DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
    • Planine >
      • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
        • O Dinarskom gorju >
          • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
          • Struktura i podjela Dinarskog gorja
          • Interaktivna karta Dinarskog gorja
          • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
          • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
        • Reljef >
          • Dinarski krš
          • Polja u dinarskom kršu >
            • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
            • Polja u kršu - Dalmacija
            • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
            • Polja u kršu - Niska Hercegovina
            • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
            • Polja u kršu - Lika
            • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
            • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
            • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
            • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
            • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
        • Geologija Dinarskog gorja
        • Vode (hidrografija - hidrologija) >
          • Rijeke >
            • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
              • Primorsko-istarski slivovi
              • Dalmatinski slivovi
              • Hercegovački slivovi
              • Slivovi Skadarskog bazena
            • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
              • Sliv rijeke Save >
                • Sliv rijeke Ljubljanice
                • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
                • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
                • Sliv rijeke Une
                • Sliv rijeke Vrbas
                • Sliv rijeke Ukrine
                • Sliv rijeke Bosne
                • Sliv rijeke Drine
                • Neposredni sliv rijeke Save
                • Sliv rijeke Kolubare
              • Sliv rijeke Dunav
          • Jezera >
            • Jezera sjevernog Jadrana
            • Jezera Dalmacije
            • Jezera niske Hercegovine
            • Jezera primorske i središnje Crne Gore
            • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
            • Jezera Like
            • Jezera zapadne Bosne
            • Jezera visoke Hercegovine
            • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
            • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
            • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
            • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
            • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
            • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
          • Podzemne vode
          • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
          • Jadransko more
        • Klima
        • Priroda >
          • Biljni svijet
          • Životinjski svijet
          • Ekologija i zaštita prirode
      • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
          • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
            • Kras / Carso >
              • Senožeški hribi (Vremščica)
              • Vrhpoljska brda
            • Šavrinsko pobrežje
            • Ćićarija / Čičarija
            • Učka
            • Riječko primorsko bilo
            • Vinodolsko primorsko blio
          • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
            • Krk
            • Prvić
            • Cres
            • Lošinj
            • Ilovik
            • Plavnik
            • Unije
            • Srakane (Vele i Male)
            • Susak
            • Rab
            • Goli otok
            • Sveti Grgur
            • Pag
            • Maun
        • A.2. Planine Dalmacije >
          • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
            • Pobrđe Bukovice
            • Trtar
            • Promina
            • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
            • Svilaja
            • Visošnica i Visoka
            • Moseć
            • Vrgorsko gorje >
              • Radović (kod Vrgorca)
              • Gradina (kod Vrgorca)
            • Zveč
            • Šubir
            • Pozla gora
            • Humci
            • Dragovija (Dragova)
            • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
          • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
            • Boraja
            • Vilaja
            • Jelinak (kod Segeta)
            • Prača
            • Labinštica
            • Trećanica
            • Opor
            • Kozjak
            • Marjan
            • Poljička planina
            • Mosor
            • Omiška Dinara
            • Biokovo >
              • Sutvid (Susvid)
              • Rilić
              • Šapašnik - Viter
              • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
              • Striževo
            • Rujnica >
              • Plinska brda
              • Orlovac (kod Komina)
          • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
            • Podgradinsko-slivanjska brda
            • Šibanica i Predolac
            • Dešenj
            • Popina i Bulutovac
            • Metaljka (Umetaljka)
            • Borut
            • Zvijezdina
            • Rogovi
            • Žrnjevo
            • Pobrđa Hrašanjske visoravni
            • Marin vijenac (kod Neuma)
            • Žaba >
              • Gradina (kod Hutova)
              • Visoki krš zapadnog Zažablja
            • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
              • Tmor
            • Neprobić
            • Vlaštica
            • Srđ
            • Malaštica
            • Stražišće
            • Sniježnica (konavoska)
            • Zubačka brda
          • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
            • Premuda
            • Silba
            • Olib
            • Sestrunj
            • Iž
            • Molat
            • Rava
            • Dugi otok
            • Murter
            • Kornati
            • Pašman
            • Ugljan
            • Škarda
            • Ist
            • Vrgada
            • Šibenski arhipelag >
              • Zlarin
              • Prvić (kod Vodica)
              • Kaprije
              • Žirje
            • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
            • Čiovo
            • Brač
            • Hvar
            • Vis
            • Pelješac
            • Korčula
            • Lastovo
            • Mljet
            • Elafitski otoci
            • Lokrum
        • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
          • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
            • Orjen
            • Risansko-peraška brda
            • Kotorske strane
            • Lovćen
            • Vrmac
            • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
            • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
            • Rumija
            • Lisinj
            • Volujica
            • Možura
            • Taraboš / Tarabosh
            • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
          • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
            • Skorča gora
            • Babljak - ilijino brdo
            • Pusti Lisac
            • Budoš
            • Garač
            • Busovnik
            • Komarštnik
            • Velja gora (Lješanska nahija)
            • Velji vrh (kod Podgorice)
            • Oblun
            • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
            • Bobija (Riječka nahija)
            • Odrinska gora
            • Dajbabska gora i Ljubović
            • Velje brdo >
              • Gorica (kod Podgorice)
            • Vranjina
          • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
            • Njegoš
            • Somina
            • Zla gora
        • A.4. Planine niske Hercegovine >
          • Hrgud
          • Bregavsko-sitničko pobrđe
          • Kubaš
          • Crno osoje (kod Berkovića)
          • Oblo brdo - Kukun
          • Sitnica
          • Bukov vrh i Resna
          • Viduša
          • Bjelasnica
          • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
