---

SREDIŠNJI POJAS >​ POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > Sinjajevina
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Babin zub, 2277 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.8633, 19.3783

O PLANINI VODIČ PRAKTIČNO

Sinjajevina (Sinjavina, masiv Sinjajevine)

Država: Crna Gora

Najviši vrh: Babin zub (2277 m)

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Krške visoravni Notransjke i Dolenjske 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Masiv Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Masiv Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

Opis planinske grupe

Izrazite prirodne granice oblikovale su visokoplaninski prostor Durmitora i Sinjajevine na sjeveru Crne Gore, koji se proteže u dinarskom smjeru u dužini od 85 kilometara. Ova planinska masa jasno je obilježena riječnim sustavima Pive, Tare i gornje Morače. Unutar ovoga područja izdvaja se Jezerska površ (visoravan), morfološka cjelina, koja razdvaja ali ujedno i spaja dvije cjeline, Durmitor i Sinajevinu.

Sinjajevina, odn. Sinjavina (ćiril. Сињајевина; Сињавина) je prostrana planinska površ (visoravan), izdužena u dinarskom smjeru sjeverozapad-jugoistok, duga oko 40 km i široka oko 15 km, koja leži u polukrugu dubokog kanjona Tare. Osim rijeke Tare, s ostalih strana njezinu prirodnu granicu tvore kanjoni i doline rijeka Morače, Bukovice i Tušinje (Tušine). Prirodnu granicu prema Durmitoru čini Jezerska površ, čiji se istočni obod naslanja na Sinjajevinu.

Sinjajevina je najveća vapnenačka zaravan – površ u Crnoj Gori, a zajedno s Durmitorom predstavlja najveću morfološku jedinicu sjeverozapadne Crne Gore. 

Krški masiv Sinjajevine, koja je prirodni nastavak durmitorske Jezerske površi, najvećim dijelom karakteriziraju uvale, zaobljeni vrhovi i polja, oblikovani radom ledenjaka u geološkoj povijesti. Uvale i zaobljeni vrhovi nalaze se na visinama od 1500 do 2277 m (Babin zub, najviši vrh Sinjajevine). Visoravni Sinjajevine gotovo su bez šuma, ali s prostranim pašnjacima. Najviši vrhovi smješteni su na njezinu jugoistočnom rubu, prema mjestu Kolašinu.

Sinjajevina se prostire na prostoru općina Žabljak, Šavnik, Kolašin i Mojkovac.

Najveća polja koja su ujedno i najveća pasišta nalaze se na šavničkom dijelu Sinjajevine, s njima je mojkovačko područje povezano lošim planinskim putem (Potrk, Staračko polje, Kričačko polje, i dr.). 

Položaj Sinjajevine

---

Ime

Naziv Sinjajevina je udomaćen kod stanovništva koje je najvećim dijelom naseljava i koje gravitira ovom masivu. Kod stanovnika koji žive u jugoistočnom dijelu ove planinske cjeline, može se čuti i naziv Sinjavina. Lingvisti smatraju da treba prihvatiti ime koje se čuje u govoru većine domicilnog stanovništva - u ovome slučaju obje su varijante ispravne.

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Veliki Pećarac
Ovaj vrh, visok 2042 m dominira područjem južno od Zabojskog jezera. U Šaranskom polju, podno Zebalca vidi se par kuća katuna Konate (1595 m n.v.).

Geografija (zemljopis) područja

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS

---

Reljef

Sinjajevina ima formu krševite (karstificirane) zaravni tj. široko razvučenog platoa, prosječne nadmorske visine od 1600 do 1900 m, kojime dominiraju površinski krški oblici: manje i veće, pliće i dublje vrtače i uvale te krnji planinski vrhovi približno iste nadmorske visi­ne. U geomorfološkom pogledu Sinajevina je prilično homogena cjelina. Ipak, može se izdvojiti visokoplaninska zona na jugoistoku Sinjajevine, u kojoj se nalaze najviši planinski vrhovi Babin vrh (2013 m), Veliki Starac  (2022 m), Veliki Pećarac (2042 m, može se pronaći i podatak o 2027 m n.v.), Jablanov vrh (2203 m) te Babin zub (2277 m; ovisno o autoru zovu ga i Babji, odn. Bablji zub).
 
Ostale planinske zone na Sinjajevini:
Zminičko - kormanska zona nalazi se na sjeverozapadu masiva Sinjajevine, smještena južno od prometnice Njegovuđa - Studenca - kanjon Tare i od Zminičkog jezera na sjeverozapadu udaljena je četiri, a od Zabojskog na jugoistoku šest kilometara. Tu se nalaze vrhovi Korman (1923 m) i Brdo Veliko (1886 m).

Sinjajevina iz zraka, pogled iz smjera Mojkovca
Izvor: Autor nepoznat, preuzeto s Interneta

Babin zub
Vrh Babin zub nazvan i Torna, najviši je na Sinjajevini i pruža odličan pogled na kanjon Morače, Lipovsku dolinu, na prostranu sinjajevinsku površ i obližnje vrhove Gradišta, Stolove (u pozadini) i Jablanov vrh, te šire prema Durmitoru, Moračkim planinama (Tali, Stožac, Kapa moračka, Lola), Maganik, Komove, Bjelasicu i dr.

Vijenci, planine i vrhovi

Najviši vrhovi Sinjajevine:
Babin zub (2277 m)
Jablanov vrh (2203 m)
Gradišta (2174 m)
Sto (2172 m)
Savina greda (2101 m)
Veliki Pećarac (2042 m)
Veliki Starac (2022 m)
Babin vrh (2013 m)
Sto (1959 m)
Korman (1923 m)
Mali Starac (1921 m)
Kučajevica (1781 m)
Umovi

U mojkovačkoj opštini najznačajniji vrhovi Sinjajevine su: 
Gusar (1907 m)
Divljak (1865 m)
Borova glava (1854 m)
Ćorov vrh (kota 1806 m)
Javorova glava (1742 m)
Veliki Rasovaš (1931 m)
Mali Pećarac (1921 m)
Mali Starac (1921 m; u prostornom planu općine Mojkovac navedeno je 1903 m)
Debela glava (1812 m)
Suvi Pećarac (1910 m)
Veliki Pećarac (2042 m)
Mramorje (1742 m)
Kriva greda (1766 m)
Šanac (1863 m) i dr. 

O Sinjajevini na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku)

Crnom Gorom: Sinjajevina, zaboravljena ljepotica HD
Produkcija: RIVchannel

Сињајевина (Сињавина), 03.01.2023.
Autor: Сара Крговић Datum objave: 3.1.2023.

