|
|
SREDIŠNJI POJAS > POVRŠI I BRDA CRNE GORE I PROKLETIJE > Sinjajevina
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Torna - Babin zub, 2277 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.8633, 19.3783
Država: Crna Gora
Najviši vrh: Torna - Babin zub, 2277 m
Koordinate najvišeg vrha: 42.8633, 19.3783
|
Opis planinske grupeIzrazite prirodne granice oblikovale su visokoplaninski prostor Durmitora i Sinjajevine na sjeveru Crne Gore, koji se proteže u dinarskom smjeru u dužini od 85 kilometara. Ova planinska masa jasno je obilježena riječnim sustavima Pive, Tare i gornje Morače. Unutar ovoga područja izdvaja se Jezerska površ (visoravan), morfološka cjelina, koja razdvaja ali ujedno i spaja dvije cjeline, Durmitor i Sinajevinu.
Sinjajevina, odn. Sinjavina (ćiril. Сињајевина; Сињавина) je prostrana planinska površ (visoravan), izdužena u dinarskom smjeru sjeverozapad-jugoistok, duga oko 40 km i široka oko 15 km, koja leži u polukrugu dubokog kanjona Tare. Osim rijeke Tare, s ostalih strana njezinu prirodnu granicu tvore kanjoni i doline rijeka Morače, Bukovice i Tušinje (Tušine). Prirodnu granicu prema Durmitoru čini Jezerska površ, čiji se istočni obod naslanja na Sinjajevinu.
Sinjajevina je najveća vapnenačka zaravan – površ u Crnoj Gori, a zajedno s Durmitorom predstavlja najveću morfološku jedinicu sjeverozapadne Crne Gore. Osim što je najprostranija planina u Crnoj Gori, Sinjajvina je jedna od najprostranijih planina na Balkanskom poluotoku. Krški masiv Sinjajevine, koja je prirodni nastavak durmitorske Jezerske površi, najvećim dijelom karakteriziraju uvale, zaobljeni vrhovi i polja, oblikovani radom ledenjaka u geološkoj povijesti. Uvale i zaobljeni vrhovi nalaze se na visinama od 1500 do 2277 m (Babin zub, najviši vrh Sinjajevine). Visoravni Sinjajevine gotovo su bez šuma, ali s prostranim pašnjacima. Najviši vrhovi smješteni su na njezinu jugoistočnom rubu, prema mjestu Kolašinu. Sinjajevina se prostire na prostoru općina Žabljak, Šavnik, Kolašin i Mojkovac. Najveća polja koja su ujedno i najveća pasišta nalaze se na šavničkom dijelu Sinjajevine, s njima je mojkovačko područje povezano lošim planinskim putem (Potrk, Staračko polje, Kričačko polje, i dr.). 
Položaj Sinjajevine
ImeNaziv Sinjajevina je udomaćen kod stanovništva koje je najvećim dijelom naseljava i koje gravitira ovom masivu. Kod stanovnika koji žive u jugoistočnom dijelu ove planinske cjeline (Kolašinski kraj), može se čuti i naziv Sinjavina. Lingvisti smatraju da treba prihvatiti ime koje se čuje u govoru većine domicilnog stanovništva - u ovome slučaju obje su varijante ispravne.
|
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Oglašavajte ovdje:
|
|
Veliki Pećarac
Ovaj vrh, visok 2042 m dominira područjem južno od Zabojskog jezera. U Šaranskom polju, podno Zebalca vidi se par kuća katuna Konate (1595 m n.v.). |
Geografija (zemljopis) područja
GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS
Reljef
|
Sinjajevina ima formu krševite (karstificirane, okršene) zaravni tj. široko razvučenog platoa, prosječne nadmorske visine od 1600 do 1900 m, kojime dominiraju površinski krški oblici: manje i veće, pliće i dublje vrtače i uvale te krnji planinski vrhovi približno iste nadmorske visine. U geomorfološkom pogledu Sinjajevina je prilično homogena cjelina. Ipak, može se izdvojiti visokoplaninska zona na jugoistoku Sinjajevine, u kojoj se nalaze najviši planinski vrhovi Babin vrh (2013 m), Veliki Starac (2022 m), Veliki Pećarac (2042 m), Jablanov vrh (2203 m) te Babin zub (2277 m; ovisno o autoru zovu ga i Babji, odn. Bablji zub ili Torna).