          • Leotar
          • Pobrđe Dubravske visoravni
          • Pobrđe Brštanske visoravni
          • Crno brdo (kod Čapljine)
          • Bačnik
          • Žujina gradina
          • Budisavina
          • Magovnik
          • Kosmaj
          • Borajina
          • Ozren (kod Čitluka)
          • Buturovica
          • Crnica
      • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
          • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
            • Trnovski gozd
            • Nanos
            • Hrušica
            • Idrijsko hribovje
          • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
            • Javorniki
            • Snežnik (Notranjski Snežnik)
            • Snježnik i Snježnička skupina
            • Obruč
            • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
            • Kamenjak
            • Turnić
            • Risnjak
            • Tuhobić
            • Drgomalj
            • Rogozno i Brloško
            • Petehovac
            • Skradski vrh
          • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
            • Krim (Krimsko hribovje)
            • Slivnica
            • Bloško hribovje
            • Velika gora
            • Goteniška gora
            • Borovška gora
            • Travljanska gora
            • Racna gora
            • Mošnevec
            • Stojna
            • Kolpsko gričevje
          • B.1.4. Velika Kapela >
            • Klek (Kapela)
            • Stožac (Kapela)
            • Bijela kosa - Mirkovica
            • Višnjevica
            • Bjelolasica
            • Samarske stijene
            • Bijele stijene
            • Velika Javornica
            • Bitoraj (Burni Bitoraj)
            • Viševica
            • Zagradski vrh
            • Smolnik (kod Breza)
            • Ričičko bilo >
              • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
            • Bilo (kod Krmpota)
            • Alino bilo
            • Crni vrh (kod Krivog Puta)
            • Vrnčev vrh - Bijac
        • B.2. Planine Like >
          • B.2.1. Velebit, masiv >
            • Velebit - sjeverni >
              • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
              • Zavižanska skupina
              • Rožanski kukovi
              • Hajdučki kukovi
              • Senjsko bilo
              • Melničko pobrđe
              • Kuterevsko pobrđe
            • Velebit - srednji >
              • Dabarski kukovi
              • Skupina Metle
              • Velinac - Razvršje
              • Perušićko pobrđe
              • Bužimsko pobrđe
            • Velebit - južni
            • Velebit - jugoistočni >
              • Tulove grede
              • Crnopac
              • Tremzina
              • Gostuša
              • Paripovac
              • Vrbica
              • Crni vrh (kod Turovca)
              • Kom (kod Zrmanje)
          • B.2.2. Mala Kapela
          • B.2.3. Ličko sredogorje
          • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
            • Medvjeđak (Medveđak)
            • Gola Plješivica
            • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
            • Lohovska brda
            • Lisinsko-birovačko predgorje
            • Nebljuško-štrbačko pobrđe
            • Visočica (kod Donjeg Lapca)
            • Lisačko-debeljačko pobrđe
            • Tičevsko-kalinovačko predgorje
            • Javornik (Lička Plješivica)
            • Ozeblin
            • Kremen
            • Mazinska planina
            • Urljaj
            • Veliki Bukovnik
            • Pobrđe Kokirne
            • Pobrđe Šibulje
            • Poštak >
              • Panos - Sekulin vrh
              • Gologlav
              • Orlovac (kod Strmice)
            • Pobrđe Bogutovca
            • Pobrđe Debelog brda
        • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
          • B.3.1. Dinara, masiv >
            • Ilica / Uilica
            • Dinara, planina
            • Troglav
            • Kamešnica
            • Tovarnica (masiv Dinare)
          • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
            • Vučjak (zapadna Bosna)
            • Bobara
            • Jadovnik (zapadna Bosna)
            • Šator
            • Staretina
            • Velika Golija
          • B.3.3. Grupa Cincara >
            • Kurozeb (kod Mliništa)
            • Smiljevac - Jastrebnjak
            • Vitorog >
              • Javorac (zapadna Bosna)
            • Hrbljina
            • Paripovac (Čemernica)
            • Slovinj
            • Kujača
            • Cincar (masiv)
            • Tribunj
            • Tušnica
            • Jelovača
            • Kovač-planina (zapadna Bosna)
          • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
            • Grmeč
            • Srnetica
            • Bobija (zapadna Bosna)
            • Ljutoč
            • Lupina i Krš
            • Čava
            • Osječenica
            • Klekovača
            • Lunjevača
            • Šiša planina (Šiša-gora)
            • Crna gora (zapadna Bosna)
          • B.3.5. Planinski niz Raduše >
            • Dimitor
            • Lisina
            • Gorica-Otomalj
            • Ravna gora (kod Jajca)
            • Kriva Jelika
            • Stolovaš
            • Dekale (Dekala)
            • Čučkovine
            • Stražbenica
            • Crni vrh (kod Prusca)
            • Šuljaga
            • Vrljevača
            • Plazenica
            • Stožer (kod Kupresa)
            • Siver
            • Raduša
            • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
            • Ravašnica
            • Crni vrh (kod Kupresa)
            • Pakline
            • Kolivret
            • Ljubuša >
              • Proslapska planina
        • B.4. Planine visoke Hercegovine >
          • B.4.1. Područje Čvrsnice >
            • Vran planina
            • Maglička planina (Rama)
            • Resnica
            • Smojnik (Rama)
            • Baćina planina / Blačina
            • Rogulja
            • Oklanice
            • Tovarnica (kod Jablanice)
            • Čvrsnica (masiv)
            • Lib planina
            • Štitar (Štitar-planina)
            • Čabulja >
              • Rakitski gvozd
              • Gvozd (kod Bogodola)
              • Voštica
              • Raštegorsko-goranačka visoravan
              • Krstina
              • Jastrebinka (Bile)
              • Hum (Mostar)
              • Brda (kod Širokog Brijega)
            • Grabovička planina (Grabovica planina)
            • Midena
            • Zavelim
            • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
            • Jaram (kod Rakitnog)
            • Oluja
            • Mratnjača
            • Kljenak
            • Starka
            • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
            • Plejin vrh
            • Orlov kuk (Gradina)
            • Bukovac
            • Pliševica
            • Triskavac
            • Košutija glava
            • Greda (kod Tribistova)
            • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
          • B.4.2. Prenj (masiv) >
            • Prenj - Vodič >
              • Sjeverna podgorina Prenja
              • Istočna podgorina Prenja
          • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
            • Velež >
              • Fortica
            • Crna gora (kod Nevesinja)
            • Vjetreno
            • Nekudina
            • Jelovi vrh - Resina
            • Crno osoje
            • Sniježnica (kod Nevesinja)
            • Trusina
            • Lipnik (kod Davidovića)
            • Magrop (Mangrop)
            • Hum (kod Gackog)
            • Ivica (kod Gackog)
            • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
            • Baba
            • Glog
          • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
            • Crvanj
            • Javor (kod Nevesinja)
            • Vilovica
            • Vučevo (kod Gacka)
            • Živanj
            • Doborvor
            • Lebršnik
        • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
          • B.5.1. Grupa Vranice >
            • Radalj
            • Komar
            • Vilenica
            • Kalin
            • Radovan planina
            • Vranica >
              • Dobruška vranica (D. planina)
              • Zec-planina
