnog turizma kojim se promovira prirodna baština BiH.
„Vlada SAD vjeruje da je turizam važan kao pokretačka snaga za jačanje privrede u BiH. Turizam je jedna od grana privrede sa najbržim rastom u BiH i čvrsto vjerujem da ima još prostora za rast u ovoj oblasti. Naš cilj je da uspostavimo koridor Via Dinarice na tri ključne staze – bijeloj koja ide po vrhovima planina, zelenoj koja ide središnjim dijelom i plavoj koja ide duž morske obale – one će biti turističke destinacije u vlasništvu lokalnih zajednica kojima će te zajednice upravljati i samim tim osigurati održiv izvor prihoda velikom broju zainteresovanih subjekata,“ rekla je Maureen Cormack, ambasadorica SAD u BiH.
„Otvaranje „Bijele staze“ predstavlja važan doprinos razvoju branda „Via Dinarica“ kao integriranog turističkog proizvoda koji može doprinijeti humanom razvoju i poboljšanju kvaliteta života za sve ljude u Bosni i Hercegovini“, rekla je Sezin Sinanoglu, rezidentna predstavnica UNDP BiH.
Otvaranje “Bijele staze“ i inicijativa „Via Dinarica” predstavlja šansu da se Bosna i Hercegovina predstavi u pozitivnom svjetlu jer je turizam jedan od uspješnih primjera, koji mogu pokazati našu zemlju i na regionalnom i na međunarodnom planu, posebno u oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa,“ rekao je Mate Franjičević, zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Simboličnim vezivanjem alpinističkog konopca ambasadorice Cormack i Sinanoglu, i zamjenik ministra Franjičević otvorili su „Bijelu stazu“ u Bosni i Hercegovini u skladu sa glavnim motivom „Via Dinarice“ o „prirodnom povezivanju“ ljudi, prirodnih ljepota i kulturne baštine.
Via Dinarica predstavlja platformu za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast u sedam država kroz koje se proteže planinski lanac Dinarskih Alpi, od Slovenije na sjeveru do Srbije, Kosova i Albanije na jugu. Srce ove „mega staze“, slične stazama Via Alpina na Alpima i Apalači, je u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Cilj projekta je uspostava koridora Via Dinarica, sa tri glavne staze – bijelom, zelenom i plavom. Bijela staza, koja je danas otvorena, predstavlja glavnu stazu koja se prostire cijelom dužinom Via Dinarice, slijedi prirodni tok najviših vrhova Dinarida i uključuje sve najviše vrhove u svakoj od sedam zemalja.
Novi sadržaji u NP Sjeverni Velebit – otvoreno 10 obnovljenih pastirskih stanova
24.5.2016.
|
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske - Priopćenje za javnost:
'Ministarstvo je putem Projekta integracije u EU Natura 2000 sa 4,4 milijuna kuna financiralo obnovu pastirskih stanova na Lubenovcu i Alanu. Ovo je iznimno važan projekt za park jer će zahvaljujući obnovi i uređenju pastirskih stanova posjetitelji dobiti brojne nove sadržaje dok će djelatnicima parka biti omogućen kvalitetniji nadzor nad ovim zaštićenim područjem. Ovaj projekt, uz uređenje centra za posjetitelje Krasno na kojemu upravo traju radovi, značajno će povećati ponudu parka. Nadam se da će što više ne samo turista, nego i naših građana posjećivati Sjeverni Velebit i uživati u njegovoj ljepoti. To je iznimno bitno za Ličko-senjsku županiju jer će omogućiti razvoj turizma, otvaranje novih OPG-ova i plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda' – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, prilikom otvaranja ovoga projekta. Obnovljeno je 10 pastirskih stanova na dvije lokacije – Lubenovcu i Alanu. Na Lubenovcu su obnovljena 4 objekta, dok je na Alanu obnovljeno 6 objekata. Riječ je o projektu ukupno vrijednom 6.370.330 kuna, od čega je Ministarstvo osiguralo 4,4 milijuna kuna za obnovu stanova, dok je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti sa gotovo 2 milijuna kuna financirao opremanje stanova, aktivnosti postavljanja signalizacije, interpretacije, edukacije i promocije. 'Obnovom pastirskih stanova će se na području Parka stvoriti preduvjeti za boravak ljudi te, u perspektivi, i za uvođenje tradicionalnog stočarstva kao neophodne upravljačke mjere namijenjene očuvanju biološke raznolikosti. Važna komponenta projekta je omogućiti posjetiteljima da se, boravkom na prostoru i u obnovljenim pastirskim stanovima, upoznaju s tradicionalnim načinom života i rada na Velebitu te spoznaju koliko je takav način života bio u potpunom suglasju s prirodom i koliko se zapravo temeljio na principima održivosti' – istaknula je Mirjana Javor, ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit. Objekti će služiti za smještaj djelatnika Parka (nadzornici, stručna služba), znanstvenika i suradnika, a od sredine lipnja i za smještaj posjetitelja. Također, služit će za provedbu interpretacijskih i edukacijskih programa na temu 'Natura vrsta i staništa' i tradicionalnog života lokalnog stanovništva. Najveći objekt na Alanu uređen je kao Edukacijsko-interpretacijski centar pod nazivom 'Planinska igraonica', te sadrži niz interaktivnih izložaka na temu 'Natura vrsta i staništa' Nacionalnog Parka (velike zvijeri, duboke jame, biljke kamenjarke), i tradicionalnog načina života pastira. Ispred 'Planinske igraonice' postavljena su tri vanjska intepretacijska izloška (Mahovit vjetar, Voda u kršu i Život pastira). U dijelu igraonice uređen je prostor za edukaciju djece, za slučaj da se ista ne može odvijati vani. Osim kao izložbeno-edukativni prostor, ovaj će objekt služiti i kao info-punkt Parka, a u njemu je uređena i mala suvenirnica. I objekti za smještaj su stavljeni u funkciju edukacije i interpretacije, te se u njima interpretira po jedna vrsta važna za NP Sjeverni Velebit (Kuća mrke strizibube, Kuća velebitske pijavice, Kuća tetrijeba), kao i dijelovi namještaja koji su se tradicionalno koristili u stanovima. Na Lubenovcu je uređena kružna poučna staza pod nazivom 'Pastirska staza', duž koje je postavljeno pet interpretacijskih ploča o prirodnim pojavama ili vrijednostima koje se na pojedinim mjestima mogu uočiti. Uz to, na Lubenovcu će se staviti veći naglasak na interpretaciju održivosti tradicionalnog načina života. Osim obnove pastirskih stanova u NP Sjeverni Velebit u tijeku je realizacija još jednog kapitalnog projekta, a to je izgradnja posjetiteljskog centra Krasno. Radovi su u tijeku. Projekt je vrijedan 30 milijuna kuna, a financira se sa 95% sredstava iz EU fondova, dok je preostalih 5% osigurano iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Državnog proračuna. Izvor teksta i fotografija: Ministarstvo prirode i zaštite okoliša Republike Hrvatske |
zNAPOMENA ADMINISTRATORA!
Dinarsko gorje prenijelo je službenu vijest Ministarstva o otvaranju tzv. pastirskih stanova na Lubenovcu. Međutim, kako se ovdje radi o kontroverznom projektu koji je izazvao i negativne reakcije, posebice od strane društava koja se bave zaštitom okoliša, preporučamo da pročitate i sijedeći članak u kojemu se govori o dvojbenim aspektima ovoga projekta: Dignimo glas za zaštitu Velebita! Izvor: Udruga za zaštitu prirode - anomalia.hr |
|
DINARSKO GORJE - ZAŠTITA PRIRODE Krenula kajakaška tura Balkan Rivers Tour 18.4.2016. Više od 100 kajakaša iz cijele Evrope krenulo je na kajakašku turu Balkan Rivers Tour. Oni će pod vodstvom bivšeg slovenskog olimpijca Roka Rozmana idućih 35 dana veslati po najljepšim, ali i najugroženijim rijekama Balkanskog poluotoka. Ovom jedinstvenom kampanjom želi se skrenuti pažnja na izgradnju brana i hidroelektrana na području između Slovenije i Albanije, na kojem se planira izgradnja više od 2.700 novih hidroelektrana. Turneja obuhvaća 6 država, 18 rijeka, 11 manifestacija i 35 dana. Započela je 16.4. u Sloveniji, na rijeci Savi. Iz Slovenije se turneja Balkan Rivers Tour seli u Hrvatsku, na rijeku Zrmanju, a potom na rijeke Unac (22.4.), Sanu (23.4.) i Neretvu (26. i 27.4.) u Bosni i Hercegovini, pa dalje prema Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji, gdje završava 20.5. Više informacija: Facebook stranica; Web stranica ; |
|
HRVATSKA - TURIZAM
Započinje projekt za snažniji ulazak Like u adrenalinski turizam
18.4.2016.
Pećinski park Grabovača, adrenalinski park Rizvan City i ekskluzivni ranč Linden treat, s područja Like, potpisali su ugovor kojim počinje projekt "Lika is adventure" za jače uključivanje Like u segment adrenalinskog turizma, doznaje se iz Pećinskog parka Grabovača.
"Lika ima odlične uvjete za ponuditi vrhunski adrenalinski i turistički doživljaj u skladu sa svjetskim trendovima te smo zajedno odlučili stvoriti novu ponudu kakva još ne postoji u Hrvatskoj. Vjerujemo da će to specifična populacija adrenalinskih turista prepoznati, tim više jer se lički prirodni ambijenti, gdje je adrenalin moguć u punom smislu te riječi, izdvaja od drugih regija i lokacija u Hrvatskoj", naglasila je ravnateljica Pećinskog parka Grabovača Katarina Milković.
Taj je Park dio Javne ustanove Perušić, dok su adrenalinski park Rizvan City u i ranč Linden Treat u privatnom vlasništvu i rade već nekoliko godina s programima adrenalinskog turizma.
Milković ističe da su sada u fazi definiranja jednodnevni i višednevni programi za turiste, koje najprije očekuju iz Francuske temeljem zanimanja i suradnje s nekoliko francuskih turističkih agencija.
"Na nedavno održanom turističkom sajmu u Parizu, gdje smo predstavili naše lokacije za adrenalinski turizam, nekoliko francuskih agencija je pokazalo veliko zanimanje za takve programe, među kojima su primjerice pješačenje po Velebitu, promatranje ptica, seoske i adrenalinske ture po Lici i sl. te već ove godine očekujemo prve Francuze na tim programima", najavljuje Milković.
Pozivajući pritom na suradnju i domaće turističke agencije, napominje da Pećinski park u Grabovači godišnje posjeti oko 6.000 posjetitelja, većinom iz osnovnih i srednjih škola, ali i stranaca, koji većinom dolaze na izlete tijekom ljetnih mjeseci s područja od Krka do Zadra.
"Vjerujemo da ćemo nas tri, koji smo potpisali suradnju na projektu, ponuditi jedinstvenu avanturističku 'poslasticu' sa zajedničkim nazivnikom kvalitetne ponude adrenalinskog turizma, jer je Pećinski park Grabovača jedinstvena speleološka lokacija i jedini pećinski park u Hrvatskoj, adrenalinski park Rizvan City je centar avantura i pustolovina s raznolikom ponudom aktivnosti u netaknutoj prirodi nedaleko Gospića, dok je Linden treat luksuzni ranč na Velebitu koji nudi aktivnosti poput jahanja i druženja s konjima, izlete s kanuom, trekking, planinarenje, spiljarenje i drugo", poručuje Milković.
Kroz projekt planiraju promovirati i prirodni, kulturni, povijesni te gastronomski potencijal Like, dok će troškove promocije dijeliti kao i rad na europskim projektima. (Hina/FaH)
Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
Započinje projekt za snažniji ulazak Like u adrenalinski turizam
18.4.2016.
Pećinski park Grabovača, adrenalinski park Rizvan City i ekskluzivni ranč Linden treat, s područja Like, potpisali su ugovor kojim počinje projekt "Lika is adventure" za jače uključivanje Like u segment adrenalinskog turizma, doznaje se iz Pećinskog parka Grabovača.
"Lika ima odlične uvjete za ponuditi vrhunski adrenalinski i turistički doživljaj u skladu sa svjetskim trendovima te smo zajedno odlučili stvoriti novu ponudu kakva još ne postoji u Hrvatskoj. Vjerujemo da će to specifična populacija adrenalinskih turista prepoznati, tim više jer se lički prirodni ambijenti, gdje je adrenalin moguć u punom smislu te riječi, izdvaja od drugih regija i lokacija u Hrvatskoj", naglasila je ravnateljica Pećinskog parka Grabovača Katarina Milković.
Taj je Park dio Javne ustanove Perušić, dok su adrenalinski park Rizvan City u i ranč Linden Treat u privatnom vlasništvu i rade već nekoliko godina s programima adrenalinskog turizma.
Milković ističe da su sada u fazi definiranja jednodnevni i višednevni programi za turiste, koje najprije očekuju iz Francuske temeljem zanimanja i suradnje s nekoliko francuskih turističkih agencija.
"Na nedavno održanom turističkom sajmu u Parizu, gdje smo predstavili naše lokacije za adrenalinski turizam, nekoliko francuskih agencija je pokazalo veliko zanimanje za takve programe, među kojima su primjerice pješačenje po Velebitu, promatranje ptica, seoske i adrenalinske ture po Lici i sl. te već ove godine očekujemo prve Francuze na tim programima", najavljuje Milković.
Pozivajući pritom na suradnju i domaće turističke agencije, napominje da Pećinski park u Grabovači godišnje posjeti oko 6.000 posjetitelja, većinom iz osnovnih i srednjih škola, ali i stranaca, koji većinom dolaze na izlete tijekom ljetnih mjeseci s područja od Krka do Zadra.
"Vjerujemo da ćemo nas tri, koji smo potpisali suradnju na projektu, ponuditi jedinstvenu avanturističku 'poslasticu' sa zajedničkim nazivnikom kvalitetne ponude adrenalinskog turizma, jer je Pećinski park Grabovača jedinstvena speleološka lokacija i jedini pećinski park u Hrvatskoj, adrenalinski park Rizvan City je centar avantura i pustolovina s raznolikom ponudom aktivnosti u netaknutoj prirodi nedaleko Gospića, dok je Linden treat luksuzni ranč na Velebitu koji nudi aktivnosti poput jahanja i druženja s konjima, izlete s kanuom, trekking, planinarenje, spiljarenje i drugo", poručuje Milković.
Kroz projekt planiraju promovirati i prirodni, kulturni, povijesni te gastronomski potencijal Like, dok će troškove promocije dijeliti kao i rad na europskim projektima. (Hina/FaH)
Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
BIH - ZAŠTITA PRIRODE
Evropski parlament traži od BiH da sačuva Sutjesku i Unu
16.4.2016.
Evropski parlament je donio rezoluciju o Bosni i Hercegovini kojom je pozvao “Vlade Bosne i Hercegovine da regulišu i nadgledaju izgradnju hidroelektrana u ekološki osjetljivim područjima te u zaštićenim i potencijalno zaštićenim područjima; da održi integritet postojećih nacionalnih parkova, kao što su Nacionalni park “Sutjeska” i Nacionalni park “Una”; preporučuje da se poboljša kvalitet procjena utjecaja na životnu sredinu kako bi se uzeli u obzir standardi EU na način kako je ustanovljeno Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, kao i Okvirnom direktivom o vodama; podstiče vlade Bosne i Hercegovine da povećaju transparentnost kroz učešće javnosti i savjetovanjem sa lokalnim zajednicama, naučnicima i civilnim sektorom pri planiranju projekata”.
Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu: “Godinama tražimo da se naše rijeke očuvaju i da se zaustave planovi za izgradnju hidroelektrana. Trenutni procesi su netransparentni, često ilegalni, a u pravilu ignorišu stavove lokalnih zajednica, stručnjaka i ekoloških organizacija. Na naše insistiranje, sada su ovi zahtjevi postali i zvanični zahtjevi Evropskog parlamenta”.
U Nacionalnim parku Sutjeska, a i u Nacionalnom parku Una su planirane hidroelektrane, koje bi ugrozile postojanje ovih zaštićenih područja, ali i uništile osjetljive i vrlo vrijedne ekosisteme i vrste koje tamo žive. Hidroelektrane bi onemogućile lokalnom stanovništvu i upravama parkova da razvijaju druge aktivnosti na rijekama, koje bi donijele koristi državi i parkovima, a i lokalnom stanovništvu.
Izvor: Centar za životnu sredinu
Evropski parlament traži od BiH da sačuva Sutjesku i Unu
16.4.2016.
Evropski parlament je donio rezoluciju o Bosni i Hercegovini kojom je pozvao “Vlade Bosne i Hercegovine da regulišu i nadgledaju izgradnju hidroelektrana u ekološki osjetljivim područjima te u zaštićenim i potencijalno zaštićenim područjima; da održi integritet postojećih nacionalnih parkova, kao što su Nacionalni park “Sutjeska” i Nacionalni park “Una”; preporučuje da se poboljša kvalitet procjena utjecaja na životnu sredinu kako bi se uzeli u obzir standardi EU na način kako je ustanovljeno Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, kao i Okvirnom direktivom o vodama; podstiče vlade Bosne i Hercegovine da povećaju transparentnost kroz učešće javnosti i savjetovanjem sa lokalnim zajednicama, naučnicima i civilnim sektorom pri planiranju projekata”.
Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu: “Godinama tražimo da se naše rijeke očuvaju i da se zaustave planovi za izgradnju hidroelektrana. Trenutni procesi su netransparentni, često ilegalni, a u pravilu ignorišu stavove lokalnih zajednica, stručnjaka i ekoloških organizacija. Na naše insistiranje, sada su ovi zahtjevi postali i zvanični zahtjevi Evropskog parlamenta”.
U Nacionalnim parku Sutjeska, a i u Nacionalnom parku Una su planirane hidroelektrane, koje bi ugrozile postojanje ovih zaštićenih područja, ali i uništile osjetljive i vrlo vrijedne ekosisteme i vrste koje tamo žive. Hidroelektrane bi onemogućile lokalnom stanovništvu i upravama parkova da razvijaju druge aktivnosti na rijekama, koje bi donijele koristi državi i parkovima, a i lokalnom stanovništvu.
Izvor: Centar za životnu sredinu
|
SLOVENIJA - KRAS Prvi puta evidentirano - Ženka čovječje ribice (lat. Proteus anguinus) u Postojnskoj jami snijela jaja 1.3.2016. Posljednjih tjedana slovenski mediji izvještavaju o jednoj ženki čovječje ribice iz Postojnske jame, a o njoj se raspisao i britanski BBC. Razlog zbog kojeg je ona tako posebna jest činjenica da je snijela između 50 i 60 jajašaca od kojih tri pokazuju znakove razvoja i života. Čovječe ribice, koje nerijetko žive i dulje od 100 godina, razmnožavaju samo jednom do dva puta u deset godina, a dosad nitko nije vidio kako to rade u prirodi, jer biraju skrovita mjesta za to. Jedan od vodiča u Postojnskoj jami je 30. siječnja primijetio jaje čovječje ribice učvršćeno na staklo akvarija u tzv. Koncertnoj dvorani. Obavijestio je dvojicu biologa zaduženih za lokalitet, Primoža Gnezdu i Sašu Weldta, koji su iz akvarija hitno uklonili moguće napasnike, šest drugih čovječjih ribica. Ženka koju sad svi prate je nastavila polagati svakodnevno po nekoliko novih jajašaca. "Ovo je vrlo značajan događaj jer nema puno podataka o bilo čemu što je povezano s reprodukcijom te skupine životinja. Ako se mladunci čovječje ribice razviju zdravi, bit će to zadivljujuće. U divljini nikada ne uspijevamo naći ni jajašca niti larve. Vjerojatno se skrivaju na nekim vrlo posebnim lokacijama u sustavima špilja", rekao je za BBC hrvatski biolog Dušan Jelić, član Hrvatskog herpetološkog društva Hyla, koje ronjenjem istražuje čovječje ribice u podvodnim sustavima hrvatskih špilja. Postojnsku jamu godišnje posjeti više od milijun ljudi, no u njoj postoje skrovita mjesta na kojima se čovječje ribice razmnožavaju, a ova je to učinila u akvariju u jednoj od najprometnijih prostorija. Čovječja ribica (lat. Proteus anguinus) je endemični vodozemac iz porodice glavašica i jedini predstavnik roda Proteus. Spada u razred vodozemaca (Amphibia) i red repaša (Caudata ili Urodela). Živi u podzemnim krškim vodama, rijekama i jezerima, od sjevera Italije, preko Slovenije i Hrvatske do BiH i Crne Gore. Voli mirne vode bogate kisikom i niske temperature od 6 do 12°C. U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta. Zadržava se u podzemnim vodama stalne temperature gdje se može brzo zakopati u mulj. Žive jako duboko pod zemljom, ali i blizu ulaza u špilje. Na površini se nađe samo za vrijeme jakih kiša, kad je bujice izbace na svjetlo dana, no to za njih obično znači smrt. Jedini predatori za ovu vrstu su ribe. Izvor: Index.hr |
|
BIH - VISOKA HERCEGOVINA
Kartirane i označene nove izletničko-turističke staze i putovi na Čabulji, Čvrsnici i Vran-planini
5.2.2016.
Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije/kantona izvijestila je kako su završeni radovi na označavanju i mapiranju putova i staza na širem području planina Čabulje, Čvrsnice i Vrana, za potrebe rekreacijskog turizma, a prvenstveno brdskog biciklizma.
Prema priopćenu TZ HNŽ: "U sklopu ovog projekta ukupno je označeno 340 km šumskih i makadamskih putova koji se mogu koristiti za brdski biciklizam ali i za ostale vidove rekreacije i turizma. Svi putovi prikazani su na dvije karte koje pokrivaju područje od Mostara, preko Blidinja sve do Ramskog jezera, a pored brdsko-biciklističkih staza na kartama su prikazane i planinarske staze, kao i značajniji planinarski, turistički i povijesni objekti. Izrađene karte biti će postavljene na velikim informativnim panoima u Mostaru, Jablanici, Gorancima, Blidinju i na Ramskom jezeru, a biti će izrađene i džepne karte koje će se distribuirati putem turističkih info centara, biciklističkih klubova i turističkih objekata na ovom području".
"Ovaj projekat predstavlja nastavak aktivnosti na unaprijeđenju infrastrukture za rekreativni i avanturistički turizam, obzirom da su u ranijem periodu provedene iste aktivnosti na planinama Velež i Prenj, čime je područje HNŽ-a postalo najrazvijenije u BiH po pitanju brdsko-biciklističke infrastrukture s ukupno 900 km kartiranih i označenih poteva i staza", priopćeno je iz TŽ HNŽ-a.
KARTU PREUZMITE OVDJE
Izvor: Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije/kantona
Kartirane i označene nove izletničko-turističke staze i putovi na Čabulji, Čvrsnici i Vran-planini
5.2.2016.
Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije/kantona izvijestila je kako su završeni radovi na označavanju i mapiranju putova i staza na širem području planina Čabulje, Čvrsnice i Vrana, za potrebe rekreacijskog turizma, a prvenstveno brdskog biciklizma.
Prema priopćenu TZ HNŽ: "U sklopu ovog projekta ukupno je označeno 340 km šumskih i makadamskih putova koji se mogu koristiti za brdski biciklizam ali i za ostale vidove rekreacije i turizma. Svi putovi prikazani su na dvije karte koje pokrivaju područje od Mostara, preko Blidinja sve do Ramskog jezera, a pored brdsko-biciklističkih staza na kartama su prikazane i planinarske staze, kao i značajniji planinarski, turistički i povijesni objekti. Izrađene karte biti će postavljene na velikim informativnim panoima u Mostaru, Jablanici, Gorancima, Blidinju i na Ramskom jezeru, a biti će izrađene i džepne karte koje će se distribuirati putem turističkih info centara, biciklističkih klubova i turističkih objekata na ovom području".
"Ovaj projekat predstavlja nastavak aktivnosti na unaprijeđenju infrastrukture za rekreativni i avanturistički turizam, obzirom da su u ranijem periodu provedene iste aktivnosti na planinama Velež i Prenj, čime je područje HNŽ-a postalo najrazvijenije u BiH po pitanju brdsko-biciklističke infrastrukture s ukupno 900 km kartiranih i označenih poteva i staza", priopćeno je iz TŽ HNŽ-a.
KARTU PREUZMITE OVDJE
Izvor: Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije/kantona
DOKUMENTARNE REPORTAŽE
Al Jazeera započinje emitiranje novih nastavaka serijala Vrhovi Balkana
14.1.2016.
Upoznajte najljepše planine Balkana kroz serijal Vrhovi Balkana. Priča je to o impresivnoj prirodi i ljudima koji joj pripadaju. Serijal vam predstavlja prirodne ljepote koje krase čitavu balkansku regiju, istovremeno istražujući vezu lokalnog stanovništva i najviših planinskih vrhova njihovih zemalja.
- Serijal (2. sezona) će e emitirati od 14.1.2016, svakog četvrtka u 21:30 na Al Jazeeri Balkans.
- Epizode serijala dostupne su i na stranici: www.balkans.aljazeera.net/vrhovibalkana.
Izvor: Al Jazeera Balkans
Al Jazeera započinje emitiranje novih nastavaka serijala Vrhovi Balkana
14.1.2016.
Upoznajte najljepše planine Balkana kroz serijal Vrhovi Balkana. Priča je to o impresivnoj prirodi i ljudima koji joj pripadaju. Serijal vam predstavlja prirodne ljepote koje krase čitavu balkansku regiju, istovremeno istražujući vezu lokalnog stanovništva i najviših planinskih vrhova njihovih zemalja.
- Serijal (2. sezona) će e emitirati od 14.1.2016, svakog četvrtka u 21:30 na Al Jazeeri Balkans.
- Epizode serijala dostupne su i na stranici: www.balkans.aljazeera.net/vrhovibalkana.
Izvor: Al Jazeera Balkans
HRVATSKA - ZAŠTITA PRIRODE
Za zaštitu UNESCO-a nominirane bukove šume u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica
13.1.2016.
Priopćenje za javnost
'Bukove šume u našim nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica nominirali smo za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a. Time želimo omogućiti još veću razinu zaštite prirodnih ljepota Hrvatske i održivi razvoj područja koja okružuju naše parkove. Zaštita UNESCO-a donosi veću prepoznatljivost na svjetskoj razini što znači i dolazak većeg broja gostiju od čega će najveću korist imati lokalno stanovništvo. Pod zaštitom UNESCO-a trenutno su Nacionalni park Plitvička jezera i Park prirode Papuk, a uvjeren sam da će se na toj listi uskoro naći još dva naša nacionalna parka' – izjavio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep nakon sastanka predstavnika 13 europskih zemalja koje pripremaju zajedničku nominaciju 'Iskonskih bukovih šuma Karpata i drugih regija Europe' za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Na sastanku koji je održan u Beču Hrvatska je u prijedlog nominacije uključila posebno prirodno vrijedna područja bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica. Riječ je o 1.220 hektara bukove šume koja se u NP Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu 'Hajdučki i Rožanski kukovi', te 2.013 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u NP Paklenica. Predstavnici zemalja na sastanku su usvojili Zajedničku deklaraciju o namjeri serijske nominacije koja će se do kraja ovog mjeseca dostaviti u UNESCO-ov Ured u Parizu na razmatranje. Time će započeti proces valorizacije nominacije za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Hrvatska je po bioraznolikosti i prirodnim ljepotama među najbogatijim europskim državama. To potvrđuje i činjenica da se na popisu svjetske baštine UNESCO-a od 1979. nalazi NP Plitvička jezera, a od studenog 2015. na toj se listi nalazi i PP Papuk koji je proglašen prvim hrvatskim UNESCO geoparkom. Lokaliteti koji se nominiraju za upis na Listu svjetske baštine moraju imati univerzalnu vrijednost koja je zaštićena.
Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju i veličini.
Nominacija je potvrda da se prirodnim ljepotama Hrvatske upravlja na najbolji mogući način s ciljem da se zaštite za buduće naraštaje, a da se istovremeno omogući održivi razvoj područja u kojima se parkovi nalaze. Povećanjem broja gostiju bez da se ugroze prirodne ljepote stanovnicima tih krajeva omogućuje se stvaranje novih poslovnih prilika razvijanjem turističke i poljoprivredne ponude..
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske
Za zaštitu UNESCO-a nominirane bukove šume u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica
13.1.2016.
Priopćenje za javnost
'Bukove šume u našim nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica nominirali smo za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a. Time želimo omogućiti još veću razinu zaštite prirodnih ljepota Hrvatske i održivi razvoj područja koja okružuju naše parkove. Zaštita UNESCO-a donosi veću prepoznatljivost na svjetskoj razini što znači i dolazak većeg broja gostiju od čega će najveću korist imati lokalno stanovništvo. Pod zaštitom UNESCO-a trenutno su Nacionalni park Plitvička jezera i Park prirode Papuk, a uvjeren sam da će se na toj listi uskoro naći još dva naša nacionalna parka' – izjavio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep nakon sastanka predstavnika 13 europskih zemalja koje pripremaju zajedničku nominaciju 'Iskonskih bukovih šuma Karpata i drugih regija Europe' za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Na sastanku koji je održan u Beču Hrvatska je u prijedlog nominacije uključila posebno prirodno vrijedna područja bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica. Riječ je o 1.220 hektara bukove šume koja se u NP Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu 'Hajdučki i Rožanski kukovi', te 2.013 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u NP Paklenica. Predstavnici zemalja na sastanku su usvojili Zajedničku deklaraciju o namjeri serijske nominacije koja će se do kraja ovog mjeseca dostaviti u UNESCO-ov Ured u Parizu na razmatranje. Time će započeti proces valorizacije nominacije za upis na popis svjetske baštine UNESCO-a.
Hrvatska je po bioraznolikosti i prirodnim ljepotama među najbogatijim europskim državama. To potvrđuje i činjenica da se na popisu svjetske baštine UNESCO-a od 1979. nalazi NP Plitvička jezera, a od studenog 2015. na toj se listi nalazi i PP Papuk koji je proglašen prvim hrvatskim UNESCO geoparkom. Lokaliteti koji se nominiraju za upis na Listu svjetske baštine moraju imati univerzalnu vrijednost koja je zaštićena.
Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju i veličini.
Nominacija je potvrda da se prirodnim ljepotama Hrvatske upravlja na najbolji mogući način s ciljem da se zaštite za buduće naraštaje, a da se istovremeno omogući održivi razvoj područja u kojima se parkovi nalaze. Povećanjem broja gostiju bez da se ugroze prirodne ljepote stanovnicima tih krajeva omogućuje se stvaranje novih poslovnih prilika razvijanjem turističke i poljoprivredne ponude..
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske
HRVATSKA - KARTOGRAFIJA
Na internetu javno dostupno 16 novih karata izrađenih u projektu HGSS Kartografija
11.1.2016.
Od 11.1. je na internetu javno dostupno 16 novih karata izrađenih u projektu HGSS Kartografija.
Hrvatska gorska služba spašavanja u sklopu svojih preventivnih aktivnosti i brige o prostoru na kojem djeluje, izradom vjerodostojnih tematskih zemljovida i vodiča želi djelovati na sprečavanju nesreća, povećati sigurnost kretanja i boravka u prirodi, a istovremeno promovirati prirodne, kulturne i športsko-rekreativne vrijednosti ruralnog područja RH.
Slijedom toga, na vezi: http://www.gss.hr/hgss/kartografija/ moguće je online pregledavati 28 karata koje su izrađene po najmodernijim kartografskim standarima u sklopu projekta HGSS Kartografija.
Također, tiskane verzije karata je moguće online kupiti na vezi: http://www.hps.hr/trgovina/.
Izvor: Hrvatska gorska služba spašavanja
Na internetu javno dostupno 16 novih karata izrađenih u projektu HGSS Kartografija
11.1.2016.
Od 11.1. je na internetu javno dostupno 16 novih karata izrađenih u projektu HGSS Kartografija.
Hrvatska gorska služba spašavanja u sklopu svojih preventivnih aktivnosti i brige o prostoru na kojem djeluje, izradom vjerodostojnih tematskih zemljovida i vodiča želi djelovati na sprečavanju nesreća, povećati sigurnost kretanja i boravka u prirodi, a istovremeno promovirati prirodne, kulturne i športsko-rekreativne vrijednosti ruralnog područja RH.
Slijedom toga, na vezi: http://www.gss.hr/hgss/kartografija/ moguće je online pregledavati 28 karata koje su izrađene po najmodernijim kartografskim standarima u sklopu projekta HGSS Kartografija.
Također, tiskane verzije karata je moguće online kupiti na vezi: http://www.hps.hr/trgovina/.
Izvor: Hrvatska gorska služba spašavanja
|
BIH - VISOKA HERCEGOVINA Izašla nova knjiga Kenana Husremovića: "Na visovima Prenja" 10.1.2016. Početkom 2016. godine iz tiska je izašla knjiga "Na visovima Prenja" autora Kenana Husremovića, u kojoj su prikupljeni njegovi zapisi sa planinarskih uspona po Prenju. U knjizi se nalazi i topografska karta s ucrtanim ucrtanim planinarskim stazama, lovačkim i pastirskim stazama kojima je autor prošao za vrijeme svog boravka na Prenju. Glavni i odgovorni urednik: Braco Babić. Knjiga je tiskana u boji, ima 158 stranica na kojima su prikazane mnoge fotografije, među kojima je i 30 panoramskih i topografska karta Prenja. Format knjige: širina 29,7 cm x visina 19,8 cm; Korice: tvrdi uvez i šivano. Tiraž: 1000 primjeraka. Knjigu možete kupiti ili naručiti pouzećem na adrese: Foto galerija "Planinarski kutak" (prodavnica "Madera"), Baščaršijski trg 17, Sarajevo, tel.: +387 (0) 61 85 80 98 Kenan Husremović, e-mail: [email protected] tel.: 00387 (0) 61 68 63 70 Planinarski savez Federacije BiH, e-mail: [email protected] tel.: 00387 (0) 33 55 56 86 Braco Babić, e-mail: [email protected], tel.: 00387 (0) 62 87 72 62 Cijena knjige je 40,00 KM Izvor: Braco Babić |
BIH - SREDNJA BOSNA
Otvoren obnovljeni dom na Budoželjskoj planini
30.11.2015.
Protekli vikend u prisustvu planinara, naših dragih prijatelja i donatora upriličeno je svečano otvaranja renoviranog planinarskog doma u naselju Budoželje u okolini Vareša, kojim gazduje Planinarsko društvo ˝Budoželj˝ Breza. Na ovaj način okončane su ovogodišnje aktivnosti na vraćanju starog sjaja ovom planinarskom objektu, a sve u cilju omasovljenja planinarskog pokreta te privlačenju i uključivanja mlađih naraštaja u ovaj nadasve zdrav i koristan hobi, ali i svojevrsni način života. Radovi na obnovi i renoviranju prostorija planinarskom doma su obuhvatili potpunu rekonstrukciju kupatila, zidova i patosa doma, unutrašnje stolarije doma, nabavku nove kuhinje sa svim neophodnim aparatima i drugim inventarom, nabavku novih madraca i posteljina za spavaone. Takođe, prateći savremene trendove svi posjetioci planinarskog doma će ubuduće moći koristiti WiFi internet te kablovsku tv sa preko 150 kanala.
Izvor: Planinarski savez FBiH/BiH
Otvoren obnovljeni dom na Budoželjskoj planini
30.11.2015.
Protekli vikend u prisustvu planinara, naših dragih prijatelja i donatora upriličeno je svečano otvaranja renoviranog planinarskog doma u naselju Budoželje u okolini Vareša, kojim gazduje Planinarsko društvo ˝Budoželj˝ Breza. Na ovaj način okončane su ovogodišnje aktivnosti na vraćanju starog sjaja ovom planinarskom objektu, a sve u cilju omasovljenja planinarskog pokreta te privlačenju i uključivanja mlađih naraštaja u ovaj nadasve zdrav i koristan hobi, ali i svojevrsni način života. Radovi na obnovi i renoviranju prostorija planinarskom doma su obuhvatili potpunu rekonstrukciju kupatila, zidova i patosa doma, unutrašnje stolarije doma, nabavku nove kuhinje sa svim neophodnim aparatima i drugim inventarom, nabavku novih madraca i posteljina za spavaone. Takođe, prateći savremene trendove svi posjetioci planinarskog doma će ubuduće moći koristiti WiFi internet te kablovsku tv sa preko 150 kanala.
Izvor: Planinarski savez FBiH/BiH
Balkanski ris
Snimak skrivene kamere (gorje Munella, sjeverna Albanija). Izvor: EURONATUR |
PROKLETIJE - ZAŠTITA PRIRODE Balkanski ris upisan u popis ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode 24.11.2015. Međunarodna unija za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature (IUCN) upisala je na svoj Crveni popis ugroženih vrsta, balkanskog risa, kao zasebnu podvrstu euroazijskog risa, i dodatno ga označila kao “kritično ugroženu vrstu”. Time je i službeno potvrđeno kako je balkanski ris među najrjeđim i najugroženijim životinjama iz porodice mačaka na svijetu. Za razliku od iberijskog risa u Španjolskoj, u čiju je zaštitu i spašavanje preostale populacije u proteklih 15 godina uloženo oko 90 milijuna eura, balkanski ris nije privlačio gotovo nikakvu pozornost na međunarodnoj razini. Dugo je vremena ova vrsta bila poput fantoma. Prema posljednjim procjenama ima manje od 35 preostalih jedinki balkanskog risa. Uništavanje staništa, lov i smanjenje količine njegova plijena, doveli su ovu vrstu do ruba opstanka. Uspješna reprodukcija vrste zabilježena je samo na području Nacionalnog parka “Mavrovo” u Makedoniji i planinama Munella u sjevernoj Albaniji, gdje se, međutim, velikom brzinom eksploatiraju šume i smanjuje risovo prirodno stanište. Euronatur, njemačka je fondacija za očuvanje prirode, koja zajedno sa svojim partnerskim organizacijama, već više o deset godina intenzivno nastoji sačuvati posljednje jedinke bakanskog risa i njegova staništa. Više pronađi na njihovoj stranici - EURONATUR Stanje na području Dinarskog gorja (do 2015. godine): Albanija: Izvješća o viđenjima risa u sjevernom dijelu Albanije (Prokletije) do sada nisu potvrđena postavljenim kamerana na terenu. Kosovo: Kamera-zamka potvrdila je nazočnost risa u kosovskim Prokletijama u ožujku/martu 2015. Ostali podaci su vrlo stari, između 35 i 40 godina, a govore o nazočnosti balkanskog risa na Prokletijama, uz granicu prema Albaniji i Crnoj Gori. Crna Gora: Preliminarno istraživanje u 2013. pokazalo je kako su dva primjerka ubijena 2002. godine na području uz albansku i kosovsku granicu. Procjenjuje se kako je malo vjerojatno da na području Crne Gore još ima primjeraka balkanskog risa. |
PROKLETIJE - ALBANIJA (VALBONA)
Pilot projekt obuke prvog tima gorske službe spašavanja u Albaniji
5.11.2015.
Lokalna nevladina organizacija u Valboni, Shoqata e Akomodimit Valbone (Turistička zajednica Valbone) dobila je novčani prilog od 6.000 € od Međunarodnog višegradskog fonda (obuhvaća Češku, Poljsku, Slovačku i Mađarsku) kao primarni bespovratni prilog za početak obuke prvog tima gorske službe spašavanja u Albaniji.
Uočivši kako će razvoj planinskog turizma u Albaniji biti ograničen tako dugo dok ne postoji sustav zaštite u planini, lokalni ljudi iz Valbone uspostavili su kontakte s predstavnicima česke i drugih ambasada.
Projekt je započeo krajem septembra/rujna, kada su tri direktora češke i poljske gorske službe spašavanja boravila 4 dana na Workshopu Valboni. Deset mještana na ovoj je Radionici svakodnevno, s posjetiteljima iz Češke i Poljske, učilo osnove prve pomoći, o sustavu brze reakcije, čitanje zemljopisnih karata, vještine komunikacije i orijentacije uz pomoć GPS-a. Izvedene su probne hodnje u dolinu Kukaj i na vrh Maja e Gjarperit, kojom prilikom su sudionici Radionice prikazali koliko su usvojili prethodno naučene vještine.
Program je nastavljen u oktobru/listopadu, kada je 5 članova albanskog tima spasitelja, boravilo u posjetu gorskim službama spašavanja u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj.
Kraj pilot-projekta predviđa se za proljeće 2016. godine, izdavanjem priručnika “Smjernice za valbonsku gorsku službu spašavanja”, koji će biti obrazac koji bi trebao omogućiti stvaranje suvremene i učinkovite spasiteljske službe i pomoći u dajnjem traženju mogućnosti za financiranje infratrukture i opreme. Kopije ovoga obuhvatnog dokumenta biti će dostupne i svim drugim zainteresiranim lokalnim zajednicama.
Do danas, lokalno je stanovništvo neslužbeno surađivalo s policijom iz najbližeg albanskog grada Bajram Curri i pružalo ad hoc usluge spašavanja. Jedan od članova novog tima Dashnor Hysaj samo je u ljeto 2015. najmanje tri puta – obično usred noći – odlazio na Maja Jezerce, kako bi pronašao izgubljene planinare i pomogao im sići sa planine.
Ne treba podcijeniti važnost ove službe. Turizam u albanskim Prokletijama je rastao impresivnih 30% godišnje u zadnjem desetljeću (prema podacim UNDP-a). Vodeći turistički servis na ovome području Journey to Valbona, izvješćuje o porastu rezervacija, informacija i drugih oblika pomoći sa 9 elektronskih poruka u 2010. na 9400 u 2015. godini.
Kada u 2016. bude promoviran nov projekt Via Dinarica, za vjerovati je kako će broj posjetitelja ovoga kraja još više porasti, čime će i postojanje organizirane lokalne gorske službe spašavanja dobiti na značaju.
