---

<<< PLANINE DINARSKOG GORJA

<< SREDIŠNJI POJAS

< POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE

Sinjajevina (Sinjavina, masiv Sinjajevine)

Država: Crna Gora

Najviši vrh: Babin zub (2277 m)

B. SREDIŠNJI POJAS
Područja, grupe i poveznice (linkovi): KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE 01. Grupa Trnovskog gozda 02. Snežničko – gorskokotarska visoravan 03. Notranjski plato 04. Velika Kapela PLANINE LIKE 05. Masiv Velebita 06.a Mala Kapela 06.b Ličko sredogorje 07. Masiv Ličke Plješivice (Plješvice) PLANINE ZAPADNE BOSNE I DINARA 08. Masiv Dinare 09. Šatorsko-golijski niz 10. Grupa Cincara 11. Klekovačko-grmečka grupa 12. Planinski niz Raduše PLANINE VISOKE HERCEGOVINE 13. Područje Čvrsnice 14. Masiv Prenja 15. Velež i hercegovačke Rudine 16. Planinski niz Crvanj-Lebršnik SREDIŠNJE BOSANSKO-HERCEGOVAČKE PLANINE 17. Grupa Zelengore 18. Grupa Bioč-Maglić-Volujak 19. Grupa Vranice 20. Bjelašnička grupa POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE 21. Planinski niz Golija-Vojnik 22. Grupa Prekornice 23. Durmitorsko područje 24. Masiv Sinjajevine 25. Moračke planine i Maganik 26. Grupa Ljubišnje 27. Masiv Bjelasice 28. Grupa Komova 29. Grupa Visitora 30. Kučke planine (Žijovo) 31. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna)

Opis planinske grupe

Izrazite prirodne granice oblikovale su visokoplaninski prostor Durmitora i Sinjajevine na sjeveru Crne Gore, koji se proteže u dinarskom smjeru u dužini od 85 kilometara. Ova planinska masa jasno je obilježena riječnim sustavim Pive, Tare i gornje Morače. Unutar ovoga područja izdvaja se Jezerska površ (visoravan), morfološka cjelina, koja razdvaja ali ujedno i spaja ostale dvije cjeline, Durmitor i Sinajevinu.

Sinjajevina, odn. Sinjavina (ćiril. Сињајевина; Сињавина) je prostrana planinska površ (visoravan), izdužena u dinarskom smjeru sjeverozapad-jugoistok, duga oko 40 km i široka oko 15 km, koja leži u polukrugu dubokog kanjona Tare. Osim rijeke Tare, s ostalih strana njezinu prirodnu granicu tvore kanjoni i doline rijeka Morače, Bukovice i Tušinje (Tušine). Prirodnu granicu prema Durmitoru čini Jezerska površ, čiji se istočni obod naslanja na Sinjajevinu.

Sinjajevina je najveća vapnenačka zaravan – površ u Crnoj Gori, a zajedno s Durmitorom predstavlja najveću morfološku jedinicu sjeverozapadne Crne Gore. 

Krški masiv Sinjajevine, koja je prirodni nastavak durmitorske Jezerske površi, najvećim dijelom karakteriziraju uvale, zaobljeni vrhovi i polja, oblikovani radom ledenjaka u geološkoj povijesti. Uvale i zaobljeni vrhovi nalaze se na visinama od 1500 do 2277 m (Babin zub, najviši vrh Sinjajevine). Visoravni Sinjajevine gotovo su bez šuma, ali s prostranim pašnjacima. Najviši vrhovi smješteni su na njezinu jugoistočnom rubu, prema mjestu Kolašinu.

Sinjajevina se prostire na prostoru općina Žabljak, Šavnik, Kolašin, Mojkovac i Plužine.

Najveća polja koja su ujedno i najveća pasišta nalaze se na šavničkom dijelu Sinjajevine, s njima je mojkovačko područje povezano lošim planinskim putem (Potrk, Staračko polje, Kričačko polje, i dr.). 

---

Ime

Naziv Sinjajevina je udomaćen kod stanovništva koje je najvećim dijelom naseljava i koje gravitira ovom masivu. Kod stanovnika koji žive u jugoistočnom dijelu ove planinske cjeline, može se čuti i naziv Sinjavina. Lingvisti smatraju da treba prihvatiti ime koje se čuje u govoru većine domicilnog stanovništva.