              • Matorac
            • Pogorelica
            • Bitovnja
            • Ivan-planina
            • Vitreuša
            • Divan
            • Studenska planina
            • Čelinska planina
            • Bokševica
            • Sredogorja Rajana i Jabučice
            • Kruščica
            • Šćit (Štit)
            • Busovačka planina
            • Živčička planina
            • Zahor
            • Citonja
            • Graščica
            • Berberuša
            • Čubren
            • Volujak (kod Kreševa)
            • Meoršje
            • Inač
            • Tmor planina
            • Ormanj
          • B.5.2. Bjelašnička grupa >
            • Bjelašnica >
              • Bjelašnica - vodič po planini
              • Bjelašnica - Galerija fotografija
            • Igman
            • Visočica >
              • Kanjonima Rakitnice i Ljute
              • Južno predgorje Visočice
            • Treskavica
          • B.5.3. Grupa Zelengore >
            • Zelengora >
              • Istočni dio Zelengore
              • Središnji vršni dio Zelengore
              • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
              • Uz rijeku Sutjesku
            • Lelija
            • Maluša planina
          • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
            • Maglić
            • Volujak
            • Bioč
        • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
          • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
            • Dobreljica
            • Ledenica
            • Golija (kod Nikšića)
            • Vojnik planina
            • Studena
            • Tović
          • B.6.2. Prekornica, masiv >
            • Prekornica, planina
            • Miljevac
            • Kamenik
            • Brotnjik
            • Rebrčnik
          • B.6.3. Durmitorsko područje >
            • Durmitor >
              • Durmitor - Vodič >
                • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
                • Južno durmitorsko podgorje
              • Durmitor - Praktične informacije
            • Pivska planina
          • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
          • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
            • Kapa Moračka
            • Ilijin vrh i Mali Žurim
            • Gackove grede i Veliki Žurim
            • Lola
            • Ostrvica i Krnovska glavica
            • Borovnik
            • Dažnik
            • Stožac
            • Tali
            • Lukanje čelo (Plani)
            • Maganik
          • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
            • Pliješ
            • Ljubišnja planina
            • Radovina
            • Ravna gora (kod Kosanice)
            • Bunetina
            • Lisac (kod Gilbaća)
            • Obzir
            • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
          • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
            • Lisa (kod Andrijevice)
          • B.6.8. Komovi (masiv) >
            • Komovi (planina)
            • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
          • B.6.9. Grupa Visitora >
            • Visitor
            • Zeletin
            • Greben
            • Lipovica
          • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
            • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
            • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
              • Sjenice
              • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
          • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
            • Prokletije - Planinske grupe
            • Grupa Popluks (Popluk)
            • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
            • Grupa Borit Borska grupa
            • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
              • Greben Brada-Karanfili
            • Grupa Trojan-Popadija
            • Grupa Radohimes (Radohines)
            • Grupa Golishit
            • Grupa Veleçikut
            • Grupa Hotska brda
            • Grupa Rrabës
            • Grupa Troshanit
            • Grupa Shkrelit
            • Grupa Bishkazit
            • Grupa Maranajt
            • Grupa Cukali / Cukalit
            • Mali i Shoshit
            • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
            • Grupa Kakisë (Kakis)
            • Grupa Gjarpërit-Rupës
            • Grupa Shkelzen
            • Grupa Kofiljača - Horolac
            • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
            • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
            • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
            • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
            • Staračko-zavojska grupa
            • Čakor
            • Planina Mokra
            • Divljak
            • Cmiljevica (Smiljevica)
            • Bisernica
            • Hajla / Hajlë
            • Štedim / Shtedim
            • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
            • Mokra gora / Mokna
            • Čičavica
      • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
          • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
            • Kočevski Rog - Uvod >
              • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
              • Kočevski Rog - Praktične informacije
            • Mala gora (Kočevska Mala gora)
            • Mala gora (Ribniška Mala gora)
            • Poljanska gora
            • Spodnjeloška gora
            • Mirnsko - Raduljsko hribovje
            • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
            • Zapadno pobrđe Suhe krajine
            • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
            • Ilova gora
          • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
            • Žumberačka gora - Gorjanci >
              • Gorjanci - istočni dio - vodič
              • Gorjanci - središnji dio - vodič
              • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
              • Žumberačka gora - vodič
              • Samoborsko gorje
              • Novomeško Podgorje
              • Radoha
              • Ljuben
          • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
            • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
            • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
            • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
              • Ozaljsko pobrđe
              • Dobransko-pokupsko pobrđe
              • Pobrđa Kordunskog krša >
                • Mrežničko-koransko pobrđe
                • Rakovičko pobrđe
                • Pobrđa središnjeg Korduna
              • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
        • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
          • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
            • Unsko-japransko pobrđe
            • Majdanska planina
            • Behremaginica
            • Piskavica (Piskavička planina)
            • Ducipoljska planina
            • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
            • Mulež
            • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
            • Manjača
            • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
            • Dolac i Rujan
            • Otiš
            • Mrežnica (Mriježnica)
            • Gradina (kod Jelašinovaca)
            • Čelić - kosa
            • Ošljak
            • Breščica
            • Ljubinska planina
            • Kuk (kod Čađavice)
            • Gola planina (kod Jajca)
          • C.2.2. Grupa Vlašića >
            • Vlašić
            • Vučja planina / Meokrnje
            • Ranče planina
            • Dnolučka planina
            • Očauš
            • Trogir
            • Kosovnjak
            • Gorčevica
            • Lisac (kod Zenice)
            • Bjeljavina (Ponir)
            • Uzlomac >
              • Skatavica
            • Borja
            • Bjelobor - Trešnjeva glava
            • Javorova (kod Teslića)
            • Čavka
            • Stražica
            • Osmača
            • Tisovac
            • Čemernica (kod Bočca)
            • Mahnjača (kod Žepča)
            • Crni vrh (kod Tešnja)
          • C.2.3. Planine srednje Bosne >
            • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