Izvorni tekst (na engleskom jeziku): Journey to Valbona
Pilot projekt obuke prvog tima gorske službe spašavanja u Albaniji
5.11.2015.
Lokalna nevladina organizacija u Valboni, Shoqata e Akomodimit Valbone (Turistička zajednica Valbone) dobila je novčani prilog od 6.000 € od Međunarodnog višegradskog fonda (obuhvaća Češku, Poljsku, Slovačku i Mađarsku) kao primarni bespovratni prilog za početak obuke prvog tima gorske službe spašavanja u Albaniji.
Uočivši kako će razvoj planinskog turizma u Albaniji biti ograničen tako dugo dok ne postoji sustav zaštite u planini, lokalni ljudi iz Valbone uspostavili su kontakte s predstavnicima česke i drugih ambasada.
Projekt je započeo krajem septembra/rujna, kada su tri direktora češke i poljske gorske službe spašavanja boravila 4 dana na Workshopu Valboni. Deset mještana na ovoj je Radionici svakodnevno, s posjetiteljima iz Češke i Poljske, učilo osnove prve pomoći, o sustavu brze reakcije, čitanje zemljopisnih karata, vještine komunikacije i orijentacije uz pomoć GPS-a. Izvedene su probne hodnje u dolinu Kukaj i na vrh Maja e Gjarperit, kojom prilikom su sudionici Radionice prikazali koliko su usvojili prethodno naučene vještine.
Program je nastavljen u oktobru/listopadu, kada je 5 članova albanskog tima spasitelja, boravilo u posjetu gorskim službama spašavanja u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj.
Kraj pilot-projekta predviđa se za proljeće 2016. godine, izdavanjem priručnika “Smjernice za valbonsku gorsku službu spašavanja”, koji će biti obrazac koji bi trebao omogućiti stvaranje suvremene i učinkovite spasiteljske službe i pomoći u dajnjem traženju mogućnosti za financiranje infratrukture i opreme. Kopije ovoga obuhvatnog dokumenta biti će dostupne i svim drugim zainteresiranim lokalnim zajednicama.
Do danas, lokalno je stanovništvo neslužbeno surađivalo s policijom iz najbližeg albanskog grada Bajram Curri i pružalo ad hoc usluge spašavanja. Jedan od članova novog tima Dashnor Hysaj samo je u ljeto 2015. najmanje tri puta – obično usred noći – odlazio na Maja Jezerce, kako bi pronašao izgubljene planinare i pomogao im sići sa planine.
Ne treba podcijeniti važnost ove službe. Turizam u albanskim Prokletijama je rastao impresivnih 30% godišnje u zadnjem desetljeću (prema podacim UNDP-a). Vodeći turistički servis na ovome području Journey to Valbona, izvješćuje o porastu rezervacija, informacija i drugih oblika pomoći sa 9 elektronskih poruka u 2010. na 9400 u 2015. godini.
Kada u 2016. bude promoviran nov projekt Via Dinarica, za vjerovati je kako će broj posjetitelja ovoga kraja još više porasti, čime će i postojanje organizirane lokalne gorske službe spašavanja dobiti na značaju.
Izvorni tekst (na engleskom jeziku): Journey to Valbona
BIH - PLANINARSTVO
Održana ujediniteljska Skupština Planinarskog Saveza Bosne i Hercegovine
1.11.2015.
Autor: Braco Babić
Dana 31.10.2015. godine u Napretkovom domu na Trebeviću održana je ujediniteljska Skupština Planinarskog Saveza Bosne i Hercegovine, događaj koji smo čekali pune dvije decenije.
Prisutni delegati su jednoglasno usvojili Poslovnik o radu Skupštine PS BiH, Statut PS BiH i Poslovnik o radu Nadzornog Odbora PS BiH. Za prvog predsjednika PS BiH izabran je Zehrudin Isaković.v Skupštinu Saveza sačinjavaju predstavnici (upravni odbori i predstavnici skupština) Planinarskog Saveza Federacije Bosne i Hercegovine, Planinarskog Saveza Herceg Bosne iz Federacije Bosne i Hercegovine i Planinarskog Saveza iz Republike Srpske.
Izvor: Planinarski savez FBiH/BiH
Održana ujediniteljska Skupština Planinarskog Saveza Bosne i Hercegovine
1.11.2015.
Autor: Braco Babić
Dana 31.10.2015. godine u Napretkovom domu na Trebeviću održana je ujediniteljska Skupština Planinarskog Saveza Bosne i Hercegovine, događaj koji smo čekali pune dvije decenije.
Prisutni delegati su jednoglasno usvojili Poslovnik o radu Skupštine PS BiH, Statut PS BiH i Poslovnik o radu Nadzornog Odbora PS BiH. Za prvog predsjednika PS BiH izabran je Zehrudin Isaković.v Skupštinu Saveza sačinjavaju predstavnici (upravni odbori i predstavnici skupština) Planinarskog Saveza Federacije Bosne i Hercegovine, Planinarskog Saveza Herceg Bosne iz Federacije Bosne i Hercegovine i Planinarskog Saveza iz Republike Srpske.
Izvor: Planinarski savez FBiH/BiH
SRBIJA - ZAŠTITA PRIRODE
Otvoreno novo planinarsko sklonište na planini Mosor
4.10.2015.
Autor: RADE POPADIĆ
Ovog vikenda Mosor je postao bogatiji za još jedan planinarski objekt. Radi se o planinarskom skloništu nosi ime Hrvoja Dujmića izgrađenom na lokaciji Jabukovac sa sjeverne strane planine, ispod grebena s mosorskim vrhovima Veliki Kabal i Vickov Stup, a nalazi se na nadmorskoj visini od 1150 metara.
Denis Vranješ, predsjednik HPD-a Mosor rekao je kako će ovaj planinarski objekt funkcionirati na principu planinarskog skloništa, bit će stalno otvoreno svima na korištenje, svatko će moći doći u objekt, u slučaju nevremena se skloniti, prenoćiti.. ležajevi su postavljeni na donjem katu, a u potkrovlju će također moći prenoćiti desetak ljudi.
Vranješ se prilikom ovaranja prisjetio Hrvoja Dujmića, po kome je objekt i dobio ime:
- Hrvoje nas je prerano napustio u ljeto 2014. godine. Iako je bilo samozatajan, nemjerljiv je njegov doprinos hrvatskom planinarstvu i drugim područjima. Bio je omiljeni sveučilišni profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i uvaženi član HGSS-a koji je znanost spojio sa spašavanjem života te na taj način znatno unaprijedio svoj HGSS. Hrvoje je bio vrhunski gorski spašavatelj, zatim speleolog i alpinist iza kojeg je stajao čitav niz inicijativa, ekspedicija kojih je bio i organizator i spiritus movens. To su samo neki detalji iz njegove bogate biografije te smo ponosni što ovaj objekt nosi njegovo ime.
Izvori: Dalmacija News i HPD Mosor
Otvoreno novo planinarsko sklonište na planini Mosor
4.10.2015.
Autor: RADE POPADIĆ
Ovog vikenda Mosor je postao bogatiji za još jedan planinarski objekt. Radi se o planinarskom skloništu nosi ime Hrvoja Dujmića izgrađenom na lokaciji Jabukovac sa sjeverne strane planine, ispod grebena s mosorskim vrhovima Veliki Kabal i Vickov Stup, a nalazi se na nadmorskoj visini od 1150 metara.
Denis Vranješ, predsjednik HPD-a Mosor rekao je kako će ovaj planinarski objekt funkcionirati na principu planinarskog skloništa, bit će stalno otvoreno svima na korištenje, svatko će moći doći u objekt, u slučaju nevremena se skloniti, prenoćiti.. ležajevi su postavljeni na donjem katu, a u potkrovlju će također moći prenoćiti desetak ljudi.
Vranješ se prilikom ovaranja prisjetio Hrvoja Dujmića, po kome je objekt i dobio ime:
- Hrvoje nas je prerano napustio u ljeto 2014. godine. Iako je bilo samozatajan, nemjerljiv je njegov doprinos hrvatskom planinarstvu i drugim područjima. Bio je omiljeni sveučilišni profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu i uvaženi član HGSS-a koji je znanost spojio sa spašavanjem života te na taj način znatno unaprijedio svoj HGSS. Hrvoje je bio vrhunski gorski spašavatelj, zatim speleolog i alpinist iza kojeg je stajao čitav niz inicijativa, ekspedicija kojih je bio i organizator i spiritus movens. To su samo neki detalji iz njegove bogate biografije te smo ponosni što ovaj objekt nosi njegovo ime.
Izvori: Dalmacija News i HPD Mosor
SRBIJA - ZAŠTITA PRIRODE
Proširene granice Nacionalnog parka "Tara"
6.10.2015.
Skupština Srbije usvojila je Zakon o nacionalnim parkovima kojim se jačaju ovlašćenja i odgovornost upravljača nacionalnog parka, bliže određuje namena sredstava iz pojedinih izvora finansiranja i učvršćuje sistem ubiranja naknada za korišćenje nacionalnog parka.
Zakonom se uređuju ciljevi, vrednosti, površina, granice i režimi zaštite, upravljanje i održivo korišćenje nacionalnih parkova „Fruška gora“, „Đerdap“, „Tara“, „Kopaonik“ i „Šar planina“.
Ovim zakonom trebalo bi da se postigne kompetentnije i uspešnije prepoznavanje, identifikacija, očuvanje i održivo korišćenje prirodnih resursa, jačanje društvenog konsenzusa i širenje svesti u vezi javnog interesa, zaštite prirode i efikasnije obezbeđivanje interesa nosilaca ekološki odgovornog, odnosno održivog socio-ekonomskog razvoja u nacionalnim parkovima.
Zakon propisuje osnivanje Stručnog saveta Nacionalnog parka, kao stručnog i konsultativnog tela, koje prati i analizira programe i projekte iz oblasti zaštite prirode i održivog korišćenja nacionalnog parka, kao i Saveta korisnika Nacionalnog parka, kog čine predstavnici lokalnih samouprava, organizacija i udruženja čija se aktivnost odvija na području Nacionalnog parka.
Važna informacija je da su granice NP Tara proširene i da NP sada obuhvata i predeo Zaovina. Područje Nacionalnog parka „Tara” sad se prostire u okviru 10 katastarskih opština: Jagoštica, Rastište, Zaovine, Konjska reka, Perućac, Beserovina, Zaugline, Rača, Mala reka i Solotuša, ukupne površine 24.991,82 ha, od čega je 13.588,51 ha u državnoj svojini, a u privatnoj i drugim oblicima svojine 11.403,36 ha, od čega je I stepenom obuhvaćeno 13,35%, II stepenom 34,07% i III stepenom 52,58% ukupne površine.
Izvor: Drina info
Proširene granice Nacionalnog parka "Tara"
6.10.2015.
Skupština Srbije usvojila je Zakon o nacionalnim parkovima kojim se jačaju ovlašćenja i odgovornost upravljača nacionalnog parka, bliže određuje namena sredstava iz pojedinih izvora finansiranja i učvršćuje sistem ubiranja naknada za korišćenje nacionalnog parka.
Zakonom se uređuju ciljevi, vrednosti, površina, granice i režimi zaštite, upravljanje i održivo korišćenje nacionalnih parkova „Fruška gora“, „Đerdap“, „Tara“, „Kopaonik“ i „Šar planina“.
Ovim zakonom trebalo bi da se postigne kompetentnije i uspešnije prepoznavanje, identifikacija, očuvanje i održivo korišćenje prirodnih resursa, jačanje društvenog konsenzusa i širenje svesti u vezi javnog interesa, zaštite prirode i efikasnije obezbeđivanje interesa nosilaca ekološki odgovornog, odnosno održivog socio-ekonomskog razvoja u nacionalnim parkovima.
Zakon propisuje osnivanje Stručnog saveta Nacionalnog parka, kao stručnog i konsultativnog tela, koje prati i analizira programe i projekte iz oblasti zaštite prirode i održivog korišćenja nacionalnog parka, kao i Saveta korisnika Nacionalnog parka, kog čine predstavnici lokalnih samouprava, organizacija i udruženja čija se aktivnost odvija na području Nacionalnog parka.
Važna informacija je da su granice NP Tara proširene i da NP sada obuhvata i predeo Zaovina. Područje Nacionalnog parka „Tara” sad se prostire u okviru 10 katastarskih opština: Jagoštica, Rastište, Zaovine, Konjska reka, Perućac, Beserovina, Zaugline, Rača, Mala reka i Solotuša, ukupne površine 24.991,82 ha, od čega je 13.588,51 ha u državnoj svojini, a u privatnoj i drugim oblicima svojine 11.403,36 ha, od čega je I stepenom obuhvaćeno 13,35%, II stepenom 34,07% i III stepenom 52,58% ukupne površine.
Izvor: Drina info
|
HERCEGOVINA - ČVRSNICA Otvorena planinarska kuća "Plasa" na planini Črvsnici 20.9.2015. Dana 19.9.2015. godine na Čvrsnici je svečano otvorena nova Planinarska kuća “Plasa”, koju su sagradili članovi PD “Plasa” iz Jablanice. Kao dio priprema za ovaranje kuće probijen je i markiran novi put od Planinarske kuće do Crepulje te markiran put od kuće do izvora Pendžerčića. Izvor: Planinarsko društvo Plasa - Facebook stranica |
|
SAMOBORSKO GORJE
Otvoren novi planinarski dom u Samoborskom gorju
17.9.2015.
Hrvatsko planinarsko društvo "Sveti Patrik" otvorilo je 29. kolovoza 2015. godine na Cerini planinarski dom "Cerinski vir". Dom se nalazi u blizini najljepšeg slapa Samoborskoga gorja, pa po njemu nosi ime. Zahvaljujući donacijama te dobrovoljnim radom članova i prijatelja društva obnovljene su dvije zgrade iz 19. stoljeća, jedna kamena, a druga kameno-drvena, pa je dovršetkom radova "Cerinski vir" postao 155. planinarski dom u Hrvatskoj.
Odmah po osnivanju, 2004. godine, društvo je ušlo u posjed stare zidanice i štale s jasnom vizijom obnove i nadogradnje objekata. Važniji radovi započeli su 2006. godine, s obnovom prve prostorije budućeg planinarskog doma, a nastavili su se intenzivno od 2008. godine pa do kraja kolovoza 2015. godine. Uz zgradu su livade, vrtovi, voćnjaci i cvjetnjaci koje isto tako uređuju članovi društva. Slika.U drvenoj kući, sagrađenoj na temeljima nekadašnje štale i presloženoj, a datira iz 1937. godine, nalazi se manja kapela posvećena svetom Izidoru Seljaku. Na domu se nalazi mala niša s likom svetog Patrika, zaštitnika društva, a između dva objekta je vanjska kapela Majke Božje Lurdske.
U prizemlju doma su velika blagovaonica, kuhinja i sanitarni čvor s tuševima. Na katu zgrade je još jedna blagovaonica, prostori za članove društva te manja planinarsko-teološka knjižnica. U potkrovlju je velika spavaonica za noćenje oko 30 planinara. Dom ima električnu energiju, opskrba vode riješena je gradnjom velike cisterne, sabirališta krovnih voda, a moguć je i pristup automobilom.
U domu vikendom dežuraju članovi HPD-a Sv. Patrika, a brigu oko doma vodi domar Vlado Kenda, jedan od osnivača društva. Dom neće raditi na svetkovine Božića i Uskrsa te će biti zatvoren u kolovozu. Slika.Novi je dom 29. kolovoza blagoslovio mons. Nedjeljko Pintarić uz sudjelovanje više svećenika, a samom blagoslovu prethodile su svečana akademija i euharistija na kojoj je sudjelovalo oko 320 planinara, mještana okolnih sela te brojni prijatelji i donatori društva. Sam čin otvaranja započeo je govorom Tomislava Ivira, službenu ploču doma otkrila je Martina Razum, predsjednica HPD-a Sv. Patrika, a vrpcu su prerezali Joža Blažević, pučki graditelj, jedan od vodećih pučkih majstora kod obnove doma, i Evica Vlahović, najstarija članica šireg kruga osoba koje su sebe i svoje talente ugradili u obnovu zdanja na Cerini.
Slika.Dom je na dugogodišnjoj markiranoj stazi koja vodi iz Smerovišća preko Cerinskog vira prema Japetiću ili Gostinjcu svetog Bernarda i dalje do Noršićke Plješivice ili pak na Žumberak. Dom je od Smerovišća, koje ima autobusnu vezu s Samoborom, udaljen samo dvadesetak minuta laganog hoda, a markacije su vidljive, jasne i nedavno obnovljene. HPD Sv. Patrika i njegovi vrijedni članovi, obnavljajući staru zgradu i pretvarajući je u planinarski dom, pružit će brojnim planinarima koji posjećuju Samoborsko gorje još jedno mjesto za okrjepu te kraći ili dulji boravak u ovom prelijepom dijelu Samoborskoga gorja. Izvor: Hrvatski planinarski savez
Otvoren novi planinarski dom u Samoborskom gorju
17.9.2015.
Hrvatsko planinarsko društvo "Sveti Patrik" otvorilo je 29. kolovoza 2015. godine na Cerini planinarski dom "Cerinski vir". Dom se nalazi u blizini najljepšeg slapa Samoborskoga gorja, pa po njemu nosi ime. Zahvaljujući donacijama te dobrovoljnim radom članova i prijatelja društva obnovljene su dvije zgrade iz 19. stoljeća, jedna kamena, a druga kameno-drvena, pa je dovršetkom radova "Cerinski vir" postao 155. planinarski dom u Hrvatskoj.
Odmah po osnivanju, 2004. godine, društvo je ušlo u posjed stare zidanice i štale s jasnom vizijom obnove i nadogradnje objekata. Važniji radovi započeli su 2006. godine, s obnovom prve prostorije budućeg planinarskog doma, a nastavili su se intenzivno od 2008. godine pa do kraja kolovoza 2015. godine. Uz zgradu su livade, vrtovi, voćnjaci i cvjetnjaci koje isto tako uređuju članovi društva. Slika.U drvenoj kući, sagrađenoj na temeljima nekadašnje štale i presloženoj, a datira iz 1937. godine, nalazi se manja kapela posvećena svetom Izidoru Seljaku. Na domu se nalazi mala niša s likom svetog Patrika, zaštitnika društva, a između dva objekta je vanjska kapela Majke Božje Lurdske.
U prizemlju doma su velika blagovaonica, kuhinja i sanitarni čvor s tuševima. Na katu zgrade je još jedna blagovaonica, prostori za članove društva te manja planinarsko-teološka knjižnica. U potkrovlju je velika spavaonica za noćenje oko 30 planinara. Dom ima električnu energiju, opskrba vode riješena je gradnjom velike cisterne, sabirališta krovnih voda, a moguć je i pristup automobilom.
U domu vikendom dežuraju članovi HPD-a Sv. Patrika, a brigu oko doma vodi domar Vlado Kenda, jedan od osnivača društva. Dom neće raditi na svetkovine Božića i Uskrsa te će biti zatvoren u kolovozu. Slika.Novi je dom 29. kolovoza blagoslovio mons. Nedjeljko Pintarić uz sudjelovanje više svećenika, a samom blagoslovu prethodile su svečana akademija i euharistija na kojoj je sudjelovalo oko 320 planinara, mještana okolnih sela te brojni prijatelji i donatori društva. Sam čin otvaranja započeo je govorom Tomislava Ivira, službenu ploču doma otkrila je Martina Razum, predsjednica HPD-a Sv. Patrika, a vrpcu su prerezali Joža Blažević, pučki graditelj, jedan od vodećih pučkih majstora kod obnove doma, i Evica Vlahović, najstarija članica šireg kruga osoba koje su sebe i svoje talente ugradili u obnovu zdanja na Cerini.
Slika.Dom je na dugogodišnjoj markiranoj stazi koja vodi iz Smerovišća preko Cerinskog vira prema Japetiću ili Gostinjcu svetog Bernarda i dalje do Noršićke Plješivice ili pak na Žumberak. Dom je od Smerovišća, koje ima autobusnu vezu s Samoborom, udaljen samo dvadesetak minuta laganog hoda, a markacije su vidljive, jasne i nedavno obnovljene. HPD Sv. Patrika i njegovi vrijedni članovi, obnavljajući staru zgradu i pretvarajući je u planinarski dom, pružit će brojnim planinarima koji posjećuju Samoborsko gorje još jedno mjesto za okrjepu te kraći ili dulji boravak u ovom prelijepom dijelu Samoborskoga gorja. Izvor: Hrvatski planinarski savez
VELEBIT - SREDNJI
Prosječena je i markirana staza od odvojka s VPP-a preko Brunda do Liburnije
17.9.2015.
Izvor: Planinarsko društvo Paklenica
Prosječena je i markirana staza od odvojka s VPP-a preko Brunda do Liburnije
17.9.2015.
Izvor: Planinarsko društvo Paklenica
PRIMORSKE PLANINE CRNE GORE - ORJEN
Novomarkirana orjenska planinarska staza Orjen sedlo - Bijela gora
14.9.2015.