---

Geologija

Sinjajevina je građena od paleozojskih i mezozojskih vapnenaca, mjestimice i od mlađih eruptivnih stijena.

---

Klima

Čarobne boje jeseni - JESEN u Gornjem Lipovu
Autor: Aleksandar Puletic Datum objave: 27.10.2022.
Opis. Jesen je godišnje doba koje inspiriše pjesnike i pisce na magična djela, a inspiriše umjetnike da slikaju pravu ljepotu prirode. Boje jeseni su čarobne. Jesen se poigrava različitim bojama: žutom, zelenom, crvenom, smeđom, zlatnom... U videu se prikazuje jesenja panorama Gornjeg Lipova. Gornje Lipovo je najveće i najljepše selo u Crnoj Gori. Podjednako je lijepo u svim godišnjim dobima. ​

Zabojsko jezero
​Najveća dubina jezera je na jednom mjestu 19 metara, a prosječna je oko 6 m, po čemu je ono treće po dubini jezero u Crnoj Gori. Relativno je male površine, ali zbog svoje dubine ima veliki obujam vodene mase.

Vode

Zminičko jezero pod Kučajevicom

Zbog svoje krške građe Sinjajevina je izuzetno bezvodan kraj i zbog toga slabo naseljen - na planini nema stalnih naselja, osim privremenih naselja katunskog tipa. Iako prima velike količine oborina siromašna je površinskim vodama. Jedina dva značajnija hidrološka površinska čvora su dva jezera Zabojsko i Zminičko, kod Njegovuđe.

PRIRODA

---

Život i smrt
U okolici Mandića Dola

Dijelovi planine Sinjajevine, čine dio UNESCO-vog rezervata biosfere porječja Tare i graniče se sa dva UNESCO-va lokaliteta svjetske baštine planinom Durmitorom i rijekom Tarom. Krajolici i ekosustavi Sinjajevine oblikovani su kulturom stočara tijekom tisućljeća i nastavljaju se oblikovati i čuvati.

Katun Konate
Konji i dalje dobro posluže na prostranstvima Sinjajevine, barem za poći u posjet susjedima. U pozadini, iza kuća katuna Konate uzdiže se vrh Veliki Pećarac.

STANOVNIŠTVO I NASELJA

---

U Gornjem Lipovu

U Gornjem Lipovu

Katun Zaboj

Sinjajevina je,
​uz Peštersku visoravan, najveća visokoplaninska pašnjačko-stočarska površina u Dinarskom gorju.

Projekt "IRIS"

Sinjajevina je jedno od pet pilot područja u Europi, uz projekte u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Velikoj Britanijie, na kojem se provodi projekt IRIS – Nadahnjujuće ruralno nasljeđe: Održive prakse zaštite i očuvanja planinskih pejzaža i sjećanja, koji sufinancira EU.

​Cilj ovog projekta je da kroz temeljno transdisciplinarno istraživanje doprinese unaprijeđenju društveno i ekološki održivom korištenju planinskih predjela. Projekt istražuje i razvija pristup "živog nasljeđa" u zaštiti i promociji (zaštita kroz korištenje) planinskih predjela i susjednih ruralnih područja.
U Crnoj Gori implementaciju projekta IRIS (2021.-2024.) koordinira Laboratorij za geografiju životne sredine (GEODE) iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) i Sveučilišta Toulouse-Jean Jaurès, u suradnji s ključnim interdisciplinarnim timom istraživača i profesora s Univerziteta Crne Gore (Istorijski institut, Biotehnički fakultet, Pravni fakultet).
​
Sinjajevina, kao najveća pašnjačka planina u Crnoj Gori, i njezini katuni - sezonska planinska naselja koja i dalje koristinekoliko stotina stočarskih obitelji i tisuća ljudi (podatak id 2022. godine), su način života koji je visoko održiv i sve više vrednovan zbog svoje prirodne i kulturne vrijednosti od strane značajnih međunarodnih institucija, uključujući Europsku Uniju i Ujedinjene narode.
2022.

Na katunu Zaboj
U TRADICIONALNOM POLOŽAJU: Kada u planini upitate domaćine-supružnike za jednu zajedničku fotografiju, gotovo će se uvijek, poput članova obitelji Stanišić nedaleko katuna Zaboj na Sinjajevini (Crna Gora), domaćin namjestiti ispred kolibe, a domaćica na kućnom pragu.

---

Momčilo Momo Perović sa Katuna Odrag na Sinjajevini
Datum objave: 29.5.2011. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora
Opis: Dokumentarna emisija TV Crne Gore.​

TV Arhiv: Katuni nekad i sad (1986.)
Datum objave: 9.11.2014. Postavio: Duklja - Zeta - Crna Gora
Opis: Autor Radomir Perošević. Proizvodnja TV Titograd 1986. godine.​

Zapis: Posljednja crnogorska virdžina - Stana Cerović
Proizvodnja: RTCG
Dokumentarna emisija o Stani Cerović, posljednjoj crnogorskoj virdžini, koja se nije udavala, da bi održala domaćinstvo svoje porodice, jer nije imala brata, koji bi naslijedio oca. Stana živi u selu Tušina u opštini Šavnik. Duboka starost i velika nemoć su obilježje njenih dana u surovom predjelu, u kojem je "sama, kao ptica na grani".

PRIČE IZ PLANINE

Naslovna fotografija
Prizor iz Šaranskog polja na Sinjajevini

Crnom Gorom: SINJAJEVINA - ZABORAVLJENA LJEPOTICA, reportaža HD
Datum objave: 28.4.2016. Proizvodnja: RIVchannel
Opis: Dokumentarna reportaža "Sinjajevina, zaboravljena ljepotica", je priča o ljepotama Sinjajevine, života ljudi na planini i sjećanja na nekadašnja vremena kad su predjeli Sinjajevine bili prekriveni od stada životinja i ječali od pjesme momaka i djevojaka. Urednik: Dragan Jocović

Sinjajevina
Autor: Zoran Simić

Daleko od CIVILIZACIJE na dve planine | Izazovi avanturu
Datum objave: 14.3.2022. Autor: Izazovi avanturu
Opis: Zahvaljujemo se Turističkoj organizaciji "Kolašin" koja nam je pomogla u realizaciji ove epizode. Link do njihovog sajta: https://kolasin.me/ Uputili smo se u Crnu Goru sa namerom da dva dana provedem na planinama u blizini Kolašina. Prvi dan smo krenuli na turno skijama i splitboardu na Ključ, najviši vrh Bjelasice. Plan je bio kada se popnemo da se spustimo u ski centar "Kolašin 1450m". Dan je obećavao, vreme je bilo sunčano ali kako smo se približili katunu Rupe, naglo se promenilo i vetar je snažno počeo da duva. Na samom vrhu nas je dočekao i led. Drugi dan smo otišli na Sinjajevinu. Planina koja me oduševila sa svojom lepotom, priroda kakva se vidi samo na filmu. Ni drugi dan nije mogao da prođe bez problema. Bol u kolenu, zaleđen sneg, sve to je uticalo da penjanje na skijama po planini bude otežano. 👉 Kontakt email: [email protected]

Katun Planinica
Katun Planinica jugozapadno od Zaboja dobro je polazište za uspon na vrh Veliki Pećarac (u pozadini). Staza je markirana od kuće Španjevića u Planinici. Za uspon je potrebno sat i pol do dva sata.