              • Stogić
            • Ravan planina >
              • Vepar
              • Oglavak (Želeć planina)
              • Udrim (Udrin-planina)
              • Ravno javorje
              • Lipnica (Lipničko brdo)
              • Perun (kod Vareša)
              • Čolan (Klopačna)
            • Greben (kod Vareša) >
              • Klek (kod Zavidovića)
              • Velež (kod Zavidovića)
              • Čauševac - Ljeskovac
              • Djedovo brdo
            • Zvijezda (kod Vareša) >
              • Debelo brdo (kod Vareša)
              • Budoželjska planina
              • Selačka planina
              • Čemerska planina
            • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
              • Bukovik
              • Crepoljsko
              • Ozren-planina (kod Sarajeva)
              • Hum (kod Sarajeva)
          • C.2.4. Jahorinska grupa >
            • Trebević
            • Jahorina (planina)
            • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
            • Borovac
            • Crni vrh (kod Prače)
            • Kacelj
            • Križevac - Rosulje
            • Hotka
            • Kolun (Kolunsko brdo)
            • Oštri rat (kod Bujakovine)
            • Igrišta (Igrište)
            • Glasjenica
            • Tjemenik
            • Čalmica
            • Lagum
            • Oštro (kod Goražda)
            • Baba (kod Goražda)
            • Vranovina (kod Goražda)
            • Motka - Melac - Sudić planina
            • Drecun
            • Stolac (kod Ustikoline)
          • C.2.5. Planine istočne Bosne >
            • Ozren (kod Doboja)
            • Konjuh >
              • Djedinska planina
              • Smolin
              • Mošulj
              • Papala - Buševo
            • Javornik (istočna Bosna) >
              • Bišina
              • Borogovo
              • Lemino brdo
              • Grkinja
              • Velja glava
            • Javor (istočna Bosna)
            • Pobrđe Donjeg Birča
            • Udrč
            • Pobrđe Gornjeg Birča
            • Sljemenska planina (Slemenska planina)
            • Kuštravica
            • Kravarevica
            • Mednik (kod Kruševaca)
            • Glogova planina
            • Pobrđe Ludmera
            • Pobrđe Osata
            • Sušica
            • Žepska planina
            • Devetak
            • Kopito
            • Sjemeć
            • Bokšanica
            • Palež (kod Drapnića)
            • Kratelj
            • Mednik (kod Borika)
            • Raduša (kod Rogatice)
            • Paklenik (kod Rogatice)
            • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
            • Žitolj
            • Zmijnica
            • Rujnik (kod Borika)
            • Koštica (kod Rogatice)
            • Kom (kod Rogatice)
            • Tmor (kod Rogatice)
            • Goletica
            • Debelo brdo (kod Han Brda)
            • Brdina (Brdine)
            • Rogatička brda
            • Maluš
            • Romanija
            • Gosina planina (Gosinja)
            • Lunj
            • Kuleta
        • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
          • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
            • Kovač (kod Čajniča)
            • Gradina planina
            • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
            • Vučevica
            • Stakorina
            • Vijogor (Viogor)
            • Vjetrenik (kod Strgačine)
            • Gajeva planina
            • Javorje (kod Rudog)
            • Rudina (kod Lukove Glave)
            • Gradina (kod Poblaća)
            • Bić-planina
            • Projić
            • Pobijenik
            • Ožalj
            • Gola brda
            • Brašansko brdo
            • Visovi Jabučke visoravni
            • Kamena gora
            • Kovrenska i Gorička brda
            • Lisa (kod Bijelog Polja)
            • Plavče brdo i Gradina
          • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
            • Pobrđe Ljeskovac
            • Pobrđe Tikva - Kitonja
            • Zlatar
            • Jadovnik (kod Prijepolja)
            • Ozren (kod Sjenice)
            • Kilavac
            • Giljeva
            • Kulina
            • Pobrđe Osječenika
            • Pobrđe Crnoglava
            • Žilindar
            • Moravac
            • Krstača
            • Vlahovi
            • Gospođin vrh
            • Vranjača (Pešter)
            • Hum (kod Tutina)
            • Jarut
            • Vračevac
            • Velika Ninaja (Ninaja)
            • Hodževo (Odževo)
            • Borovnjak
            • Kamine
            • Crni vrh (kod Tutina)
            • Rogozna
            • Turjak (Turijak)
          • C.3.3. Starovlaške planine >
            • Zvijezda (Stari Vlah)
            • Tara, planina
            • Suva gora (kod Višegrada)
            • Varda, Revanje i Bujak
            • Crni vrh (kod Priboja)
            • Zlatibor, masiv >
              • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
              • Čigota i središnji dio Zlatibora
              • Tornik
              • Murtenica
              • Sjeveroistočni dio Zlatibora
              • Semegnjevska gora
              • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
              • Zapadno predgorje Zlatibora
            • Mučanj
            • Čemernica (Stari Vlah)
            • Javor (Stari Vlah)
            • Ovčar
            • Jelica
            • Krstac (Stari Vlah)
            • Golubac
            • Dragačevska brda
            • Troglav (Stari Vlah)
            • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
            • Radočelo
            • Golija (Stari Vlah)
            • Ponikvanska površ
        • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
          • Gučevo
          • Boranja
          • Jagodnja
          • Sokolska planina
          • Gvozdačke stene
          • Bobija (Orovička planina)
          • Medvednik
          • Jablanik
          • Povlen
          • Magleš (Maglješ)
          • Maljen
          • Suvobor i Rajac
          • Subjel
          • Kablar
          • Drmanovina
          • Crnokosa
          • Dobrotinska planina
          • Jelova gora (kod Užica)
        • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
          • Petrova gora
          • Hrastovička gora
          • Zrinska gora
          • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
            • Trgovska gora (Bužimska gora)
          • Vukomeričke gorice
          • Kozara
          • Prosara
          • Motajica
          • Ljubić
          • Krnjin
          • Vučijak (Bosanska Posavina)
          • Trebava (Trebovac)
          • Ratiš
          • Majevica
          • Cer
          • Iverak
          • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Baština >
      • Spomenička baština >
        • Graditeljska baština >
          • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
          • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
        • Arheološka baština
        • Materijalna pokretna baština
      • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
        • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
          • Običajno pravo >
            • Kanun
        • Narodna materijalna kultura >
          • Tradicionalni radovi, umijeća, vještine i obrti >
            • Tradicijsko stočarstvo
            • Šume i šumarstvo
          • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje
          • Tradicionalne nošnje. kostimi i nakit
          • Tradicionalna prehrana i gastronomija
          • Tradicijski obrti (zanati) i rukotvorstvo >
            • Pokućstvo i predmeti
        • Duhovna kultura >
          • Folklorno stvaralaštvo i baština >
            • Tradicionalni plesovi
            • Narodna glazba >
              • Glazbala i svirala
            • Narodna likovna umjetnost
            • Narodna književnost
          • Narodni običaji >
            • Prela i sijela
          • Narodne igre odraslih
          • Dječje igre
          • Jezik, govor i dijalekti
          • Predodžbe o životu i svijetu
          • Narodna i tradicijska medicina
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Dinarsko "naj"
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Bjelasnica

