|
|
SI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SREDNJE I ISTOČNE BOSNE > JAHORINSKA GRUPA > Trebević
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Sofe, 1627 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.8184, 18.4601
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Sofe, 1627 m
Koordinate najvišeg vrha: 43.8184, 18.4601
O planini
|
|
UvodTrebević planina u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se južno-jugoistočno od Sarajeva, uzdiže se iznad sarajevskih mahala i preko Malog i Velikog Stupnja (1522 m) nadovezuje se na planinu Jahorinu. Najviši vrh Trebevića je vrh Sofe (1627 metara).
Trebević predstavlja značajan turistički i rekreativni centar, koji je u proteklom ratu u BiH dosta uništen. S ovim izletištem grad je povezan asfaltnom cestom i žičarom (koja je uništena u posljednjem ratu i nakon obnavljanja, ponovo puštena u rad 6.4.2018. godine, na dan grada Sarajeva) dužine 1700 m. Iz grada se preko Vraca zavojitom cestom, pored modernog kompleksa Sunnyland, autom dolazi do hotela Pino nature (nekada Prvi šumar). Odatle se dalje cestom stiže do planinarskog doma Napredak (1100 m) (desno - jug), do bob staze i žičare (lijevo - sjever) i ravno do kompleksa Brus (1150 m). Nakon Brusa se lošom asfaltnom cestom dalje može produžiti prema Jahorini. U novije vrijeme se ubrzano grade pješačke i biciklističke staze. Zbog svoje blizine gradu i, s druge strane, čistog i nezagađenog okruženja, neke sarajevske IT kompanije najavile su izgradnju modernih objekata u kojima bi bili smješteni njihovi uredi uz prateće sportske i rekreativne sadržaje. Zbog idealne konfiguracije terena ovdje je izgrađena kombinirana staza za bob i sanjkanje, i tu su održana takmičenja u ovim disciplinama za vrijeme 14. Zimskih olimpijskih igara 1984. Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen je telekomunikacijski toranj visine 60 m i jedini je telekomunikacijski odašiljač koji nije uništen od strane NATO avijacije 1995. tokom bombardiranja releja. Važan je telekomunikacijski čvor za Sarajevo i odašiljač za nekoliko RTV stanica. Trebević od davnina predstavlja glavno izletište Sarajlija. Njegov povoljan geografski položaj, nadmorska visina, blaga klima i prirodne ljepote usadili su ga srca zaljubljenika u prirodu još od doba Austro-Ugarske koja je prepoznala potencijal područja i počela ga preoblikovi u izletište. Trebević od 1954. godine ima određeni karakter pravne zaštite u kategoriji park–šuma. Sa sarajevskim mahalama na svojim padinama predstavlja jedinstven sklad urbanog i prirodnog. Kompletan prostor Trebevića odlikuje visok stupanj biološke, pedološke i geološke raznolikosti. Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 9.4.2014. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža „Trebević“. Ovim zakonom utvrđena je zaštita područja Trebevića i njegovih prirodnih vrijednosti na prostoru od preko 400 hektara. Primarna svrha uspostave zaštićenog pejzaža „Trebević“ je očuvanje i unaprijeđenje svih elemenata fizičkogeografskog i biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja. IZVOR WIKIPEDIJA Ime planine
Naziv Trebević je nedvosmisleno slavenskog porijekla i označava umanjenicu slavenskog glagola trebiti, trijebiti, koji je u svakodnevnom govornom jeziku zamijenjen glagolima žrtvovati, uništavati. Trebević vodi porijeklo od izraza trebišta, pod kojim se u staroslavenskom jeziku označavao žrtvenik. Iz toga bi se moglo zaključiti da su neka mjesta na Trebeviću, najvjerojatnije vrhovi u prvo vrijeme po doseljavanju Slavena služili kao prostor na kome je stanovništvo slavenskog porijekla izvodilo paganske obrede u kojima se između ostalog primjenjivalo i ritualno žrtvovanje. ENGLISH SUMMARY: TrebevićTrebević (Serbian Cyrillic: Требевић) is a mountain in central Bosnia and Herzegovina, located to the southeast of Sarajevo, in the