Zavrseno je trasiranje, čišćenje i markiranje nove planinarske staze koja vodi od Orjen sedla ka Bjeloj gori, točnije do Kešeljevica katuna do kojega stiže makadamski put iz smjera Grahova. Staza je spremna za korištenje, na stazi nema izvora ni bistijerna tako da treba voditi računa o dovoljnoj količini vode za njen prolazak. Staza je povezana na nekoliko mjesta s već postojećim stazama markiranim od strane Planinarskog drustva "Vučji zub" iz Trebinja.
Izvor: Facebook - NB
Novomarkirana orjenska planinarska staza Orjen sedlo - Bijela gora
14.9.2015.
Zavrseno je trasiranje, čišćenje i markiranje nove planinarske staze koja vodi od Orjen sedla ka Bjeloj gori, točnije do Kešeljevica katuna do kojega stiže makadamski put iz smjera Grahova. Staza je spremna za korištenje, na stazi nema izvora ni bistijerna tako da treba voditi računa o dovoljnoj količini vode za njen prolazak. Staza je povezana na nekoliko mjesta s već postojećim stazama markiranim od strane Planinarskog drustva "Vučji zub" iz Trebinja.
Izvor: Facebook - NB
PROKLETIJE - CRNA GORA / KOSOVO
Objavljen prijedlog linije razgraničenja Crne Gore i Kosova"
9.9.2015.
Vlada Crne Gore ukinula je oznaku tajno s Izvještaja o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Kosova.
"S obzirom da je Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo zaključen u Beču 26. avgusta 2015. godine, stekli su se uslovi da se tajnost podataka koji su označeni Rješenjem Interno ukine prije vremena predviđenog za prestanak tajnosti", navodi se u rješenju Ministarstva ubnutrašnjih poslova.
U Izvještaju o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo objavljene su i mape razgraničenja.
Cjelokupna državna granica između Crne Gore i Republike Kosovo, ucrtana je na šest topografskih karata, u skladu sa katastarskom dokumentacijom, sa koordinatama prelomnih graničnih tačaka, od tromeđe Crne Gore, Republike Kosovo i Republike Albanije, do tromeđe Crne Gore, Republike Kosovo i Republike Srbije.
Cjelokupno izvješće možete pogledati na web-stranici Vlade Crne Gore - pod točkom 3
Direktno preuzimanje dokumenta: http://www.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rId=212842&rType=2
Izvor: Vijesti - online (CG)
Objavljen prijedlog linije razgraničenja Crne Gore i Kosova"
9.9.2015.
Vlada Crne Gore ukinula je oznaku tajno s Izvještaja o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Kosova.
"S obzirom da je Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo zaključen u Beču 26. avgusta 2015. godine, stekli su se uslovi da se tajnost podataka koji su označeni Rješenjem Interno ukine prije vremena predviđenog za prestanak tajnosti", navodi se u rješenju Ministarstva ubnutrašnjih poslova.
U Izvještaju o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo objavljene su i mape razgraničenja.
Cjelokupna državna granica između Crne Gore i Republike Kosovo, ucrtana je na šest topografskih karata, u skladu sa katastarskom dokumentacijom, sa koordinatama prelomnih graničnih tačaka, od tromeđe Crne Gore, Republike Kosovo i Republike Albanije, do tromeđe Crne Gore, Republike Kosovo i Republike Srbije.
Cjelokupno izvješće možete pogledati na web-stranici Vlade Crne Gore - pod točkom 3
Direktno preuzimanje dokumenta: http://www.gov.me/ResourceManager/FileDownload.aspx?rId=212842&rType=2
Izvor: Vijesti - online (CG)
CRNA GORA
Otvorena nova planinarska staza "Veljka Vlahovića"
6.9.2015.
Planinarski savez Crne Gore je uspostavio i dana 6.IX.2015. otvorio novu planinarsku stazu povodom 100 godišnjice rođenja narodnog heroja i revolucionara Veljka Vlahovića. Planinarska staza je uređena i markirana od kanjona Platije do njegove rodne kuće u selu Trmanje.
Na portalima staze (u kanjonu Platije i kod rodne kuće u Trmanje) postavljene su dvije info table o stazi.
Stazu su tijekom oktobra 2014.g. uredili, markirali planinari i planinarke PK Visokogorci”, VPK “Kapetan” i SRD “Montenego tim” koji će se i dalje brinuti o njenoj prohodnosti i korištenju, odnosno naizmjenice organizirati tradicionalne planinarske pohode na ovoj stazi.
Dužina staze je 7,7 km; težina: srednje teška - zahtjevna; visinska razlika - uspon: 811m te -24m: vrijeme uspona: 4 h; vrijeme silaska 3:30 h.
Izvor: Planinarski savez Crne Gore - otvori
Otvorena nova planinarska staza "Veljka Vlahovića"
6.9.2015.
Planinarski savez Crne Gore je uspostavio i dana 6.IX.2015. otvorio novu planinarsku stazu povodom 100 godišnjice rođenja narodnog heroja i revolucionara Veljka Vlahovića. Planinarska staza je uređena i markirana od kanjona Platije do njegove rodne kuće u selu Trmanje.
Na portalima staze (u kanjonu Platije i kod rodne kuće u Trmanje) postavljene su dvije info table o stazi.
Stazu su tijekom oktobra 2014.g. uredili, markirali planinari i planinarke PK Visokogorci”, VPK “Kapetan” i SRD “Montenego tim” koji će se i dalje brinuti o njenoj prohodnosti i korištenju, odnosno naizmjenice organizirati tradicionalne planinarske pohode na ovoj stazi.
Dužina staze je 7,7 km; težina: srednje teška - zahtjevna; visinska razlika - uspon: 811m te -24m: vrijeme uspona: 4 h; vrijeme silaska 3:30 h.
Izvor: Planinarski savez Crne Gore - otvori
DINARSKO GORJE - PROJEKT VIA DINARICA
Počelo obilježavanje kosovske dionice Via Dinarice
6.9.2015.
Tjeri Žuber, jedan od kreatora staze Via Dinarica, predvodi grupu iskusnih planinara sa Kosova. Oni su 29.08.2015. god. krenuli da obeleže kosovsku deonicu ove prirodne staze koja prolazi kroz srce Zapadnog Balkana.
Obeležavanje „bele“ staze koje je upravo počelo fizički će ucrtati u kartu kosovsku deonicu, koja polazi od sela Alagina Reka u Rugovskoj dolini, kroz Nacionalni park Prokletije, prema Đeravici, najvišem vrhu Kosova, i na kraju do Šar planine. Pristupna mesta u Peći – Rugovska dolina, Prizren – Prevalac, Dragaš – Brod i Štrpce – Brezovica, takođe su određena. Izrada promotivnog materijala, kao i vodič i usluge na terenu koje su potrebne za turiste koji dođu da šetaju stazom Via Dinarica, sledeća su faza aktivnosti.
USAID-ov EMPOWER Privatnog sektora angažovao je Federaciju planinarstva i alpinizma Kosova da primeni ovu fazu razvoja kosovskog segmenta Via Dinarica. Aktivnost je deo podrške USAID-a za promovisanje i povezivanje Kosova sa globalnim tržištem turizma u prirodi.
Via Dinarica je duga staza za šetnju u prirodi koja trenutno polazi od Slovenije do Albanije, a koja će se proširiti na Kosovo, a zatim i Makedoniju. Via Dinarica ima za cilj da okupi ljubitelje prirode i organizacije zajedno sa malim preduzećima čiji su vlasnici ili upravnici iz lokalnih mesta, kako bi se zaštitili i promovisali ogromni resursi – prirodni i kulturni – ovog do sada malo poznatog prostora Zapadnog Balkana.
Izvor: USAID / EMPOWER - otvori
Počelo obilježavanje kosovske dionice Via Dinarice
6.9.2015.
Tjeri Žuber, jedan od kreatora staze Via Dinarica, predvodi grupu iskusnih planinara sa Kosova. Oni su 29.08.2015. god. krenuli da obeleže kosovsku deonicu ove prirodne staze koja prolazi kroz srce Zapadnog Balkana.
Obeležavanje „bele“ staze koje je upravo počelo fizički će ucrtati u kartu kosovsku deonicu, koja polazi od sela Alagina Reka u Rugovskoj dolini, kroz Nacionalni park Prokletije, prema Đeravici, najvišem vrhu Kosova, i na kraju do Šar planine. Pristupna mesta u Peći – Rugovska dolina, Prizren – Prevalac, Dragaš – Brod i Štrpce – Brezovica, takođe su određena. Izrada promotivnog materijala, kao i vodič i usluge na terenu koje su potrebne za turiste koji dođu da šetaju stazom Via Dinarica, sledeća su faza aktivnosti.
USAID-ov EMPOWER Privatnog sektora angažovao je Federaciju planinarstva i alpinizma Kosova da primeni ovu fazu razvoja kosovskog segmenta Via Dinarica. Aktivnost je deo podrške USAID-a za promovisanje i povezivanje Kosova sa globalnim tržištem turizma u prirodi.
Via Dinarica je duga staza za šetnju u prirodi koja trenutno polazi od Slovenije do Albanije, a koja će se proširiti na Kosovo, a zatim i Makedoniju. Via Dinarica ima za cilj da okupi ljubitelje prirode i organizacije zajedno sa malim preduzećima čiji su vlasnici ili upravnici iz lokalnih mesta, kako bi se zaštitili i promovisali ogromni resursi – prirodni i kulturni – ovog do sada malo poznatog prostora Zapadnog Balkana.
Izvor: USAID / EMPOWER - otvori
DINARSKO GORJE - BIH
Javni poziv za registrirana udruženja, organizacije, klubove i javne ustanove koji održavaju planinarske objekte u okviru Projekta „Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast”
5.8.2015.
Cilj Projekta “Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast”, koji finansiraju Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih američkih država (USAID) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, je razvoj potencijala i promocija dinarskog koridora, a kako bi se doprinijelo smanjivanju ekonomskih, socijalnih i regionalnih nejednakosti u Bosni i Hercegovini kroz afirmaciju Via Dinarice kao regionalne turističke destinacije i povećanja konkurentnosti Bosne i Hercegovine u oblasti avanturističkog, rekreativnog i općenito, turizma u prirodi. Glavni zadatak projekta je podržati proces uspostavljanja koridora Via Dinarica kao turističkog proizvoda koji nudi održivu egzistenciju širokom spektru subjekata u lokalnim zajednicama koje se nalaze na području koridora.
UNDP u Bosni i Hercegovini poziva zainteresirana pravna lica koja održavaju planinarske objekte duž planina Prenj, Čvrsnica i Vran da podnesu prijedloge projekata za sudjelovanje u aktivnosti projekta „Via Dinarica” koja se tiče poboljšanja smještajnih kapaciteta u planinarskim objektima duž Bijele staze koridora Via Dinarica.
Prijaviti se mogu udruženja, organizacije, klubovi i javne ustanove koji održavaju planinarske objekte (planinarske kuće, planinarske domove, skloništa i slično) na planinama Prenj, Čvrsnica i Vran i koji su spremni da, u okviru ove aktivnosti, podnesu prijedloge i sudjeluju s najmanje 10% sufinanasiranja u rehabilitaciji ili poboljšanju uvjeta planinarskih objekata koje održavaju, kako bi doprinijeli sveukupnoj povezanosti i unaprjeđenju smještajnih kapaciteta duž Bijele staze Via Dinarice.
Svi zainteresirani, koji žele da sudjeluju u ovoj aktivnosti projekta, pozivaju se da dostave svoje prijedloge projekata, uključujući i svu prateću dokumentaciju, najkasnije do 17.08.2015.godine do 17:00 sati. Sve prijave slati isključivo na adresu
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP)
UN House
Zmaja od Bosne bb, 71 000 Sarajevo, BiH
Projekat „Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast
” Za sve dodatne informacije i pojašnjenja tokom prijavnog perioda, podnositelji prijedloga projekata mogu uputiti svoja pitanja isključivo na e-mail adresu [email protected], najkasnije 7 dana prije isteka roka za podnošenje prijava. Molimo da u e-mail-u naznačite da se pitanja odnose na Projekat Via Dinarica.
Detaljnije informacije: UNDP - Procurement Notice - otvori
Javni poziv za registrirana udruženja, organizacije, klubove i javne ustanove koji održavaju planinarske objekte u okviru Projekta „Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast”
5.8.2015.
Cilj Projekta “Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast”, koji finansiraju Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih američkih država (USAID) i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, je razvoj potencijala i promocija dinarskog koridora, a kako bi se doprinijelo smanjivanju ekonomskih, socijalnih i regionalnih nejednakosti u Bosni i Hercegovini kroz afirmaciju Via Dinarice kao regionalne turističke destinacije i povećanja konkurentnosti Bosne i Hercegovine u oblasti avanturističkog, rekreativnog i općenito, turizma u prirodi. Glavni zadatak projekta je podržati proces uspostavljanja koridora Via Dinarica kao turističkog proizvoda koji nudi održivu egzistenciju širokom spektru subjekata u lokalnim zajednicama koje se nalaze na području koridora.
UNDP u Bosni i Hercegovini poziva zainteresirana pravna lica koja održavaju planinarske objekte duž planina Prenj, Čvrsnica i Vran da podnesu prijedloge projekata za sudjelovanje u aktivnosti projekta „Via Dinarica” koja se tiče poboljšanja smještajnih kapaciteta u planinarskim objektima duž Bijele staze koridora Via Dinarica.
Prijaviti se mogu udruženja, organizacije, klubovi i javne ustanove koji održavaju planinarske objekte (planinarske kuće, planinarske domove, skloništa i slično) na planinama Prenj, Čvrsnica i Vran i koji su spremni da, u okviru ove aktivnosti, podnesu prijedloge i sudjeluju s najmanje 10% sufinanasiranja u rehabilitaciji ili poboljšanju uvjeta planinarskih objekata koje održavaju, kako bi doprinijeli sveukupnoj povezanosti i unaprjeđenju smještajnih kapaciteta duž Bijele staze Via Dinarice.
Svi zainteresirani, koji žele da sudjeluju u ovoj aktivnosti projekta, pozivaju se da dostave svoje prijedloge projekata, uključujući i svu prateću dokumentaciju, najkasnije do 17.08.2015.godine do 17:00 sati. Sve prijave slati isključivo na adresu
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP)
UN House
Zmaja od Bosne bb, 71 000 Sarajevo, BiH
Projekat „Via Dinarica: Platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast
” Za sve dodatne informacije i pojašnjenja tokom prijavnog perioda, podnositelji prijedloga projekata mogu uputiti svoja pitanja isključivo na e-mail adresu [email protected], najkasnije 7 dana prije isteka roka za podnošenje prijava. Molimo da u e-mail-u naznačite da se pitanja odnose na Projekat Via Dinarica.
Detaljnije informacije: UNDP - Procurement Notice - otvori
DINARSKO GORJE
UNESCO isključio nominaciju Dinarskog krša iz paketa projekata kojima daje podršku
13.7.2015.
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a i službeno je isključio serijsku nominaciju Dinarskog krša iz paketa deset pilot projekata kojima UNESCO pomaže u pripremi zbog izostanka napretka među zemljama članicama, objavljeno je na mrežnim stranicama UN-ove organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu.
UNESCO je 2011. ustanovio deset pilot projekata u okviru svoga "upstream programa" s namjerom da podupre i olakša složene kandidature u kojima sudjeluje više zemalja. U odlukama 39. sjednice Komiteta, održane u Bonnu od 28. lipnja do 8. srpnja, stoji da Centar za svjetsku baštinu i njegova savjetodavna tijela kandidaturu Dinarskog krša neće više smatrati dijelom odabranih pilot projekata jer države članice nisu odgovorile na poziv UNESCO-a o nužnom napretku. Komitet je u Bonnu odlučio da države potpisnice nastave projekt nominacije u vlastitoj režiji.
Ako zemlje članice budu išle samostalno u kanidiaturu, one će se od partnera pretvoriti u suparnike, što će bitno smanjiti mogućnosti zaštite njihova krša, upozorio je nadavno vodeći strčnjak za zaštitu krša pri UNESCO-u, novozelandski geograf Paul Williams.
Sredinom ožujka ove godine zemlje članice su dobile pismo direktora Centra Svjetske baštine Kishore Raoa, u kojem se ističe da se UNESCO zbog neaktivnosti članica povlači iz projekta zajedničke nominacije Dinarskog krša, odnosno pružanja tehničke podrške tom projektu, a sad je to potvrdio Komitet za svjetsku baštinu UNESCO.
Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Italija i Albanije nisu uspjele postići ni minimum suglasnosti, čak ni oblikovati tekst pisma zajedničkih namjera. Administracije zemalja članica nisu, osim Slovenije, o tome valjano odgovorile na upite.
Izvor: HINA
UNESCO isključio nominaciju Dinarskog krša iz paketa projekata kojima daje podršku
13.7.2015.
Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a i službeno je isključio serijsku nominaciju Dinarskog krša iz paketa deset pilot projekata kojima UNESCO pomaže u pripremi zbog izostanka napretka među zemljama članicama, objavljeno je na mrežnim stranicama UN-ove organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu.
UNESCO je 2011. ustanovio deset pilot projekata u okviru svoga "upstream programa" s namjerom da podupre i olakša složene kandidature u kojima sudjeluje više zemalja. U odlukama 39. sjednice Komiteta, održane u Bonnu od 28. lipnja do 8. srpnja, stoji da Centar za svjetsku baštinu i njegova savjetodavna tijela kandidaturu Dinarskog krša neće više smatrati dijelom odabranih pilot projekata jer države članice nisu odgovorile na poziv UNESCO-a o nužnom napretku. Komitet je u Bonnu odlučio da države potpisnice nastave projekt nominacije u vlastitoj režiji.
Ako zemlje članice budu išle samostalno u kanidiaturu, one će se od partnera pretvoriti u suparnike, što će bitno smanjiti mogućnosti zaštite njihova krša, upozorio je nadavno vodeći strčnjak za zaštitu krša pri UNESCO-u, novozelandski geograf Paul Williams.
Sredinom ožujka ove godine zemlje članice su dobile pismo direktora Centra Svjetske baštine Kishore Raoa, u kojem se ističe da se UNESCO zbog neaktivnosti članica povlači iz projekta zajedničke nominacije Dinarskog krša, odnosno pružanja tehničke podrške tom projektu, a sad je to potvrdio Komitet za svjetsku baštinu UNESCO.
Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Italija i Albanije nisu uspjele postići ni minimum suglasnosti, čak ni oblikovati tekst pisma zajedničkih namjera. Administracije zemalja članica nisu, osim Slovenije, o tome valjano odgovorile na upite.
Izvor: HINA
|
ISTOČNA BOSNA Špilja Ledenjača kod Miljevine proglašena spomenikom prirode 3.7.2015. “Pećina Ledenjača”, speleološki objekat koji se nalazi u Miljevini (BiH), u blizini Pješčanih piramida proglašena je spomenikom prirode. Ova špilja jedina je u R. Srpskoj s pretpovijesnim crtežima ispred ulaza, koji su po svojoj ljepoti, atraktivnosti i originalnosti jedinstveni na području BiH, a pretpostavlja se da potječu iz brončanog doba. U naredne dvije godine, potrebno je donijeti Plan upravljanja ovim Spomenikom prirode, a do tada postoji i obaveza donijeti Program za provodjenje mjera upravljanja. Izvor: Foča24.info |
|
PROKLETIJE - SJEVEROISTOČNI OGRANAK
Počela izgradnja pješačko-biciklističke staze Rožaje - Peć
26.6.2015.
Ročela je realizacija projekta “IZGRADIMO STAZE ZAJEDNO” kojim se planira povezati teritorije općina Rožaje i Peć (Peja), izgradnjom prve prekogranične staze za planinski biciklizam i pješačenje koja će voditi preko planine Hajle. Partneri u ovom projektu su PSK “HAJLA” iz Rožaja, NVO “MARIMANGAT” iz Peći kao i Menadžeri projekta MESA10 iz Slovačke, a pokrovitelj projekta je medjunarodna fondacija “VIŠEGARD FOND” koja obuhvaća vise istočno-europskih zemalja.
Tjeom prve faze projekta volonteri iz PSK Hajla sa 20 kolega iz Slovačke, Poljske i Madjarske su 24. 25. i 26. VI. 2015 godine boravili na planini Hajli i radili na probijanju krčenju i markiranju dionice koja pripada Rožajskom teritoriju.
Izvor: Rožaje Today
Počela izgradnja pješačko-biciklističke staze Rožaje - Peć
26.6.2015.
Ročela je realizacija projekta “IZGRADIMO STAZE ZAJEDNO” kojim se planira povezati teritorije općina Rožaje i Peć (Peja), izgradnjom prve prekogranične staze za planinski biciklizam i pješačenje koja će voditi preko planine Hajle. Partneri u ovom projektu su PSK “HAJLA” iz Rožaja, NVO “MARIMANGAT” iz Peći kao i Menadžeri projekta MESA10 iz Slovačke, a pokrovitelj projekta je medjunarodna fondacija “VIŠEGARD FOND” koja obuhvaća vise istočno-europskih zemalja.