Facebook instagram youtube email

PRIMORSKI POJAS > PLANINE NISKE HERCEGOVINE > Bjelasnica
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Motka, 1395 m
Koordinate najvišeg vrha: ​42.8331, 18.1307

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Bjelasnica je planinski masiv u niskoj Hercegovini (jadranskoj, odn. mediteranskoj Hercegovini između grada Trebinja i mjesta Ljubinja. Uzdiže se nad Popovim poljem,  s desne strane rijeke Trebišnjice. Proteže se od sela Do do Starog Slanog. Najveći vrhovi su Motka (1395 m; može se pronaći i podatak 1396 m n.v.), Ilija (1338 m) i Siljevac (1297 m).  
​

Austrijska vlast je 1903. godine obroncima ove planine probila cestu koja je rekonstruirana 1981. kada je pretvorena u magistralnu cestu koja povezuje Trebinje s dolinom rijeke Neretve. Neposredno pod  Bjelasnicom se nalaze sela Staro Slano, Lug, Žulja, Kovačina, Mesari, Dobromani, Žakovo, Tulje, Mrkonjići, Drijenjani, Dračevo, Dubljani, Veličani, Galičići, Strujići, Do, Dodanovići i u samoj planini napušteno selo Korlati.
IZVOR  Bjelasnica. Wikipedija
ENGLISH SUMMARY: Bjelasnica
Bjelasnica is a mountain massif in the Low Herzegovina area (also Mediterranean or Adriatic Herzegovina) between the towns of Trebinje and Ljubinje. It rises above large karstic Popovo field, on the right side of the river Trebišnjica. It extends from village Do to Staro Slano. The highest peaks are Motka (1395 m, can be found also the data 1396 m above sea level), Ilija (1338 m) and Siljevac (1297 m).

In 1903, the Austrian authorities built the road over the slopes of the mountain. When it was reconstructed in 1981, it was transformed into a main road linking Trebinje with the Neretva river valley. Directly below Bjelasnica are the villages of Staro Slano, Lug, Žulja, Kovačina, Mesari, Dobromani, Žakovo, Tulje, Mrkonjići, Driženani, Dračevo, Dubljani, Veličani, Galičići, Strujići, Do, Dodanovici and in the mountain the abandoned village of Korlati.​
Picture
Pogled na planinu Bjelasnicu iz Popova polja
​Autor fotografije: Rade Stojaković, Panoramio.com
Žakovo, Bosna i Hercegovina Bjelasnica, Popovo polje
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:
  • Uspon na vrh Motka
  • Špilja Vjetrenica
  • Manastir Zavala
  • Manastir Tvrdoš

BOOKING
Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine

Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture
Bjelasnica
Pogled s vrha Neprobić u Dubrovačkom primorju, preko Zavale i Popova polja, na planinu Bjelasnicu u Hercegovini.
Ustupljeno ljubaznošću autora: Ivan Ivanović - Fjaka

GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS PLANINE


Picture
Stara topografska karta šireg područja planine

Reljef i geološka građa

Picture
Trodimenzionalni prikaz sjeverozapadnog dijela Bjelasnice
Najviši vrh ovoga dijela Bjelasnice je Siljevac, treći po visini vrh Bjelasnice. U prednjem planu (dolje) nalazi se Popovo polje s reguliranim tokom rijeke Trebišnjice. Izvor: GoogleMaps
Picture
Pogled od Leotara prema trebinjskoj Zagori i Bjelasnici

STANOVNIŠTVO I NASELJA


Povijesni pregled


Srednji vijek​
Popovo je bila župa u Hercegovini tijekom srednjeg vijeka. Pripadala je Humskoj zemlji. U sastav  Bosanske banovine ulazi 1326. godine u doba bana Stjepana II Kotromanića.
Župa Popovo obuhvaćaka je Popovo polje u toku rijeke ponornice Trebišnjice, sjeverni dio područje Ljubinja i južni dio područje Bobana. Graniči na jugu s područjem Dubrovačke republike, (ranija župa Primorje), na istoku područjem Trebinja, na sjeveru sa župama  Dabar i Dubrave i na zapadu župom Žaba. U 15. stoljeću sjeverno područje župe Popovo imalo je na području Ljubinja zasebnu, izdvojenu cjelinu, tako da se samo Popovo polje ubrajalo u župu Popovo.
Na području župe Popovo najvažnija vlastela bili su Nikolići i njihovi vazali Brlići,  Ivanovići i Krasomirići. Nije lociran lokalitet na kojem se nalazila glavna utvrda koju izvori navode pod imenom Popovski. Kultni centar župe je bio u Zavali. Najvažnija naselja u župi Popovo bila su Dračevo, Žakovo, Čvaljina, Velja Međa, Ravno, Orahov Do, Sedlari, Poljice, Golubinac, Drijenjani, Grepci, Vršće, Dubljani, Površ, Kotezi i Veličani. Osnovna zanimanja stanovništva bila su zemljoradnja i stočarstvo. Blizina Dubrovnika  omogućavala je razvoj trgovine i trajniju orijentaciju domaće radne snage u primorju.


IZVORI I ITERATURA
ANĐELIĆ, Pavao Anđelić, Srednjovjekovna župa Popovo, Tribunia 7, Trebinje 1983, 61-79.
DINIĆ, Mihailo, Humsko-trebinjska vlastela, SANU, Posebna izdanja 397, Odelenje društvenih nauka 54, Beograd 1967.
FILIPOVIĆ, Milenko S., MIĆEVIĆ, Ljubo; Popovo u Hercegovini, Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine, Djela 15, Odjeljenje istorisko-filoloških nauka 11, Sarajevo 1959.
MIŠIĆ, Siniša; Humska zemlja u srednjem veku, Beograd, 1996.