territory of East Sarajevo city, bordering Jahorina mountain. Trebević is 1,627 meters (5,338 ft) tall, making it the second shortest of the Sarajevo mountains. During the Middle Ages, Trebević was known as Zlatni Do. During the 1984 Winter Olympics Trebević, like the other Sarajevo mountains, was used for a number of Olympic events, such as bobsledding. Trebević today is not as important of a tourist destination as Igman or Bjelašnica, largely due to the heavy fighting that took place in the early 1990s. Still, most of the land mines are now cleared. There are numerous hotels, mountaineering homes, and other such structures on Trebević and the immediate area. Trebević has been the main excursion site of Sarajevo citizens due to the favorable geographical position, climate and the beauty of the nature. The biological diversity is among the highest and it is extraordinary to find such a phenomenon near the hearth of the big city. On 9 April 2014, Sarajevo Canton Assembly declared Trebević a protected area, in order to conserve and improve each element of the geographical and biological diversity. Trebević can be reached from Sarajevo by Trebević Cable Car, re-opened in 2018. SOURCE: WIKIPEDIA |
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI  Klikom na logotip Booking.com direktno pronađi smještaj u okolici Trebevića
Oglašavajte ovdje:
|
PRIRODA
Biljni svijet
|
Na području Trebevića javlja se karakteristična vegetacija Dinarskg gorja u kojoj prevladavaju termofilne šume bukve, šume hrasta medunca i crnog graba, šume jele i smreke (smrče), šume bukve i jele sa smrekom, te vegetacijski kompleksi šuma crnog graba. Unutar sastojina navedenih šuma postoji zajednica Pančićeve omorike.
Na ovom području zabilježeno je 99 biljnih vrsta i 14 vrsta gljiva. Od biljnih vrsta tri su na Crvenoj listi Federacije BiH: Pančićeva omorika (Picea omorika), rana ljubičasta orhideja (Orchis maculata) i svijetlolisna udovčica (Scabiosa leucophylla). Od gljiva na Crvenoj listi je blagva ili Cezarova gljiva – Amanita caesaria. IZVOR: Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja 
Na vršnom grebenu
|
Orchis maculata
Izvor: Flora Batava, Volume 7; Autori: Jan Kops (1765–1849), Herman Christiaan van Hall; Ilustrator: Christiaan Sepp 
Orchis maculata
Autor: Sporti; Izvor: Wikipedija |
Životinjski svijet
Prostor Trebevića je izuzetno bogat ptičijim svijetom. Gusta i mješovita šuma te dostupnost vode i hrane čine ga idealnim za naseljavanje brojnih vrsta. Evidentirano je 26 vrsta ptica.
Prostor Trebevića takođe naseljavaju različite vrste krupnijih i sitnijih sisavaca. Na Crvenoj listi ugroženih vrsta Federacije BiH su su bjeloprsi jež (Erinaceus concolor), vuk (Canis lupus) i smeđi medvjed (Ursus arctos). Treba spomenuti i lisicu (Vulpes vulpes), srnu (Capreolus capreolus), zeca (Lepus europaeus), jazavca (Meles meles).
Od gmizavaca, na Crvenoj listi je bosanski šargan / šarka (Vipera ursinii). Brojna je populacija poskoka (Vipera ammodytes), koja je posebno razvijena u stjenovitim predjelima i na siparima. Od guštera, na Trebeviću su primijećeni zelembać (Lacerta viridis) i zidni gušter (Lacenta muralis).
IZVOR: Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja
Prostor Trebevića takođe naseljavaju različite vrste krupnijih i sitnijih sisavaca. Na Crvenoj listi ugroženih vrsta Federacije BiH su su bjeloprsi jež (Erinaceus concolor), vuk (Canis lupus) i smeđi medvjed (Ursus arctos). Treba spomenuti i lisicu (Vulpes vulpes), srnu (Capreolus capreolus), zeca (Lepus europaeus), jazavca (Meles meles).
Od gmizavaca, na Crvenoj listi je bosanski šargan / šarka (Vipera ursinii). Brojna je populacija poskoka (Vipera ammodytes), koja je posebno razvijena u stjenovitim predjelima i na siparima. Od guštera, na Trebeviću su primijećeni zelembać (Lacerta viridis) i zidni gušter (Lacenta muralis).