U SURADNJI S: VIA DINARICA

Oglašavajte ovdje:

• lokalnu ponudu,
• usluge i servise
• smještaj
• gastronomsku ponudu
• lokalne proizvode
• turističku ponudu
• aktivnosti na otvorenom i dr.

Veliki Pećarac

Ovaj vrh, visok 2042 m dominira područjem južno od Zabojskog jezera. U Šaranskom polju, podno Zebalca vidi se par kuća katuna Konate (1595 m n.v.).

---

Babin zub

Vrh Babin zub nazvan i Torna, najviši je na Sinjajevini i pruža odličan pogled na kanjon Morače, Lipovsku dolinu, na prostranu sinjajevinsku površ i obližnje vrhove Gradišta, Stolove (u pozadini) i Jablanov vrh, te šire prema Durmitoru, Moračkim planinama (Tali, Stožac, Kapa moračka, Lola), Maganik, Komove, Bjelasicu i dr.

---

Geografija (zemljopis) područja

Vijenci, planine, vrhovi

Reljef 

Sinjajevina ima formu krševite (karstificirane) zaravni tj. široko razvučenog platoa, prosječne nadmorske visine od 1600 do 1900 m, kojime dominiraju površinski krški oblici: manje i veće, pliće i dublje vrtače i uvale te krnji planinski vrhovi približno iste nadmorske visi­ne. U geomorfološkom pogledu Sinajevina je prilično homogena cjelina. Ipak, može se izdvojiti visokoplaninska zona na jugoistoku Sinjajevine, u kojoj se nalaze najviši planinski vrhovi Babin vrh (2013 m), Veliki Starac (2022 m), Veliki Pećarac (2042 m, može se pronaći i podatak o 2027 m n.v.), Jablanov vrh (2203 m) te Babin zub (2277 m; ovisno o autoru zovu ga i Babji, odn. Bablji zub).
 
Ostale planinske zone na Sinjajevini:

Zminičko - kormanska zona nalazi se na sjeverozapadu masiva Sinjajevine, smještena južno od prometnice Njegovuđa - Studenca - kanjon Tare i od Zminičkog jezera na sjeverozapadu udaljena je četiri, a od Zabojskog na jugoistoku šest kilometara. Tu se nalaze vrhovi Korman (1923 m) i Brdo Veliko (1886 m).

Sinjajevina iz zraka, pogled iz smjera Mojkovca
Izvor: preuzeto s Interneta

Najviši vrhovi Sinjajevine:
Babin zub (2277 m)
Jablanov vrh (2203 m)
Gradišta (2174 m)
Sto (2172 m)
Savina greda (2101 m)
Veliki Pećarac (2042 m)
Veliki Starac (2022 m)
Babin vrh (2013 m)
Sto (1959 m)
Korman (1923 m)
Mali Starac (1921 m)
Kučajevica (1781 m)
Umovi

U mojkovačkoj opštini najznačajniji vrhovi Sinjajevine su: 
Gusar (1907 m)
Divljak (1865 m)
Borova glava (1854 m)
Ćorov vrh (kota 1806 m)
Javorova glava (1742 m)
Veliki Rasovaš (1931 m)
Mali Pećarac (1921 m)
Mali Starac (1921 m; u prostornom planu općine Mojkovac navedeno je 1903 m)
Debela glava (1812 m)
Suvi Pećarac (1910 m)
Veliki Pećarac (2042 m)
Mramorje (1742 m)
Kriva greda (1766 m)
Šanac (1863 m) i dr. 

O Sinjajevini na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku)

Crnom Gorom: Sinjajevina, zaboravljena ljepotica HD
Produkcija: RIVchannel

Geologija

Sinjajevina je građena od paleozojskih i mezozjskih vapnenaca, mjestimice i od mlađih eruptivnih stijena.

Vode (Hidrologija)

Zbog svoje krške građe Sinjajevina je izuzetno bezvodan kraj i zbog toga slabo naseljen - na planini nema stalnih naselja, osim privremenih naselja katunskog tipa. Iako prima velike količine oborina siromašna je površinskim vodama. Jedina dva značajnija hidrološka površinska čvora su dva jezera Zabojsko i Zminičko, kod Njegovuđe.

