|
|
SREDIŠNJI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > Sinjajevina
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Babin zub, 2277 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.8633, 19.3783
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Babin zub, 2277 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.8633, 19.3783
|
Opis planinske grupeIzrazite prirodne granice oblikovale su visokoplaninski prostor Durmitora i Sinjajevine na sjeveru Crne Gore, koji se proteže u dinarskom smjeru u dužini od 85 kilometara. Ova planinska masa jasno je obilježena riječnim sustavima Pive, Tare i gornje Morače. Unutar ovoga područja izdvaja se Jezerska površ (visoravan), morfološka cjelina, koja razdvaja ali ujedno i spaja dvije cjeline, Durmitor i Sinajevinu.
Sinjajevina, odn. Sinjavina (ćiril. Сињајевина; Сињавина) je prostrana planinska površ (visoravan), izdužena u dinarskom smjeru sjeverozapad-jugoistok, duga oko 40 km i široka oko 15 km, koja leži u polukrugu dubokog kanjona Tare. Osim rijeke Tare, s ostalih strana njezinu prirodnu granicu tvore kanjoni i doline rijeka Morače, Bukovice i Tušinje (Tušine). Prirodnu granicu prema Durmitoru čini Jezerska površ, čiji se istočni obod naslanja na Sinjajevinu.
Sinjajevina je najveća vapnenačka zaravan – površ u Crnoj Gori, a zajedno s Durmitorom predstavlja najveću morfološku jedinicu sjeverozapadne Crne Gore. Krški masiv Sinjajevine, koja je prirodni nastavak durmitorske Jezerske površi, najvećim dijelom karakteriziraju uvale, zaobljeni vrhovi i polja, oblikovani radom ledenjaka u geološkoj povijesti. Uvale i zaobljeni vrhovi nalaze se na visinama od 1500 do 2277 m (Babin zub, najviši vrh Sinjajevine). Visoravni Sinjajevine gotovo su bez šuma, ali s prostranim pašnjacima. Najviši vrhovi smješteni su na njezinu jugoistočnom rubu, prema mjestu Kolašinu. Sinjajevina se prostire na prostoru općina Žabljak, Šavnik, Kolašin i Mojkovac. Najveća polja koja su ujedno i najveća pasišta nalaze se na šavničkom dijelu Sinjajevine, s njima je mojkovačko područje povezano lošim planinskim putem (Potrk, Staračko polje, Kričačko polje, i dr.). 
Položaj Sinjajevine
ImeNaziv Sinjajevina je udomaćen kod stanovništva koje je najvećim dijelom naseljava i koje gravitira ovom masivu. Kod stanovnika koji žive u jugoistočnom dijelu ove planinske cjeline, može se čuti i naziv Sinjavina. Lingvisti smatraju da treba prihvatiti ime koje se čuje u govoru većine domicilnog stanovništva - u ovome slučaju obje su varijante ispravne.
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
|
Veliki Pećarac
Ovaj vrh, visok 2042 m dominira područjem južno od Zabojskog jezera. U Šaranskom polju, podno Zebalca vidi se par kuća katuna Konate (1595 m n.v.). |
Geografija (zemljopis) područja
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Reljef
|
Sinjajevina ima formu krševite (karstificirane) zaravni tj. široko razvučenog platoa, prosječne nadmorske visine od 1600 do 1900 m, kojime dominiraju površinski krški oblici: manje i veće, pliće i dublje vrtače i uvale te krnji planinski vrhovi približno iste nadmorske visine. U geomorfološkom pogledu Sinajevina je prilično homogena cjelina. Ipak, može se izdvojiti visokoplaninska zona na jugoistoku Sinjajevine, u kojoj se nalaze najviši planinski vrhovi Babin vrh (2013 m), Veliki Starac (2022 m), Veliki Pećarac (2042 m, može se pronaći i podatak o 2027 m n.v.), Jablanov vrh (2203 m) te Babin zub (2277 m; ovisno o autoru zovu ga i Babji, odn. Bablji zub).
Ostale planinske zone na Sinjajevini: Zminičko - kormanska zona nalazi se na sjeverozapadu masiva Sinjajevine, smještena južno od prometnice Njegovuđa - Studenca - kanjon Tare i od Zminičkog jezera na sjeverozapadu udaljena je četiri, a od Zabojskog na jugoistoku šest kilometara. Tu se nalaze vrhovi Korman (1923 m) i Brdo Veliko (1886 m). 
Sinjajevina iz zraka, pogled iz smjera Mojkovca
Izvor: Autor nepoznat, preuzeto s Interneta |
|
Babin zub
Vrh Babin zub nazvan i Torna, najviši je na Sinjajevini i pruža odličan pogled na kanjon Morače, Lipovsku dolinu, na prostranu sinjajevinsku površ i obližnje vrhove Gradišta, Stolove (u pozadini) i Jablanov vrh, te šire prema Durmitoru, Moračkim planinama (Tali, Stožac, Kapa moračka, Lola), Maganik, Komove, Bjelasicu i dr. |
Vijenci, planine i vrhovi
|
Najviši vrhovi Sinjajevine:
Babin zub (2277 m) Jablanov vrh (2203 m) Gradišta (2174 m) Sto (2172 m) Savina greda (2101 m) Veliki Pećarac (2042 m) Veliki Starac (2022 m) Babin vrh (2013 m) Sto (1959 m) Korman (1923 m) Mali Starac (1921 m) Kučajevica (1781 m) Umovi U mojkovačkoj opštini najznačajniji vrhovi Sinjajevine su:
Gusar (1907 m) Divljak (1865 m) Borova glava (1854 m) Ćorov vrh (kota 1806 m) Javorova glava (1742 m) Veliki Rasovaš (1931 m) Mali Pećarac (1921 m) Mali Starac (1921 m; u prostornom planu općine Mojkovac navedeno je 1903 m) Debela glava (1812 m) Suvi Pećarac (1910 m) Veliki Pećarac (2042 m) Mramorje (1742 m) Kriva greda (1766 m) Šanac (1863 m) i dr. |
O Sinjajevini na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku) Crnom Gorom: Sinjajevina, zaboravljena ljepotica HD
Produkcija: RIVchannel |
Geologija
Sinjajevina je građena od paleozojskih i mezozojskih vapnenaca, mjestimice i od mlađih eruptivnih stijena.