IZVOR: Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja
Zaštita prirode
Trebević od 1954. godine ima određeni karakter pravne zaštite i to u kategoriji park – šuma. Sa sarajevskim mahalama na svojim padinama predstavlja jedinstven sklad urbanog i prirodnog. Kompletan prostor obilježava velika raznolikost u biološkom, pedološkom i geološkom smislu, ali i u drugim stručnim disciplinama.
Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 9.4.2014. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Trebević". Ovim zakonom utvrđena je zaštita područja Trebevića i njegovih prirodnih vrijednosti na prostoru od 400,20 hektara. Određene su točne granice obuhvata, kategorija zaštićenog područja i njegovo zoniranje. Skupština Kantona Sarajevo je donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Kantonalne javne ustanove kojom joj je Zaštićeni pejzaž "Trebević" dodijeljen na upravljanje.
Ovo područje je podijeljeno u tri zaštićene zone. Prva zona, odnosno nukleus, koja je zona stroge zaštite, obuhvaća 55,40 ha, druga (puffer) 294 ha, a treća, tzv. tranzicijska zona, 50,80 hektara.Uspostava zaštićenog pejzaža "Trebević“ ima svrhu očuvanja i unapređenja svih elemenata fizičkogeografske i biološke raznolikosti u zoni zaštićenog područja, otklanjanja i sprječavanja eksploatacija i aktivnosti koje mogu dovesti do promjene i oštećenja prirode, razvoja i unapređenja eko-turističkih potencijala općine Stari Grad i Kantona Sarajevo na nivou organiziranih i planskih turističkih posjeta, te aktivnog sudjelovanja lokalnog stanovništva u održavanju i unapređenju funkcionirsanja zaštićenog područja.
Važno je napomenuti da je rijetko gdje zabilježen tako visok stepen raznolikosti u neposrednoj blizini grada.
IZVOR: Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja
Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 9.4.2014. godine, usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Trebević". Ovim zakonom utvrđena je zaštita područja Trebevića i njegovih prirodnih vrijednosti na prostoru od 400,20 hektara. Određene su točne granice obuhvata, kategorija zaštićenog područja i njegovo zoniranje. Skupština Kantona Sarajevo je donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Kantonalne javne ustanove kojom joj je Zaštićeni pejzaž "Trebević" dodijeljen na upravljanje.
Ovo područje je podijeljeno u tri zaštićene zone. Prva zona, odnosno nukleus, koja je zona stroge zaštite, obuhvaća 55,40 ha, druga (puffer) 294 ha, a treća, tzv. tranzicijska zona, 50,80 hektara.Uspostava zaštićenog pejzaža "Trebević“ ima svrhu očuvanja i unapređenja svih elemenata fizičkogeografske i biološke raznolikosti u zoni zaštićenog područja, otklanjanja i sprječavanja eksploatacija i aktivnosti koje mogu dovesti do promjene i oštećenja prirode, razvoja i unapređenja eko-turističkih potencijala općine Stari Grad i Kantona Sarajevo na nivou organiziranih i planskih turističkih posjeta, te aktivnog sudjelovanja lokalnog stanovništva u održavanju i unapređenju funkcionirsanja zaštićenog područja.
Važno je napomenuti da je rijetko gdje zabilježen tako visok stepen raznolikosti u neposrednoj blizini grada.
IZVOR: Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Povijesni pregled
|
Ne zna se točno porijeklo imena planine Trebević, ali se pretpostavlja da je na području ove planine nekada bio žrtvenik posvećen nekom od slavenskih bogova, vjerovatno Perunu, pa je tako ostala i riječ "trebevište" (od trijebiti). Ipak, postoje indicije da se ritual prinošenja žrtve javio još u ilirsko doba kada su žrtvovali životinje u brojnim vrtačama blizu vrha planine.