Po planini i po kraju

---

Na Jezerskoj površi
Vajkov spomenik kod Bara Žugića nalazi se uz prometnicu koja povezuje Šavnik s Njegovuđom, a nedaleko od Žabljaka. U pozadini je masiv Durmitora.

SJEVEROZAPADNI I SREDIŠNJI DIO MASIVA
JEZERA - ŠARANCI - POTARJE

---

Po Jezerskoj površi

Jezerska površ

Široko razvučena visoravan u istočnoj podgorini Durmitora, između doline Bukovice i planine Sinjajevine na jugoistoku i istoku te kanjonske doline Tare na istoku i sjeveroistoku, na nadmorskoj visini od 1302 do 1589 m; dužine 22 i širine 14 km. Karakterizira ju hidrografsko (pr. jezera) i biogeografsko  bogatstvo.

Karta središnjeg dijela Jezerske površi

Karta južnog dijela Jezerske površi i područja Bukovice

​Između Njegovuđe i Zaboja

---

​Njegovuđa

Narodni sabor u Njegovuđi

Svako ljeto (jul/srpanj) se u Njegovuđi održava narodni sabor sa stogodišnjom tradicijom (od 1929. godine), na kojemu se okupi više tisuća posjetitelja koji mogu pratiti nadmetanja viteških momačkih disciplina i utrke rasnih arapskih, "mješanaca" i brdsko-planinskih konja. Na saboru se sudionici natječu i u tzv. "momačkim disciplinama", poput bacanja kamena s ramena, trčanja na 100 metara, skoku udalj s mjesta i nadmetanju u navlačenju konopa.

---

​Kučajevica

---

Kučajevica, iz smjera Njegovuđe

---

​Zminica

---

​Brajkovača

---

​Pašino Polje

Pašino Polje
Pogled sa staze Crnogorske planinske transverale CT-1 I Via Dinarice. U pozadini obrasla šmom je velika Orujica (1788 m), a iza nje na horizontu vrhovi su Durmitora.

Detalj topografske karte
Mjerilo 1:25000, sekcija Brajkovača 130-4-3, tiskana 1980. prema osnovi iz 1972. godine

Panoramska fotografija Velikog Kurozeba (1886 m, desni vrh) i lijevo u pozadini greben Korman (1923 m)
Snimljeno s Mališića Kurozeba. Mali Kurozeb (1812 m) se ne vidi jer je zaklonjen Velikim Kurozebom.

---

Detalj topografske karte
Mjerilo 1:25000, sekcija Brajkovača 130-4-3, tiskana 1980. prema osnovi iz 1972. godine

Šančevi

Kuća Stanišića
Usamljen dom obitelji Stanišić nalazi se uz put koji povezuje prijevoj Mramorje (1672 m) i Zaboj.

Zaboj

Zabojsko jezero

​Zabojsko jezero

Zabojsko jezero smješteno je na sjeveroistočnom dijelu Sinjajevine, visoko iznad kanjona rijeke Tare, na nadmorskoj visini od 1477 metara, kod Zaboja, istoimenog katuna. Jezero je ledenjačkog porijekla. U vrijeme pleistocena na prostoru Sinjajevine bilo je sabirališe leda. Iz okolnih uvala i rupa koje su bile sabirališta leda, prema bazenu jezera su se spuštali ledenjački jezici. Led je produbljivao bazen sadašnjeg jezera stvarajući prostrani sabirni cirk. Nakon otapanja leda ostalo je Zabojsko jezero. Područje oko jezera je geološki i tektonski vrlo složeno. Izgrađeno je uglavnom od stijena koje zadržavaju vodu u jezeru. U njegovoj okolici ima werfenskih pješčenjaka i eruptiva zbog čega se jezero formiralo i zadržalo na ovome prostoru. Također, iako je Sinjajevina vapnenačka planina, ovdje je vapnenac prekrila glina i jezerski nanos. Dobija vodu od dva izvora koje se nalaze na njegovoj južnoj strani, a pretpostavlja se da pod površinom vode postoji više izvora koji jezero hrane vodom. Jezero nema stalnih površinskih pritoka - navedeni površinski potoci su sezonski - obično u vrijeme topljenja snijega. Vodu gubi površinskom otokom i velikim ponorom na njegovoj sjevernoj strani. Otoka jezera je duga oko 5 metara i završava u jednoj uvali. U njoj se za vrijeme velikih oborina i otapanja snijega zadržava voda formirajući lokvu dugu 200 m i duboku oko 2 m. Međutim, voda se ovdje ne zadržava dugo već se gubi kroz ponore. Najveća dubina Zabojskog jezera je na jednom mjestu 19 metara, a prosječna je oko 6 m, po čemu je Zabojsko jezero jedno od najdubljih jezera Crne Gore (3. po dubini nakon Crnog jezera na Durmitoru i Kapetanovog jezera na Lukavici). Jezero je relativno male površine, oko 27.000 m kvadratnih, ali zbog svoje dubine ima veliki obujam vodene mase, oko 170.000 m kubičnih. Razina vode u jezeru godišnje varira i do 1 i pol metar, Voda je bistra i prozirna i do 8 m dubine. Ljeti temeperatura vode doseže 16°C, dok je zimi jezero zamrznuto oko tri mjeseca. Jezero je poribljeno kalifornijskom i potočnom pastrvom, a stalni stanovnik jezera je i mala riba brkač, kojoj su ovaj naziv dali lokalni stanovnici. Okruženo je gutom crnogoričnom šumom. Jezero je zbog svojih prirodnih karakteristika i vrijednosti zaštićeno u okviru Nacionalnog parka "Durmitor" - u zoni je stroge zaštite. Jezero se nalazi na području općine Mojkovac.

Područjem jezera prolaze i Via Dinarica i Crnogorska planinarska transverzala - CT 1, na dionici od crkve Ružice, preko Zaboja prema Crnom jezeru. Najlakši pristup jezeru je iz Gornje Dobrilovine u kanjonu Tare, makadamskom cestom u dužini od 8 kilometara.