WIKIPEDIJA: Popovo
Picture
Karta Župe Popovo
Picture
Karta srednjovjekovnih humskih župa

Tradicionalne aktivnosti i narodna baština

Picture
Katun Staje Glačice, iznad Žakova
Autor fotografije: Mišo Kovačević, Panoramio.com
Božićni obicaji u Popovom polju i selu Mrkonjicima.mpg
Autor: ebojša Vukanović Datum objave: 9.1.2012.
Opis. Običaji za badnji dan i Božić u selu Mrkonjićima u Popovom polju, rodnom selu Svetog Vasilije Ostroškog i Tvrdoškog

Po planini i po kraju

PO VRŠNOM PODRUČJU


Motka (1395 m)

Motka je najviši vrh Bjelasnice. Na vrhu nema visoke vegetacije pa je, također i zbog svojega položaja, odličan vidikovac - s pogledom na: Popovo polje, Jadransko more s otocima, crnogorske masive Orjen, Prokletije, Prekoricu, Maganik, Komove, Moračke planine, Durmitor, Bioč; bh planine Volujak, Lebršnik, Bjelašnicu kod Gackog, Crvanj, Velež, Čvrsnicu, Čabulju te Biokovo u Hrvatskoj. 
​

U izvorima je moguće pronaći dva različita podatka o visini Motke:
1395 m (topografske karte JNA, lokalno planinarsko društvo "Vučji zub" iz Trebinja);
1396 m (Wikipedija).
Picture
Područje vrha Motka
Detalj stare topografske karte
Picture
Pogled na Popovo polje s vrha Motka
U podnožju brda nalazi se selo Tulje. ​Autor fotografije: Rade Stojaković, Panoramio.com
Uspon na Motku 1395mnv - Bjelasnica
Autor: Igor Škero Datum objave: 16.2.2025.
Opis. O ovoj ruti: https://www.vucjizub.org/markirane-st...

Siljevac (1297 m)

Najviši vrh na sjeverozapadnom dijelu Bjelasnice, inače treći po visini na cijeloj planini.
Picture
Područje vrha Siljevac
Detalj stare topografske karte
Picture
Pogled na Siljevac od sela Zavala
​Autor fotografije: Rofa, Panoramio.com

2. DUŽ POPOVOG POLJA


Pogled na Bjelasnicu iz Zavale u Popovom polju
Naslovna fotografija
Pogled na Bjelasnicu iz Zavale u Popovom polju
Picture
Regulirani tok Trebišnjice u Popovom polju
Autor fotografije: Martin Brož, Wikipedija
Picture
Popovo polje i planina Bjelasnica u Hercegovini
Fotografija Popovog polja s planinom Bjelasnicom (u pozadini). Autor fotografije: Igor Trklja, Wikipedija
OD KOTEZA DO MRKONJIĆA

Kotezi

KOORDINATE 42.9109, 18.0081  NADMORSKA VISINA 353 m  BROJ STANOVNIKA 20 (2013.)  WIKIPEDIJA Kotezi 
Kotezi su naselje u općini Trebinje, koje se smjestilo na 423 metara nadmorske visine na strmom obronku brda Lipnica (1067 m), oko 2 km sjeveroistočno od Popova polja, zapadno od ceste Ljubinje-Trebinje. Sa zapada područje sela omeđuje brdo Repinac, a s istoka gora Vranjak (1074 m), te s juga Popovo polje. 

Povijesni pregled. Kotezi su bili naseljeni u pretpovijesti. Na lokalitetu Gradina nalazi se utvrda iz brončanoga ili željeznoga doba (Lučić 2009: 215). Ilirsku nazočnost potvrđuju gradine i grobišta razasuti po selu i okolici.
O bogatome srednjovjekovnom životu u tome dijelu Popova svjedoči velika nekropola stećaka na koteškome groblju. Kotezi su, naime, smješteni na srednjovjekovnome putu koji je iz ljubinja vodio prema Popovu i dalje na jug prema slanome, a na jugoistok prema Dubrovniku i Cavtatu. U vrijeme osmanlijske vladavine, Kotezi su se nalazili u sastavu Ljubinjskog i Trebinjskog kadiluka. Tada su sagrađeni: džamija, mekteb, dvije čatrnje, tri kule i više čardaka i stambenih zgrada. 

Stanovništvo. 
Zbog položaja uz prometnicu Kotezima su veću važnost u odnosu na ostala popovska sela davali i osmanlije te su Kotezi jedino veće popovsko selo u kojemu su tijekom čitave osmanlijske vlasti sve do 1980-ih godina u znatnijoj mjeri bili nastanjeni muslimani. Po službenim popisima koji se provode od konca 19. st. u selu su katolici uvijek bili većina uz određen udio muslimana i pravoslavaca. Kotezi su jedino popovsko selo u kojemu je sačuvana džamija. Nije poznata godina njezine gradnje, ali se drži najstarijom u jugoistočnoj Hercegovini. Katolička crkva Duha Svetog u Kotezima je iz 17. st.

Kretanje broja stanovnika Koteza u prošlosti: 1961. god. - 178 stanovnika; 1971. - 110; 1981. - 50; 1991. - 22 (Hrvati: 16 - 72,73%; Srbi: 6 - 27,27%); 2013. - 20 stanovnika. 
​Općenito gledano, u Popovu polju, Srbi većinom žive s desne strane Trebišnjice a Hrvati s lijeve. Bošnjaci su živjeli samo u dva sela, Trnčini i Kotezima.