Slijedeća, zminičko - kormanska zona nalazi se na sjeverozapadu masiva Sinjajevine, smještena južno od prometnice Njegovuđa - kanjon Tare, a od Zminičkog jezera na sjeverozapadu udaljena je četiri, a od Zabojskog na jugoistoku šest kilometara. Tu se nalaze vrhovi Korman (1923 m) i Brdo Veliko (1886 m). 
Sinjajevina iz zraka, pogled iz smjera Mojkovca
Izvor: Autor nepoznat, preuzeto s Interneta 
Jablanov vrh i Savine grede
Zapadna padina platoa Zavodišta
|
Sinjajevina, reljefna karta
|
|
Babin zub
Vrh Babin zub nazvan i Torna, najviši je na Sinjajevini i pruža odličan pogled na kanjon Morače, Lipovsku dolinu, na prostranu sinjajevinsku površ i obližnje vrhove Gradišta, Stolove (u pozadini) i Jablanov vrh, te šire prema Durmitoru, Moračkim planinama (Tali, Stožac, Kapa moračka, Lola), Maganik, Komove, Bjelasicu i dr. |
Vijenci, grebeni i vrhovi
|
Najviši vrhovi Sinjajevine:
Babin zub (2277 m) Vranova glava (2215 m) Jablanov vrh (2203 m) Gradišta (2174 m) Sto (2172 m) Savina greda (2101 m) Veliki Pećarac (2042 m) Veliki Starac (2022 m) Babin vrh (2013 m) Sto (1959 m) Korman (1923 m) Mali Starac (1921 m) Kučajevica (1781 m) Umovi |
Crnom Gorom: Sinjajevina, zaboravljena ljepotica HD
Produkcija: RIVchannel |
Geologija
Sinjajevina je građena od paleozojskih i mezozojskih vapnenaca, mjestimice i od mlađih eruptivnih stijena.
Klima
|
Čarobne boje jeseni - JESEN u Gornjem Lipovu
Autor: Aleksandar Puletic Datum objave: 27.10.2022. Opis. Jesen je godišnje doba koje inspiriše pjesnike i pisce na magična djela, a inspiriše umjetnike da slikaju pravu ljepotu prirode. Boje jeseni su čarobne. Jesen se poigrava različitim bojama: žutom, zelenom, crvenom, smeđom, zlatnom... U videu se prikazuje jesenja panorama Gornjeg Lipova. Gornje Lipovo je najveće i najljepše selo u Crnoj Gori. Podjednako je lijepo u svim godišnjim dobima. |
|
Zabojsko jezero
Najveća dubina jezera je na jednom mjestu 19 metara, a prosječna je oko 6 m, po čemu je ono treće po dubini jezero u Crnoj Gori. Relativno je male površine, ali zbog svoje dubine ima veliki obujam vodene mase. |
Vode
Zminičko jezero pod Kučajevicom
|
Zbog svoje krške građe Sinjajevina je izuzetno bezvodan kraj i zbog toga slabo naseljen - na planini nema stalnih naselja, osim privremenih naselja katunskog tipa. Iako prima velike količine oborina siromašna je površinskim vodama. Jedina dva značajnija hidrološka površinska čvora su dva jezera Zabojsko i Zminičko, kod Njegovuđe.
|
PRIRODA
Život i smrt
U okolici Mandića Dola |
Dijelovi planine Sinjajevine, čine dio UNESCO-vog rezervata biosfere porječja Tare i graniče se sa dva UNESCO-va lokaliteta svjetske baštine planinom Durmitorom i rijekom Tarom. Krajolici i ekosustavi Sinjajevine oblikovani su kulturom stočara tijekom tisućljeća i nastavljaju se oblikovati i čuvati.