Tjeom prve faze projekta volonteri iz PSK Hajla sa 20 kolega iz Slovačke, Poljske i Madjarske su 24. 25. i 26. VI. 2015 godine boravili na planini Hajli i radili na probijanju krčenju i markiranju dionice koja pripada Rožajskom teritoriju.
Izvor: Rožaje Today
|
HRVATSKA - DALMACIJE Predstavljena knjiga Tradicijske sorte i pasmine Dalmacije" 20.5.2015. ZADAR, 27. travnja 2015. – Knjiga Tradicijske sorte i pasmine Dalmacije predstavljena danas u Zadru, je prvi iscrpan inventar poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije, njenih tradicionalnih biljnih vrsta, sorti i pasmina koje imaju i gospodarsku vrijednost te su se pokazale iznimno važnima za život čovjeka kroz stotine godina na ovom prostoru . Većeg formata i s oko 600 stranica bogato opremljenih fotografijama, knjiga poprima gotovo enciklopedijski karakter, a namijenjena je stručnjacima iz područja agrikulture, ruralnog i održivog razvoja, poljoprivrednicima i svim zaljubljenicima u Dalmaciju. Knjiga je nastala u okviru projekta COAST, koji je u razdoblju od 2006. do 2013. godine provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, a u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode. Cilj projekta je bio promovirati zeleni ruralni razvoj Dalmacije utemeljen na lokalnim resursima, tradiciji i zaštiti okoliša, a provodio se uz financijsku podršku Globalnog fonda za okoliš (GEF). „Rezultati ostvareni kroz COAST projekt pokazali su kako zeleno poduzetništvo ima pozitivan utjecaj na stanje bioraznolikosti te da može biti prilika za razvoj gospodarstva u ruralnim područjima Dalmacije. Kroz programe poticanja zelenog poduzetništva provedeni su projekti vrijedni gotovo 200 milijuna kuna, a najzastupljenije teme bile su ekološka poljoprivreda, uzgoj izvornih sorti i pasmina, seoski i agroturizam, pustolovni turizam i školjkarstvo, rekao je na predstavljanju knjige Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode. Tijekom trajanja projekta COAST pokrenuto je oko 100 zelenih poslova, a naglasak je bio na održivom razvoju, stvaranju boljih uvjeta za lokalne poljoprivrednike kako bi se usporilo iseljavanje te njegovanju svih onih posebnosti koje Dalmaciju čine jedinstvenom i prepoznatljivom izvan granica Hrvatske. „Za regiju blagoslovljenu stotinama kilometara obale i kristalno čistim Jadranskim morem, zeleno poduzetništvo je trajnija alternativa 'suncu i moru' kao glavnom turističkom adutu. Ovaj sveobuhvatan katalog autohtonih sorti i pasmina je jedan od koraka prema zelenom razvoju Dalmacije“, istaknula je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj od 2010. do 2014. koja je također prisustvovala predstavljanju knjige. Dalmacija nema potencijal, ali ni potrebu sudjelovati u globalnoj tržišnoj utakmici industrijski proizvedene hrane. Njena je velika prilika u stvaranju vlastite ekonomske niše kroz ekološki uzgoj tradicijskih sorti i pasmina te proizvodnji izvornih i premijskih poljoprivrednih proizvoda, koje gotovo da i ne mora izvoziti, već ih može plasirati kroz domaću potrošnju i turizam. Analiza zelene razvojne opcije za ruralnu Dalmacije govori o potencijalu za stvaranje između 8 do 10 tisuća novih radnih mjesta u realnom sektoru – ekološkoj poljoprivredi, agroturizmu, marikulturi, dok je očekivani doprinos rastu BDP-a Dalmacije je 3 - 4%. Dodatan motiv da se ovi razvojni potencijali shvate ozbiljno je i činjenica da će Hrvatska za poticanje ruralnog razvoja imati na raspolaganju značajna sredstva iz više EU fondova. Iz najvažnijeg, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRD), Hrvatska će imati na raspolaganju više od 300 milijuna eura godišnje. „Sa zadovoljstvom mogu reći da je sve veći broj onih koji na djedovini pokušavaju živjeti od tradicionalnih djelatnosti, ali i uvoditi inovacije. Veliki potencijal postoji na tom području za razvoj ruralnog turizma te se nadam da će broj onih koji iskorištavaju pružene potpore biti sve veći“, naglasio je zadarski župan Stipe Zrilić. Autori knjige su priznati hrvatski znanstvenici iz područja agronomskih i bioloških znanosti: mr. sc. Roman Ozimec , dr.sc. Frane Strikić, prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić, prof. dr. sc. Edi Maletić te prof. dr. sc. Zdravko Matotan. Urednici su Snježana Mihinica i Roman Ozimec. Knjiga je izdana uz potporu Državnog zavoda za zaštitu prirode, Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Zadarske županije, Javne ustanove ReraSD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije te Dubrovačko-neretvanske županije. Izvor: UNDP - Hrvatska" Knjiga se može besplatno preuzeti na: UNDP - OTVORI |
|
CRNA GORA - KUČKE PLANINEK Otvorena "Staza Marka Miljanova" 16.5.2015. Dana 16.V.2015. u Podgorici je otvorena pješača "Staza Marka Miljanova". Pješačka staza počinje svega 4 km od centra Podgorice kod spomenika generalu Đoku Miraševiću, odakle, preko Doljana, pored vode Peute vodi iznad sela Vrbica do muzeja Marka Miljanova i starog grada Meduna. Stazu tijekom cijele godine mogu koristiti rekreativci, planinari i drugi ljubitelji prirode. Pored rekreativnog, staza ima ekološko i kulturno značenje. Značajan dio staze prolazi starim rimskim putom koji je nekada povezivo Duklju i Meteon (današnji Medun). Ovom stazom je vojvoda Marko Miljanov, kao prvi gradonačelnik dolazio u podgoricu. Na stazi se nalazi nekoliko izvrsnih vidikovaca s kojih se pruža lijep pogled na Podgoricu. Stazu su zajednički uredili i markirali Planinarski klub "Visokogorci Crne Gore" i Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakaričkoj gori, uz suglasnost i podršku Planinarskog saveza Crne Gore, u znak sjećanja na lik i djelo vojvode Marka Miljanova Popovića. U uređenju staze podršku j pružio i Fond za razvoj Kuča "Marko Miljanov". Tehnički podaci o stazi: Dužina staze: 7,5 km Točke na stazi: Potkrajnica (Doljani) 80 m n.v. - voda Peuta 250 m n.v. - Muzej Marka Mijanova na Medunu 561 m n.v. |
|
PROKLETIJE - RAŠKA SANDŽAK Objavljena monografija "Ibarski Kolašin" 13.5.2015. U okviru projekta "Outdoor In - razvoj turizma u opštini Zubin Potok" izrađena je turistička monografija, plod dvogodišnjeg rada. Monografija opisuje prirodni ambijent, geografske karakteristike, naselja, kulturne i vejrske lokacije u Ibarskom Kolašinu. U ovoj knjizi se takođe nalazi i šest kratkih priča koje opisuju tradicionalni način života u ovom kraju. U monografiji su korištene fotografije koje su prikupljene tijekom realizacije projekta, kao i neke koje su poslali prijatelji i suradnici. Nažalost, u okviru projekta tiskan je samo organičeni broj monografija koje su podeljene visokim dužnosnicima koji posećuju ovu opštinu, ali postoji mogućnost da se tiska i novo izdanje koje bi bilo ponuđeno na prodaju. |
|
|
Izgled domaćinstva prije požara
|
PROKLETIJE - ALBANIJA
Izgorjelo poznato seosko domaćinstvo Pavlin
16.4.2015.
U požaru 14.IV. izgorjela je kuća tradicionalnog seoskog domaćinstva obitelji Pavlin u Thethiju u prokletjskoj dolini na sjeveru Albanije. Ova obitelj ugošćavala je posjetitelje od 1994. te su bili među pionirima seoskog turizma na ovome području. Zbog ove tragedije pokrenuta je akcija doniranja sredstava za obnovu doma obitelji i turističkog domaćinstva - OTVORI POVEZNICU.
Izgorjelo poznato seosko domaćinstvo Pavlin
16.4.2015.
U požaru 14.IV. izgorjela je kuća tradicionalnog seoskog domaćinstva obitelji Pavlin u Thethiju u prokletjskoj dolini na sjeveru Albanije. Ova obitelj ugošćavala je posjetitelje od 1994. te su bili među pionirima seoskog turizma na ovome području. Zbog ove tragedije pokrenuta je akcija doniranja sredstava za obnovu doma obitelji i turističkog domaćinstva - OTVORI POVEZNICU.
HRVATSKA
HGSS kreće s naplatom spašavanja turista
16.4.2015.
Već ovog ljeta akcije spašavanja unesrećenih, izgubljenih i bolesnih turista mogle bi prestati biti besplatne.
U tijeku je priprema potrebne dokumentacije temeljem koje bi od početka ovog ljeta trebao početi pilot-projekt sustava u kojem bi se te akcije naplaćivale.
Riječ je o projektu koji priprema Povjerenstvo za uspostavu višenamjenske zrakoplovne službe zaštite i spašavanja. Uspostava te službe je i obveza dogovorena tijekom pristupnih pregovora s EU-om. Akcije su do sada bile besplatne jer, najjednostavnije rečeno, nitko – niti HV niti HGSS - nije bio ovlašten za izdavanje računa i naplatu.
Ta će se zavrzlama riješiti tako da bi račune trebao izdavati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji bi naplate ostvarivao kroz sustav putnih osiguranja koje turisti ionako plaćaju prije dolaska u zemlju.
Prema prvim planovima, namjeravalo se jednostavno helikoptere koji se sada koriste, skupa s ljudima i logistikom, prebaciti iz HV-a u novu agenciju.
No, problem je u tome što vojni helikopteri i nisu predviđeni za civilne misije spašavanja i prijevoz bolesnih. U odnosu na civilne helikoptere, sat leta vojne letjelice nekoliko je puta skuplji. Stoga se, za potrebe pilot-projekta i radi usporedbe troškova, na nekoliko mjeseci planira najam dvaju specijaliziranih helikoptera, od kojih bi jedan bio smješten u Rijeci, a drugi u Splitu.
Posade bi se trebale formirati iz postojećeg kadra, a ako to ne bi bilo moguće, osigurao bi ih zračni operater od kojeg bi se unajmili helikopteri.
Nakon što se kroz pilot-projekt napravi konkretna računica troškova i prihoda, odlučilo bi se o trajnom načinu na koji bi funkcionirao cijeli sustav, pa tako i o kupovini helikoptera, ili o daljnjoj upotrebi vojnih helikoptera za civilne misije.
Osim toga, valja imati u vidu da i eurokopteri nedavno kupljeni za potrebe MUP-a imaju ugrađenu osnovnuopremu za spašavanje, dok za ostalu potrebnu opremu, prije svega medicinsku, imaju mogućnost ugradnje. Očito je da će uspostava logistike biti i najzahtjevniji dio ovog projekta.
Uspostava kompletnog sustava je još daleko, oprezno napominje Vinko Prizmić, no započeta izmjena i usuglašavanje potrebne regulative važan je prvi korak u ostvarenju nečega što je u drugim zemljama posve razumljivo i uobičajeno.
- Turisti koji dolaze u Hrvatsku svake godine uplate nekih 80 do 100 milijuna kuna putnih osiguranja. Ono što treba definirati je proizvod koji će se ponuditi osiguravajućim kućama, a koji će onda one ponuditi svojim klijentima. Dakle, treba definirati što sve ulazi u osiguranje i po koju cijenu, uvjete, kriterije, norme i sl. – pojašnjava pročelnik Prizmić.
Slično kao kod automobilskog osiguranja, ni u ovom slučaju osiguranje ne bi pokrivalo intervencije do kojih bi došlo zbog grube nepažnje osiguranika, koji bi sami plaćali intervencije. No, to bi imalo određeni preventivni učinak, svijest o računu koji treba platiti zasigurno bi djelovala kao motiv za dodatnu pažnju, pa bi i intervencija bilo manje.
Naplatom intervencija olakšalo bi se financiranje svih koji sudjeluju u sustavu hitne pomoći i spašavanja, pa i HGSS-u, a i Hrvatska bi dobila uslugu prema međunarodnim standardima, što je preduvjet konkurentnosti našeg turizma.
- Susretali smo se sa situacijama u kojima su spašeni stranci bili osigurani po više osnova, osiguranje je samo nudilo plaćanje troškova, no jednostavno nitko nije mogao izdati račun. Država, dakle, više ne bi bacala novac koji nam se naprosto nudi.
Kroz planirani sustav svakako bi se dijela tereta oslobodile i jedinice lokalne samouprave.
Što se tiče hrvatskih državljana, treba naglasiti da je njihovo spašavanja dio javnih potreba koje se naplaćuju iz proračuna – pojašnjava Prizmić.
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 16.4.2015.
HGSS kreće s naplatom spašavanja turista
16.4.2015.
Već ovog ljeta akcije spašavanja unesrećenih, izgubljenih i bolesnih turista mogle bi prestati biti besplatne.
U tijeku je priprema potrebne dokumentacije temeljem koje bi od početka ovog ljeta trebao početi pilot-projekt sustava u kojem bi se te akcije naplaćivale.
Riječ je o projektu koji priprema Povjerenstvo za uspostavu višenamjenske zrakoplovne službe zaštite i spašavanja. Uspostava te službe je i obveza dogovorena tijekom pristupnih pregovora s EU-om. Akcije su do sada bile besplatne jer, najjednostavnije rečeno, nitko – niti HV niti HGSS - nije bio ovlašten za izdavanje računa i naplatu.
Ta će se zavrzlama riješiti tako da bi račune trebao izdavati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji bi naplate ostvarivao kroz sustav putnih osiguranja koje turisti ionako plaćaju prije dolaska u zemlju.
Prema prvim planovima, namjeravalo se jednostavno helikoptere koji se sada koriste, skupa s ljudima i logistikom, prebaciti iz HV-a u novu agenciju.
No, problem je u tome što vojni helikopteri i nisu predviđeni za civilne misije spašavanja i prijevoz bolesnih. U odnosu na civilne helikoptere, sat leta vojne letjelice nekoliko je puta skuplji. Stoga se, za potrebe pilot-projekta i radi usporedbe troškova, na nekoliko mjeseci planira najam dvaju specijaliziranih helikoptera, od kojih bi jedan bio smješten u Rijeci, a drugi u Splitu.
Posade bi se trebale formirati iz postojećeg kadra, a ako to ne bi bilo moguće, osigurao bi ih zračni operater od kojeg bi se unajmili helikopteri.
Nakon što se kroz pilot-projekt napravi konkretna računica troškova i prihoda, odlučilo bi se o trajnom načinu na koji bi funkcionirao cijeli sustav, pa tako i o kupovini helikoptera, ili o daljnjoj upotrebi vojnih helikoptera za civilne misije.
Osim toga, valja imati u vidu da i eurokopteri nedavno kupljeni za potrebe MUP-a imaju ugrađenu osnovnuopremu za spašavanje, dok za ostalu potrebnu opremu, prije svega medicinsku, imaju mogućnost ugradnje. Očito je da će uspostava logistike biti i najzahtjevniji dio ovog projekta.
Uspostava kompletnog sustava je još daleko, oprezno napominje Vinko Prizmić, no započeta izmjena i usuglašavanje potrebne regulative važan je prvi korak u ostvarenju nečega što je u drugim zemljama posve razumljivo i uobičajeno.
- Turisti koji dolaze u Hrvatsku svake godine uplate nekih 80 do 100 milijuna kuna putnih osiguranja. Ono što treba definirati je proizvod koji će se ponuditi osiguravajućim kućama, a koji će onda one ponuditi svojim klijentima. Dakle, treba definirati što sve ulazi u osiguranje i po koju cijenu, uvjete, kriterije, norme i sl. – pojašnjava pročelnik Prizmić.
Slično kao kod automobilskog osiguranja, ni u ovom slučaju osiguranje ne bi pokrivalo intervencije do kojih bi došlo zbog grube nepažnje osiguranika, koji bi sami plaćali intervencije. No, to bi imalo određeni preventivni učinak, svijest o računu koji treba platiti zasigurno bi djelovala kao motiv za dodatnu pažnju, pa bi i intervencija bilo manje.
Naplatom intervencija olakšalo bi se financiranje svih koji sudjeluju u sustavu hitne pomoći i spašavanja, pa i HGSS-u, a i Hrvatska bi dobila uslugu prema međunarodnim standardima, što je preduvjet konkurentnosti našeg turizma.
- Susretali smo se sa situacijama u kojima su spašeni stranci bili osigurani po više osnova, osiguranje je samo nudilo plaćanje troškova, no jednostavno nitko nije mogao izdati račun. Država, dakle, više ne bi bacala novac koji nam se naprosto nudi.
Kroz planirani sustav svakako bi se dijela tereta oslobodile i jedinice lokalne samouprave.
Što se tiče hrvatskih državljana, treba naglasiti da je njihovo spašavanja dio javnih potreba koje se naplaćuju iz proračuna – pojašnjava Prizmić.
IZVOR: Slobodna Dalmacija, 16.4.2015.
|
HERCEGOVINA - DALMACIJA Turistički vodič transverzale "Staza Gospi Sinjskoj" 13.4.2015. U Sinju je predstavljen novi turistički vodič projekta prekogranične suradnje između Hrvatske i BiH "Staza Gospi Sinjskoj' kojega je Europska unija financirala kroz IPA fondove. Vodič sadrži detaljan opis staze i brojne druge informacije o turističkoj ponudi pojedinih mjesta kroz koja ona prolazi - smještaj, gastronomska ponuda, znamenitosti. Pješačka i hodočasnička "Staza Gospi Sinjskoj" započinje u Solinu (HR), a završava kod Franjevačkog samostana na Ščitu u Rami (BIH), dugačka je 158 kilometara. Trasa je najvećim dijelom izolirana od prometa i vodi kroz predjele bogate povijesnim i prirodnim naslijeđem - utvrdama, stećcima, gradinama, muzejima, sakralni objektima, ostacima starih staza i mostova, vidikovcima. Navedena su i mjesta za odmor i kontrolne točke gdje se može utisnuti pečat kao uspomena na ovaj pohod. Krajem mjeseca travnja (aprila) 2015. bit će organizirano prvo, službeno pješačenje od Solina do Rame. Izvor: Portal Rama |
|
HERCEGOVINA - DALMACIJA
Nova karta Staze Gospi Sinjskoj
18.3.2015.
Iz tiska je izašla turističko-hodočasnička karta „Staza Gospi Sinjskoj“, koja prati hodočasnički put iz nekoliko pravaca. Stoljećima pješačeći ka marijanskom svetištu u Sinju, utrto je nekoliko pravaca koje ova karta prati. Osim karte tu su i važni savjeti za sve sudionike koji se odluče na put ovom stazom. Tako su tu savjeti kako se najbolje pripremiti za put, kako se ponašati u slučaju nesreće, kako obavijestiti o nesreći, te kako se ponašati na putu te koja sve mjesta vrijedi posjetiti. U kratkim crtama tako je doneseno i opisano dvadesetak mjesta koja vrijedi posjetiti, sa kratim opisom i značajem tog mjesta. Doneseni su važni telefonski brojevi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Ova karta nastala je zajedničkim zalaganjem partnerskim općina i organizacija koji rade na provedbi projekta Staza Gospi Sinjskoj. Uvod za Kartu napisao je Stipe Božić, poznati hrvatski alpinista i jedan od idejnih pokretača ovog projekta. Karta je napravljena u mjerilu 1:120 000. Karta je nastala kroz provedbu projekta prekogranične suradnje, a financira ga Europska unija.
Izvor: Ramski vjesnik - članak
Nova karta Staze Gospi Sinjskoj
18.3.2015.
Iz tiska je izašla turističko-hodočasnička karta „Staza Gospi Sinjskoj“, koja prati hodočasnički put iz nekoliko pravaca. Stoljećima pješačeći ka marijanskom svetištu u Sinju, utrto je nekoliko pravaca koje ova karta prati. Osim karte tu su i važni savjeti za sve sudionike koji se odluče na put ovom stazom. Tako su tu savjeti kako se najbolje pripremiti za put, kako se ponašati u slučaju nesreće, kako obavijestiti o nesreći, te kako se ponašati na putu te koja sve mjesta vrijedi posjetiti. U kratkim crtama tako je doneseno i opisano dvadesetak mjesta koja vrijedi posjetiti, sa kratim opisom i značajem tog mjesta. Doneseni su važni telefonski brojevi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Ova karta nastala je zajedničkim zalaganjem partnerskim općina i organizacija koji rade na provedbi projekta Staza Gospi Sinjskoj. Uvod za Kartu napisao je Stipe Božić, poznati hrvatski alpinista i jedan od idejnih pokretača ovog projekta. Karta je napravljena u mjerilu 1:120 000. Karta je nastala kroz provedbu projekta prekogranične suradnje, a financira ga Europska unija.