Prema jednoj legendi Zabojsko jezero nalazilo se druge strane kanjona Tare, a na sadašnje ga je mjesto odandje prenijela vila. Mještani ovu legedu povezuju s činjenicom kako se na toj drugoj strani kanjona, pod Ljeljenim vrhom na Prošćenjskim planinama, nalazi katun koji se također zove Zaboj.

Zabojsko jezero na Sinjajevini
Proizvodnja: RTCG

Između Dobrilovine i Zaboja

Pogled na Dobrilovinu
Iz Dobrilovine, koja se nalazi u kanjonu Tare na cesti Mojkovac-Đurđevića Tara, do Zaboja se stiže usponom brojnim serpentinama.

Početak šumske ceste u Dobrilovini koja vodi do katuna Zaboj i Zabojskog jezera.

Podno Zaboja, na cesti prema Dobrilovini

Na obroncima Mališića Kurozeba
​Pogled s vrha Mališića Kurozeb (1845 m) prema jugu. Pod padinom desno je područje Ploča (vide se bijele stijene, 1758 m)  na kojega se lijevo nastavlja greben Bandovak s travnatim vrhovima 1741 i 1732 m n.v. Gotovo 80% površine Sinjajevine čine livade i pašnjaci.

JUGOZAPADNI DIO MASIVA
USKOCI - ŠAVNIČKI KRAJ

---

Tušina (Tušinja)

Novica Cerović

Poznati crnogorski junak Novica Cerović rođen je u Tušini u Drobnjaku 1805. godine. Osnovnu školu završio je u manastiru Župa kod Nikšića. U 27.  godini izabran je za kneza Drobnjaka koji je tada bio pod turskom vlašću. Bio je pobornik Njegoševe politike i po njegovom nalogu organizirao je ubojstvo Smail-age Čengića 1840. godine. Naredne godine imenovan je za vojvodu, a potom za senatora. Poslije prelaska na Cetinje rješavao je međuplemenske sporove. Umro je 27.1.1895. godine.

Emisija Zapis: Igra Prsten u domu Čurovića u Tušini, Šavnik, 2006. (Stana Cerović)
Autor: Miomir Maros Datum objave: 3.4.2021.

Virdžina
​Proizvodnja: TV Vijesti

Merulja (Dobroseoska Merulja)

KOORDINATE 43.0517, 19.1692

Novo Vuković
Merulja, 3.6.1937.-Beograd, 26.2.2002.
Književni kritičar, esejist i povjesničar književnosti, akademik

Novo Vuković. Rođen je u Merulji (Žabljak). Završio je Filozofski fakultet u Beogradu 1960, a na istom fakultetu doktorirao 1975. Bio je profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću i član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je 10 knjiga i preko 200  znanstvenih i stručnih radova. Poznata djela: Pripovijedanje kao opsesija, Pripovijetke Stefana Mitrova Ljubiše, Uvod u književnost za djecu i omladinu.

Krnja Jela

Položaj. Selo Krnja Jela se nalazi u općini Šavnik, jugoistočno od varošice Boan, na oko 1200 m n.v. Selo je udaljeno 85 km od Podgorice i nalazi se u samom središtu Crne Gore. Do Krnje Jele se može stići iz tri pravca. Jedan je od Mioske (križanje s magistralnom cestom Podgorica-Kolašin) preko Semolja, drugi od Šavnika, preko Boana i treći iz Kolašina preko Lipova i prijevoja Vratlo (ovaj put je makadamski). Južno iznad naselja nalazi se prijevoj Semolj, koji razdvaja Sinjajevinu od Planine Lole (površ Javorje). Kroz prijevoj kojime prolazi cesta Mioska - Šavnik, bio je isplaniran cestovni tunel i njegova je izgradnja bila započela, međutim stala je nakon probijenih svega 400 metara, od planiranih 1700 m.
Krnjojelski zaselak Rijeka (to su Gornja Rijeka i Donja rijeka) oduvijek smatrao centrom sela.

Legenda o imenu naselja. Na vrhu sela Krnja Jela postojalo je usamljeno drvo jela. Grom je gađao u to drvo, slomio vrh i tada je to drvo postalo primjer orjentacije i znak prepoznavanja.
Danas se na tome prostoru nalazi crkva posvećena slavi cijele Krnje Jele, svetom Arhiđakonu Stefanu. Uz crkvu je malo groblje.

O pripadnosti. Krnja Jela je nekad bila kolašinska (Moračko, a ne Uskočko selo) ali kako je sa Šavničke strane Semolja a i Šavnik joj je teritorijalno bliži tako mu je Krnja Jela i pripojena 1956. godine. 

Krnjojelci. Stanovnik Krnje Jele naziva se Krnjojelac. Godine 2017. samo je šest Krnjojelaca prezimljavalo u selu. ​U selu se nalaze obitelji: Jeknići, Mandići, Pekovići, Živkovići, Jankovići i dr.

Škola. Samo četrdesetak godina nakon što su Krnju Jelu naselile porodice iz gornje Morače postojala je škola u privatnoj kući, a 1910. godine podignuta je prva školska zgrada, koju je 48 godina kasnije zamijenila nova. Škola nosi ime Aleksandra Aga Mandića, prizrenskog studenta iz Krnje Jele, koji je nastradao 1939. godine,

Somina. Rijeku Tušinju na krnjojelskom području zovu i Somina, poput istoimenog zaselka.

IZVOR Ana Dragičević; Jovanka Komnenić: Zaboravljenim stazama: Krnja Jela. Onogošt - Nikšić Online

Od uskočkih sedam sela najljepša je Krnja Jela"
NARODNA IZREKA

Krnja Jela - selo u opštini Šavnik - najljepše uskočko selo
Autor: Aleksandar Puletic  Datum objave: 19.3.2023.
Opis. Selo Krnja Jela se nalazi u opštini Šavnik, nedaleko od varošice Boan. DOBRODOŠLI NA MOJ YOUTUBE KANAL ZAPRATITE KANAL AKO VEĆ NIJESTE PRATITE - LAJKUJTE - DIJELITE

PRICA SA KRNJE JELE ISPOD SINJAJEVINE
Postavio: Zmajevac 159Datum objave: 3.12.2020.
Opis. Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Jelica Pantovic Autorke reportaza: Aleksandra Sjekloca i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 Moj Instagram http://bit.ly/2VY666G