Klima
|
Čarobne boje jeseni - JESEN u Gornjem Lipovu
Autor: Aleksandar Puletic Datum objave: 27.10.2022. Opis. Jesen je godišnje doba koje inspiriše pjesnike i pisce na magična djela, a inspiriše umjetnike da slikaju pravu ljepotu prirode. Boje jeseni su čarobne. Jesen se poigrava različitim bojama: žutom, zelenom, crvenom, smeđom, zlatnom... U videu se prikazuje jesenja panorama Gornjeg Lipova. Gornje Lipovo je najveće i najljepše selo u Crnoj Gori. Podjednako je lijepo u svim godišnjim dobima. |
|
Zabojsko jezero
Najveća dubina jezera je na jednom mjestu 19 metara, a prosječna je oko 6 m, po čemu je ono treće po dubini jezero u Crnoj Gori. Relativno je male površine, ali zbog svoje dubine ima veliki obujam vodene mase. |
Vode
Zminičko jezero pod Kučajevicom
|
Zbog svoje krške građe Sinjajevina je izuzetno bezvodan kraj i zbog toga slabo naseljen - na planini nema stalnih naselja, osim privremenih naselja katunskog tipa. Iako prima velike količine oborina siromašna je površinskim vodama. Jedina dva značajnija hidrološka površinska čvora su dva jezera Zabojsko i Zminičko, kod Njegovuđe.
|
PRIRODA
Život i smrt
U okolici Mandića Dola |
Dijelovi planine Sinjajevine, čine dio UNESCO-vog rezervata biosfere porječja Tare i graniče se sa dva UNESCO-va lokaliteta svjetske baštine planinom Durmitorom i rijekom Tarom. Krajolici i ekosustavi Sinjajevine oblikovani su kulturom stočara tijekom tisućljeća i nastavljaju se oblikovati i čuvati.
|
|
Katun Konate
Konji i dalje dobro posluže na prostranstvima Sinjajevine, barem za poći u posjet susjedima. U pozadini, iza kuća katuna Konate uzdiže se vrh Veliki Pećarac. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Stanovništvo
Na katunu Zaboj
U TRADICIONALNOM POLOŽAJU: Kada u planini upitate domaćine-supružnike za jednu zajedničku fotografiju, gotovo će se uvijek, poput članova obitelji Stanišić nedaleko katuna Zaboj na Sinjajevini (Crna Gora), domaćin namjestiti ispred kolibe, a domaćica na kućnom pragu. |
Zapis: Posljednja crnogorska virdžina - Stana Cerović
Proizvodnja: RTCG Dokumentarna emisija o Stani Cerović, posljednjoj crnogorskoj virdžini, koja se nije udavala, da bi održala domaćinstvo svoje porodice, jer nije imala brata, koji bi naslijedio oca. Stana živi u selu Tušina u opštini Šavnik. Duboka starost i velika nemoć su obilježje njenih dana u surovom predjelu, u kojem je "sama, kao ptica na grani". |
PRICA SA SINJAJEVINE KATUN ODRAG
Postavio: Zmajevac 159 Datum objave: 25.6.2021. Opis. PRICA SA SINJAJEVINE KATUN ODRAG Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Milica Stijepović Autorke reportaza: Aleksandra Sjekloca i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 Momčilo Momo Perović sa Katuna Odrag na Sinjajevini
Datum objave: 29.5.2011. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Opis: Dokumentarna emisija TV Crne Gore. |
Naselja
|
Sinjajevina je na površini od oko 120.000 hektara nekada imala više od stotinu katuna - broj koji je danas znatno smanjen. Za katunska naselja birala su se mjesta u zavjetrini, kao i ona koja u blizini imaju izvor vode.
Katun Zaboj
|
U Gornjem Lipovu
|
Povijesni pregled
19. stoljeće
1840.
Na Mljeticku ubijen je Smail-aga Čengić.
U pocetku se durmitorsko područje dijelilo na Drobnjak i Pivu, da bi se kasnije na teritoriji Drobnjaka formirala i druga plemena, poput Uskoka, Jezera i Šaranaca. Centar ovih plemena bio je Žabljak.
1857.-1878.
Durmitorsko (žabljačko) područje bilo je pogranični teritorij pa je i dalje bilo izloženo manjim sukobima s turskim vojnim odredima.
1878.
Područje Durmitora ušlo je u sastav Crne Gore, postajući dijelom administrativno priznate drzave.
Na Mljeticku ubijen je Smail-aga Čengić.
U pocetku se durmitorsko područje dijelilo na Drobnjak i Pivu, da bi se kasnije na teritoriji Drobnjaka formirala i druga plemena, poput Uskoka, Jezera i Šaranaca. Centar ovih plemena bio je Žabljak.
1857.-1878.
Durmitorsko (žabljačko) područje bilo je pogranični teritorij pa je i dalje bilo izloženo manjim sukobima s turskim vojnim odredima.
1878.
Područje Durmitora ušlo je u sastav Crne Gore, postajući dijelom administrativno priznate drzave.
20. stoljeće
|
1943.
Prodor NOVJ u Crnu Goru (također: Ofanziva NOVJ u Crnoj Gori) označava proljetnu ofanzivu NOVJ kojom je oslobođen veliki dio Crne Gore, tijekom travnja/aprila i svibnja/maja 1943. godine. Poduzeta je nakon velikih partizanskih pobjeda na Neretvi i Drini. Tijekom ove ofanzive partizani se vraćaju u Crnu Goru, odakle su godinu dana ranije protjerani združenom osovinskom operacijom (treća neprijateljska ofanziva). Po naređenju štaba za Crnu Goru, partizanski odredi su uputili ljudstvo za popunu 4. proleterske i 5. crnogorske brigade. Uspješna partizanska ofanziva prekinuta je njemačkim upadom u talijansku okupacijsku zonu i pokretanjem Operacije Schwarz (Peta nepr. ofenziva, uključuje i Bitku na Sutjesci). |
Smotra partizanskih jedinica u Boanu u Crnoj Gori, maja 1943.
Autor: Žorž Skrigin - https://znaci.org/fotografija.php?br=3335, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=151136620 |
Narodna baština
Tradicionalni radovi i privređivanje
|
Projekt "IRIS"
Sinjajevina je jedno od pet pilot područja u Europi, uz projekte u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Velikoj Britanijie, na kojem se provodi projekt IRIS – Nadahnjujuće ruralno nasljeđe: Održive prakse zaštite i očuvanja planinskih pejzaža i sjećanja, koji sufinancira EU. Cilj ovog projekta je da kroz temeljno transdisciplinarno istraživanje doprinese unaprijeđenju društveno i ekološki održivom korištenju planinskih predjela. Projekt istražuje i razvija pristup "živog nasljeđa" u zaštiti i promociji (zaštita kroz korištenje) planinskih predjela i susjednih ruralnih područja. U Crnoj Gori implementaciju projekta IRIS (2021.-2024.) koordinira Laboratorij za geografiju životne sredine (GEODE) iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) i Sveučilišta Toulouse-Jean Jaurès, u suradnji s ključnim interdisciplinarnim timom istraživača i profesora s Univerziteta Crne Gore (Istorijski institut, Biotehnički fakultet, Pravni fakultet). Sinjajevina, kao najveća pašnjačka planina u Crnoj Gori, i njezini katuni - sezonska planinska naselja koja i dalje koristinekoliko stotina stočarskih obitelji i tisuća ljudi (podatak id 2022. godine), su način života koji je visoko održiv i sve više vrednovan zbog svoje prirodne i kulturne vrijednosti od strane značajnih međunarodnih institucija, uključujući Europsku Uniju i Ujedinjene narode. 2022. |
Sinjajevina je, TV Arhiv: Katuni nekad i sad (1986.)