Izvor: Ramski vjesnik - članak
|
SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKO PODRUČJE - ZELENGORA Obustavljen postupak za hidroelektrane na rijeci Hrčavki u NP "Sutjeska" 8.3.2015. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske obustavilo je postupak odobravanja Studije uticaja na životnu sredinu za male hidroelektrane na rijeci Hrčavki, u Nacionalnom parku Sutjeska, dok se ne usvoji Prostorni plan Nacionalnog parka Sutjeska. Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu: „Prostorni plan Nacionalnog parka Sutjeska je već dva puta povučen sa dnevnog reda Narodne skupštine RS i jasno je da je sporan upravo zbog planiranih hidroelektrana. Naučnici, predstavnici Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, organizacije civilnog društva i lokalno stanovništvo su pokušali uticati na tekst dokumenta slanjem komentara i učestvovanjem na javnim raspravama. Međutim, njihovo mišljenje do sada nije ozbiljno uzeto u obzir“. Nakon što je Okružni sud u Banjoj Luci presudio u korist Centra za životnu sredinu, te poništio Rješenje o odobravanju Studije uticaja na životnu sredinu, resorno ministarstvo je imalo rok od 30 dana da izda novo Rješenje, no odlučili su obustaviti postupak. Glavni razlozi presude suda stoje u nepoštovanju procedura vezanih za izradu studija uticaja, ponajviše zato što je postupak vođen bez važećeg Prostornog plana NP Sutjeska, koji između ostalog treba da definiše zonaciju. Zakon o nacionalnim parkovima omogućava izgradnju malih hidroelektrana u drugoj i trećoj zoni Nacionalnog parka, ukoliko su od strane Vlade proglašene javnim interesom. Borci za očuvanje ovog prostora obrazlažu da kanjoni opravdano trebaju da uživaju najviši nivo zaštite. „Tražimo od resornog ministarstva kao nosioca izrade Prostornog plana da uvaži prijedloge koje su dostavile stručne institucije i pojedinci, kako bismo u konačnici dobili kvalitetan planski dokument i okončali dugogodišnju borbu za očuvanje Nacionalnog parka Sutjeska“, dodala je Crnković. Kanjoni i klisure rijeka Sutjeska i Hrčavka zaslužuju da budu u prvoj i drugoj zoni zaštite. Pored prašume Perućica, oni predstavljaju biološki najvrijednije dijelove Nacionalnog parka Sutjeska i staništa su mnogobrojnim endemičnim i reliktnim vrstama od međunarodnog značaja. Izvor: Centar za životnu sredinu - članak |
|
CRNA GORA - BOKA KOTORSKA
Kotor Vertical Extreme
1.3.2015.
Dana 15.03.2015. godine, u organizaciji AK “NISKOGIRCI” i NVO “ORJEN OUTDOOR”, PK “VJEVERICA” Kotor, TK “HERCEG NOVI” i PK “SUBRA”, biti će održana, po prvi put u Crnoj Gori, trka Vertical Kilometer® (Vertikalni kilometar), KOTOR (STARI GRAD) 2 mnv – PESTINGRAD (VRH) 1009 mnv. Dužina staze je 2,8 km dok je visinska razlika nešto veća od 1000 mnv. Ovo jedna od rijetkih staza na svijetu, poput Limone sul Garda-e, Canazei-a, Chamonix-a, gdje bi start bio u urbanoj cijelini. Staza ispunjava sve standarde ISF-a (International Skyrunning Federation). Staza je vrlo zahtjevna i ekstremna. Više informacija o samoj stazi kao i o prijavama na linku na kraju ove vijesti.
Izvor: Kotor Vertical Extreme - prijave
Kotor Vertical Extreme
1.3.2015.
Dana 15.03.2015. godine, u organizaciji AK “NISKOGIRCI” i NVO “ORJEN OUTDOOR”, PK “VJEVERICA” Kotor, TK “HERCEG NOVI” i PK “SUBRA”, biti će održana, po prvi put u Crnoj Gori, trka Vertical Kilometer® (Vertikalni kilometar), KOTOR (STARI GRAD) 2 mnv – PESTINGRAD (VRH) 1009 mnv. Dužina staze je 2,8 km dok je visinska razlika nešto veća od 1000 mnv. Ovo jedna od rijetkih staza na svijetu, poput Limone sul Garda-e, Canazei-a, Chamonix-a, gdje bi start bio u urbanoj cijelini. Staza ispunjava sve standarde ISF-a (International Skyrunning Federation). Staza je vrlo zahtjevna i ekstremna. Više informacija o samoj stazi kao i o prijavama na linku na kraju ove vijesti.
Izvor: Kotor Vertical Extreme - prijave
HERCEGOVINA - DALMACIJA
Potpisan ugovor za stazi "Gospi Sinjskoj"
12.2.2015.
Projekt prekogranične suradnje između BiH i Hrvatske "Staza Gospi Sinjskoj* ulazi u završnu fazu provedbe. U općini Prozor Rama 12.2. potpisan je ugovor o realizaciji planiranih radova između Općine Prozor Rama kao nositelja i HPD "Rama" kao izvođača i izvođača projekta markiranja dijela staze koja vodi od Franjevačkog samostana Rama Ščit do graničnog prijelaza sa Hrvatskom Aržano. Provedba potpisanog započet će čim se stvore potrebni vremenski uvjeti. Inače, projekt "Staza Gospi Sinjskoj odobren je u sklopu programa prekogranične suradnje IPA Hrvatska - BiH. Projekt će trajati ukupno 24 mjeseca, a predvode ga partneri s hrvatske i bh strane: Grad Sinj, Grad Solin i HGSS stanica Split, Općina Prozor Rama, Općina Tomislavgrad i Općina Livno.
Ukupna vrijednost projekta je oko 558.000 eura, pri čemu vrijednost s hrvatske strane iznosi oko 300.000 eura. od čega EU financira 84.07%, a s bosanskohercegovačke oko 255.000 eura od čega EU financira 82.15%.
Glavni cilj projekta "Staza Gospi Sinjskoj" unaprijeđenje zajedničke turističke ponude na temelju zajedničkog kulturnog identiteta pograničnog područja Hrvatske i BiH i poboljšanje konkurentnosti lokalnog turističkog gospodarstva.
Izvor: Staza Gospi Sinjskoj - Rama-portal
Potpisan ugovor za stazi "Gospi Sinjskoj"
12.2.2015.
Projekt prekogranične suradnje između BiH i Hrvatske "Staza Gospi Sinjskoj* ulazi u završnu fazu provedbe. U općini Prozor Rama 12.2. potpisan je ugovor o realizaciji planiranih radova između Općine Prozor Rama kao nositelja i HPD "Rama" kao izvođača i izvođača projekta markiranja dijela staze koja vodi od Franjevačkog samostana Rama Ščit do graničnog prijelaza sa Hrvatskom Aržano. Provedba potpisanog započet će čim se stvore potrebni vremenski uvjeti. Inače, projekt "Staza Gospi Sinjskoj odobren je u sklopu programa prekogranične suradnje IPA Hrvatska - BiH. Projekt će trajati ukupno 24 mjeseca, a predvode ga partneri s hrvatske i bh strane: Grad Sinj, Grad Solin i HGSS stanica Split, Općina Prozor Rama, Općina Tomislavgrad i Općina Livno.
Ukupna vrijednost projekta je oko 558.000 eura, pri čemu vrijednost s hrvatske strane iznosi oko 300.000 eura. od čega EU financira 84.07%, a s bosanskohercegovačke oko 255.000 eura od čega EU financira 82.15%.
Glavni cilj projekta "Staza Gospi Sinjskoj" unaprijeđenje zajedničke turističke ponude na temelju zajedničkog kulturnog identiteta pograničnog područja Hrvatske i BiH i poboljšanje konkurentnosti lokalnog turističkog gospodarstva.
Izvor: Staza Gospi Sinjskoj - Rama-portal
|
|
JUŽNA DALMACIJA I MEDITERANSKA HERCEGOVINA
Revitalizacija stare uskotračne pruge “Ćiro”
12.2.2015.
Povodom početka provođenja projekta “Bicikliranjem kroz povijest” – Revitalizacija stare uskotračne pruge “Ćiro”, 12.2. je u Zavali u opštini Ravno održan sastanak na kojem je projekt prezentovan, a projektni partneri potpisali su memorandum o njegovom zajedničkom provođenju i promociji, kao i na promociji i razvoju turizma
Projekt predviđa da se od Mostara pa do Konavala u Hrvatskoj uredi i obilježi biciklistička staza dužine oko 200 kilometara i to trasom kuda je nekada prolazila uskotračna pruga, tzv. Ćiro. Uz stazu će se graditi i odmarališta te će se postaviti informativni pultovi na kojima će se prikazati istorija Ćire te najvažnije informacije u vezi sa biciklističkom stazom.
Riječ je o projektu koji finansira Evropska unija kroz Program prekogranične saradnje: Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013, IPA komponenta II.
”Krajnji cilj ovoga projekta, koji je jako značajan za nas, jeste da se kreira nova turistička ponuda koja će ojačati ovaj dio Hercegovine od Mostara preko Neuma, Ravnog i Trebinja, te pojačati već dobru saradnju s opštinom Konavle”, kazala je u izjavi za Fenu Ana Soldo, direktorica Javnog preduzeća “Vjetrenica” koje je nositelj projekta.
Dodala je kako će se realizacijom projekta svim posjetiteljima omogućiti jedan novi način na koji će moći uživati u kulturnim, istorijskim i prirodnim bogatstvima.
‘‘Od sredine 70-ih godina prošlog vijeka, kada je pruga ukinuta, ovaj kraj je polako počeo umirati. Naša želja je da ga bar na ovaj način pokušamo oživjeti”, kazala je Soldo.
Andrija Šimunović, načelnik opštine Ravno koja je partner u ovom projektu, kazao je kako je projekt jako dobro zamišljen te da će se njegovom realizacijom obogatiti turistička ponuda opštine Ravno.
”Ovo je tema o kojoj se već duže vrijeme dosta priča i jako nam je drago da se napokon kreće i u realizaciju”, kazao je Šimunović, naglasivši kako je projekt važan i zbog toga što će se od daljnjeg propadanja sačuvati „ćirina trasa“.
S njime su se složili i načelnici opština Čapljine i Neum Smiljan Vidić te Živko Matuško, a direktor Regionalna razvojna agencija REDAH Ivan Jurilj istaknuo je kako je ovaj projekt jedinstven te da se njegovom realizacijom stvara prilika da se vrati životu u južnu Hercegovinu.
”Projekt ima i simboličnu vrijednost, ali predstavlja i podlogu za daljnji razvoj općina u kojoj se projekt realizira i koje su u biti turističke orijentisane”, kazao je Jurilj, dodavši kako će se realizacijom projekta omogućiti i razvoj drugih turističkih ponuda i povratak ljudi.
”Biciklizam postaje popularniji a južna Hercegovina, koja se nalazi u jadranskom zaleđu, jednostavno sebi ne može priuštiti da nema biciklističkih staza” kazao je Jurilj.
Goran Prskalo, tajnik Udruge za promociju biciklizma „Hercegovina Bike“ istaknuo je kako je projekt „Ćiro“ jedan od projekata kojim se želi regija Hercegovina brendirati u turističkom smislu, te je izrazio uvjerenje da se na ovome neće stati već da će se krenuti i i s drugim sličnim projektima.
‘‘Cilj naše udruge je da razvijemo mrežu biciklističkih, odnosno cikloturističkih staza u cijeloj Hercegovine te da naša regija postane ono što je Istra u Hrvatskoj, a to je da cikloturizam bude bitan segment turističke ponude ovog kraja”, kazao je Prskalo.
Na sastanku je istaknuto kako je ovaj prekogranični projekt prvi na kojem zajedno surađuju partneri iz Trebinja i dubrovačkog područja.
Vrijednost projekta iznosi 643.266,42 evra, od čega Europska unija financira 539.376.45 evra (296.396,47 eura za BiH i 242.979,98 eura za RH) odnosno 83,78 posto od ukupne vrijednosti projekta. Nositelji projekta i partneri sufinanciraju projekt u ukupnoj vrijednosti od 103.889.97 eura.
Izvor: Moja Hercegovina
Revitalizacija stare uskotračne pruge “Ćiro”
12.2.2015.
Povodom početka provođenja projekta “Bicikliranjem kroz povijest” – Revitalizacija stare uskotračne pruge “Ćiro”, 12.2. je u Zavali u opštini Ravno održan sastanak na kojem je projekt prezentovan, a projektni partneri potpisali su memorandum o njegovom zajedničkom provođenju i promociji, kao i na promociji i razvoju turizma
Projekt predviđa da se od Mostara pa do Konavala u Hrvatskoj uredi i obilježi biciklistička staza dužine oko 200 kilometara i to trasom kuda je nekada prolazila uskotračna pruga, tzv. Ćiro. Uz stazu će se graditi i odmarališta te će se postaviti informativni pultovi na kojima će se prikazati istorija Ćire te najvažnije informacije u vezi sa biciklističkom stazom.
Riječ je o projektu koji finansira Evropska unija kroz Program prekogranične saradnje: Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013, IPA komponenta II.
”Krajnji cilj ovoga projekta, koji je jako značajan za nas, jeste da se kreira nova turistička ponuda koja će ojačati ovaj dio Hercegovine od Mostara preko Neuma, Ravnog i Trebinja, te pojačati već dobru saradnju s opštinom Konavle”, kazala je u izjavi za Fenu Ana Soldo, direktorica Javnog preduzeća “Vjetrenica” koje je nositelj projekta.
Dodala je kako će se realizacijom projekta svim posjetiteljima omogućiti jedan novi način na koji će moći uživati u kulturnim, istorijskim i prirodnim bogatstvima.
‘‘Od sredine 70-ih godina prošlog vijeka, kada je pruga ukinuta, ovaj kraj je polako počeo umirati. Naša želja je da ga bar na ovaj način pokušamo oživjeti”, kazala je Soldo.
Andrija Šimunović, načelnik opštine Ravno koja je partner u ovom projektu, kazao je kako je projekt jako dobro zamišljen te da će se njegovom realizacijom obogatiti turistička ponuda opštine Ravno.
”Ovo je tema o kojoj se već duže vrijeme dosta priča i jako nam je drago da se napokon kreće i u realizaciju”, kazao je Šimunović, naglasivši kako je projekt važan i zbog toga što će se od daljnjeg propadanja sačuvati „ćirina trasa“.
S njime su se složili i načelnici opština Čapljine i Neum Smiljan Vidić te Živko Matuško, a direktor Regionalna razvojna agencija REDAH Ivan Jurilj istaknuo je kako je ovaj projekt jedinstven te da se njegovom realizacijom stvara prilika da se vrati životu u južnu Hercegovinu.
”Projekt ima i simboličnu vrijednost, ali predstavlja i podlogu za daljnji razvoj općina u kojoj se projekt realizira i koje su u biti turističke orijentisane”, kazao je Jurilj, dodavši kako će se realizacijom projekta omogućiti i razvoj drugih turističkih ponuda i povratak ljudi.
”Biciklizam postaje popularniji a južna Hercegovina, koja se nalazi u jadranskom zaleđu, jednostavno sebi ne može priuštiti da nema biciklističkih staza” kazao je Jurilj.
Goran Prskalo, tajnik Udruge za promociju biciklizma „Hercegovina Bike“ istaknuo je kako je projekt „Ćiro“ jedan od projekata kojim se želi regija Hercegovina brendirati u turističkom smislu, te je izrazio uvjerenje da se na ovome neće stati već da će se krenuti i i s drugim sličnim projektima.
‘‘Cilj naše udruge je da razvijemo mrežu biciklističkih, odnosno cikloturističkih staza u cijeloj Hercegovine te da naša regija postane ono što je Istra u Hrvatskoj, a to je da cikloturizam bude bitan segment turističke ponude ovog kraja”, kazao je Prskalo.
Na sastanku je istaknuto kako je ovaj prekogranični projekt prvi na kojem zajedno surađuju partneri iz Trebinja i dubrovačkog područja.
Vrijednost projekta iznosi 643.266,42 evra, od čega Europska unija financira 539.376.45 evra (296.396,47 eura za BiH i 242.979,98 eura za RH) odnosno 83,78 posto od ukupne vrijednosti projekta. Nositelji projekta i partneri sufinanciraju projekt u ukupnoj vrijednosti od 103.889.97 eura.
Izvor: Moja Hercegovina
|
PLANINE SREDNJE BOSNE Otvoren penjački centar u Zenici 7.2.2015. Dana 7.2. u sali Ekonomske škole u Zenici otvorena je nova penjačka umjetna stijena, koja je postavljena uz pomoć Kluba ekstremnih sportova Scorpio. Edin Durmo, predsjednik kluba Scorpio rekao je na otvorenju kako još nije zatvorena finansijska konstrukcija za ovaj projekat. Na svečanosti otvorenja više od 40 penjača iz Zenice, Mostara i Sarajeva, među kojima najveći broj mališana od 6 do 12 godina, pokazalo je brojnim gostima svu ljepotu sportskog penjanja, ali i velike mogućnosti i izazove nove umjetne stijene. Izvor: Extreme Sports Club Scorpio |
|
VELEBIT - JUŽNI
Nacionalni park Paklenica - Započele su prijave za XVI. Međunarodni susret penjača
6.2.2015.
Međunarodni susret penjača održat će se u NP Paklenici od 1. – 3. 5.2015. po šesnaesti put!
I ove godine planina se mnogo uzbudljivih natjecanja u penjanju za sve uzraste, od natjecanja u brzinskom penjanju velikih stijena „Big Wall Speed Climbing“, do penjačkog maratona, natjecanja u brzinskom penjanju za djecu, festivala penjačkih filmova, zanimljivih predavanja i koncerta. Svi koji žele samo po prvi put isprobati penjanje također će imati priliku.
Podsjetimo se prošle godine braća Jurica i Perica Levatić oborili su rekord u natjecanju Big Wall Speed Climbing i ispenjali su istoimeni smjer 160 m dužne, ocjene 6c+ za samo 15 minuta i 16 sekundi! Hoće li i ove godine rekord biti srušen, saznat ćemo 2. svibnja...
Prijave za natjecanja su započele, a sve informacije o prijavama možete pronaći na slijedećem linku http://www.np-paklenica.hr/index.php/park/novosti/item/406-zapocele-su-prijave-za-xvi-medunarodni-susret-penjaca
Izvor: Nacionalni park Paklenica
Nacionalni park Paklenica - Započele su prijave za XVI. Međunarodni susret penjača
6.2.2015.
Međunarodni susret penjača održat će se u NP Paklenici od 1. – 3. 5.2015. po šesnaesti put!
I ove godine planina se mnogo uzbudljivih natjecanja u penjanju za sve uzraste, od natjecanja u brzinskom penjanju velikih stijena „Big Wall Speed Climbing“, do penjačkog maratona, natjecanja u brzinskom penjanju za djecu, festivala penjačkih filmova, zanimljivih predavanja i koncerta. Svi koji žele samo po prvi put isprobati penjanje također će imati priliku.
Podsjetimo se prošle godine braća Jurica i Perica Levatić oborili su rekord u natjecanju Big Wall Speed Climbing i ispenjali su istoimeni smjer 160 m dužne, ocjene 6c+ za samo 15 minuta i 16 sekundi! Hoće li i ove godine rekord biti srušen, saznat ćemo 2. svibnja...
Prijave za natjecanja su započele, a sve informacije o prijavama možete pronaći na slijedećem linku http://www.np-paklenica.hr/index.php/park/novosti/item/406-zapocele-su-prijave-za-xvi-medunarodni-susret-penjaca
Izvor: Nacionalni park Paklenica
OTOCI SJEVERNOG JADRANA - KRK
TZ KvarnerA priprema kartu biciklističkih i pješačkih staza otoka
4.2.2015.
TZ KVARNERA i u ovoj godini nastavlja s projektom Kvarner Outdoor kojim se Kvarner brendira kao outdoor destinacija to jest destinacija s naglaskom na aktivni odmor, te u sklopu toga uskoro kreću u izradu detaljne karte biciklističkih i pješačkih staza na otoku Krku.
"Sljedeći tjedan krećemo s definiranjem karte staza na otoku Krku. Sastat ćemo se s predstavnicima turističkih zajednica Krka, planinarskog društva i biciklističkog kluba. Ovaj projekt radimo zajedno i s Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS), čiji članovi će zatim obići sve staze. Tako ćemo dobiti sustavnu analizu terena i bazu podataka. Ključna uloga HGSS u cijeloj priči je provjera sigurnosti staza." istaknula je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera.
To znači primjerice, ukoliko HGSS prilikom obilaska ustanovi da neki dijelovi terena nisu prikladni za spašavanje ili da su opasni, taj dio će se izbaciti iz karata i neće se preporučati. Na pločama, koje će se postavljati na putu kao signalizacija, bit će navedene koordinate, tako da HGSS, ukoliko zatreba, lakše može pristupiti spašavanju. Peršić Živadinov dodaje kako je u planu i ovaj isti projekt za otoke Cres i Lošinj.