KRNJA JELA PORODICA JEKNIC PROIZVODNJA KUPUSA I KROMPIRA
Postavio: Zmajevac 159 Datum objave: 22.9.2022.
Opis. Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Milica Stijepović Autorke reportaza: Aida Rastoder i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 Moj Instagram http://bit.ly/2VY666G

Katun Odrag (Katun Čurovića)

Više o porodici Čurović sa katuna Odrag, kao i o familiji Zarubica iz sela Godijelja pogledajte u emisiji Hronika Šavnika, koja se emituje na televiziji Nikšić danas (utorak) od 19.30h
Katun Odrag na planini Sinjajevini je mjesto gdje porodica Čurović provodi skoro pola godine. Ovih dana na njihovom imanju je radna atmosfera, peče se rakija loza, a taj ritual, kako kaže naš domaćin, okuplja porodicu i prijatelje, a takođe širi i pozitivno raspoloženje.
​

„Katun je od sela Tušina udaljen dvadesetak kilometara, a uslovi za razvoj stočarstva su iz godine u godinu sve bolji“, kaže domaćin Branimir Čurović.
Put je zahvaljujući lokalnoj upravi dobar a problema Čurovići nemaju ni sa vodom i strujom.
„Od ovog posla se ne može obogatiti, ali može se pristojno živjeti“, priča Branislav. Poljoprivreni viškovi se lako prodaju a Čurovići drže preko sto ovaca i oko dvadeset govedi.
Oko posla je angažovana kompletna porodica. Tu je majka, supruga, ali djeca koja su uvijek tu pri ruci posebno ljeti kada ima i najviše posla.
Iako je bila sušna godina na domaćinstvu Čurovića ove godine rodila je i bašta.
A posebno se izdvaja rod kupusa i krompira.
Rad oko živog ispunjava našeg sagovrnika a čuvanje stada po vrletima Sinjajevine pokazuje da se od stočarstva može živjeti.



​Daleko od civilizacije, u srcu planine, okružena livadama i pašnjacima, živi porodica Čurović. Otac, majka, baba, petoro dece i dvoje unučadi, leto provode u katunu, na planini Sinjajevini, na 1.600 metara nadmorske visine. 
Brano Čurović kaže da je Sinjajevina pravi raj za stočarstvo i one koji vole da se njime bavi.

​"Imamo blizu stotinu ovaca i trenutno dvadesetak grla goveda", kaže naš domaćin. 
Porodica početkom maja dolazi na Sinjajevinu peške, a ostaju sve do kraja novembra, odnosno do prvih snegova. Za njih je to način života, tradicija koja se nastavlja s kolena na koleno. Tako su radili Branov deda i pradeda, a čim se oženio, i on je počeo da živi takvim životom. 

Branova supruga Velika Čurović kaže da žene u katunu imaju više posla, nego muškarci.
"Kada oni odu u selo da kose, onda ja ostanem ovde s decom i vodim računa o stoci. Muzemo ih ćerke i ja", kaže Velika, dodajući da dnevno spremi tri do četiri obroka. Ona priprema i proizvode od kravljeg i ovčijeg mleka. 
Život na planini sve lakši, ali ljudi sve manjeŽivot u katunu nije lak, posebno ako je porodica brojna. Katun je njihova privremena kuća na planini, u koju sele stoku radi ispaše. Ovo je višedecenijska tradicija na planinama u Crnoj Gori, a za katunska naselja birala su se mesta u zavetrini, kao i ona koja u blizini imaju izvor vode.



Čurovići su, međutim, godinama živeli bez struje i kupatila. Vodu smo doveli kupatilom pre pet ili šest godina, tako da je sad život mnogo lakši. Dođeš sa livade, umoran, znojav, prljav od prašine i sena, ali uđeš u kupatilo, istuširaš se i nešto ti lakne, kao da ništa nisi radio", kaže Brano.
On ističe da su uslovi za život na selu sve bolji, ali da je ljudi koji vole da se bave poljoprivredom sve manje. 
"Danas je sve lakše - mehanizovano je sve i sve može lakše da se obradi i uradi, da se održe sela i da se tu stvaraju porodice i neki život. Jer bez sela života nema", dodaje naš sagovornik.
Ovde se na tradicionalan način proizvodi zdrava hrana i u tome je najveća vrednost katuna. Raduje činjenica da se ovakav vid proizvodnje i dalje ceni i da sve što proizvedu, brzo rasprodaju.



"Bez proizvodnje nema života. Ako ne proizvodiš, ne možeš da unapređuješ ništa, ne može ni država napred. Znači, gde god imate jako selo, imate jaku državu", kaže Brano.
Za razliku od Durmitora, na kojem je razvijen turizam, Sinjajevina je planina na kojoj nema puteva, prodavnica, kafana, a sve je manje i ljudi. Brano nam kaže da je u poslednjih deset godina na planini dvostruko manje ovaca, a nekada je slika ovog najvećeg pašnjaka na Balkanu bila potpuno drugačija. 
Sinjajevina se prostire na površini od sto dvadeset hiljada hektara i imala je više od sto katuna. Danas je ovakav način života egzotičan, čak i deci koje su odrasla nedaleko odavde.



Ipak, sve generacije Čurovića vole da dođu na planinu, a Brano bi voleo da njegov sin sa svojom porodicom nastavi tako da živi.
Kaže da se samo na ovaj način može opstati u budućim vremenima, jer su katuni kulturno nasleđe koje treba negovati za generacije koje dolaze.

​

POGLEDI IZ DOMOVINE - Katun Čurovića
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 8.8.2023.
Opis. Pogledi iz domovine emisija koja promoviše ruralna područja, prikazuje životne i iskrene ljudske priče. Vraća u prošlost, podsjećajući nas na tradiciju, običaje, korijene i zavičaj.

Porodica Čurović na katunu Odrag i do pola godine
Autor: Televizija Nikšić Datum objave: 17.9.2024.
Opis. Televizija Nikšić

IZVORI
MILIČIĆ, Milenko: Porodica Čurović na katunu Odrag i do šest mjeseci: Godina sušna ali i rodna. RTMK, 17.09.2024.

​Kako izgleda život u jednom katunu na Sinjajevini: Lepote i izazovi na najvećem pašnjaku Balkana. Euronews, Serbia. 19.10.2024.

ISTOČNI DIO MASIVA
MOJKOVAČKI KRAJ - POTARJE - KOLAŠINSKI KRAJ

---

Mojkovački dio Sinjajevine:
Na mojkovačkom dijelu Sinjajevine nalazi se Ognjenovo polje i drugi pašnjački prostori. Na samoj mojkovačkoj Sinjajevini nema stalnih naselja, izuzev katunskih naselja koja se sezonski koriste (katuni Muleče, Okrugljak, Ubline, Provalija, Planinica, Martinićki, Ivanovića, Štitarički katun i dr.). U njenom sjevernom podnožju na kontaktu padina s dolinom Tare nalaze se Podbišće, Gornja i Donja Polja, Gojakovići, Bistrica, Dobrilovina. U istočnom dijelu Sinjajevine u dolini Štitaričke rijeke koja se duboko uvlači u masiv Sinjajevine, nalazi se naselje Štitarica.