Poskok na stazi iznad Dobrilovine
|
|
Katun Konate
Konji i dalje dobro posluže na prostranstvima Sinjajevine, barem za poći u posjet susjedima. U pozadini, iza kuća katuna Konate uzdiže se vrh Veliki Pećarac. |
STANOVNIŠTVO I NASELJA
Stanovništvo
Na katunu Zaboj
U TRADICIONALNOM POLOŽAJU: Kada u planini upitate domaćine-supružnike za jednu zajedničku fotografiju, gotovo će se uvijek, poput članova obitelji Stanišić nedaleko katuna Zaboj na Sinjajevini (Crna Gora), domaćin namjestiti ispred kolibe, a domaćica na kućnom pragu. |
Zapis: Posljednja crnogorska virdžina - Stana Cerović
Proizvodnja: RTCG Dokumentarna emisija o Stani Cerović, posljednjoj crnogorskoj virdžini, koja se nije udavala, da bi održala domaćinstvo svoje porodice, jer nije imala brata, koji bi naslijedio oca. Stana živi u selu Tušina u opštini Šavnik. Duboka starost i velika nemoć su obilježje njenih dana u surovom predjelu, u kojem je "sama, kao ptica na grani". |
PRICA SA SINJAJEVINE KATUN ODRAG
Postavio: Zmajevac 159 Datum objave: 25.6.2021. Opis. PRICA SA SINJAJEVINE KATUN ODRAG Momčilo Momo Perović sa Katuna Odrag na Sinjajevini Urednica i voditeljka emisije Agrosaznanje: Milica Stijepović Autorke reportaza: Aleksandra Sjekloca i Milica Stijepović Organizatorka: Lela Perovic Reditelj: dr. Radoslav T. Stanisic Pratite moj youtube kanal: http://bit.ly/35HBtH0 |
Naselja
|
Sinjajevina je na površini od oko 120.000 hektara nekada imala više od stotinu katuna - broj koji je danas znatno smanjen. Za katunska naselja birala su se mjesta u zavjetrini, kao i ona koja u blizini imaju izvor vode.
Katun Zaboj
|
U Gornjem Lipovu
|
Povijesni pregled
19. stoljeće
1840.
Na Mljeticku ubijen je Smail-aga Čengić.
U pocetku se durmitorsko područje dijelilo na Drobnjak i Pivu, da bi se kasnije na teritoriji Drobnjaka formirala i druga plemena, poput Uskoka, Jezera i Šaranaca. Centar ovih plemena bio je Žabljak.
1857.-1878.
Durmitorsko (žabljačko) područje bilo je pogranični teritorij pa je i dalje bilo izloženo manjim sukobima s turskim vojnim odredima.
1878.
Područje Durmitora ušlo je u sastav Crne Gore, postajući dijelom administrativno priznate drzave.
Na Mljeticku ubijen je Smail-aga Čengić.
U pocetku se durmitorsko područje dijelilo na Drobnjak i Pivu, da bi se kasnije na teritoriji Drobnjaka formirala i druga plemena, poput Uskoka, Jezera i Šaranaca. Centar ovih plemena bio je Žabljak.
1857.-1878.
Durmitorsko (žabljačko) područje bilo je pogranični teritorij pa je i dalje bilo izloženo manjim sukobima s turskim vojnim odredima.
1878.
Područje Durmitora ušlo je u sastav Crne Gore, postajući dijelom administrativno priznate drzave.
20. stoljeće
|
1943.
Prodor NOVJ u Crnu Goru (također: Ofanziva NOVJ u Crnoj Gori) označava proljetnu ofanzivu NOVJ kojom je oslobođen veliki dio Crne Gore, tijekom travnja/aprila i svibnja/maja 1943. godine. Poduzeta je nakon velikih partizanskih pobjeda na Neretvi i Drini. Tijekom ove ofanzive partizani se vraćaju u Crnu Goru, odakle su godinu dana ranije protjerani združenom osovinskom operacijom (treća neprijateljska ofanziva). Po naređenju štaba za Crnu Goru, partizanski odredi su uputili ljudstvo za popunu 4. proleterske i 5. crnogorske brigade. Uspješna partizanska ofanziva prekinuta je njemačkim upadom u talijansku okupacijsku zonu i pokretanjem Operacije Schwarz (Peta nepr. ofenziva, uključuje i Bitku na Sutjesci). |
Smotra partizanskih jedinica u Boanu u Crnoj Gori, maja 1943.