Datum objave: 9.11.2014. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora Opis: Autor Radomir Perošević. Proizvodnja TV Titograd 1986. godine. |
Tradicijska arhitektura
U Gornjem Lipovu
|
PRIČE IZ PLANINE
Naslovna fotografija
Prizor iz Šaranskog polja na Sinjajevini |
|
Crnom Gorom: SINJAJEVINA - ZABORAVLJENA LJEPOTICA, reportaža HD
Datum objave: 28.4.2016. Proizvodnja: RIVchannel Opis: Dokumentarna reportaža "Sinjajevina, zaboravljena ljepotica", je priča o ljepotama Sinjajevine, života ljudi na planini i sjećanja na nekadašnja vremena kad su predjeli Sinjajevine bili prekriveni od stada životinja i ječali od pjesme momaka i djevojaka. Urednik: Dragan Jocović |
Sinjajevina
Autor: Zoran Simić |
Daleko od CIVILIZACIJE na dve planine | Izazovi avanturu
Datum objave: 14.3.2022. Autor: Izazovi avanturu Opis: Zahvaljujemo se Turističkoj organizaciji "Kolašin" koja nam je pomogla u realizaciji ove epizode. Link do njihovog sajta: https://kolasin.me/ Uputili smo se u Crnu Goru sa namerom da dva dana provedem na planinama u blizini Kolašina. Prvi dan smo krenuli na turno skijama i splitboardu na Ključ, najviši vrh Bjelasice. Plan je bio kada se popnemo da se spustimo u ski centar "Kolašin 1450m". Dan je obećavao, vreme je bilo sunčano ali kako smo se približili katunu Rupe, naglo se promenilo i vetar je snažno počeo da duva. Na samom vrhu nas je dočekao i led. Drugi dan smo otišli na Sinjajevinu. Planina koja me oduševila sa svojom lepotom, priroda kakva se vidi samo na filmu. Ni drugi dan nije mogao da prođe bez problema. Bol u kolenu, zaleđen sneg, sve to je uticalo da penjanje na skijama po planini bude otežano. 👉 Kontakt email: [email protected] |
|
DOMACIN DRAGOLJUB LAKETIC SA SINJAJEVINE- POGLEDI IZ DOMOVINE
Postavio: Zmajevac 159 Datum objave: 11.10.2021. Opis. POGLEDI IZ DOMOVINE- SINJAJEVINA - DOMACIN DRAGOLJUB LAKETIC Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Milica Stijepović Autorke reportaza: Aleksandra Sjekloca i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 Moj Instagram http://bit.ly/2VY666G |
|
Katun Planinica
Katun Planinica jugozapadno od Zaboja dobro je polazište za uspon na vrh Veliki Pećarac (u pozadini). Staza je markirana od kuće Španjevića u Planinici. Za uspon je potrebno sat i pol do dva sata. |
|
Na Jezerskoj površi
Vajkov spomenik kod Bara Žugića nalazi se uz prometnicu koja povezuje Šavnik s Njegovuđom, a nedaleko od Žabljaka. U pozadini je masiv Durmitora. |
SJEVEROZAPADNI I SREDIŠNJI DIO MASIVA
JEZERA - ŠARANCI - POTARJE
Po Jezerskoj površi
|
Jezerska površ
Široko razvučena visoravan u istočnoj podgorini Durmitora, između doline Bukovice i planine Sinjajevine na jugoistoku i istoku te kanjonske doline Tare na istoku i sjeveroistoku, na nadmorskoj visini od 1302 do 1589 m; dužine 22 i širine 14 km. Karakterizira ju hidrografsko (pr. jezera) i biogeografsko bogatstvo. |
Karta središnjeg dijela Jezerske površi
Karta južnog dijela Jezerske površi i područja Bukovice
|
Između Njegovuđe i Zaboja
Njegovuđa
|
Narodni sabor u Njegovuđi Svako ljeto (jul/srpanj) se u Njegovuđi održava narodni sabor sa stogodišnjom tradicijom (od 1929. godine), na kojemu se okupi više tisuća posjetitelja koji mogu pratiti nadmetanja viteških momačkih disciplina i utrke rasnih arapskih, "mješanaca" i brdsko-planinskih konja. Na saboru se sudionici natječu i u tzv. "momačkim disciplinama", poput bacanja kamena s ramena, trčanja na 100 metara, skoku udalj s mjesta i nadmetanju u navlačenju konopa. |
Kučajevica
Kučajevica, iz smjera Njegovuđe
|
Zminica
Brajkovača
Pašino Polje
Pašino Polje
Pogled sa staze Crnogorske planinske transverale CT-1 I Via Dinarice. U pozadini obrasla šmom je velika Orujica (1788 m), a iza nje na horizontu vrhovi su Durmitora. 
Detalj topografske karte
Mjerilo 1:25000, sekcija Brajkovača 130-4-3, tiskana 1980. prema osnovi iz 1972. godine |
Panoramska fotografija Velikog Kurozeba (1886 m, desni vrh) i lijevo u pozadini greben Korman (1923 m)
Snimljeno s Mališića Kurozeba. Mali Kurozeb (1812 m) se ne vidi jer je zaklonjen Velikim Kurozebom.
Snimljeno s Mališića Kurozeba. Mali Kurozeb (1812 m) se ne vidi jer je zaklonjen Velikim Kurozebom.