Zminičko jezero pod Kučajevicom

Zabojsko jezero
​
Najveća dubina jezera je na jednom mjestu 19 metara, a prosječna je oko 6 m, po čemu je ono treće po dubini jezero u Crnoj Gori. Relativno je male površine, ali zbog svoje dubine ima veliki obujam vodene mase.

---

Priroda

Prirodna baština

Život i smrt
U okolici Mandića Dola

Zaštita prirode

Katun Konate

Konji i dalje dobro posluže na prostranstvima Sinjajevine, barem za poći u posjet susjedima. U pozadini, iza kuća katuna Konate uzdiže se vrh Veliki Pećarac.
​__________________________________

Stanovništvo i naselja

U Gornjem Lipovu

Katun Zaboj

Sinjajevina je,
​vjerojatno uz Peštersku visoravan, najveća visokoplaninska pašnjačko-stočarska površina u Dinarskom gorju.

U TRADICIONALNOM POLOŽAJU:
Kada u planini upitate domaćine-supružnike za jednu zajedničku fotografiju, gotovo će se uvijek, poput članova obitelji Stanišić nedaleko katuna Zaboj na Sinjajevini (Crna Gora), domaćin namjestiti ispred kolibe, a domaćica na kućnom pragu.

Život na Sinjajevini
Proizvodnja: RTCG
​Opis videa: Momčilo Momo Perović sa Katuna Odrag na Sinjajevini

Katuni nekad i sad
Proizvodnja: RTCG, 1986.

Zapis: Posljednja crnogorska virdžina - Stana Cerović
Proizvodnja: RTCG
Dokumentarna emisija o Stani Cerović, posljednjoj crnogorskoj virdžini, koja se nije udavala, da bi održala domaćinstvo svoje porodice, jer nije imala brata, koji bi naslijedio oca. Stana živi u selu Tušina u opštini Šavnik. Duboka starost i velika nemoć su obilježje njenih dana u surovom predjelu, u kojem je "sama, kao ptica na grani".

---

19. stoljeće

Katun Planinica

Katun Planinica jugozapadno od Zaboja dobro je polazište za uspon na vrh Veliki Pećarac (u pozadini). Staza je markirana od kuće Španjevića u Planinici. Za uspon je potrebno sat i pol do dva sata.

---

Po planini, i po kraju

Naslovna fotografija
Prizor iz Šaranskog polja na Sinjajevini

Sinjajevina
Autor: Zoran Simić

> Po Jezerskoj površi

Jezerska površ

Široko razvučena visoravan u istočnoj podgorini Durmitora, između doline Bukovice i planine Sinjajevine na jugoistoku i istoku te kanjonske doline Tare na istoku i sjeveroistoku, na nadmorskoj visini od 1302 do 1589 m; dužine 22 i širine 14 km. Karakterizira ju hidrografsko (pr. jezera) i biogeografsko  bogatstvo.

Karta središnjeg dijela Jezerske površi

Karta južnog dijela Jezerske površi i područja Bukovice

---

Na Jezerskoj površi

Vajkov spomenik kod Bara Žugića nalazi se uz prometnicu koja povezuje Šavnik s Njegovuđom, a nedaleko od Žabljaka. U pozadini je masiv Durmitora.

---

> Između Njegovuđe i Zaboja

---

Njegovuđa

---

Kučajevica

---

Kučajevica, iz smjera Njegovuđe

---

Zminica

---

Brajkovača

Pašino Polje

---

Pašino Polje
Pogled sa staze Crnogorske planinske transverale CT-1. U pozadini obrasla šmom je velika Orujica (1788 m), a iza nje na horizontu vrhovi su Durmitora.

Detalj topografske karte
Mjerilo 1:25000, sekcija Brajkovača 130-4-3, tiskana 1980. prema osnovi iz 1972. godine

Panoramska fotografija Velikog Kurozeba (1886 m, desni vrh) i lijevo u pozadini greben Korman (1923 m)
Snimljeno s Mališića Kurozeba. Mali Kurozeb (1812 m) se ne vidi jer je zaklonjen Velikim Kurozebom.