Tijekom starog vijeka padine ove planine naseljavali su Iliri koji su osnovali i naselje na području današnjeg Debelog brda. Nakon antičkog razdoblja, značaj Trebevića u srednjem vijeku opada dok tijekom vladavine Osmanlija raste zahvaljujući pojačanoj urbanizaciji po njegovim sjevernim padinama. Za vrijeme austrougarske vladavine značaj Trebevića naglo raste, prije svega s vojnog aspekta, jer se s njegovih padina mogao vidjeti cijeli grad. Zbog toga su na pojedinim kotama podignute utvrde čiji se ostaci vide i do današnjih dana. Pored vojnog, raste značaj Trebevića kao izletišta, te se tada njegove padine počinju pošumljavati, a staze za pješake i planinare uređivati u svrhu rekreaciskog turizma. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije značaj Trebevića kao izletišta raste s osnivanjem prvih planinarskih društava u Sarajevu, te se na njegovom području grade prvi planinarski domovi. Nakon 2. svjetskog rata pristupilo se obnovi postojećih, ali i izgradnji novih turističkih kapaciteta. Zbog lakšeg pristupa izgrađena je žičara iz centra grada do prostora Vidikovac. Izgrađene su nove šetališne staze, te planinarski domovi i odmarališta koji su srušeni u ratu 1992 – 1995. godine. Trebević je bio domaćin bobistima i sanjkašima na XIV Zimskim olimpijskim igrama koje su se održale u Sarajevu 1984. godine, pa je kao sportski objekt ostao upisan u knjigama Međunarodnog olimpijskog komiteta. |
Sarajevska žičara 1960. godine
Stara razglednica u izdanju NIP "Oslobođenje" Sarajevo 
Razglednica Trebevića iz 1980-ih godina
|
Kulturno-povijesna baština
|
Osim objekata kulturno-povijesne baštine na sjevernom podnožju Trebevića (koje se nalazi na užem gradskom području Sarajeva), na drugim padinama planine, a također i unutar područja Zaštićenog pejzaža "Trebević“ nalaze se slijedeći objekti:
Bistrik kula
Autor: Julian Nitzsche; Wikipedija |
VLADIMIR BECIĆ, Ispod Trebevića
Tehnika: ulje na platnu; Godina: 1932.; Dimenzije: 72x57 cm; Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine Sarajevo |
PRIČE IZ PLANINE
Pogled od Vrbanjuše, preko centra Sarajeva, na greben Trebevića
Trebević, planinarski dom "Vaso Miskin Crni". Na istom mjestu na planini Trebević, ispod najvišeg vrha "Sofe" 1.629 metara nadmorske visine izgrađeno je prvo planinarsko sklonište u Bosni I hercegovini pod upravom „Bosnisch-Hercegovinischer Touristen Klub in Sarajevo″. Na ruševinama istog doma 1926. godine izgrađeno je sklonište nazvano po kralju Aleksandru I Karađorđeviću da bi se na istom mjestu 1960. godine podigao dom "Vaso Miskin Crni" u vlasništvu PD Željezničar iz Sarajeva.
|
Planinsko sklonište na Trebeviću izgrađeno 1896. godine na mjestu današnjeg doma "Vaso Miskin Crni", o kojemu je skrbio "Bosnisch-Hercegovinischer Touristen Klub in Sarajevo".
Druga strana Trebevića 27.12.2020.
Datum objave: 28.12.2020. Proizvodnja: BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine |
SJEVERNIM PADINAMA
Sarajevska žičaraSarajevska žičara je naziv za žičaru u Sarajevu koja spaja Stari Grad s planinom Trebević.