Autor: Žorž Skrigin - https://znaci.org/fotografija.php?br=3335, Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=151136620 |
|
Planinski uzgoj
Ograđeni planinski vrt, bašta, uz katunske kolibe podno Velikog Kurozeba, s manjim brojem kulturama koje uspijevaju na oštroj planinskoj klimi. |
Narodna baština
Tradicionalni radovi i privređivanje
|
Projekt "IRIS"
Sinjajevina je jedno od pet pilot područja u Europi, uz projekte u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Velikoj Britanijie, na kojem se provodi projekt IRIS – Nadahnjujuće ruralno nasljeđe: Održive prakse zaštite i očuvanja planinskih pejzaža i sjećanja, koji sufinancira EU. Cilj ovog projekta je da kroz temeljno transdisciplinarno istraživanje doprinese unaprijeđenju društveno i ekološki održivom korištenju planinskih predjela. Projekt istražuje i razvija pristup "živog nasljeđa" u zaštiti i promociji (zaštita kroz korištenje) planinskih predjela i susjednih ruralnih područja. U Crnoj Gori implementaciju projekta IRIS (2021.-2024.) koordinira Laboratorij za geografiju životne sredine (GEODE) iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) i Sveučilišta Toulouse-Jean Jaurès, u suradnji s ključnim interdisciplinarnim timom istraživača i profesora s Univerziteta Crne Gore (Istorijski institut, Biotehnički fakultet, Pravni fakultet). Sinjajevina, kao najveća pašnjačka planina u Crnoj Gori, i njezini katuni - sezonska planinska naselja koja i dalje koristinekoliko stotina stočarskih obitelji i tisuća ljudi (podatak id 2022. godine), su način života koji je visoko održiv i sve više vrednovan zbog svoje prirodne i kulturne vrijednosti od strane značajnih međunarodnih institucija, uključujući Europsku Uniju i Ujedinjene narode. 2022. |
Sinjajevina je, TV Arhiv: Katuni nekad i sad (1986.)
Pogledaj: Katuni nekad i sad Opis: Autor Radomir Perošević. Proizvodnja TV Titograd 1986. godine. Vrhovi Sinjajevine obiluju katunima za koje bi se moglo reći da su zaštitni znak Crne Gore, a ta planina njihov centar ... |
Tradicijska arhitektura
U Gornjem Lipovu
|
Tradicionalna prehrana i gastronomija
Pješačka tura: Kroz selo Lipovo do katuna Svrčke Bare Ova gastro-pješačka staza, otvorena 2022. godine, vodi od centra Kolašina, kroz selo Lipovo i Sinjajevinu, do katuna Svrčke Bare. Staza prolazi preko prelijepih krajolika, gradskih naselja i šumskih putova, a namijenjena je rekreativcima, obiteljima, kao i svim ljubiteljima aktivnog odmora u prirodi koji postaje sve popularniji vid turizma. Turisti mogu uživati u nestvarnom doživljaju ovog podneblja, arhitekturi tradicionalne gradnje, voćnjacima, baštama i pogledu na okolne planinske vrhove. Prirodne ljepote Kolašina najbolje se mogu istražiti pješačenjem, obilaskom seoskih domaćinstava, ali i degustacijom lokalnih specijaliteta. Turisti mogu, osim pješačenja i uživanja u prirodnim ljepotama, imati priliku probati tradicionalnu gastronomsku ponudu ovog područja, kao i prenoćiti u registriranim objektima za iznajmljivanje smještaja – seoskim domaćinstvima i katunima. Staza je bogata šumskim plodovima i ljekovitim biljem, a u upotrebi je i tokom zime. Mogu se voziti bicikli i kvadovi, a tijekom zimske sezone stazu preporučuju i za hodanje krpljama i obilazak seoskih domaćinstava Markirano je 29 km staze, a info-table su postavljene ispred nove zgrade TO Kolašin, kao i na važnim križanjima. Na tablama je ucrtana mapa staze s informacijama o seoskim domaćinstvima, odnosno privatnom smještaju na ovom području, kako bi se turisti lakše orjentirali tijekom pješačenja. Na info tablama i letcima kreiran je QR kod čijim skeniranjem, pomoću mobilnog telefona, turisti mogu dobiti sve informacije o dužini staze, usponu, nadmorskoj visini, a povezati će se i sa sajtom TO Kolašin. Skeniranjem QR koda se dobija pristup karti. Letci sadrže sve neophodne informacije, mapu, QR kod i kratak opis rute. Piktogrami, markacije kao i info table su postavljeni su duž cijele rute, kako bi turistima omogućili lakše snalaženje. |