---

Detalj topografske karte
Mjerilo 1:25000, sekcija Brajkovača 130-4-3, tiskana 1980. prema osnovi iz 1972. godine

Šančevi

Kuća Stanišića
Usamljen dom obitelji Stanišić nalazi se uz put koji povezuje prijevoj Mramorje (1672 m) i Zaboj.

---

Zaboj

Zabojsko jezero

---

​Zabojsko jezero smješteno je na sjeveroistočnom dijelu Sinjajevine, visoko iznad kanjona rijeke Tare, na nadmorskoj visini od 1477 metara, kod Zaboja, istoimenog katuna. Jezero je ledenjačkog porijekla. U vrijeme pleistocena na prostoru Sinjajevine bilo je sabirališe leda. Iz okolnih uvala i rupa koje su bile sabirališta leda, prema bazenu jezera su se spuštali ledenjački jezici. Led je produbljivao bazen sadašnjeg jezera stvarajući prostrani sabirni cirk. Nakon otapanja leda ostalo je Zabojsko jezero. Područje oko jezera je geološki i tektonski vrlo složeno. Izgrađeno je uglavnom od stijena koje zadržavaju vodu u jezeru. U njegovoj okolici ima werfenskih pješčenjaka i eruptiva zbog čega se jezero formiralo i zadržalo na ovome prostoru. Također, iako je Sinjajevina vapnenačka planina, ovdje je vapnenac prekrila glina i jezerski nanos. Dobija vodu od dva izvora koje se nalaze na njegovoj južnoj strani, a pretpostavlja se da pod površinom vode postoji više izvora koji jezero hrane vodom. Jezero nema stalnih površinskih pritoka - navedeni površinski potoci su sezonski - obično u vrijeme topljenja snijega. Vodu gubi površinskom otokom i velikim ponorom na njegovoj sjevernoj strani. Otoka jezera je duga oko 5 metara i završava u jednoj uvali. U njoj se za vrijeme velikih oborina i otapanja snijega zadržava voda formirajući lokvu dugu 200 m i duboku oko 2 m. Međutim, voda se ovdje ne zadržava dugo već se gubi kroz ponore. Najveća dubina Zabojskog jezera je na jednom mjestu 19 metara, a prosječna je oko 6 m, po čemu je Zabojsko jezero jedno od najdubljih jezera Crne Gore (3. po dubini nakon Crnog jezera na Durmitoru i Kapetanovog jezera na Lukavici). Jezero je relativno male površine, oko 27.000 m kvadratnih, ali zbog svoje dubine ima veliki obujam vodene mase, oko 170.000 m kubičnih. Razina vode u jezeru godišnje varira i do 1 i pol metar, Voda je bistra i prozirna i do 8 m dubine. Ljeti temeperatura vode doseže 16°C, dok je zimi jezero zamrznuto oko tri mjeseca. Jezero je poribljeno kalifornijskom i potočnom pastrvom, a stalni stanovnik jezera je i mala riba brkač, kojoj su ovaj naziv dali lokalni stanovnici. Okruženo je gutom crnogoričnom šumom. Jezero je zbog svojih prirodnih karakteristika i vrijednosti zaštićeno u okviru Nacionalnog parka "Durmitor" - u zoni je stroge zaštite. Jezero se nalazi na području općine Mojkovac.

Područjem jezera prolazi i Crnogorska planinarska transverzala - CT 1, na dionici od crkve Ružice, preko Zaboja prema Crnom jezeru. Najlakši pristup jezeru je iz Gornje Dobrilovine u kanjonu Tare, makadamskom cestom u dužini od 8 kilometara.

Prema jednoj legendi Zabojsko jezero nalazilo se druge strane kanjona Tare, a na sadašnje ga je mjesto odandje prenijela vila. Mještani ovu legedu povezuju s činjenicom kako se na toj drugoj strani kanjona, pod Ljeljenim vrhom na Prošćenjskim planinama, nalazi katun koji se također zove Zaboj.

Zabojsko jezero na Sinjajevini
Proizvodnja: RTCG

---

između Dobrilovine i Zaboja

Pogled n Dobrilovinu
Iz Dobrilovine, koja se nalazi u kanjonu Tare na cesti Mojkovac-Đurđevića Tara, do Zaboja se stiže usponom brojnim serpentinama.