Detalj topografske karte
Mjerilo 1:25000, sekcija Brajkovača 130-4-3, tiskana 1980. prema osnovi iz 1972. godine 
Šančevi
|
Kuća Stanišića
Usamljen dom obitelji Stanišić nalazi se uz put koji povezuje prijevoj Mramorje (1672 m) i Zaboj. |
Zaboj
Zabojsko jezero
|
Zabojsko jezero
Zabojsko jezero smješteno je na sjeveroistočnom dijelu Sinjajevine, visoko iznad kanjona rijeke Tare, na nadmorskoj visini od 1477 metara, kod Zaboja, istoimenog katuna. Jezero je ledenjačkog porijekla. U vrijeme pleistocena na prostoru Sinjajevine bilo je sabirališe leda. Iz okolnih uvala i rupa koje su bile sabirališta leda, prema bazenu jezera su se spuštali ledenjački jezici. Led je produbljivao bazen sadašnjeg jezera stvarajući prostrani sabirni cirk. Nakon otapanja leda ostalo je Zabojsko jezero. Područje oko jezera je geološki i tektonski vrlo složeno. Izgrađeno je uglavnom od stijena koje zadržavaju vodu u jezeru. U njegovoj okolici ima werfenskih pješčenjaka i eruptiva zbog čega se jezero formiralo i zadržalo na ovome prostoru. Također, iako je Sinjajevina vapnenačka planina, ovdje je vapnenac prekrila glina i jezerski nanos. Dobija vodu od dva izvora koje se nalaze na njegovoj južnoj strani, a pretpostavlja se da pod površinom vode postoji više izvora koji jezero hrane vodom. Jezero nema stalnih površinskih pritoka - navedeni površinski potoci su sezonski - obično u vrijeme topljenja snijega. Vodu gubi površinskom otokom i velikim ponorom na njegovoj sjevernoj strani. Otoka jezera je duga oko 5 metara i završava u jednoj uvali. U njoj se za vrijeme velikih oborina i otapanja snijega zadržava voda formirajući lokvu dugu 200 m i duboku oko 2 m. Međutim, voda se ovdje ne zadržava dugo već se gubi kroz ponore. Najveća dubina Zabojskog jezera je na jednom mjestu 19 metara, a prosječna je oko 6 m, po čemu je Zabojsko jezero jedno od najdubljih jezera Crne Gore (3. po dubini nakon Crnog jezera na Durmitoru i Kapetanovog jezera na Lukavici). Jezero je relativno male površine, oko 27.000 m kvadratnih, ali zbog svoje dubine ima veliki obujam vodene mase, oko 170.000 m kubičnih. Razina vode u jezeru godišnje varira i do 1 i pol metar, Voda je bistra i prozirna i do 8 m dubine. Ljeti temeperatura vode doseže 16°C, dok je zimi jezero zamrznuto oko tri mjeseca. Jezero je poribljeno kalifornijskom i potočnom pastrvom, a stalni stanovnik jezera je i mala riba brkač, kojoj su ovaj naziv dali lokalni stanovnici. Okruženo je gutom crnogoričnom šumom. Jezero je zbog svojih prirodnih karakteristika i vrijednosti zaštićeno u okviru Nacionalnog parka "Durmitor" - u zoni je stroge zaštite. Jezero se nalazi na području općine Mojkovac. Područjem jezera prolaze i Via Dinarica i Crnogorska planinarska transverzala - CT 1, na dionici od crkve Ružice, preko Zaboja prema Crnom jezeru. Najlakši pristup jezeru je iz Gornje Dobrilovine u kanjonu Tare, makadamskom cestom u dužini od 8 kilometara. |
Prema jednoj legendi Zabojsko jezero nalazilo se druge strane kanjona Tare, a na sadašnje ga je mjesto odandje prenijela vila. Mještani ovu legedu povezuju s činjenicom kako se na toj drugoj strani kanjona, pod Ljeljenim vrhom na Prošćenjskim planinama, nalazi katun koji se također zove Zaboj. Zabojsko jezero na Sinjajevini
Proizvodnja: RTCG |
Između Dobrilovine i Zaboja
Pogled na Dobrilovinu
Iz Dobrilovine, koja se nalazi u kanjonu Tare na cesti Mojkovac-Đurđevića Tara, do Zaboja se stiže usponom brojnim serpentinama. |
Početak šumske ceste u Dobrilovini koja vodi do katuna Zaboj i Zabojskog jezera.
Podno Zaboja, na cesti prema Dobrilovini
|
|
Na obroncima Mališića Kurozeba
Pogled s vrha Mališića Kurozeb (1845 m) prema jugu. Pod padinom desno je područje Ploča (vide se bijele stijene, 1758 m) na kojega se lijevo nastavlja greben Bandovak s travnatim vrhovima 1741 i 1732 m n.v. Gotovo 80% površine Sinjajevine čine livade i pašnjaci. |
JUGOZAPADNI DIO MASIVA
USKOCI - ŠAVNIČKI KRAJ
|
DIVLJA LJEPOTA - WILD BEAUTY - KORITA III - SELO BARE - USKOCI
Autor: TV emisija Wild Beauty Live Datum objave: 3.2.2025. |
Tušina (Tušinja)
|
Emisija Zapis: Igra Prsten u domu Čurovića u Tušini, Šavnik, 2006. (Stana Cerović)
Autor: Miomir Maros Datum objave: 3.4.2021. Virdžina
Proizvodnja: TV Vijesti |
Merulja (Dobroseoska Merulja)
KOORDINATE 43.0517, 19.1692
Novo Vuković
Merulja, 3.6.1937.-Beograd, 26.2.2002.
Književni kritičar, esejist i povjesničar književnosti, akademik
Novo Vuković. Rođen je u Merulji (Žabljak). Završio je Filozofski fakultet u Beogradu 1960, a na istom fakultetu doktorirao 1975. Bio je profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću i član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je 10 knjiga i preko 200 znanstvenih i stručnih radova. Poznata djela: Pripovijedanje kao opsesija, Pripovijetke Stefana Mitrova Ljubiše, Uvod u književnost za djecu i omladinu.
Merulja, 3.6.1937.-Beograd, 26.2.2002.
Književni kritičar, esejist i povjesničar književnosti, akademik
Novo Vuković. Rođen je u Merulji (Žabljak). Završio je Filozofski fakultet u Beogradu 1960, a na istom fakultetu doktorirao 1975. Bio je profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću i član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je 10 knjiga i preko 200 znanstvenih i stručnih radova. Poznata djela: Pripovijedanje kao opsesija, Pripovijetke Stefana Mitrova Ljubiše, Uvod u književnost za djecu i omladinu.