|
Na Šaranskom polju
Predjel Šaranskog polja jugozapadno od Zaboja kojime dominira Veliki Pećarac (u pozadini). |
PRIČE IZ PLANINE
Naslovna fotografija
Prizor iz Šaranskog polja na Sinjajevini |
|
|
Crnom Gorom: SINJAJEVINA - ZABORAVLJENA LJEPOTICA, reportaža HD
Datum objave: 28.4.2016. Proizvodnja: RIVchannel Opis: Dokumentarna reportaža "Sinjajevina, zaboravljena ljepotica", je priča o ljepotama Sinjajevine, života ljudi na planini i sjećanja na nekadašnja vremena kad su predjeli Sinjajevine bili prekriveni od stada životinja i ječali od pjesme momaka i djevojaka. Urednik: Dragan Jocović |
Sinjajevina
Autor: Zoran Simić |
Daleko od CIVILIZACIJE na dve planine | Izazovi avanturu
Datum objave: 14.3.2022. Autor: Izazovi avanturu Opis: Zahvaljujemo se Turističkoj organizaciji "Kolašin" koja nam je pomogla u realizaciji ove epizode. Link do njihovog sajta: https://kolasin.me/ Uputili smo se u Crnu Goru sa namerom da dva dana provedem na planinama u blizini Kolašina. Prvi dan smo krenuli na turno skijama i splitboardu na Ključ, najviši vrh Bjelasice. Plan je bio kada se popnemo da se spustimo u ski centar "Kolašin 1450m". Dan je obećavao, vreme je bilo sunčano ali kako smo se približili katunu Rupe, naglo se promenilo i vetar je snažno počeo da duva. Na samom vrhu nas je dočekao i led. Drugi dan smo otišli na Sinjajevinu. Planina koja me oduševila sa svojom lepotom, priroda kakva se vidi samo na filmu. Ni drugi dan nije mogao da prođe bez problema. Bol u kolenu, zaleđen sneg, sve to je uticalo da penjanje na skijama po planini bude otežano. 👉 Kontakt email: [email protected] |
Put Šavnik - Kolašin preko Sinjajevine i Lipova, Crna Gora (HD) 01-04
Autor: suljaard
Opis videa: Opis videa Uspon vozilom sa 800 m n.v. (Šavnik) na 1800 m (sedlo Vrata odn. Vratilo). Put od Šavnika prema Kolašinu koji je u principu teško naći jer nema nikakvih znakova, a prva je ruta koju izbaci Google Maps. Otprilike posle prve trećine puta (kod mesta Krnja Jela) skreće se sa žutog puta na beli gde te čeka nekoliko serpentina (4-5 km, asfalt) i kad izadješ iz šume počinje makadam u dužini od jedno 25km gde se postepeno penješ do nekih 1800 m. Na kraju prolazis kroz "Vrata" od kojih je sunovrat na dole ali nije štrasno.
Autor: suljaard
Opis videa: Opis videa Uspon vozilom sa 800 m n.v. (Šavnik) na 1800 m (sedlo Vrata odn. Vratilo). Put od Šavnika prema Kolašinu koji je u principu teško naći jer nema nikakvih znakova, a prva je ruta koju izbaci Google Maps. Otprilike posle prve trećine puta (kod mesta Krnja Jela) skreće se sa žutog puta na beli gde te čeka nekoliko serpentina (4-5 km, asfalt) i kad izadješ iz šume počinje makadam u dužini od jedno 25km gde se postepeno penješ do nekih 1800 m. Na kraju prolazis kroz "Vrata" od kojih je sunovrat na dole ali nije štrasno.
|
|
|
|
|
|
Na obroncima Mališića Kurozeba
Pogled s vrha Mališića Kurozeb (1845 m) prema jugu. Pod padinom desno je područje Ploča (vide se bijele stijene, 1758 m) na kojega se lijevo nastavlja greben Bandovak s travnatim vrhovima 1741 i 1732 m n.v. Gotovo 80% površine Sinjajevine čine livade i pašnjaci. |
SADRŽAJ
|
1. SJEVEROZAPADNI I SREDIŠNJI DIO MASIVA SINJAJEVINE
2. JUGOZAPADNI DIO MASIVA SINAJEVINE 3. ISTOČNI DIO MASIVA SINJAVINE
4. JUŽNI DIO MASIVA SINJAVINE
|
|
1. SJEVEROZAPADNI I SREDIŠNJI DIO MASIVA
2. JUGOZAPADNI DIO MASIVA SINJAJEVINE
3. ISTOČNI DIO SINJAVINE
4. JUŽNI DIO MASIVA SINJAVINE
|
Lipovska dolina