Podsjetimo, kod Kvarner Outdoora radi se o ideji da se postojeće biciklističke i pješačke staze označe jasnom i jedinstvenom signalizacijom, da staze prolaze mjestima i turiste vode do povijesnih, i kulturnih znamenitosti, prirodnih ljepota, smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih objekata i svega što može biti zanimljivo turistima i potaknuti potrošnju. Usporedo sa stazama, gostima će se ponuditi bike friendly smještaj, servisi i sva potrebna infrastruktura.
S obzirom da regija Kvarner, u svojoj raznolikosti, raspolaže nizom staza koje nisu razvrstane za različite biciklističke ili pješačke segmente, biciklictičke staze podijeljene su na cestovni biciklizam, trekking biciklizam i brdski biciklizam dok su pješačke staze podjeljenje na šetnice s blagim usponima, planinarske staze i puteve te tematske, poučne staze.
Podsjetimo, prošle godine odrađen je obilazak Crikveničko–vinodolske subregije i napravljena je analiza stanja koja sadrži numeraciju, odnosno popis staza koje ulaze u projekt Kvarner Outdoor, a analizirana je i situacija na terenu po stazama (kategorizaciju staza, vrsta podloge, kvaliteta signalizacije, prohodnost, dužina staze, visinska razlika na stazi). Napravljen je popis mogućih lokacija za postavljanje signalizacije Kvarner Outdoor, izrađena foto dokumentacija pojedinih točaka koje su procjenjene bitnim, te skica situacije Crikveničko-vinodolske subregije sa ucrtanim GPS tragovima svake pređene staze.
TZ Kvarnera će i ove godine iznajmljivačima koji već imaju oznaku kvalitete "Kvarner Family" nastaviti s dodjelom oznaka kvalitete "Kvarner Bike Friendly" i "Kvarner Hike Friendly". Zasad je, na Kvarnera oznaku kvalitete Kvarner Bike Friendly dobilo šest, a Kvarner Hike Friendly sedam iznajmljivača privatnog smještaja.
Izvor: Index.hr
TZ KvarnerA priprema kartu biciklističkih i pješačkih staza otoka
4.2.2015.
TZ KVARNERA i u ovoj godini nastavlja s projektom Kvarner Outdoor kojim se Kvarner brendira kao outdoor destinacija to jest destinacija s naglaskom na aktivni odmor, te u sklopu toga uskoro kreću u izradu detaljne karte biciklističkih i pješačkih staza na otoku Krku.
"Sljedeći tjedan krećemo s definiranjem karte staza na otoku Krku. Sastat ćemo se s predstavnicima turističkih zajednica Krka, planinarskog društva i biciklističkog kluba. Ovaj projekt radimo zajedno i s Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS), čiji članovi će zatim obići sve staze. Tako ćemo dobiti sustavnu analizu terena i bazu podataka. Ključna uloga HGSS u cijeloj priči je provjera sigurnosti staza." istaknula je Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera.
To znači primjerice, ukoliko HGSS prilikom obilaska ustanovi da neki dijelovi terena nisu prikladni za spašavanje ili da su opasni, taj dio će se izbaciti iz karata i neće se preporučati. Na pločama, koje će se postavljati na putu kao signalizacija, bit će navedene koordinate, tako da HGSS, ukoliko zatreba, lakše može pristupiti spašavanju. Peršić Živadinov dodaje kako je u planu i ovaj isti projekt za otoke Cres i Lošinj.
Podsjetimo, kod Kvarner Outdoora radi se o ideji da se postojeće biciklističke i pješačke staze označe jasnom i jedinstvenom signalizacijom, da staze prolaze mjestima i turiste vode do povijesnih, i kulturnih znamenitosti, prirodnih ljepota, smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih objekata i svega što može biti zanimljivo turistima i potaknuti potrošnju. Usporedo sa stazama, gostima će se ponuditi bike friendly smještaj, servisi i sva potrebna infrastruktura.
S obzirom da regija Kvarner, u svojoj raznolikosti, raspolaže nizom staza koje nisu razvrstane za različite biciklističke ili pješačke segmente, biciklictičke staze podijeljene su na cestovni biciklizam, trekking biciklizam i brdski biciklizam dok su pješačke staze podjeljenje na šetnice s blagim usponima, planinarske staze i puteve te tematske, poučne staze.
Podsjetimo, prošle godine odrađen je obilazak Crikveničko–vinodolske subregije i napravljena je analiza stanja koja sadrži numeraciju, odnosno popis staza koje ulaze u projekt Kvarner Outdoor, a analizirana je i situacija na terenu po stazama (kategorizaciju staza, vrsta podloge, kvaliteta signalizacije, prohodnost, dužina staze, visinska razlika na stazi). Napravljen je popis mogućih lokacija za postavljanje signalizacije Kvarner Outdoor, izrađena foto dokumentacija pojedinih točaka koje su procjenjene bitnim, te skica situacije Crikveničko-vinodolske subregije sa ucrtanim GPS tragovima svake pređene staze.
TZ Kvarnera će i ove godine iznajmljivačima koji već imaju oznaku kvalitete "Kvarner Family" nastaviti s dodjelom oznaka kvalitete "Kvarner Bike Friendly" i "Kvarner Hike Friendly". Zasad je, na Kvarnera oznaku kvalitete Kvarner Bike Friendly dobilo šest, a Kvarner Hike Friendly sedam iznajmljivača privatnog smještaja.
Izvor: Index.hr
|
POVRŠI I BRDA CRNE GORE - DURMITOR Hodanje na krpljama u NP Durmitor 22.1.2015. Nacionalni parkovi Crne Gore su u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Planinarskim savezom Crne Gore i Gorskom službom spasavanja, u okviru projekta “Razvoj staza za hodanje na krpljama”, osmislili, markirali i postavili signalizaciju na stazi za hodanje na krpljama Crno jezero-Ski centar Savin kuk-Crno jezero (i obrnuto). Osnovne informacije o stazi: Naziv staze: Crno jezero – Ski centar Savin kuk - Crno jezero Dužina: 6,7 km Težina: laka Vrijeme prolaza: oko 2 h Period korišćenja: za vrijeme zimskih mjeseci Ukupna visina uspona: 268 m Hodanje na krpljama predstavlja uzbudljiv spoj rekreacije, sporta i prirode! Staza za hodanje na krpljama markirana je zimskom markacijom i pogodna je za korisnike svih uzrasta. Staza prolazi kroz šumu smrče i jele s blagim usponima i padovima, od najvećeg ledničkog jezera u masivu Durmitora – Crnog jezera do Ski centra Savin kuk (i obrnuto). Hodanje ovom stazom pruža drugačiji doživljaj prirode Durmitora zimi, jer prolazi kroz stanište raznih šumskih životinja čije se prisustvo uočava u tragovima na snijegu. Krplje spadaju u zimsku opremu koja služi za olakšani prolaz kroz duboki snijeg. Nekada su se krplje izrađivale u obliku teniskog reketa, da bi danas imale dosta modernizovan izgled. Krplje se navlače na zimsku obuću, uključujući i obuću za snowboard. Osim krplji koriste se i štapovi za snijeg. Za korišćenje krplji nije potrebna posebna priprema ili obuka. Iznajmljivanje krplji se vrši u Centru za posjetioce NP Durmitor kao i kod Ski centra na Savinom kuku. Ističemo da se staza koristi na sopstvenu odgovornost! Više informacija: NP Durmitor Tel.: +382 52 360 228 E-mail: [email protected] Izvor: Nacionalni parkovi Crne Gore |
|
VELEBIT - SJEVERNI
Odobreno 29,6 milijuna kuna iz EU fondova za sufinanciranje gradnje Centra za posjetitelje Krasno u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit
21.1.2015.
Priopćenje za javnost
„Razvojem posjetiteljske infrastrukture nacionalnih parkova i parkove prirode stvaramo preduvjete za dolazak većeg broja gostiju od čega bi zbog otvaranja novih poslovnih prilika, a time i radnih mjesta, najviše moglo profitirati lokalno stanovništvo. Naša strategija je stavljanje zaštićenih područja u funkciju održivog razvoja koji ne ugrožava prirodu i, iznimno bitno, omogućuje razvoj cijele šire regije. U naše parkove ulažemo više nego desetljećima ranije i pri tom koristimo sredstva Europske unije“ – izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović povodom odobrenja EU sufinanciranja projekta Centra za posjetitelje Krasno u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.
Vrijednost projekta gradnje novog centra kojeg provodi Nacionalni park Sjeverni Velebit iznosi 31 milijun kuna. Projekt će sa 29,6 milijuna kuna sufinancirati Europski fond za regionalni razvoj u okviru Operativnoga programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., što iznosi 95% njegove vrijednosti. Ostatak sredstava osigurali su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, NP Sjeverni Velebit te Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Uskoro se očekuje raspisivanje javne nabave za izvođače građevinskih radova. Početak radova očekuje se sredinom ove godine, a završetak krajem 2016. „Cilj projekta je sagraditi prepoznatljiv, moderan i atraktivan centar za posjetitelje koji će privlačiti nove goste u nacionalni park i njegovu okolicu. Novi centar će omogućiti još kvalitetniju prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Sjevernog Velebita i turističkih sadržaja čitave Ličko-senjske županije“ – izjavila je ravnateljica Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Mirjana Javor.
U centru se posjetiteljima planiraju prezentirati informacije o klimi, ekosustavima, vrstama, kulturnoj baštini i geološkim osobitostima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Fokus će biti na spiljama i jamama po kojima je park poznat. Gostima će se približiti proces nastanka jama i spilja, povijest njihova istraživanja, te životinje koje u njima obitavaju. Najveća atrakcija centra bit će dočaravanje iskustva ulaska u jamu za što će se sagraditi posebno dizalo.
Novi posjetiteljski centar Krasno gradit će se u skladu s energetskom učinkovitošću, a arhitektura će se slagati s krajolikom koji ga okružuje. Jedan dio postava centra bit će usmjeren na upoznavanje posjetitelja s ekološkim modelom gradnje čime će se promicati svijest o važnosti i mogućnostima energetski učinkovite gradnje.
Strategija Ministarstva je stavljanje zaštićenih područja u funkciju održivog razvoja, koji ne ugrožava temeljne fenomene, ali omogućuje razvoj cijele regije. U protekle tri godine su pokrenuti ili dovršeni projekti ulaganja u zaštićena područja Hrvatske vrijedni gotovo 200 milijuna kuna, a pripremaju se projekti od gotovo 600 milijuna kuna koji idu na prijavu za EU fondove. U 2015. kreće realizacija više značajnih infrastrukturnih projekata, među kojima su i posjetiteljski centri na Krki, Paklenici i Risnjaku. Kako bi se unaprijedilo upravljanje parkovima početkom godine krenut će se u osnivanje Zajednice ustanova. U sljedećoj godini planira se donošenje nekoliko ključnih akata među kojima i nova Strategija zaštite prirode.
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH
Odobreno 29,6 milijuna kuna iz EU fondova za sufinanciranje gradnje Centra za posjetitelje Krasno u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit
21.1.2015.
Priopćenje za javnost
„Razvojem posjetiteljske infrastrukture nacionalnih parkova i parkove prirode stvaramo preduvjete za dolazak većeg broja gostiju od čega bi zbog otvaranja novih poslovnih prilika, a time i radnih mjesta, najviše moglo profitirati lokalno stanovništvo. Naša strategija je stavljanje zaštićenih područja u funkciju održivog razvoja koji ne ugrožava prirodu i, iznimno bitno, omogućuje razvoj cijele šire regije. U naše parkove ulažemo više nego desetljećima ranije i pri tom koristimo sredstva Europske unije“ – izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović povodom odobrenja EU sufinanciranja projekta Centra za posjetitelje Krasno u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.
Vrijednost projekta gradnje novog centra kojeg provodi Nacionalni park Sjeverni Velebit iznosi 31 milijun kuna. Projekt će sa 29,6 milijuna kuna sufinancirati Europski fond za regionalni razvoj u okviru Operativnoga programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., što iznosi 95% njegove vrijednosti. Ostatak sredstava osigurali su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, NP Sjeverni Velebit te Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Uskoro se očekuje raspisivanje javne nabave za izvođače građevinskih radova. Početak radova očekuje se sredinom ove godine, a završetak krajem 2016. „Cilj projekta je sagraditi prepoznatljiv, moderan i atraktivan centar za posjetitelje koji će privlačiti nove goste u nacionalni park i njegovu okolicu. Novi centar će omogućiti još kvalitetniju prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Sjevernog Velebita i turističkih sadržaja čitave Ličko-senjske županije“ – izjavila je ravnateljica Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Mirjana Javor.
U centru se posjetiteljima planiraju prezentirati informacije o klimi, ekosustavima, vrstama, kulturnoj baštini i geološkim osobitostima Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Fokus će biti na spiljama i jamama po kojima je park poznat. Gostima će se približiti proces nastanka jama i spilja, povijest njihova istraživanja, te životinje koje u njima obitavaju. Najveća atrakcija centra bit će dočaravanje iskustva ulaska u jamu za što će se sagraditi posebno dizalo.
Novi posjetiteljski centar Krasno gradit će se u skladu s energetskom učinkovitošću, a arhitektura će se slagati s krajolikom koji ga okružuje. Jedan dio postava centra bit će usmjeren na upoznavanje posjetitelja s ekološkim modelom gradnje čime će se promicati svijest o važnosti i mogućnostima energetski učinkovite gradnje.
Strategija Ministarstva je stavljanje zaštićenih područja u funkciju održivog razvoja, koji ne ugrožava temeljne fenomene, ali omogućuje razvoj cijele regije. U protekle tri godine su pokrenuti ili dovršeni projekti ulaganja u zaštićena područja Hrvatske vrijedni gotovo 200 milijuna kuna, a pripremaju se projekti od gotovo 600 milijuna kuna koji idu na prijavu za EU fondove. U 2015. kreće realizacija više značajnih infrastrukturnih projekata, među kojima su i posjetiteljski centri na Krki, Paklenici i Risnjaku. Kako bi se unaprijedilo upravljanje parkovima početkom godine krenut će se u osnivanje Zajednice ustanova. U sljedećoj godini planira se donošenje nekoliko ključnih akata među kojima i nova Strategija zaštite prirode.
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH
HRVATSKA - TURISTIČKI NERAZVIJENA PODRUČJA
Prijavite se za bespovratna sredstva za nerazvijena turistička područja
19.1.2015.
KAKO bi privukla nove turiste i to u dosad nerazvijena turistička područja Hrvatska turistička zajednica (HTZ) dijeli bespovratna sredstva.
Objavili su Javni poziv za kandidiranje programa za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima koji je otvoren do 20. veljače 2015. godine, te Javni poziv za kandidiranje projekata turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima, otvoren do 27. veljače 2015.
HTZ bespovratnim financijskim potporama želi unaprijediti proizvode i stvoriti prepoznatljiv imidž hrvatskog turizma i zemlje u cjelini, a dodatno se želi i obogatiti ponuda u pred i posezoni.
Projekti, inicijative i događanja kojima će se odobriti potpora odabrat će se prema razrađenim kriterijima, dok će odluku o izboru i visini potpora donijeti Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice na prijedlog povjerenstava.
Javni poziv za kandidiranje programa za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima ima za cilj poduprijeti programe razvoja i unapređenja turističke ponude destinacije; programe stručnog usavršavanja i treninga; programe korištenja javne turističke infrastrukture; programe unapređenja djelovanja turističkih zajednica.
Javnim pozivom za kandidiranje projekata turističkih inicijativa i proizvoda dodjeljivat će se sredstva za poduzetničke i javne projekte na turistički nerazvijenim područjima.
Time se žele aktivirati neiskorišteni turistički resursi kako bi turisti došli i na ta nerazvijena područja, pogotovo u pred i post sezoni, a novac bi trebao pomoći u obnovi i izgradnji novih smještajnih objekata te izgradnji i obnovi turističke infrastrukture, što bi u konačnici trebalo dovesti i do povećanja zaposlenosti u tim krajevima.
Tekstovi Javnih poziva s obrascima dostupni su na web stranicama Hrvatske turističke zajednice http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica/Potpore-HTZ-a.
Izvor: Index.hr
Prijavite se za bespovratna sredstva za nerazvijena turistička područja
19.1.2015.
KAKO bi privukla nove turiste i to u dosad nerazvijena turistička područja Hrvatska turistička zajednica (HTZ) dijeli bespovratna sredstva.
Objavili su Javni poziv za kandidiranje programa za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima koji je otvoren do 20. veljače 2015. godine, te Javni poziv za kandidiranje projekata turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima, otvoren do 27. veljače 2015.
HTZ bespovratnim financijskim potporama želi unaprijediti proizvode i stvoriti prepoznatljiv imidž hrvatskog turizma i zemlje u cjelini, a dodatno se želi i obogatiti ponuda u pred i posezoni.
Projekti, inicijative i događanja kojima će se odobriti potpora odabrat će se prema razrađenim kriterijima, dok će odluku o izboru i visini potpora donijeti Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice na prijedlog povjerenstava.
Javni poziv za kandidiranje programa za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima ima za cilj poduprijeti programe razvoja i unapređenja turističke ponude destinacije; programe stručnog usavršavanja i treninga; programe korištenja javne turističke infrastrukture; programe unapređenja djelovanja turističkih zajednica.
Javnim pozivom za kandidiranje projekata turističkih inicijativa i proizvoda dodjeljivat će se sredstva za poduzetničke i javne projekte na turistički nerazvijenim područjima.
Time se žele aktivirati neiskorišteni turistički resursi kako bi turisti došli i na ta nerazvijena područja, pogotovo u pred i post sezoni, a novac bi trebao pomoći u obnovi i izgradnji novih smještajnih objekata te izgradnji i obnovi turističke infrastrukture, što bi u konačnici trebalo dovesti i do povećanja zaposlenosti u tim krajevima.
Tekstovi Javnih poziva s obrascima dostupni su na web stranicama Hrvatske turističke zajednice http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica/Potpore-HTZ-a.
Izvor: Index.hr
PROKLETIJE - ALBANIJA I CRNA GORA
Albanci grade put do Vrmoše, crnogorskog kraka nema
12.1.2015.
Crnogorske vlasti su završile izgradnju puta od Gusinja do Grnčara. Obećano je da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše do mjesta na kojem bi se otvorio novi granični prolaz.
P. Završetak izgradnje puta od Gusinja i Plava do Podgorice, kroz Albaniju, ne može se očekivati za još dvije godine, jer su to rokovi koje Albanija ima u svojim planovima. O: Predsjednik Partije za Gusinje dr Rusmin Laličić objašnjava da su albanske vlasti tek prije dva mjeseca započele izgradnju dionice tog puta od mjesta Tamara, pa do Vrmoše, unutar njihove teritorije, u dužini od 25 kilometara, sa rokom završetka 23 mjeseca. "Albanija je završila dionicu od Han Hota do Tamare, i sada treba da nastave dalje prema Vrmoši. Albanija ima rok još dvije godine da završi put koji bi istovremeno i mi koristili od Gusinja do Podgorice. Mi možemo priželjkivati da oni to završe prije, ali njima je rok još 22 mjeseca, a to je do jeseni 2016“, kaže Laličić.
P: Albanija taj projekat realizuje uz finansijsku podršku dvije evropske banke, i podrazumijeva otvaranje oko 3000 kilometara puteva na njihovom ruralnom dijelu.
O: "Među tim putevima je i ovaj koji bi povezao Skadar sa sjeverom Albanije, odnosno sa Tamarom i Vrmošom u blizini Gusinja“, priča Laličić.
P: Crnogorske vlasti su, s druge strane, završile izgradnju puta od Gusinja do Grnčara. Obećano je da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše do mjesta na kojem bi se, prema dogovoru dvije vlade, otvorio novi granični pralaz, u mjestu Grabon ili Cijevna Zatrijebačka, ali to nikako i da realizuju.
O: "Iz takozvanih IPA fondova je odobreno oko 1.200.000 eura Albaniji i Crnoj Gori da naprave zajednički granični prelaz i tri i po kilometra puta od tog prelaza do puta koji prave Albanci prema Vrmoši. To je trebalo odavno da bude završeno jer je novac uzet, a zašto nije, ja ne znam“, kaže predsjednik Partije za Gusinje.
P: Mogu li se Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih preko dvjesta, pitanje je koje mještani ovih gradova na krajnjem sjevoroistoku Crne Gore postavljaju od davnina?
O: Laličić dodaje da bi otvaranje graničnog prelaza u Cijevni Zatrijebačkoj i tog prilaznog puta bilo dobro za početak, i da bi time mogao da otpočne da se koristi ovaj za Gusinjane i Plavljane značajan regionalni put. "I ako još nije asfaltiran, zemljani put bi mogao da bude u upotrebi i prije nego ga Albanija do kraja završi. I sada ima dosta bajkera i stranaca koji terenskim vozilima prolaze tim putem, ali u nedostatku graničnog prelaza u Cijevni Zatrijebačkoj, moraju da idu skoro do Skadra, odnosno do graničnog prelaza Božaj“, kaže Laličić.