Početak ceste u Dobrilovini koja vodi do katuna Zaboj i Zabojskog jezera

Podno Zaboja, na cesti prema Dobrilovini

Na obroncima Mališića Kurozeba

​Pogled s vrha Mališića Kurozeb (1845 m) prema jugu. Pod padinom desno je područje Ploča (vide se bijele stijene, 1758 m)  na kojega se lijevo nastavlja greben Bandovak s travnatim vrhovima 1741 i 1732 m n.v. Gotovo 80% površine Sinjajevine čine livade i pašnjaci.

---

> Jugozapadni dio Sinjajevine

Tušina (Tušinja)

---

Novica Cerović

Poznati crnogorski junak Novica Cerović rođen je u Tušini u Drobnjaku 1805. godine. Osnovnu školu završio je u manastiru Župa kod Nikšića. U 27.  godini izabran je za kneza Drobnjaka koji je tada bio pod turskom vlašću. Bio je pobornik Njegoševe politike i po njegovom nalogu organizirao je ubojstvo Smail-age Čengića 1840. godine. Naredne godine imenovan je za vojvodu, a potom za senatora. Poslije prelaska na Cetinje rješavao je međuplemenske sporove. Umro je 27.1.1895. godine.

Virdžina
​Proizvodnja: TV Vijesti

---

​Merulja (Dobroseoska Merulja)
KOORDINATE: 43.0517, 19.1692 

Novo Vuković
(Merulja, 3.6.1937.-Beograd, 26.2.2002.)
Književni kritičar, esejist i povjesničar književnosti, akademik Novo Vuković. Rođen je u Merulji (Žabljak). Završio je Filozofski fakultet u Beogradu 1960, a na istom fakultetu doktorirao 1975. Bio je profesor Filozofskog fakulteta u Nikšiću i član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je 10 knjiga i preko 200  znanstvenih i stručnih radova. Poznata djela: Pripovijedanje kao opsesija, Pripovijetke Stefana Mitrova Ljubiše, Uvod u književnost za djecu i omladinu.

> Po istočnom dijelu, na mojkovačkom području

Mojkovački dio Sinjajevine:
Na mojkovačkom dijelu Sinjajevine nalazi se Ognjenovo polje i drugi pašnjački prostori. Na samoj mojkovačkoj Sinjajevini nema stalnih naselja, izuzev katunskih naselja koja se sezonski koriste (katuni Muleče, Okrugljak, Ubline, Provalija, Planinica, Martinićki, Ivanovića, Štitarički katun i dr.). U njenom sjevernom podnožju na kontaktu padina s dolinom Tare nalaze se Podbišće, Gornja i Donja Polja, Gojakovići, Bistrica, Dobrilovina. U istočnom dijelu Sinjajevine u dolini Štitaričke rijeke koja se duboko uvlači u masiv Sinjajevine, nalazi se naselje Štitarica.

---

Jablanov vrh

Jablanov vrh je u cjelini gledano znatno manje krševit od obližnjh sinjajevinskih vrhova, a uz to nalazi se blizu krških uvala (karstnih depre­sija) Vratilo (Vratlo, Vrata), Milački priboj i Potrči, koje ga otvaraju ka dolinama Tušine i Plašnice, odnosno ka prometnicama koje vode u pravcu Šavnika i Žabljaka s jedne, Podgorice s druge, i Kolašina, s treće strane. Pored toga, krško-glacijalne uvale Srnjaci, Potrk i Lučka gora otvaraju Jab­lanov vrh i na suprotnoj, jugoistočnoj strani prema Kolašinu i dolini Tare. Njegove se padine spuštaju u pravcu jugoistoka (na potezu dugom od najvišeg nivoa do Savine vode 1791 m) pod kutom od 13°. U njegovoj neposrednoj podgorini (područje Savine vode) nalazi se više manjih hidrografskih objekata.

SINJAJEVINA uspon na Jablanov vrh
Autor: Slobodan Stefanović

Pogled s Babinog zuba

Pogled s vrha na sjever gdje se se ističu (u dubini) Lipovska dolina, te istočni dio površi Sinjajevine čijim južnim dijelom dominira Jablanov vrh (lijevo). Desno (pod oblakom) iza doline rijekeTare je masiv Bjelasice.