Ružica Montenegro
Autor: Anton Čop Datum objave: 10.11.2021.
Opis. 2 Natpis na građevini sadrži podatke o podizanju crkve: “Ovaj sveti hram Sv. Vasilija Ostroškog Čudotvorca sagradiše Bjelopavlići 1895. Za spomen vječite blagodarnosti njegovom visočanstvu knjazu Nikoli I Petroviću –Njegošu, koji je Bjelopavlićima darovao izdig u ovu planinu 1881. godine“. Godine 1883. donesena je odluka da se gradi crkva na Sinjajevini. Bjelopavlići su rado davali novčane priloge za podizanje ovoga hrama. U proljeće 1894. godine, otpočeo je rad na zidanju crkve. Radovi su bili završeni u jesen 1895. godine. Nakon podizanja, crkva je osveštana, uz odobrenje knjaza Nikole II posvećena Sv. Vasiliju Ostroškom.

Ravnjak hotel safari tour to Dinaric Alps meadows at Ruzica church -Sinjavina plateau Montenegro
Autor: Tara Springs Park Datum objave: 7.12.2023.
​Opis. Ravnjak hotel safari tour to Dinaric Alps meadows. It is passing through 3 areas, two of them shown on video: Ruzica mountain church and meadows around it and the mountain above the hotel - Stolac - the highest mountan of the South ridge of Ravnjak canyon. Alpin meadows at Ruzica church is 30 min driving from the hotel, but it is also accessible by hiking from Bistrica village on new road made through earlier the most wild/untouched/ forest of Bistre Vode.

---

​Jablanov vrh

Jablanov vrh je u cjelini gledano znatno manje krševit od obližnjh sinjajevinskih vrhova, a uz to nalazi se blizu krških uvala (karstnih depre­sija) Vratilo (Vratlo, Vrata), Milački priboj i Potrči, koje ga otvaraju ka dolinama Tušine i Plašnice, odnosno ka prometnicama koje vode u pravcu Šavnika i Žabljaka s jedne, Podgorice s druge, i Kolašina, s treće strane. Pored toga, krško-glacijalne uvale Srnjaci, Potrk i Lučka gora otvaraju Jab­lanov vrh i na suprotnoj, jugoistočnoj strani prema Kolašinu i dolini Tare. Njegove se padine spuštaju u pravcu jugoistoka (na potezu dugom od najvišeg nivoa do Savine vode 1791 m) pod kutom od 13°. U njegovoj neposrednoj podgorini (područje Savine vode) nalazi se više manjih hidrografskih objekata.

The final ascent to Jablanov vrh - SINJAVINA - panoramic view from the top
Autor: Aleksandar Puletic  Datum objave: 2.12.2022.
Opis. Jablan peak is considered by many to be the highest peak of Sinjavina (2,203 masl). If we classify Torna (2,277) and Gradište - Vranova glava (2,215) among the peaks of Sinjavina, then Jablan's peak is only the third highest. Other peaks of Sinjavina that stand out are: Veliki Pećarac (2,042), Veliki Starac (2,022), Babin vrh (2,013), Mali Pećarac (1,944), Kulina (1,940), Mali Starac (1,921), Gusar (1,907)... The top is rocky - grassy, ​​very spacious and safe in all directions. On it are the remains of a stone chapel that was intended for the tomb of a resident of Štitarica, but due to circumstances it never became... View from the top of Savina voda, Savina greda, Umove, Sto, Torna, Gradište... Moračke mountains, Bjelasica, Komove, Prokletije, Durmitor...

Katun Pilac - Jablanov Vrh - Sinjavina
Autor: Svetlim Nocu Datum objave: 25.6.2021.

Katun Starac

POGLEDI IZ DOMOVINE - Priča sa katuna-Sinjajevina
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 16.7.2023.
Opis. Pogledi iz domovine emisija koja promoviše ruralna područja, prikazuje životne i iskrene ljudske priče. Vraća u prošlost, podsjećajući nas na tradiciju, običaje, korijene i zavičaj. 

Sinjajevina Katun Starac - Drzi 140 Ovaca i 14 Krava Novo Mijatovic
Autor: Zmajevac 159 Datum objave: 17.10.2019.
Opis. Planina Sinjejevina katun Starac Previja. Posjeta domacinu Novu Mijatovica koji zivi od stocarstva . Na katunu ostaje nekoliko mjeseci, nadmorska visina je od 1800 do 2000 metara . Na katunu Starac zivi i Panto Pekovic . Zive u Krnjoj Jeli ali svake godine izdizu na planinu. Sjeca se vremena kad je najsiromasniji domacin drzao 20 ovaca. Drzi 140 ovaca 14 krava, bikove i konje . Prodaje jagnjad, sir, kajmak....#SINJAJEVINA , #CRNAOGRA Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Jelica Pantovic Autorke reportaza: Aleksandra Sjekloca i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0

Katun Bunarine

Katun BUNARINE na Sinjavini ‼️
Autor: Aleksandar Puletic  Datum objave: 12.1.2024.
Opis. Katun Bunarine se nalazi na planini Sinjavini u Crnoj Gori. To je tradicionalno stanište nomadskih pastira koji tamo dovode stoku tokom ljetnjih mjeseci. Ova planinska oblast poznata je po svojoj divljoj ljepoti, netaknutoj prirodi i bogatom biodiverzitetu. Katun Bunarine pruža prelijep pogled na okolne planinske vrhove i doline, čineći ga popularnim mjestom za planinarenje i avanturizam. Bunarine su dom čobana koji čuvaju stada ovaca i krava na ovim divljim prostranstvima, i koji su predani svom poslu kao čuvari starih običaja. Godinama su čobani iz katuna Bunarine čuvali svoj način života usred divlje ljepote Sinjavine. Njihova predanost stočarstvu i ljubav prema planinskim prostranstvima činile su ih neizostavnim dijelom ovog čarobnog mjesta u Crnoj Gori, ostavljajući dubok trag u srcima onih koji su imali sreću da dožive čaroliju katuna Bunare. Katun je privremeno pastirsko ljetnje sklonište na planini. Katuni su bili vrlo skromna skloništa, izgrađena od priručnog materijala, najčešće kao suvozidine od kamena pokrivene granama, a u kasnijem periodu i drvenim, najčešće bukovim daskama. Danas je počeli da se grade moderni katuni i da se nude turistima za boravak na planinama. Oni su dakako puno konforniji - tako da osim po imenu, nemaju ničeg zajedničkog sa orginalnim katunima. Katuni predstavljaju kulturno istorijsko nasleđe koje je duboko utkano u identitet Crne Gore, a najveći dio njih nalazi se na Sinjajevini što predstavlja veliko bogatstvo te planine i cijele države koje treba biti sačuvano za buduće generacije. DOBRODOŠLI NA MOJ YOUTUBE KANAL ZAPRATITE MOJ YOUTUBE KANAL ‼️