Žičara je prvi put sagrađena 1959, a otvorena za javnost 3.5. iste godine. Povezivala je centar grada s područjem Vidikovac na Trebeviću. Imala je kapacitet 400 putnika po satu. Ipak, mnogo godina rada i popravaka uzelo je danak, prouzročivši ozbiljne probleme, toliko da su relevantne institucije zabranile daljnje popravke. Takvi problemi javili su se 1977, 1982, 1986, 1987, te posebno 18.11.1989, kada je daljnje popravke zabranio Institut ZRMK iz Ljubljane. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995) žičara je u potpunosti uništena. Rekonstruirana je 2017. i 2018. godine, te službeno otvorena 6.4.2018. na Dan grada Sarajeva. Ukupno 33 moderne gondole koje čine novi sustav, mogu prevesti do 1.200 putnika iz grada na Trebević po satu, s trajanjem vožnje koja u jednom smjeru iznosi oko 9 minuta. Od 33 gondole, njih pet je u bojama olimpijskih krugova – plavoj, crvenoj, žutoj, zelenoj i crnoj, jedna je u boji zastave BiH, dok su ostale crne. Mufid Garibija, sarajevski arhitekt, osmislio je izgled žičare, kao i njene dolazne i polazne stanice. On je prilikom predstavljanja nove kabine Trebevićke žičare, istaknuo da će "cijela žičara biti panoramska, te će stanicama i gondolama dominirati staklo, što će doprinijeti užitku posjetilaca u pogledu na Sarajevo. „Gondole će biti u bojama olimpijskih krugova i oslikavat će jedinstvo i multietničnost Sarajeva“. Kako bi proslavili ponovno otvaranje žičare, promotivna pjesma "Trebević opet silazi u grad" službeno je predstavljena 23.3.2018. Pjesmu su izveli Hari Varešanović, Ismeta Dervoz, Zdravko Čolić i Jasna Gospić, svi prethodni članovi grupe Ambasadori. IZVOR: WIKIPEDIJA, I DR. 
Sarajevska žičara, službena stranica
Sadržaj informativne table Sarajevske žičare
|
Trebevićka žičara - testna vožnja
Proizvodnja: Klix.ba; Datum objavljivanja: 12.3 2018. Opis: Testna vožnja obnovljenom Trebevićkom žičarom u Sarajevu. -
Sarajevska žičara na staroj razglednici
Sarajevska žičara, arhivska fotografija
|
Olimpijska staza za bob i sanjkanjeOlimpijska staza za bob i sanjkanje u Sarajevu smještena na planini Trebeviću ponad grada Sarajeva, sagrađena je za Zimske olimpijske igre 1984.
Kad je 1977. Sarajevu povjerena organizacija Zimskih olimpijskih igara 1984., predložena je izgradnja staze za bob i sanjkanje. Dizajn staze odobren je 1981., a izgradnja je počela 1.6. iste godine. Završena je 30.9.1982. uz trošak od 563.209.000 jugoslavenska dinara. Na Igrama 1984. olimpijska sanjkaška natjecanja pratilo je 20.000 gledatelja, a natjecanja u bobu 30.000 gledatelja. Nakon Igara staza je rabljena za natjecanja u sklopu Svjetskog kupa sve do početka ratova u bivšoj Jgoslaviji, od 1991., uključujući i opsadu Sarajeva sljedeće godine. Staza je oštećena tijekom ove opsade koja se zbila tijekom rata u BiH. Tijekom opsade stazu su kao artiljerijski položaj rabile snage bosanskih Srba. Danas je staza većinom očuvana, mada se na jednoj od posljednjih njezinih zavoja nalaze ratna oštećenja u obliku rupa nastalih od obrambene borbe. Danas se staza uglavnom rabi za grafite. WIKIPEDIJA
|
Plan staze za bob i sanjkanje na Trebeviću
Sarajevska staza za bob i sanjkanje podijeljena je na dva dijela: za trening i rekreacijski. |
Vraca
|
Spomen park Vraca, Sarajevo
Datum objave: 6.2.2022. Autor: 4Life Opis: nimci Youtube kanala "4Life" na kojem pratioci mogu gledati kvalitetan i zanimljiv sadržaj o najznačajnijim lokacijma i objektima u Sarajevu i okolini. |
|
Vršno područje Trebevića
Na 1566 m, u blizini vrha Trebevića, 1975. godine izgrađen je telekomunikacijski toranj visine 60 m, važan telekomunikacijski čvor za Sarajevo i odašiljač za nekoliko RTV stanica. |
PO VRŠNOM PODRUČJU
Betonski stup obilježava najviši vrh Trebevića - Sofa (1627 m).
|
Planinarska staza između Vidikovca i Prvog šumara
Naslovna fotografija
Pred proljetni pljusak Pogled s vršnog grebena Trebevića u smjeru juga. Izduženi niži greben u podnožju je Kobilja glava koja se uzdiže nad selom Petrovići. Na horizontu se nazire silueta planine Treskavice. |
Brus
|
Naselje i izletište na obroncima Trebevića, okruženo gustom crnogoričnom šumom, na 1150 metara nadmorske visine. Udaljeno je 8-12 km od Sarajeva i 16 km od Pala, a administrativno se nalazi u općini Istočni Stari grad.