Krnja Jela
|
Položaj. Selo Krnja Jela se nalazi u općini Šavnik, jugoistočno od varošice Boan, na oko 1200 m n.v. Selo je udaljeno 85 km od Podgorice i nalazi se u samom središtu Crne Gore. Do Krnje Jele se može stići iz tri pravca. Jedan je od Mioske (križanje s magistralnom cestom Podgorica-Kolašin) preko Semolja, drugi od Šavnika, preko Boana i treći iz Kolašina preko Lipova i prijevoja Vratlo (ovaj put je makadamski). Južno iznad naselja nalazi se prijevoj Semolj, koji razdvaja Sinjajevinu od Planine Lole (površ Javorje). Kroz prijevoj kojime prolazi cesta Mioska - Šavnik, bio je isplaniran cestovni tunel i njegova je izgradnja bila započela, međutim stala je nakon probijenih svega 400 metara, od planiranih 1700 m.
Krnjojelski zaselak Rijeka (to su Gornja Rijeka i Donja rijeka) oduvijek smatrao centrom sela. Legenda o imenu naselja. Na vrhu sela Krnja Jela postojalo je usamljeno drvo jela. Grom je gađao u to drvo, slomio vrh i tada je to drvo postalo primjer orjentacije i znak prepoznavanja.
Danas se na tome prostoru nalazi crkva posvećena slavi cijele Krnje Jele, svetom Arhiđakonu Stefanu. Uz crkvu je malo groblje. O pripadnosti. Krnja Jela je nekad bila kolašinska (Moračko, a ne Uskočko selo) ali kako je sa Šavničke strane Semolja, a i Šavnik joj je teritorijalno bliži tako mu je Krnja Jela i pripojena 1956. godine. Krnjojelci. Stanovnik Krnje Jele naziva se Krnjojelac. Godine 2017. samo je šest Krnjojelaca prezimljavalo u selu. U selu se nalaze obitelji: Jeknići, Mandići, Pekovići, Živkovići, Jankovići i dr. Škola. Samo četrdesetak godina nakon što su Krnju Jelu naselile porodice iz gornje Morače postojala je škola u privatnoj kući, a 1910. godine podignuta je prva školska zgrada, koju je 48 godina kasnije zamijenila nova. Škola nosi ime Aleksandra Aga Mandića, prizrenskog studenta iz Krnje Jele, koji je nastradao 1939. godine, Somina. Rijeku Tušinju na krnjojelskom području zovu i Somina, poput istoimenog zaselka. IZVOR Ana Dragičević; Jovanka Komnenić: Zaboravljenim stazama: Krnja Jela. Onogošt - Nikšić Online Od uskočkih sedam sela najljepša je Krnja Jela" |
Krnja Jela - selo u opštini Šavnik - najljepše uskočko selo
Autor: Aleksandar Puletic Datum objave: 19.3.2023. Opis. Selo Krnja Jela se nalazi u opštini Šavnik, nedaleko od varošice Boan. DOBRODOŠLI NA MOJ YOUTUBE KANAL ZAPRATITE KANAL AKO VEĆ NIJESTE PRATITE - LAJKUJTE - DIJELITE PRICA SA KRNJE JELE ISPOD SINJAJEVINE
Postavio: Zmajevac 159Datum objave: 3.12.2020. Opis. Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Jelica Pantovic Autorke reportaza: Aleksandra Sjekloca i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 Moj Instagram http://bit.ly/2VY666G KRNJA JELA PORODICA JEKNIC PROIZVODNJA KUPUSA I KROMPIRA
Postavio: Zmajevac 159 Datum objave: 22.9.2022. Opis. Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Milica Stijepović Autorke reportaza: Aida Rastoder i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 Moj Instagram http://bit.ly/2VY666G |
Katun Gornja Krnja Jela (područje Repišta)
|
Priča sa Sinjajevine / NEKADA JE BILO 60 DOMAĆICA NA PLANINI
Postavio: Zmajevac 159 Datum objave: 1.10.2020. Opis. Pogledi iz Domovine-Priča sa Sinjajevine Sinjajevina je po površini najveca planina Crne Gore. Dugacka je oko 40km i široka oko 15km . Nekada je bilo dosta domaćina koji su izdizali na katune. U ovoj priči posjetili smo porodicu Jeknić. nekada je bilo preko 60 domaćica na katunu, skola je zatvorena preko 10 godina a nekada je imala preko 40 ucenika. Djevoje su davno govorile da neće dje bleje ovce i sada su planine napustene. Na planini zimi samo 4 domaćina. Generalni direktor RTCG: Božidar Šundić Direktor TVCG: Slavko Djurdjić Urednica SAT programa: Olivera Vukadinovic Urednica emisije: Milica Stijepović Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 Moj Instagram http://bit.ly/2VY666G |
Katun Odrag (Katun Čurovića)
|
Katun Odrag je od naselja Tušinje udaljen dvadesetak kilometara. Nalazi se na oko 1600 m n.v. Uvjeti za stočarstvo ovdje su dobri, jer do njega vodi dobra cesta, a nema problema niti s vodom ni strujom.
Na katun izlazi cijela obitelj Čurović, koja ovdje provodi gotovo pola godine, tako da se katun još naziva i katun Čurovića. Domaćini drže ovce i goveda, od kojih se pripremaju proizvodi od kravljeg i ovčjeg mlijeka. Uz to imaju vrt u kojem uzgajaju kupus i krompir. Kada se peče rakija, to je vrijeme za okupljanje obitelji i prijatelja. Izdig je obično pješice početkom svibnja/maja (izfdig traje 2 i pol do tri sata), a ostaju sve do kraja studenog/novembra, odnosno do prvih snijegova. |
IZVORI
MILIČIĆ, Milenko: Porodica Čurović na katunu Odrag i do šest mjeseci: Godina sušna ali i rodna. RTMK, 17.09.2024. Kako izgleda život u jednom katunu na Sinjajevini: Lepote i izazovi na najvećem pašnjaku Balkana. Euronews, Serbia, 19.10.2024. |
|
POGLEDI IZ DOMOVINE - Katun Čurovića
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 8.8.2023. Opis. Pogledi iz domovine emisija koja promoviše ruralna područja, prikazuje životne i iskrene ljudske priče. Vraća u prošlost, podsjećajući nas na tradiciju, običaje, korijene i zavičaj. |
Porodica Čurović na katunu Odrag i do pola godine
Autor: Televizija Nikšić Datum objave: 17.9.2024. Opis. Televizija Nikšić |
Emisija Zapis: Ljeto na Sinjajevini (Brano Čurović, Milisav Perović, Stana Cerović)
Autor: Miomir Maros Datum objave: 3.4.2021. |
|
|
ISTOČNI DIO MASIVA
MOJKOVAČKI KRAJ - POTARJE - KOLAŠINSKI KRAJ
|
Mojkovački dio Sinjajevine:
Na mojkovačkom dijelu Sinjajevine nalazi se Ognjenovo polje i drugi pašnjački prostori. Na samoj mojkovačkoj Sinjajevini nema stalnih naselja, izuzev katunskih naselja koja se sezonski koriste (katuni Muleče, Okrugljak, Ubline, Provalija, Planinica, Martinićki, Ivanovića, Štitarički katun i dr.). U njenom sjevernom podnožju na kontaktu padina s dolinom Tare nalaze se Podbišće, Gornja i Donja Polja, Gojakovići, Bistrica, Dobrilovina. U istočnom dijelu Sinjajevine u dolini Štitaričke rijeke koja se duboko uvlači u masiv Sinjajevine, nalazi se naselje Štitarica. OBJEŠENICA
Pogled na krajnje sjeveroistočne pbronke Sinjavine, na području Mojkovca
Crkva Ružica
Bjelopavlovići su 1895. na planini Sinjajevini izgradili crkvu svetog Vasilija Ostroškog na lokaciji Ružica, u spomen na crnogorskog poglavara Nikolu. I. Petrovića Njegoša, koji im je dao posjede u planini zbog sudjelovanja u ratu s Turcima. Običaj je okupljanja na tome mjestu na Ilindan po julijanskom kalendaru. PROČITAJ VIŠE
Sanja Tomović: Gara sa Okrugljaka: Sinjajevina je moja druga majka. RTCG, 05. 11. 2025.