IZVORI
KUKRIKA, Ivan: Toponimija sela Kotezi u Popovu. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 38/1 (2012). Zagreb 2012. (PDF)
Na crkvi u Kotezima zvono zvoni i za katolike i za pravoslavce. Poskok.info / Bljesak.info, 19.9.2013. 
Picture
Katolička crkva sv. Duha u Kotezima
Autor fotografije: Igor Trklja; Izvor: Panoramio
Picture
Kotezi
Crkvica sv. Duha i ruševna kuća. Autor fotografije: Igor Trklja; Izvor: Panoramio
Selo Kotezi - Jedno od najstarijih sela u BiH
Autor: BHRT - Radiotelevizija Bosne i Hercegovine Datum objave: 7.2.2025.
Opis. Web: https://www.bhrt.ba Facebook:   / www.bhrt.ba   Twitter:   / multimedijabhrt   Instagram:   / bhrt.ba   E-mail: [email protected]
Džamija u Kotezima (Džamija Muje Kotezlije u Kotezima)

​Smatra se da je ovo najstarija džamija u južnoj Hercegovini. Prema usmenom predanju, ovu džamiju je podigao Mujo Kotezlija, koji je, nakon što su osmanske vlasti osvojile Hercegovinu, u ime sultana dijelio Popovo polje kao erazi-emiriju stanovnicima, te od taksi, tarifa (poreza) sagradio džamiju u Kotezima. U vrijeme osmanske vladavine, od osnivanja Ljubinjskog kadiluka krajem 16. stoljeća, Kotezi su se stalno nalazili u sastavu ovog i Trebinjskog kadiluka.

Džamija u Kotezima ima središnji molitveni prostor, ulazni prostor sa sofama, bila je natkrivena četverovodnim krovom i ima kamenu valjkastu munaru. Ovakav oblik munare rijetko je zastupljen u Bosni i Hercegovini. Prvobitno, džamija je bila pokrivena kamenim pločama. Džamija ima nekoliko mezara u svojem haremu. Iza džamije, blizu mihrabskog zida, nalazi se mezar ograđen kamenim pločama. 
Sastavni dio kompleksa džamije su dvije čatrnje-cisterne za vodu koje su sagrađene izravno uz džamiju sa njezine sjeveroistočne strane.

Godine 1942. devastirana je džamija, s koje je skinut krov, a mektebska zgrada, pozicionirana od džamije jugozapadno , u kojoj se nalazio i stan za mualima, srušen je. Nakon 1942. godine ovi objekti nisu nikada obnovljeni.

U čitavome Popovu nalazile su se samo dvije džamije: u Dračevu (uništena 1890.) i Kotezima. ​Koteška džamija je i dalje (stanje 2016. godine, op.) u ruševnom stanju.

​IZVOR  Džamija Muje Kotezlije. Bošnjaci Dubrovnik
Picture
Džamija u Kotezima (Džamija Muje Kotezlije u Kotezima), graditeljska cjelina
Autor fotografije: Igor Trklja; Izvor: Panoramio
Picture
Džamija u Kotezima (Džamija Muje Kotezlije u Kotezima), graditeljska cjelina
Autor fotografije: Igor Trklja; Izvor: Panoramio
ZAPISI O SELU

Na crkvi u Kotezima zvono zvoni i za katolike i za pravoslavce
IZVOR Poskok.info / Bljesak.info; 19.9.2013.
​
Kako pravoslavne crkve u Kotezima nije bilo (najbliža je u selu Strujićima), do rata u BiH 1992-95. isto zvono crkve u Kotezima je oglašavalo smrt i sahranu i pravoslavnih i katolika u tome mjestu - Stariji ljudi bi znali reći da je zvono jedno, i od jednih i od drugih. Jednako tako u selu stoje ruševine džamije, koja nije u funkciji još od Drugog svjetskog rata.
​
”U Kotezima 2013. trenutno živi sedam ljudi, sve drugo su vikendaši. Živalj je većinski katolički, ima nešto muslimana i jedna kuća pravoslavnih. Jedini stalni stanovnici je tih sedmoro katolika, svi u poodmakloj dobi.
Čim se moglo doći godinu, dvije nakon rata, obnovili smo što se moglo svojim sredstvima. Negdje je nešto pomogla i Republika Srpska, ali većina nije imala uvjete, prije rata nije tu živjela. Tijekom rata u selu je ostalo dvanaestoro ljudi, nisu htjeli ići od kuće, rekli ‘nikome ništa nismo napravili, tu ćemo ostat’.
Stvarno, ne može se reći da je netko stradao. Kao i u svakoj vojsci imate nekih problem, netko se napije, nešto napravi na svoju ruku, ali planski ih se nije ugrožavalo.
Tamo negdje mislim ’94-te, Crveni križ došao i odveo ih sve u Dubrovnik, ostali godinu dvije i ponovo se počeli vraćati. Svi koji su se vratili još su živi, a što su dole ostali oni su umrli“, zaključuje Stojan svoju zanimljivu storiju.
Nakon rata priča se nastavlja, počeli katolici obnavljati oronulu crkvicu u središtu sela, priskočili susjedi muslimani koji navrate vikendom.
”Kad smo obnavljali crkvu, svi muslimani iz sela, gdje god da se nalaze dali su neku donaciju. Svaki!“, govori nam gospar Vide.
Rado bi se katolici sada revanširali susjedima muslimanske vjeroispovijesti, samo da se krenu u obnovu džamije koja je ruševna još od Drugog svjetskog rata.
Vide naglašava: ”Mi smo im još tada rekli – krenite s obnovom džamije, mi ćemo vam pomoći, i u radu i u novcu. Samo krenite“,
Koteška džamija ili Džamija Muje Kotezlije kako je mještani zovu, nije bilo kakva džamija, nego najstarija na jugu Hercegovine, a možda i šire.

Od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika 2003. je uvrštena na popis nacionalnih spomenika BiH. Mještani u obnovi džamije vide i praktičnu stranu, pošto zauzima središnji dio sela njezinom obnovom živnulo bi cijelo naselje, a bila bi zanimljiva i turistima.

Zavala

Selo Zavala nalazi se u istočnom dijelu Popova polja, u općini Ravno, šest kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom. Mjesto je oko 50 km udaljeno od Trebinja, a oko 15 km od Slanoga u Hrvatskoj.  Istočno od Zavale teče rijeka Trebišnjica. U naselju se nalazi istoimeni pravoslavni manastir, a na lokalitetu  Petkovica ostaci crkve svetog Petra, koja potječe iz prednemanjićkog doba. Na rubu naselja nalazi se špilja Vjetrenica.
Tijekom Rata u BiH 1990-ih godina, mjesto je skroz uništeno. Prema podacima iz 2012. godine, Zavala je gotovo pusta (petoro povratnika i četiri samostanska kaluđera), a nekadašnji stanovnici naseljeni su u Trebinju. Osim manastira stalno su naseljene dvije kuće, kuća Mladena Turanjanina i Milana Vukanovića. (IZV:  www.virtualnahercegovina.com, "Pusta Zavala", objavljeno 3.10.2012.)