---

> Po južnom dijelu Sinjajevine, na kolašinsko-moračkom području

---

Donje Lipovo

---

Gornje Lipovo

Priče iz kraja: Gornje Lipovo
Proizvodnja: RTCG

---

Pogled u smjeru Sinjajevine s ruba visoravni Javorja na planini Loli
Šumoviti greben lijevo je planina Semolj, dio masiva Sinjajevine. Prijevojem između Semolja i Javorja (Lole) prolazi cesta Mioska - Boan - Šavnik. Iza Semolja se uzdižu stjenoviti vrhovi Sinjajevine (u sredini Vranova glavica, 2215 m, desno još udaljeniji Babin zub/Torna 2277 m i lijevo, skroz u pozadini Jablanov vrh).

Pogled sa Babinog zuba prema području Gornje Morače
Podno Babinog zuba i Gradišta na Sinjajevini, na terasi nad kanjonom Morače vidi se selo Svrake. Na suprotnoj strani kanjona uzdižu se Moračke planine (Stožac, Kapa moračka, Zebalac na Loli i dr.)

Put Šavnik - Kolašin preko Sinjajevine i Lipova, Crna Gora (HD) 01-04
​Autor: suljaard
Opis videa: Opis videa Uspon vozilom sa 800 m n.v. (Šavnik) na 1800 m (sedlo Vrata odn. Vratilo). Put od Šavnika prema Kolašinu koji je u principu teško naći jer nema nikakvih znakova, a prva je ruta koju izbaci Google Maps. Otprilike posle prve trećine puta (kod mesta Krnja Jela) skreće se sa žutog puta na beli gde te čeka nekoliko serpentina (4-5 km, asfalt) i kad izadješ iz šume počinje makadam u dužini od jedno 25km gde se postepeno penješ do nekih 1800 m. Na kraju prolazis kroz "Vrata" od kojih je sunovrat na dole ali nije štrasno.

Gornja Morača
Pogled s livada iznad sela Osredci u Moračkim planinama prema Babinom zubu na Sinjajevini

Lipovska kotina

Ovo dolinsko proširenje stisnuto je s obje strane grebenima Sinjajevine i otvoreno prema dolini rijeke Tare (u pozadini). Bogata je vodom, a njome teku rijeke Bistrica i Plašnica. Grupa stjenovitih vrhova u pozadini desno su Umovi (1945 m n.v.), završetak južnog grebena Sinjajevine na kojemu se još nalaze Gradišta i Zavodišta (Babin zub-Torna, s čije je sjeverne padine snimljena fotografija).

---

Aktivnosti

-

SINJAJEVINA uspon na vrh Babin Zub
Autor: Slobodan Stefanovic

-

Praktično

Legenda:
Today=danas; Mon=ponedjeljak; Tue=utorak; Wed=srijeda; Thu=četvrtak; Fri=petak; Sat=subota; Sun=nedjelja

Legenda:
Today=danas; Mon=ponedjeljak; Tue=utorak; Wed=srijeda; Thu=četvrtak; Fri=petak; Sat=subota; Sun=nedjelja

Veliki Pećarac

​Veliki Pećarac (2042 m) jedan je od najviših vrhova masiva Sinjajevine, koja je zapravo prostrana površ s koje se uzdiže mnogo, pretežito zaobljenih, travantih i lako pristupačnih planinskih grebena poput Pećarca.

---

Izvori

Reference

[1] -

Ostali izvori

Članci, napisi, blogovi
​Jasnina putovanja, Zabojsko jezero, gorsko oko Sinjajevine, 11.4.2014.
Vrhovi Crne Gore, piše Predrag Popović; Umovi 1.945 mnm - Sinjavina, 6.9.2016.

S.M.: BJELOPAVLIĆI SE ODLUČNO PROTIVE PLANU MINISTARSTVA ODBRANE DA PRAVI POLIGON NA PLANINI - ​Sinjajevina je dragulj, a ne vojno smetlište. DAN, 29.3.2019.
Ne možemo prihvatiti niti jedan razlog, kao opravdanje na pomisao i planove za izgradnju vojnih poligona i odlagališta ratnog i vojnog otpada na ovoj planini, poručuju iz Udruženja Bijeli Pavle.

Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese

-