|
Ružica Montenegro
Autor: Anton Čop Datum objave: 10.11.2021. Opis. 2 Natpis na građevini sadrži podatke o podizanju crkve: “Ovaj sveti hram Sv. Vasilija Ostroškog Čudotvorca sagradiše Bjelopavlići 1895. Za spomen vječite blagodarnosti njegovom visočanstvu knjazu Nikoli I Petroviću –Njegošu, koji je Bjelopavlićima darovao izdig u ovu planinu 1881. godine“. Godine 1883. donesena je odluka da se gradi crkva na Sinjajevini. Bjelopavlići su rado davali novčane priloge za podizanje ovoga hrama. U proljeće 1894. godine, otpočeo je rad na zidanju crkve. Radovi su bili završeni u jesen 1895. godine. Nakon podizanja, crkva je osveštana, uz odobrenje knjaza Nikole II posvećena Sv. Vasiliju Ostroškom. Ravnjak hotel safari tour to Dinaric Alps meadows at Ruzica church -Sinjavina plateau Montenegro
Autor: Tara Springs Park Datum objave: 7.12.2023. Opis. Ravnjak hotel safari tour to Dinaric Alps meadows. It is passing through 3 areas, two of them shown on video: Ruzica mountain church and meadows around it and the mountain above the hotel - Stolac - the highest mountan of the South ridge of Ravnjak canyon. Alpin meadows at Ruzica church is 30 min driving from the hotel, but it is also accessible by hiking from Bistrica village on new road made through earlier the most wild/untouched/ forest of Bistre Vode. |
Katun Pometenik
|
Nezapamćena suša za ovo doba godine - AGROSAZNANJE
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 7.7.2025. |
Jablanov vrh
Jablanov vrh je u cjelini gledano znatno manje krševit od obližnjh sinjajevinskih vrhova, a uz to nalazi se blizu krških uvala (karstnih depresija) Vratilo (Vratlo, Vrata), Milački priboj i Potrči, koje ga otvaraju ka dolinama Tušine i Plašnice, odnosno ka prometnicama koje vode u pravcu Šavnika i Žabljaka s jedne, Podgorice s druge, i Kolašina, s treće strane. Pored toga, krško-glacijalne uvale Srnjaci, Potrk i Lučka gora otvaraju Jablanov vrh i na suprotnoj, jugoistočnoj strani prema Kolašinu i dolini Tare. Njegove se padine spuštaju u pravcu jugoistoka (na potezu dugom od najvišeg nivoa do Savine vode 1791 m) pod kutom od 13°. U njegovoj neposrednoj podgorini (područje Savine vode) nalazi se više manjih hidrografskih objekata.
|
Skriveni vrhovi sjevera Crne Gore - Jablanov vrh (4/5)
Autor: Creativehub Datum objave: 26.10.2025. Opis. Jablanov vrh se nalazi u jogoistočnom dijelu Sinjajevine. Visok je 2.203 metra i smatra se najvišim vrhom ove planine. |
The final ascent to Jablanov vrh - SINJAVINA - panoramic view from the top
Autor: Aleksandar Puletic Datum objave: 2.12.2022. Opis. Jablan peak is considered by many to be the highest peak of Sinjavina (2,203 masl). If we classify Torna (2,277) and Gradište - Vranova glava (2,215) among the peaks of Sinjavina, then Jablan's peak is only the third highest. Other peaks of Sinjavina that stand out are: Veliki Pećarac (2,042), Veliki Starac (2,022), Babin vrh (2,013), Mali Pećarac (1,944), Kulina (1,940), Mali Starac (1,921), Gusar (1,907)... The top is rocky - grassy, very spacious and safe in all directions. On it are the remains of a stone chapel that was intended for the tomb of a resident of Štitarica, but due to circumstances it never became... View from the top of Savina voda, Savina greda, Umove, Sto, Torna, Gradište... Moračke mountains, Bjelasica, Komove, Prokletije, Durmitor... |
|
Katun Starac
|
POGLEDI IZ DOMOVINE - Priča sa katuna-Sinjajevina
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 16.7.2023. Opis. Pogledi iz domovine emisija koja promoviše ruralna područja, prikazuje životne i iskrene ljudske priče. Vraća u prošlost, podsjećajući nas na tradiciju, običaje, korijene i zavičaj. |
Sinjajevina Katun Starac - Drzi 140 Ovaca i 14 Krava Novo Mijatovic
Autor: Zmajevac 159 Datum objave: 17.10.2019. Opis. Planina Sinjejevina katun Starac Previja. Posjeta domacinu Novu Mijatovica koji zivi od stocarstva . Na katunu ostaje nekoliko mjeseci, nadmorska visina je od 1800 do 2000 metara . Na katunu Starac zivi i Panto Pekovic . Zive u Krnjoj Jeli ali svake godine izdizu na planinu. Sjeca se vremena kad je najsiromasniji domacin drzao 20 ovaca. Drzi 140 ovaca 14 krava, bikove i konje . Prodaje jagnjad, sir, kajmak....#SINJAJEVINA , #CRNAOGRA Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Jelica Pantovic Autorke reportaza: Aleksandra Sjekloca i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 |
Katun Bunarine
|
Katun BUNARINE na Sinjavini ‼️