Pogled s Babinog zuba
Pogled s vrha na sjever gdje se se ističu (u dubini) Lipovska dolina, te istočni dio površi Sinjajevine čijim južnim dijelom dominira Jablanov vrh (lijevo). Desno (pod oblakom) iza doline rijekeTare je masiv Bjelasice.

JUGOISTOČNI DIO MASIVA
KOLAŠINSKI KRAJ I MORAČA

---

Donje Lipovo

---

​Gornje Lipovo

Priče iz kraja: Gornje Lipovo
Proizvodnja: RTCG

---

Pogled u smjeru Sinjajevine s ruba visoravni Javorja na planini Loli
Šumoviti greben lijevo je planina Semolj, dio masiva Sinjajevine. Prijevojem između Semolja i Javorja (Lole) prolazi cesta Mioska - Boan - Šavnik. Iza Semolja se uzdižu stjenoviti vrhovi Sinjajevine (u sredini Vranova glavica, 2215 m, desno još udaljeniji Babin zub/Torna 2277 m i lijevo, skroz u pozadini Jablanov vrh).

Pogled sa Babinog zuba prema području Gornje Morače
Podno Babinog zuba i Gradišta na Sinjajevini, na terasi nad kanjonom Morače vidi se selo Svrake. Na suprotnoj strani kanjona uzdižu se Moračke planine (Stožac, Kapa moračka, Zebalac na Loli i dr.)

Gornja Morača
Pogled s livada iznad sela Osredci u Moračkim planinama prema Babinom zubu na Sinjajevini

Put Šavnik - Kolašin preko Sinjajevine i Lipova, Crna Gora (HD) 01-04
​Autor: suljaard
Opis videa: Opis videa Uspon vozilom sa 800 m n.v. (Šavnik) na 1800 m (sedlo Vrata odn. Vratilo). Put od Šavnika prema Kolašinu koji je u principu teško naći jer nema nikakvih znakova, a prva je ruta koju izbaci Google Maps. Otprilike posle prve trećine puta (kod mesta Krnja Jela) skreće se sa žutog puta na beli gde te čeka nekoliko serpentina (4-5 km, asfalt) i kad izadješ iz šume počinje makadam u dužini od jedno 25km gde se postepeno penješ do nekih 1800 m. Na kraju prolazis kroz "Vrata" od kojih je sunovrat na dole ali nije štrasno.

Kurdelj
Datum objave: 12.12.2020. Autor: Svetlim Nocu

Greda Kurdelj s kratkim nazubljenim i krušljivim grebenom na izgled nezanimljiva naspram Babinog zuba (Torne), Male Torne, Stola i Gradišta može poslužiti kao odličan alpinističko-penjački poligon. Osigurana je sajlom.

STOLOVI

Stolovi-Opasani Vrh - Moračke Planine
Datum objave: 27.9.2021. Autor: Svetlim Nocu

Uspon na Stolove 2167mN/V-Moracke Planine
Datum objave: 7.7.2020. Autor: Svetlim Nocu

Ponegdje ćete moći pročitati kako grebeni Gradišta (2214 m), Stolovi (Zavodište, Torna, Bablji zub 2277 m), Vučje s vrhovima Umovi i Ostrvica, na lijevoj obali Morače, pripadaju, odn. čine cjelinu s Moračkim planinama. No, prema nekim mnogim obilježjima oni to nisu, prije svega prema morfološkom kriteriju - oni su i fizički vezani za masiv Sinjajevine kako njezin krajni jugoistočni dio. Navedeni su grebeni "morački" zapravo u smislu da su se nadvili nad lijevom obalom rijeke Morače i nasuprot jezgru Moračkih planina (na desnoj obali) te da su na njihovim padinama i u njihovu podnožju naselja plemena Morača, koje je također gospodarski koristilo ove grebene - izdizalo i koristilo "planinu".

GRADIŠTE

Bare Svrčke - Sinjajevina
Autor: Svetlim Nocu Datum objave: 29.12.2022.
Check our web site : www.outdoormontenegro.me

​SINJAJEVINA Semolj - Svrčke bare - vrh Vranova glava - vrh Gradište
Datum objave: 18.7.2021. Autor: Slobodan Stefanovic

UMOVI

​SINJAJEVINA Miočki katun - vrh Medjedje brdo - planinarenje
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 14.11.2022.
Opis. Do Miočkog katuna se stiže iz mesta Mioske u podnožju prevoja Crkvine sa strane kanjona Morače i to makadamskim putem u dužini od oko 11 km. Ovaj katun je smešten u podnožje sinjajevinskih vrhova poznatih kao Umovi. Međeđe brdo je niži vrh, ali veoma atraktivan zbog pogleda koji se pruža na planine prema severu i zapadu Crne Gore. Vodič: Ivan Lukovac-Kapetan i snimatelj: Slobodan Stefanović.

​SINJAJEVINA Miočki katun - Crvena greda - Mali um - Veliki um - Igrište
Autor: Slobo Stefanovic Datum objave: 14.11.2022.
Opis. Do Miočkog katuna se stiže iz mesta Mioske u podnožju prevoja Crkvine sa strane kanjona Morače i to makadamskim putem u dužini od oko 11 km. Ovaj katun je smešten u podnožje sinjajevinskih vrhova poznatih kao Umovi. Vodič: Ivan Lukovac-Kapetan i snimatelj: Slobodan Stefanović.

Umovi - Moračke planine
Autor: Svetlim Nocu Datum objave: 30.12.2022.
Opis. Check our web site : www.outdoormontenegro.me

Lipovska kotina
Ovo dolinsko proširenje stisnuto je s obje strane grebenima Sinjajevine i otvoreno prema dolini rijeke Tare (u pozadini). Bogata je vodom, a njome teku rijeke Bistrica i Plašnica. Grupa stjenovitih vrhova u pozadini desno su Umovi (1945 m n.v.), završetak južnog grebena Sinjajevine na kojemu se još nalaze Gradišta i Zavodišta (Babin zub-Torna, s čije je sjeverne padine snimljena fotografija).