U Brusu se nalazi Sportsko-rekreacijski centar Brus s ugostiteljskim, zabavnim i sportskim objektima i sadržajima, posebno za najmlađe. Oni obuhvaćaju: restorane, ljetni i zimski vrt (bašta), šetačku i biciklističku stazu, dječje zabavne parkove, jezero, sportske sadržaje (igrališta za košarku, odbojku, nogomet, stolni tenis), zološki vrt, adrenalinske sadržaje, roštiljna mjesta dr. Za smještaj su sagrađene drvene brvnare u planinskom stilu, kapaciteta do četiri osobe, U zabavnom dijelu centra možete iznajmiti bicikle, autiće na baterije za djecu, trčanje i valjanje u plastičnim loptama na jezeru, paintball, motorne kvadove, adrenalinsku vožnju zip line-om i zoo vrt s domaćim životinjama namijenjen najmlađoj populaciji, a tu je i otvorena igraonica za djecu s toboganima, ljuljačkama, klackalicama i trampolinama. Možete se oprobati i u streličarstvu s profesionalnim lukovima i strijelama i obučenim instruktorom. Restoran Brus kapaciteta je 120 mjesta sa specijalitetima domaće kuhinje (teletina ispod sača/peke, lešo teletina, uštici s domaćim kajmakom sa ovog područja. Restoran raspolaže vrtom kapaciteta 640 mjesta, smješten u prirodnom ambijentu i okružen borovom šumom. POVEZNICE Sportsko-rekreacijski centar Brus Uživo web kamera trebević – web camera brus trebevic |
Brus - Trebević
Autor: Aco Stanisic; Datum objavljivanja: 25.10.2015. Opis: Sportsko rekreativni centar i restoran Brus na Trebeviću iznad Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine u svojoj ponudi ima sadržaje za sve generacije. Restoran, gastro ponudu, sportske teren, dječija igrališta, vožnja bicikala, kvadovi. 
Brus, plan sportsko-rekreacijskog centra
|
Klek
|
Zapis o selu Klek - Dokumentarni film
Proizvodnja: RTRS Izvorni opis videa: Istočno Sarajevo je naziv grada, odnosno zajednice općina u Bosni i Hercegovini. Jedan je od osam službenih gradova Bosne i Hercegovine. Istočno Sarajevo je nastalo tokom rata u Bosni i Hercegovini od općina i područja u okolini Sarajeva, koje su bila pod kontrolom srpskih snaga. Istočno Sarajevo je ranije bilo poznato kao Srpsko Sarajevo, ali je odlukom Ustavnog suda BiH taj naziv proglašen neustavnim i diskriminatorskim prema Bošnjacima, Hrvatima i ostalim građanima koji nisu srpske nacionalnosti, jer je u svom nazivu sadržavao odrednicu "srpski". Nalazi se u istočnom dijelu Bosne i sastoji se od sedam općina, među kojima su također i općine koje su prema odluci Ustavnog suda BiH izgubile odrednicu "srpski". Istočno Sarajevo se nalazi u samom geografskom središtu Bosne i Hercegovine. Na teritoriji grada nalaze se planine koje dosežu i 2000 metara visine: Bjelašnica, Jahorina, Igman, Treskavica i Trebević. Najvažniji riječni tokovi su Paljanska i Mokranjska Miljacka, koje, kod mjesta Bulozi čine jedinstveno korito rijeke Miljacke; Prača, koja izvire ispod padina Jahorine na 1462. metra nadomorske visine i Željeznica sa izvorom ispod planine Treskavice. Trebević јe planina u јugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se јugoistočno od Sarajeva, visok јe 1627 metara i nadovezuјe se na planinu Jahorinu. Trebević predstavljaa značaјan turistički i rekreativni centar, koјi јe u proteklom ratu dosta uništen. Sa ovim izletištem grad јe povezan asfaltnim putem i žičarom (koјa sada niјe u funkciјi) dužine 1700 m. Zbog idealne konfiguraciјe terena ovdje јe izgrađena kombinovana staza za bob i sankanje, i tu su održana takmičenja u ovim disciplinama za vrijeme 14. Zimskih olimpiјskih igara 1984. Na 1566 m, blizu vrha, 1975. izgrađen јe telekomunikacioni toranj visine 60m i јedini јe telekomunikacioni releј koјi niјe uništen od strane NATO aviјaciјe 1995. tokom bombardovanja releјa. Važan јe telekomunikacioni čvor za Saraјevo i predaјnik za nekoliko RTV stanica. |
Trebević, zapadni i središnji dio
Detalj stare topografske karte; Mjerilo 1:100.000; Sekcija Sarajevo (525)
Detalj stare topografske karte; Mjerilo 1:100.000; Sekcija Sarajevo (525)
Trebević, istočni dio i prijelaz prema planini Jahorini
Detalj stare topografske karte; Mjerilo 1:100.000; Sekcija Goražde (526) |
Projekt skijaške staze na Trebeviću
Projekt odobren 2019. 