Autor: Aleksandar Puletic Datum objave: 12.1.2024. Opis. Katun Bunarine se nalazi na planini Sinjavini u Crnoj Gori. To je tradicionalno stanište nomadskih pastira koji tamo dovode stoku tokom ljetnjih mjeseci. Ova planinska oblast poznata je po svojoj divljoj ljepoti, netaknutoj prirodi i bogatom biodiverzitetu. Katun Bunarine pruža prelijep pogled na okolne planinske vrhove i doline, čineći ga popularnim mjestom za planinarenje i avanturizam. Bunarine su dom čobana koji čuvaju stada ovaca i krava na ovim divljim prostranstvima, i koji su predani svom poslu kao čuvari starih običaja. Godinama su čobani iz katuna Bunarine čuvali svoj način života usred divlje ljepote Sinjavine. Njihova predanost stočarstvu i ljubav prema planinskim prostranstvima činile su ih neizostavnim dijelom ovog čarobnog mjesta u Crnoj Gori, ostavljajući dubok trag u srcima onih koji su imali sreću da dožive čaroliju katuna Bunare. Katun je privremeno pastirsko ljetnje sklonište na planini. Katuni su bili vrlo skromna skloništa, izgrađena od priručnog materijala, najčešće kao suvozidine od kamena pokrivene granama, a u kasnijem periodu i drvenim, najčešće bukovim daskama. Danas je počeli da se grade moderni katuni i da se nude turistima za boravak na planinama. Oni su dakako puno konforniji - tako da osim po imenu, nemaju ničeg zajedničkog sa orginalnim katunima. Katuni predstavljaju kulturno istorijsko nasleđe koje je duboko utkano u identitet Crne Gore, a najveći dio njih nalazi se na Sinjajevini što predstavlja veliko bogatstvo te planine i cijele države koje treba biti sačuvano za buduće generacije. DOBRODOŠLI NA MOJ YOUTUBE KANAL ZAPRATITE MOJ YOUTUBE KANAL ‼️ |
|
Pogled s Babinog zuba
Pogled s vrha na sjever gdje se se ističu (u dubini) Lipovska dolina, te istočni dio površi Sinjajevine čijim južnim dijelom dominira Jablanov vrh (lijevo). Desno (pod oblakom) iza doline rijekeTare je masiv Bjelasice. |
JUGOISTOČNI DIO MASIVA
KOLAŠINSKI KRAJ I MORAČA
Donje Lipovo
Gornje Lipovo
|
Priče iz kraja: Gornje Lipovo
Proizvodnja: RTCG |
Pogled u smjeru Sinjajevine s ruba visoravni Javorja na planini Loli
Šumoviti greben lijevo je planina Semolj, dio masiva Sinjajevine. Prijevojem između Semolja i Javorja (Lole) prolazi cesta Mioska - Boan - Šavnik. Iza Semolja se uzdižu stjenoviti vrhovi Sinjajevine (u sredini Vranova glavica, 2215 m, desno još udaljeniji Babin zub/Torna 2277 m i lijevo, skroz u pozadini Jablanov vrh). 
Pogled sa Babinog zuba prema području Gornje Morače
Podno Babinog zuba i Gradišta na Sinjajevini, na terasi nad kanjonom Morače vidi se selo Svrake. Na suprotnoj strani kanjona uzdižu se Moračke planine (Stožac, Kapa moračka, Zebalac na Loli i dr.) 
Gornja Morača
Pogled s livada iznad sela Osredci u Moračkim planinama prema Babinom zubu na Sinjajevini |
Put Šavnik - Kolašin preko Sinjajevine i Lipova, Crna Gora (HD) 01-04
Autor: suljaard Opis videa: Opis videa Uspon vozilom sa 800 m n.v. (Šavnik) na 1800 m (sedlo Vrata odn. Vratilo). Put od Šavnika prema Kolašinu koji je u principu teško naći jer nema nikakvih znakova, a prva je ruta koju izbaci Google Maps. Otprilike posle prve trećine puta (kod mesta Krnja Jela) skreće se sa žutog puta na beli gde te čeka nekoliko serpentina (4-5 km, asfalt) i kad izadješ iz šume počinje makadam u dužini od jedno 25km gde se postepeno penješ do nekih 1800 m. Na kraju prolazis kroz "Vrata" od kojih je sunovrat na dole ali nije štrasno. Kurdelj
Datum objave: 12.12.2020. Autor: Svetlim Nocu Greda Kurdelj s kratkim nazubljenim i krušljivim grebenom na izgled nezanimljiva naspram Babinog zuba (Torne), Male Torne, Stola i Gradišta može poslužiti kao odličan alpinističko-penjački poligon. Osigurana je sajlom.
|
STOLOVI
|
Stolovi-Opasani Vrh - Moračke Planine
Datum objave: 27.9.2021. Autor: Svetlim Nocu |
Uspon na Stolove 2167mN/V-Moracke Planine
Datum objave: 7.7.2020. Autor: Svetlim Nocu |
Ponegdje ćete moći pročitati kako grebeni Gradišta (2214 m), Stolovi (Zavodište, Torna, Bablji zub 2277 m), Vučje s vrhovima Umovi i Ostrvica, na lijevoj obali Morače, pripadaju, odn. čine cjelinu s Moračkim planinama. No, prema nekim mnogim obilježjima oni to nisu, prije svega prema morfološkom kriteriju - oni su i fizički vezani za masiv Sinjajevine kako njezin krajni jugoistočni dio. Navedeni su grebeni "morački" zapravo u smislu da su se nadvili nad lijevom obalom rijeke Morače i nasuprot jezgru Moračkih planina (na desnoj obali) te da su na njihovim padinama i u njihovu podnožju naselja plemena Morača, koje je također gospodarski koristilo ove grebene - izdizalo i koristilo "planinu".