Praktično

AKTIVNOSTI

---

Pješačenje i planinarenje

Oznaka Crnogorske planinarske transverzale broj 1

SINJAJEVINA uspon na vrh Babin Zub
Autor: Slobodan Stefanovic

Aktivnosti na snijegu

Ice climbing - Montenegro - The Passion
Autor: ridersDOTme Datum objave: 7.2.2017.
Opis. Although Montenegro is Mediterranean country, its mountains provide almost every aspect of the alpine climbing. The two highest frozen waterfalls are located near the Dobrilovina village in Tara canyon. Nikola and Ivan made a first ascent of Strast (Passion) WI5+, 150m in the left, while the two Dušans and Danilo repeated the Mali zec (Little rabbit) WI4, 150m in the right one. Climbers: Nikola Đurić, Dušan Branković, Dušan Starinac, Danilo Pot, Ivan Laković Video: Saša Vujanović, Bojan Gnjidić, Ilija Perić 2017 © http://www.riders.me

Preko Vratla
Od sela Gornje Lipovo gdje završava asfaltirana cesta vodi makadamska cesta do prevoja Vratlo. S ceste se pružaju odlični vidici na Lipovsku dolinu i vrhove koji ju omeđuju. 

IZVORI I LITERATURA

---

MILOJEVIĆ, Borivoje. Ž.: Sinjajevina, Visitor i Zeletin, antropogeografske crte. Glasnik Skopskog naučnog društva, knj. XIV. Skoplje 1934. (PDF)
MILOJEVIĆ, Borivoje. Ž.: Sinjajevina, Visitor i Zeletin; Fizičko-geografska promatranja. Geografski vestnik, 1935. (PDF)
TELBISZ, Tamas: Glacio-karst features of the Sinjajevina Mts (Montenegro): an overview and DEM-analysis. Karst Development (2010.) 1. 17-22. (PDF)

• Sažetak. Sinjajevina Mountain with Jezerska Povrs form a large karst plateau of 928 km2 area, SE of Durmitor Mt in Montenegro. Plateau elevation gradually rises from 1300 m to 1800 m along a NW-SE trend. The plateau relief is generally flat but towards SE smoothed ridges dissect the landscape, whereas the highest peaks (above 2200 m) are found on the southeasternmost, glacially sharpened ridges. During the Pleistocene glacial periods the planina could be covered by a several 100 m thick ice sheet and valley glaciers were connectedly formed in the deep southern and eastern valleys. The scouring effect of this ice sheet can be detected in the rolling landscape of the plateau. At present, the surface is mostly covered with dolines. Karren forms are relatively rare and most part of the plateau is covered by pastures as a consequence of XIXth century deforestation. Geomorphological features were analyzed using digital terrain analysis. 

Članci, napisi, blogovi
​
GAJEVIĆ, Jasna: Zabojsko jezero, gorsko oko Sinjajevine. ​Jasnina putovanja, 11.4.2014.
LJ., D.: Za bolji kvalitet sira sa Sinjajevine. DAN, 27.2.2021.
POPOVIĆ, Predrag: Umovi 1.945 mnm - Sinjavina. Vrhovi Crne Gore, 6.9.2016.
​"POSLJEDNJI NOMAD" - Snima se film u kojem je Sinjajevina glavna uloga. RTCG, 17.7.2022.

• Opis. Kakav bi mogao da bude film u kojem je glavna uloga planina? Koliko je teško, a istovremeno izazovno stvarati takvo djelo pokušala je da sazna ekipa TVCG prethodnih dana na Sinjajevini.​ Upravo tamo se u koprodukciji Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Belgije i Francuske, još od 2019. snima dokumentarni film "Posljednji nomad", koji se bavi životom stočara tog kraja.

S.M.: BJELOPAVLIĆI SE ODLUČNO PROTIVE PLANU MINISTARSTVA ODBRANE DA PRAVI POLIGON NA PLANINI - ​Sinjajevina je dragulj, a ne vojno smetlište. DAN, 29.3.2019.
Ne možemo prihvatiti niti jedan razlog, kao opravdanje na pomisao i planove za izgradnju vojnih poligona i odlagališta ratnog i vojnog otpada na ovoj planini, poručuju iz Udruženja Bijeli Pavle.
"Sačuvajmo Sinjajevinu": Odluku o vojnom poligonu hitno poništiti. DAN portal, 5.6.2024.

• Opis. Povodom Dana zaštite životne sredine, Građanska inicijativa "Sačuvajmo Sinjajevinu" želi da skrene pažnju javnosti na činjenicu da Sinjajevina, uprkos preporukama Agencije za zaštitu životne sredine još od 2016. godine, dočekuje ovaj dan kao nezaštićeno područje. - Naša organizacija čvrsto stoji na stanovištu da Sinjajevina treba da bude poljoprivredno, turističko i ekološko dobro, te da nikako ne sije biti vojni poligon - navode u saopštenju.

Planinarski vodič "Sinjavina"
Autor: Predrag Popović

NVO "Vrhovi Crne Gore" je početkom lipnja/juna 2022. godine objavila planinarski vodič "Sinjavina", autora Predraga Popovića, prvi iz serije vodiča o planinama Crne Gore, kojim su opisani usponi na sve najznačajnije vrhove ove planine te opisane i druge njene prirodne ljepote i znamenitosti.
Vodič "Sinjavina" ima 175 strana. Njime je, pored uvodnog dijela o planinarenju i upoznavanju s osnovnim podacima vezanim za ovo planinsko područje, obuhvaćen opis 15 planinarskih tura na ovoj planini kao i 4 dodatka. Prilog vodiču je pregledna karta mreže lokalnih putova preko planine Sinjavine iz okolnih gradova koji gravitiraju ovoj planini: Kolašina, Mojkovca, Žabljaka i Šavnika.
Vodič "Sinjavina" je tiskan u boji, na visokokvalitetnom papiru, formata A5. Planinarski vodič, na odgovarajući način prezentira planinarima i ljubiteljima prirode, kako stranim tako i domaćim, prirodne ljepote Sinjavine- najveće planinske površi i pašnjaka u Crnoj Gori. Ukoliko postoji zanimanje za kupnju vodiča, molimo da kontaktirate na mail: [email protected] ili [email protected].

Veliki Pećarac
​Veliki Pećarac (2042 m) jedan je od najviših vrhova masiva Sinjajevine, koja je zapravo prostrana površ s koje se uzdiže mnogo, pretežito zaobljenih, travantih i lako pristupačnih planinskih grebena poput Pećarca.