O: Mogu li se Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih preko dvjesta, pitanje je koje mještani ovih gradova na krajnjem sjevoroistoku Crne Gore postavljaju od davnina? Gusinje, živopisna varoš koja je tek početkom prošle godine, poslije mnogo vremena, izvojevala bitku za status opštine, nalazi se bukvalno u crnogorskom zapećku. Iz ovog planinskog gradića se sada, u nedostatku saobraćajnica, može samo nazad.
O: Laličić vjeruje da je jedina i najbolja varijanta da se Podgorica približi Gusinju i Plavu, put preko Albanije. Taj put, prema njegovim riječima, predstavlja još karavansku trasu iz starih vremena. Tuda je, u zlatno doba za Gusinje, bilo najbliže od Skoplja do Dubrovnika. Predanja kažu da je karavanska trasa počinjala čak u dalekoj Kini na istoku, a završavala se u Veneciji, na zapadu. U to vrijeme, nekoliko vjekova unazad, naselje Gusinje imalo je 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji. Danas lagano odumire, a jedini put, obično bez povratka, odavde vodi za Sjedinjene Američke Države. Ovo malo urbano mjesto postalo je saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore u vrijeme Envera Hodže i staljinizma 1948. godine, kada su granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale neprobojni bedem. Ta vjekovna saobraćajnica je jednostavno prekinuta. Od tada mještani Gusinja i Plava za Podgoricu putuju “kružnim tokom”, preko Berana, Ribarevina i kanjonom Morače. Osim što je stara karavanska trasa, put dolinom Cijevne ima i drugih prednosti. "Gusinje je ispod Prokletija, na nadmorskoj visini od 900 metara, a sredozemna klima ovim putem je tu u blizini, pa bi bio veoma lak za održavanje u zimskim uslovima”, rekao je, između ostalog, Laličić.
Brajović: Biće do kraja 2014, što se nas tiče može i sada
Ministar saobraćaja Ivan Brajović rekao je kako je u skladu sa dogovorom dviju vlada, crnogorska strana ispunila svoje obaveze oko izgradnje puta Plav-Podgorica, koji dijelom prolazi kroz Albaniju. Na drugoj posebnoj sjednici prvog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore još 2013., Brajović je odgovarajući na poslaničko pitanje kazao kako je Direkcija za saobraćaj završila rekonstrukciju 5,5 kilometara puta Gusinje-Grnčar za 2.066.666,61 euro i izgradila nedostajući dio puta do granice sa Albanijom dužine 313 metara, vrijednih 128.733,55 eura.
“Albanska strana je obećala da će svoj dio obaveza završiti do kraja 2014, čime će put Gusinje-Podgorica biti stavljen u funkciju. Naravno, do tog perioda mi možemo i proširiti ovaj dio od rijeke Zatrijebačke, ali saobraćaj svakako, što se tiče pravaca na teritoriji Crne Gore mogao bi i ovog trenutka da funkcioniše”, rekao je, između ostalog, tada ministar Brajović , u odgovoru na poslaničko pitanje. Kao prvi rok za otvaranje puta kroz dvije susjedne države koji bi povezao Gusinje i Podgoricu bio je označen kraj 2013. godine.
Izvor: Facebook stranica Plav Montenegro
Albanci grade put do Vrmoše, crnogorskog kraka nema
12.1.2015.
Crnogorske vlasti su završile izgradnju puta od Gusinja do Grnčara. Obećano je da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše do mjesta na kojem bi se otvorio novi granični prolaz.
P. Završetak izgradnje puta od Gusinja i Plava do Podgorice, kroz Albaniju, ne može se očekivati za još dvije godine, jer su to rokovi koje Albanija ima u svojim planovima. O: Predsjednik Partije za Gusinje dr Rusmin Laličić objašnjava da su albanske vlasti tek prije dva mjeseca započele izgradnju dionice tog puta od mjesta Tamara, pa do Vrmoše, unutar njihove teritorije, u dužini od 25 kilometara, sa rokom završetka 23 mjeseca. "Albanija je završila dionicu od Han Hota do Tamare, i sada treba da nastave dalje prema Vrmoši. Albanija ima rok još dvije godine da završi put koji bi istovremeno i mi koristili od Gusinja do Podgorice. Mi možemo priželjkivati da oni to završe prije, ali njima je rok još 22 mjeseca, a to je do jeseni 2016“, kaže Laličić.
P: Albanija taj projekat realizuje uz finansijsku podršku dvije evropske banke, i podrazumijeva otvaranje oko 3000 kilometara puteva na njihovom ruralnom dijelu.
O: "Među tim putevima je i ovaj koji bi povezao Skadar sa sjeverom Albanije, odnosno sa Tamarom i Vrmošom u blizini Gusinja“, priča Laličić.
P: Crnogorske vlasti su, s druge strane, završile izgradnju puta od Gusinja do Grnčara. Obećano je da će brzo započeti i prilazni put od Dinoše do mjesta na kojem bi se, prema dogovoru dvije vlade, otvorio novi granični pralaz, u mjestu Grabon ili Cijevna Zatrijebačka, ali to nikako i da realizuju.
O: "Iz takozvanih IPA fondova je odobreno oko 1.200.000 eura Albaniji i Crnoj Gori da naprave zajednički granični prelaz i tri i po kilometra puta od tog prelaza do puta koji prave Albanci prema Vrmoši. To je trebalo odavno da bude završeno jer je novac uzet, a zašto nije, ja ne znam“, kaže predsjednik Partije za Gusinje.
P: Mogu li se Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih preko dvjesta, pitanje je koje mještani ovih gradova na krajnjem sjevoroistoku Crne Gore postavljaju od davnina?
O: Laličić dodaje da bi otvaranje graničnog prelaza u Cijevni Zatrijebačkoj i tog prilaznog puta bilo dobro za početak, i da bi time mogao da otpočne da se koristi ovaj za Gusinjane i Plavljane značajan regionalni put. "I ako još nije asfaltiran, zemljani put bi mogao da bude u upotrebi i prije nego ga Albanija do kraja završi. I sada ima dosta bajkera i stranaca koji terenskim vozilima prolaze tim putem, ali u nedostatku graničnog prelaza u Cijevni Zatrijebačkoj, moraju da idu skoro do Skadra, odnosno do graničnog prelaza Božaj“, kaže Laličić.
O: Mogu li se Gusinje i Plav konačno povezati sa Podgoricom na pedeset kilometara, zaboravljenim putem kroz Albaniju, dolinom rijeke Cijevne, umjesto sadašnjih preko dvjesta, pitanje je koje mještani ovih gradova na krajnjem sjevoroistoku Crne Gore postavljaju od davnina? Gusinje, živopisna varoš koja je tek početkom prošle godine, poslije mnogo vremena, izvojevala bitku za status opštine, nalazi se bukvalno u crnogorskom zapećku. Iz ovog planinskog gradića se sada, u nedostatku saobraćajnica, može samo nazad.
O: Laličić vjeruje da je jedina i najbolja varijanta da se Podgorica približi Gusinju i Plavu, put preko Albanije. Taj put, prema njegovim riječima, predstavlja još karavansku trasu iz starih vremena. Tuda je, u zlatno doba za Gusinje, bilo najbliže od Skoplja do Dubrovnika. Predanja kažu da je karavanska trasa počinjala čak u dalekoj Kini na istoku, a završavala se u Veneciji, na zapadu. U to vrijeme, nekoliko vjekova unazad, naselje Gusinje imalo je 600 domaćinstava i 200 trgovinskih i zanatskih radnji. Danas lagano odumire, a jedini put, obično bez povratka, odavde vodi za Sjedinjene Američke Države. Ovo malo urbano mjesto postalo je saobraćajno slijepo crijevo Crne Gore u vrijeme Envera Hodže i staljinizma 1948. godine, kada su granice prema Albaniji za tadašnju Jugoslaviju postale neprobojni bedem. Ta vjekovna saobraćajnica je jednostavno prekinuta. Od tada mještani Gusinja i Plava za Podgoricu putuju “kružnim tokom”, preko Berana, Ribarevina i kanjonom Morače. Osim što je stara karavanska trasa, put dolinom Cijevne ima i drugih prednosti. "Gusinje je ispod Prokletija, na nadmorskoj visini od 900 metara, a sredozemna klima ovim putem je tu u blizini, pa bi bio veoma lak za održavanje u zimskim uslovima”, rekao je, između ostalog, Laličić.
Brajović: Biće do kraja 2014, što se nas tiče može i sada
Ministar saobraćaja Ivan Brajović rekao je kako je u skladu sa dogovorom dviju vlada, crnogorska strana ispunila svoje obaveze oko izgradnje puta Plav-Podgorica, koji dijelom prolazi kroz Albaniju. Na drugoj posebnoj sjednici prvog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore još 2013., Brajović je odgovarajući na poslaničko pitanje kazao kako je Direkcija za saobraćaj završila rekonstrukciju 5,5 kilometara puta Gusinje-Grnčar za 2.066.666,61 euro i izgradila nedostajući dio puta do granice sa Albanijom dužine 313 metara, vrijednih 128.733,55 eura.
“Albanska strana je obećala da će svoj dio obaveza završiti do kraja 2014, čime će put Gusinje-Podgorica biti stavljen u funkciju. Naravno, do tog perioda mi možemo i proširiti ovaj dio od rijeke Zatrijebačke, ali saobraćaj svakako, što se tiče pravaca na teritoriji Crne Gore mogao bi i ovog trenutka da funkcioniše”, rekao je, između ostalog, tada ministar Brajović , u odgovoru na poslaničko pitanje. Kao prvi rok za otvaranje puta kroz dvije susjedne države koji bi povezao Gusinje i Podgoricu bio je označen kraj 2013. godine.
Izvor: Facebook stranica Plav Montenegro
OTOCI SREDNJEG I JUŽNOG JADRANA
Objavljen Raspis i Prijavnica za treking utrku Škraping 2015.
6.1.2015.
Dana 2.1.2015. objavljena je Prijavnica i Raspis za najluđu utrku i avanturu “Škraping for 10!”-Internacionalna trekking utrka po škrapama koja će se održati 07.03.2015. u Tkonu na otoku Pašmanu. Pozivamo svih da se prijave na Škraping i da se ludo zabave na otoku Pašmanu. Rok za prijavu je do 27.02.2015. ili do ispunjenja maksimalnog broja, limit od 1200 prijavljenih natjecatelja. U sklopu utrke Škraping u ponudi je i bogati tjedni Program događanja koji će obuhvaćati različita edukativna predavanja, radionice, akcije čišćenja podmorja i okoliša otoka Pašmana, dječji “Škrapić” te tradicionalan Sajam otočnih proizvoda. Ovogodišnji Škraping je humanitarnog karaktera, te će se donirati oprema za potrebe rada Udruge za djecu sa Down sindromom Zadarske županije. Djeca sa Down sindromom imati će prilike sudjelovati i na dječjem “Škrapiću”. Organizatori: JKU “PRVENJ”, OPĆINA TKON I TZ OPĆINE TKON
Izvor: Skraping.hr
Objavljen Raspis i Prijavnica za treking utrku Škraping 2015.
6.1.2015.
Dana 2.1.2015. objavljena je Prijavnica i Raspis za najluđu utrku i avanturu “Škraping for 10!”-Internacionalna trekking utrka po škrapama koja će se održati 07.03.2015. u Tkonu na otoku Pašmanu. Pozivamo svih da se prijave na Škraping i da se ludo zabave na otoku Pašmanu. Rok za prijavu je do 27.02.2015. ili do ispunjenja maksimalnog broja, limit od 1200 prijavljenih natjecatelja. U sklopu utrke Škraping u ponudi je i bogati tjedni Program događanja koji će obuhvaćati različita edukativna predavanja, radionice, akcije čišćenja podmorja i okoliša otoka Pašmana, dječji “Škrapić” te tradicionalan Sajam otočnih proizvoda. Ovogodišnji Škraping je humanitarnog karaktera, te će se donirati oprema za potrebe rada Udruge za djecu sa Down sindromom Zadarske županije. Djeca sa Down sindromom imati će prilike sudjelovati i na dječjem “Škrapiću”. Organizatori: JKU “PRVENJ”, OPĆINA TKON I TZ OPĆINE TKON
Izvor: Skraping.hr
PROKLETIJE - ALBANIJA
Cesta za Thethi neprohodna
6.1.2015.
Kao i svake godine, tako i počevši od 27.12.2014. cesta Bogë - Theth zatvorena je zbog snijega. Od sada, za turiste i stanovnike ovoga područja, sve do proljeća biti će nemoguće doći vozilom do doline Thethi. Ove godine više od 25 obitelji odlučilo se prezimiti u Thethiju, a još više obitelji u okolnim selima (oko Nderlysa, Kaprre i Bregluma), koja su također nedostupna.
Iako je mnogo ljudi željelo provesti blagdane na ovome području, zbog velike količine novonapadalog snijega (1 metar na najvišem dijelu ceste, na prijevoju Qafe e Thoresen, 1800 m i oko 50 cm u dolini), to im je bilo onemogućeno. Za one koji još uvijek žele doći do doline Thethi ipak postoji još jedna mogućnost - da stignu od juga, kroz dolinu Dukagjini, na cesti Prekal - Kira - Shosh - Shale i onda u Theth. Ova cesta je u lošem stanju - devedeset km bez asfalta. Zapravo, snijeg ej napadao i na ovoj cesti (40-50 cm), ali su cm snijega , ali su lokalne vlasti obećale kako će ga očistiti.
Izvor: Thethi Guide (http://thethi-guide.com)
Cesta za Thethi neprohodna
6.1.2015.
Kao i svake godine, tako i počevši od 27.12.2014. cesta Bogë - Theth zatvorena je zbog snijega. Od sada, za turiste i stanovnike ovoga područja, sve do proljeća biti će nemoguće doći vozilom do doline Thethi. Ove godine više od 25 obitelji odlučilo se prezimiti u Thethiju, a još više obitelji u okolnim selima (oko Nderlysa, Kaprre i Bregluma), koja su također nedostupna.
Iako je mnogo ljudi željelo provesti blagdane na ovome području, zbog velike količine novonapadalog snijega (1 metar na najvišem dijelu ceste, na prijevoju Qafe e Thoresen, 1800 m i oko 50 cm u dolini), to im je bilo onemogućeno. Za one koji još uvijek žele doći do doline Thethi ipak postoji još jedna mogućnost - da stignu od juga, kroz dolinu Dukagjini, na cesti Prekal - Kira - Shosh - Shale i onda u Theth. Ova cesta je u lošem stanju - devedeset km bez asfalta. Zapravo, snijeg ej napadao i na ovoj cesti (40-50 cm), ali su cm snijega , ali su lokalne vlasti obećale kako će ga očistiti.
Izvor: Thethi Guide (http://thethi-guide.com)
PLANINE ISTRE I PODRUČJA KRASA
Izvor: Planinarsko društvo "Planik", Umag, 22.12.2014.
Prezentacija turističko-planinarskog zemljovida "Ćićarija"
22.12.2014. u zgradi Općine Lanišće u Lanišću održana je javna prezentacija turističko-planinarskog zemljovida "ĆIĆARIJA". Uvodnu riječ održao je g. Neven Mikac, načelnik Općine Lanišće. Osvrt na pl. kartografiju Ćićarije održao je g. Vladimir Rojnić, predsjednik IPS-a. O najnovijem zemljovidu Ćićarije govorili su g. Rudolf Schwabe i g. Diego Košta iz HGSS Kartografskog odsjeka.
Izvor: Planinarsko društvo "Planik", Umag, 22.12.2014.
Prezentacija turističko-planinarskog zemljovida "Ćićarija"
22.12.2014. u zgradi Općine Lanišće u Lanišću održana je javna prezentacija turističko-planinarskog zemljovida "ĆIĆARIJA". Uvodnu riječ održao je g. Neven Mikac, načelnik Općine Lanišće. Osvrt na pl. kartografiju Ćićarije održao je g. Vladimir Rojnić, predsjednik IPS-a. O najnovijem zemljovidu Ćićarije govorili su g. Rudolf Schwabe i g. Diego Košta iz HGSS Kartografskog odsjeka.
PODRUČJE SREDNJE BOSNE
Planinarsko-turistička mapa Kaknja
Planinarsko društvo “Bobovac” iz Kaknja izdalo je planinarsko - turističku mapu Kaknja, koja će biti promovirana 17.12.2014. Autor mape je Senad Bajrić
Planinarsko-turistička mapa Kaknja
Planinarsko društvo “Bobovac” iz Kaknja izdalo je planinarsko - turističku mapu Kaknja, koja će biti promovirana 17.12.2014. Autor mape je Senad Bajrić
PLANINE CRNE GORE
Izvor: Planinarski savez Crne Gore, 8.12.2014.
Privremeno zatvorene planinske staze
Stručna komisija PSCG za markacije, planinske staze, pješačke puteve i Registar, shodno Zakonu o planinskim stazama, obavještava da su „privremeno zatvorene sve planinarske transverzale i staze nacionalne mreže planinarskih staza u Crnoj Gori od 15. novembra 2014. godine do 15. maja 2015. godine.
Kako se navodi u Saopštenju Komisje: „U planinama središnje i sjeverne Crne Gore zatvaraju se i zabranjuje korišćenje svih staza u masivima: Prokletija, Komova, Hajle, Žijova, Prekornice, Moračkih planina, Sinjajevine, Durmitora, Lubišnje, Planine pivske, Vojnika, Njegoša, Maglića, kao i zimske uspone koji se izvode u ovim i ostalim destinacijama samovoljno, neorganizovano i bez stručnih vodiča zimi (planinarski ili lokalni), kao i na planinarskim stazama na Orjenu, Lovćenu, Lisinju i Rumiji (snijeg, gromovi, magle i klizav teren). Takođe se „ne preporučuje korišćenje bez adekvatne zimske opreme prema namjeni i težini staze na ostalim prohodnim stazama u primorskom i centralnom dijelu Crne Gore.
Stručna komisija PSCG apeluje da svi korisnici planinarskih staza nacionalne i lokalne mreže staza u zimskom periodu (pješaci, planinari, alpinisti i drugi) poštuju privremenu zabranu korišćenja planinarskih staza i ne koriste staze bez zimske opreme, poštuju preporuke i kodeks ponašanja u planini zimi i lošim meteo uslovima, ne idu sami, nepripremljeni na teže i naporne ture zimi na prohodnim stazama (gdje nema snijega) bez stručnih vodiča, ako nisu organizovani zimski usponi od stručnih organa PSCG i planinarskih klubova.
Planinarski savez Crne Gore je spreman da pruži neophodne informacije preko planinarskih klubova i stručnu pomoć svim zainteresovanim korisnicima u okviru svojih ovlašćenja i resursa u vezi sa bezbjednim korišćenjem staza u zimskom periodu.
Izvor: Planinarski savez Crne Gore, 8.12.2014.
Privremeno zatvorene planinske staze
Stručna komisija PSCG za markacije, planinske staze, pješačke puteve i Registar, shodno Zakonu o planinskim stazama, obavještava da su „privremeno zatvorene sve planinarske transverzale i staze nacionalne mreže planinarskih staza u Crnoj Gori od 15. novembra 2014. godine do 15. maja 2015. godine.
Kako se navodi u Saopštenju Komisje: „U planinama središnje i sjeverne Crne Gore zatvaraju se i zabranjuje korišćenje svih staza u masivima: Prokletija, Komova, Hajle, Žijova, Prekornice, Moračkih planina, Sinjajevine, Durmitora, Lubišnje, Planine pivske, Vojnika, Njegoša, Maglića, kao i zimske uspone koji se izvode u ovim i ostalim destinacijama samovoljno, neorganizovano i bez stručnih vodiča zimi (planinarski ili lokalni), kao i na planinarskim stazama na Orjenu, Lovćenu, Lisinju i Rumiji (snijeg, gromovi, magle i klizav teren). Takođe se „ne preporučuje korišćenje bez adekvatne zimske opreme prema namjeni i težini staze na ostalim prohodnim stazama u primorskom i centralnom dijelu Crne Gore.
Stručna komisija PSCG apeluje da svi korisnici planinarskih staza nacionalne i lokalne mreže staza u zimskom periodu (pješaci, planinari, alpinisti i drugi) poštuju privremenu zabranu korišćenja planinarskih staza i ne koriste staze bez zimske opreme, poštuju preporuke i kodeks ponašanja u planini zimi i lošim meteo uslovima, ne idu sami, nepripremljeni na teže i naporne ture zimi na prohodnim stazama (gdje nema snijega) bez stručnih vodiča, ako nisu organizovani zimski usponi od stručnih organa PSCG i planinarskih klubova.
Planinarski savez Crne Gore je spreman da pruži neophodne informacije preko planinarskih klubova i stručnu pomoć svim zainteresovanim korisnicima u okviru svojih ovlašćenja i resursa u vezi sa bezbjednim korišćenjem staza u zimskom periodu.
Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator
|
Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL Navedite o kojoj se planini ili temi radi. Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen. ODGOVARAM NA SVAKI UPIT! Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected] INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019
|
DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal) 
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.
All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator. 
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
|