|
GRADIŠTE
|
Bare Svrčke - Sinjajevina
Autor: Svetlim Nocu Datum objave: 29.12.2022. Check our web site : www.outdoormontenegro.me |
SINJAJEVINA Semolj - Svrčke bare - vrh Vranova glava - vrh Gradište
Datum objave: 18.7.2021. Autor: Slobodan Stefanovic |
UMOVI
|
SINJAJEVINA Miočki katun - vrh Medjedje brdo - planinarenje
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 14.11.2022. Opis. Do Miočkog katuna se stiže iz mesta Mioske u podnožju prevoja Crkvine sa strane kanjona Morače i to makadamskim putem u dužini od oko 11 km. Ovaj katun je smešten u podnožje sinjajevinskih vrhova poznatih kao Umovi. Međeđe brdo je niži vrh, ali veoma atraktivan zbog pogleda koji se pruža na planine prema severu i zapadu Crne Gore. Vodič: Ivan Lukovac-Kapetan i snimatelj: Slobodan Stefanović. |
SINJAJEVINA Miočki katun - Crvena greda - Mali um - Veliki um - Igrište
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 14.11.2022. Opis. Do Miočkog katuna se stiže iz mesta Mioske u podnožju prevoja Crkvine sa strane kanjona Morače i to makadamskim putem u dužini od oko 11 km. Ovaj katun je smešten u podnožje sinjajevinskih vrhova poznatih kao Umovi. Vodič: Ivan Lukovac-Kapetan i snimatelj: Slobodan Stefanović. |
Umovi - Moračke planine
Autor: Svetlim Nocu Datum objave: 30.12.2022. Opis. Check our web site : www.outdoormontenegro.me |
Vučje
|
Vučje je planinski prostor koji se nalazi u blizini Kolašina, sa zapadne strane. Pripada masivu Umova i Torne, i predstavlja njihov prirodni nastavak prema kolašinskoj kotlini. Južna i istočna strana Vučja su kamenite i na njima se uočavaju oštre stijene koje se izdižu iznad kolašinskih sela Poljane, Oćiba, Pčinja, Žirci i Moračka Bistrica. Zapadna strana Vučja – okrenuta prema Umovima i Torni je šumovita i pitoma, a ispod tih padina smješten je katun Donje Vučje (katun Ravanjski i katun Barski).
Postavljeno pet informativnih tabli u Kolašinu. DAN, 1.6.2025.
|
|
|
Lipovska kotina
Ovo dolinsko proširenje stisnuto je s obje strane grebenima Sinjajevine i otvoreno prema dolini rijeke Tare (u pozadini). Bogata je vodom, a njome teku rijeke Bistrica i Plašnica. Grupa stjenovitih vrhova u pozadini desno su Umovi (1945 m n.v.), završetak južnog grebena Sinjajevine na kojemu se još nalaze Gradišta i Zavodišta (Babin zub-Torna, s čije je sjeverne padine snimljena fotografija). |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
Oznaka Crnogorske planinarske transverzale broj 1
|
SINJAJEVINA uspon na vrh Babin Zub
Autor: Slobodan Stefanovic |
Aktivnosti na snijegu
|
Ice climbing - Montenegro - The Passion
Autor: ridersDOTme Datum objave: 7.2.2017. Opis. Although Montenegro is Mediterranean country, its mountains provide almost every aspect of the alpine climbing. The two highest frozen waterfalls are located near the Dobrilovina village in Tara canyon. Nikola and Ivan made a first ascent of Strast (Passion) WI5+, 150m in the left, while the two Dušans and Danilo repeated the Mali zec (Little rabbit) WI4, 150m in the right one. Climbers: Nikola Đurić, Dušan Branković, Dušan Starinac, Danilo Pot, Ivan Laković Video: Saša Vujanović, Bojan Gnjidić, Ilija Perić 2017 © http://www.riders.me |
|
Preko Vratla
Od sela Gornje Lipovo gdje završava asfaltirana cesta vodi makadamska cesta do prevoja Vratlo. S ceste se pružaju odlični vidici na Lipovsku dolinu i vrhove koji ju omeđuju. |
IZVORI I LITERATURA
|
MILOJEVIĆ, Borivoje. Ž.: Sinjajevina, Visitor i Zeletin, antropogeografske crte. Glasnik Skopskog naučnog društva, knj. XIV. Skoplje 1934. (PDF)
MILOJEVIĆ, Borivoje. Ž.: Sinjajevina, Visitor i Zeletin; Fizičko-geografska promatranja. Geografski vestnik, 1935. (PDF) TELBISZ, Tamas: Glacio-karst features of the Sinjajevina Mts (Montenegro): an overview and DEM-analysis. Karst Development (2010.) 1. 17-22. (PDF)
Članci, napisi, blogovi
GAJEVIĆ, Jasna: Zabojsko jezero, gorsko oko Sinjajevine. Jasnina putovanja, 11.4.2014. LJ., D.: Za bolji kvalitet sira sa Sinjajevine. DAN, 27.2.2021. POPOVIĆ, Predrag: Umovi 1.945 mnm - Sinjavina. Vrhovi Crne Gore, 6.9.2016. "POSLJEDNJI NOMAD" - Snima se film u kojem je Sinjajevina glavna uloga. RTCG, 17.7.2022.
S.M.: BJELOPAVLIĆI SE ODLUČNO PROTIVE PLANU MINISTARSTVA ODBRANE DA PRAVI POLIGON NA PLANINI - Sinjajevina je dragulj, a ne vojno smetlište. DAN, 29.3.2019.
Ne možemo prihvatiti niti jedan razlog, kao opravdanje na pomisao i planove za izgradnju vojnih poligona i odlagališta ratnog i vojnog otpada na ovoj planini, poručuju iz Udruženja Bijeli Pavle. "Sačuvajmo Sinjajevinu": Odluku o vojnom poligonu hitno poništiti. DAN portal, 5.6.2024.
|
Planinarski vodič "Sinjavina"
Autor: Predrag Popović NVO "Vrhovi Crne Gore" je početkom lipnja/juna 2022. godine objavila planinarski vodič "Sinjavina", autora Predraga Popovića, prvi iz serije vodiča o planinama Crne Gore, kojim su opisani usponi na sve najznačajnije vrhove ove planine te opisane i druge njene prirodne ljepote i znamenitosti. Vodič "Sinjavina" ima 175 strana. Njime je, pored uvodnog dijela o planinarenju i upoznavanju s osnovnim podacima vezanim za ovo planinsko područje, obuhvaćen opis 15 planinarskih tura na ovoj planini kao i 4 dodatka. Prilog vodiču je pregledna karta mreže lokalnih putova preko planine Sinjavine iz okolnih gradova koji gravitiraju ovoj planini: Kolašina, Mojkovca, Žabljaka i Šavnika. Vodič "Sinjavina" je tiskan u boji, na visokokvalitetnom papiru, formata A5. Planinarski vodič, na odgovarajući način prezentira planinarima i ljubiteljima prirode, kako stranim tako i domaćim, prirodne ljepote Sinjavine- najveće planinske površi i pašnjaka u Crnoj Gori. Ukoliko postoji zanimanje za kupnju vodiča, molimo da kontaktirate na mail: [email protected] ili [email protected]. |
|
Veliki Pećarac
Veliki Pećarac (2042 m) jedan je od najviših vrhova masiva Sinjajevine, koja je zapravo prostrana površ s koje se uzdiže mnogo, pretežito zaobljenih, travantih i lako pristupačnih planinskih grebena poput Pećarca. |