Bodlje Čitateljica Danijela javlja o uništavanju nekad predivne planinarske staze od Brusa (sad pored objekta policije na Brusu) do Dobrih Voda; Razrovana, ispresijecana kojekakvim rovovima i kanalima kojima spustaju posječena stabla, mnogo puta se mora sići sa staze, pa vraćati na nju, duž cijele staze oborena ogromna debla koja se moraju preskakati, a najgore i najtužnije-na desetine posječenih stabala uzduž staze, nema više guste šume s njene desne strane...goli panjevi "bodu oči" kao spomenici nekadasnje unistene ljepote. Uzasno ju je takvu gledati, njome takvom hodati, a bila je prekrasna. DANIJELA, 13.9.2020. |
Planinarsko -.izletnička karta Trebevića iz 1970. godine
IZVORI I LITERATURA
|
GRUPA AUTORA: Trebević: Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja
GRUPA AUTORA: Plan upravljanja zaštićenim pejzažem "Trebević". Sarajevo, 2016. (PDF) GRUPA AUTORA: Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Trebević". Sarajevo, 2013. (PDF) JOVANOVIĆ, R. i dr.: Osnovna geološka karta SFRJ i Tumaĉ, list Sarajevo 1: 100.000. Sav. geol. zavod. Beograd, 1977. OPERTA, Mevlida; ŠKRIPIĆ, Nijaz; AVDIĆ, Boris; HRELJA, Edin: Landslides on Mount Trebević slopes – analysis of the research results. Geografski pregled No.38; Year 2017. Sarajevo, 2017. str. 145-161 (PDF) Stari Grad: Na proljeće počinje pošumljavanje Ablakovine. Radiio Sarajevo, 25.1.2019. Na proljeće počinje veliki projekat pošumljavanja lokaliteta Ablakovina u Općini Stari Grad i na 12.000 kvadrata bit će zasađeno više od 5.000 sadnica jele, jasena, javora i bagrema. Sarajevo: Gradsko vijeće podržalo izgradnju skijaške staze na Trebeviću. Radiio Sarajevo, 26.2.2019. Gradsko vijeće Grada Sarajeva dalo je podršku da se pokrene projekat izgradnje skijaške staze na Trebeviću. U planu je izgradnja staze uz trasu Trebevićke žičare, od Vidikovca do Jarčedola. Ovim projektom Sarajevo bi bilo jedan od rijetkih glavnih gradova koji bi imao skijašku stazu sa pogledom na grad. Prema idejnom projektu, predviđena je izgradnja ski staze i lifta, te sistema vještačkog zasnježivanja. Otvara se još jedno skijalište u Bosni i Hercegovini. B92, 19.1.2022. |
Planinarsko-turistički vodič po planinama oko Sarajeva
Autori: Braco Babić, Drago Bozja Izdavač: Fondacija za zaštitu Bjelašnice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice, 2006. 
Jahorina i Trebević - Planine XIV zimske olimpijade
Autor: Dr Ljubo J. Mihić Izdavač: SO Pale i VU ''Romanija'' Sarajevo Tisak: IGTRO ''Univerzal'' - OOUR ''Grafičar'' Tuzla Mjesto i godina izdanja: Pale, 1987. |
|
Na Čolinoj kapi
Crnogorične šume na području Čoline kape visoko iznad sarajevskih mahala |