Ovo dolinsko proširenje stisnuto je s obje strane grebenima Sinjajevine i otvoreno prema dolini rijeke Tare (u pozadini). Bogata je vodom, a njome teku rijeke Bistrica i Plašnica. Grupa stjenovitih vrhova u pozadini desno su Umovi (1945 m n.v.), završetak južnog grebena Sinjajevine na kojemu se još nalaze Gradišta i Zavodišta (Babin zub-Torna, s čije je sjeverne padine snimljena fotografija). |
AKTIVNOSTI
Pješačenje i planinarenje
Na Crnogorskoj transverzali CZ-1 između Kučajevice (u sredini fotografije) i Šaranskog polja
|
Oznaka Crnogorske planinarske transverzale CT-1
|
Aktivnosti na snijegu
|
Ice climbing - Montenegro - The Passion
Autor: ridersDOTme Datum objave: 7.2.2017. Opis. Although Montenegro is Mediterranean country, its mountains provide almost every aspect of the alpine climbing. The two highest frozen waterfalls are located near the Dobrilovina village in Tara canyon. Nikola and Ivan made a first ascent of Strast (Passion) WI5+, 150m in the left, while the two Dušans and Danilo repeated the Mali zec (Little rabbit) WI4, 150m in the right one. Climbers: Nikola Đurić, Dušan Branković, Dušan Starinac, Danilo Pot, Ivan Laković Video: Saša Vujanović, Bojan Gnjidić, Ilija Perić 2017 © http://www.riders.me |
|
Preko Vratla
Od sela Gornje Lipovo gdje završava asfaltirana cesta vodi makadamska cesta do prevoja Vratlo. S ceste se pružaju odlični vidici na Lipovsku dolinu i vrhove koji ju omeđuju. |
IZVORI I LITERATURA
|
MILOJEVIĆ, Borivoje. Ž.: Sinjajevina, Visitor i Zeletin, antropogeografske crte. Glasnik Skopskog naučnog društva, knj. XIV. Skoplje 1934. (PDF)
MILOJEVIĆ, Borivoje. Ž.: Sinjajevina, Visitor i Zeletin; Fizičko-geografska promatranja. Geografski vestnik, 1935. (PDF) TELBISZ, Tamas: Glacio-karst features of the Sinjajevina Mts (Montenegro): an overview and DEM-analysis. Karst Development (2010.) 1. 17-22. (PDF)
Članci, napisi, blogovi
GAJEVIĆ, Jasna: Zabojsko jezero, gorsko oko Sinjajevine. Jasnina putovanja, 11.4.2014. LJ., D.: Za bolji kvalitet sira sa Sinjajevine. DAN, 27.2.2021. POPOVIĆ, Predrag: Umovi 1.945 mnm - Sinjavina. Vrhovi Crne Gore, 6.9.2016. "POSLJEDNJI NOMAD" - Snima se film u kojem je Sinjajevina glavna uloga. RTCG, 17.7.2022.
S.M.: BJELOPAVLIĆI SE ODLUČNO PROTIVE PLANU MINISTARSTVA ODBRANE DA PRAVI POLIGON NA PLANINI - Sinjajevina je dragulj, a ne vojno smetlište. DAN, 29.3.2019.
O Sinjajevini na stranici Summitpost
(na engleskom jeziku) |
Planinarski vodič "Sinjavina"
Autor: Predrag Popović NVO "Vrhovi Crne Gore" je početkom lipnja/juna 2022. godine objavila planinarski vodič "Sinjavina", autora Predraga Popovića, prvi iz serije vodiča o planinama Crne Gore, kojim su opisani usponi na sve najznačajnije vrhove ove planine te opisane i druge njene prirodne ljepote i znamenitosti. Vodič "Sinjavina" ima 175 strana. Njime je, pored uvodnog dijela o planinarenju i upoznavanju s osnovnim podacima vezanim za ovo planinsko područje, obuhvaćen opis 15 planinarskih tura na ovoj planini kao i 4 dodatka. Prilog vodiču je pregledna karta mreže lokalnih putova preko planine Sinjavine iz okolnih gradova koji gravitiraju ovoj planini: Kolašina, Mojkovca, Žabljaka i Šavnika. Vodič "Sinjavina" je tiskan u boji, na visokokvalitetnom papiru, formata A5. Planinarski vodič, na odgovarajući način prezentira planinarima i ljubiteljima prirode, kako stranim tako i domaćim, prirodne ljepote Sinjavine- najveće planinske površi i pašnjaka u Crnoj Gori. Ukoliko postoji zanimanje za kupnju vodiča, molimo da kontaktirate na mail: [email protected] ili [email protected]. |
|
Veliki Pećarac
Veliki Pećarac (2042 m) jedan je od najviših vrhova masiva Sinjajevine, koja je zapravo prostrana površ s koje se uzdiže mnogo, pretežito zaobljenih, travantih i lako pristupačnih planinskih grebena poput Pećarca. |