Godine 1629. godine posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je bila sva Donja Hercegovina gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima župu Zavalu i Čvaljinu u kojoj se spominju 2 crkve i 40 katoličkih obitelji. Bskup je također zapisao da je vidio crkvu sv. Petra u Zavali za koju je zabilježio da se vide grobovi mnogih knezova, a među njima čak jednog dalmatinskog kralja imenom Pavlimira (»Polimir«), ali čini se da je biskup tu ik zabilježio samo narodnu predaju. U Zavali je Vejsil Ćurčić našao brojne ostatke starohrvatske crkvene umjetnosti (IZV: Napredak«, br. 1., 1933.).

Prema popisu stanovništva 1991. godine, u Zavali su živjela 105 stanovnika, većinom srpske nacionalnosti (njih 89).
Mareva Ljut. Iz ovoga mjesta nadomak Zavale podrijetlom je Vojislav Šešelj, (rođ. 1954.),  srbijanski političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, pravomoćno osuđen za ratni zločin, predsjednik Srpske radikalne stranke, četnički vojvoda i bivši potpredsjednik Vlade Republike Srbije.
Manastir Zavala

Manastir Zavala pripada Eparhiji zahumsko-hercegovačke i primorske Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se u  podnožju brda Ostrog. Posvećen je Vavedenju Presvete Bogorodice. Crkva je sjevernom stranom uvučena u pećinu. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš, spada u najznačajnije središte kulturnog života Hercegovine.

Povijesni pregled. ​Pouzdanih podataka o vremenu njegovog nastanka za sada nema. Prema narodnoj predaji postanak  crkve Vavedenja Presvete Bogorodice vezuje se za prvog krišćanskog cara Konstantina, koji je nakon izgradnje velike crkve u Slanom stigao u Zavalu, pa vidjevši da je stanovništvo pobožno odlučio da i tu sagradi hram. Crkva datira iz 13. stoljeća sudeći po pečatu iz 1271. godine. Prvi pisani trag o manastiru, potvrda o prodaji vinograda u Orahovom Dolu manastirskom igumanu Serafijonu, datira iz 1514. godine.

Manastirska crkva. Arhitektura crkve Vavedenja Presvete Bogorodice određena je njenim položajem. Unutrašnjost crkve je oslikana (živopisana) 1619. godine freskama, koje su rad hilandarskog monaha Georgija Mitrofanovića, velikog srpskog zografa  17. stoljeća.U ovom manastiru je stupio u monaštvo  Vasilije Ostroški, koji je rođen u obližnom selu Mrkonjići.
Tijekom Drugog svjetskog rata manastir je pretrpio veliku štetu. Velika šteta je nanijeta i u posljednjem ratu u BiH, kada je oštećen i napušten, isto kao i selo Zavala. Nakon rata crkva i konak su obnovljeni, izvršena je restauracija fresaka, a bratstvo se vratilo.


IZVOR Manastir Zavala. Wikipedija (sr)
Manastir Zavala - Манастир Завала
Autor: RTRS, emisija "Pravoslavlje"
Vjetrenica

Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine.

Zemljopisni položaj i speleološke osobine. Smještena je 300-400 m istočno od Zavale, na zapadnom rubu Popova polja, ispod brda Brekovac. Ukupno je otkriveno oko 6.300 metara podzemnih kanala. Speleološke posebnosti ove jedinstvene spilje su magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima, a ne treba zaboraviti ni pojavu snažnog vjetra na ulazu kao i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti, čestu pojavu magle u dijelovima Absolonova kanala, kao i davna urušavanja stropova divovskih razmjera. Vjetrenica je podjednako zanimljiva u ekološkom, geomorfološkom i ekonomskom smislu, a istovremeno ona je i jedan od najsnažnijih izvora identiteta širega područja Bosne i Hercegovine. Unutarnja temperatura zraka je 11,4 °C, a vode 11,3 °C.  Zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine, a 1981. prolašena je geomorfološkim rezervatom prirode.
Biološka obilježja. Vjetrenicu karakterizira iznimno bogat špiljski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih 91 troglobionata, što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti, a 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu (locus typicus). U fauni Vjeternice veliki je broj uskih endema, tzv. stenoendema. 

IZVOR  Vjetrenica. Wikipedija (hr)

LITERATURA
OZIMEC, Roman; BAKOVIĆ, Najla; BAKŠIĆ, Darko; BASARA, Damir; BEVANDA, Lejla; BRAJKOVIĆ, Helena; BRANCELJ, Anton; CHRISTIAN, Erhard; GAŠIĆ, Zlatko; GREGO, Jozef  i dr.: Vjetrenica : Cave Biodiversity Hotspot of the Dinarides / Vjetrenica : centar špiljske bioraznolikosti Dinarida. Ravno: Špilja Vjetrenica. ADIPA - Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske. Zagreb, 2021.
  • ​Sažetak. Špilja Vjetrenica nalazi se na jugozapadnom rubu Popova polja u istočnoj Hercegovini te predstavlja iznimnu geomorfološku, povijesnu i prirodoslovnu vrijednost, te je pravi dragulj krškog podzemlja Dinarida, ali i cijele Europe i svijeta. Zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode još 1952. g., a turistički uređena 1964. g. Arheološki nalazi ukazuju da se Vjetrenica koristi barem 8000 godina, a spominje se i u prvoj svjetskoj enciklopediji Historia naturalis iz 1. st. n.e. Zbog iznimne raznolikosti špiljskih vrsta, Vjetrenica se biospeleološki istražuje već više od 100 godina i danas se smatra špiljom s najvećom bioraznolikosti na području Dinarida. Sadržaj monografije podijeljen je na nekoliko cjelina. Nakon Predgovora slijedi Uvod u kojemu se obrađuju osnove: pozicija, osnovne informacije o špilji te pregled do danas provedenih istraživanja. U Općem dijelu govori se o prirodno-geografskim značajkama, speleogenezi, speleomorfologiji, hidrologiji, mikroklimi, ekologiji paleontologiji i arheologiji Vjetrenice dok se u Specijalnom dijelu prezentira bioraznolikost Vjetrenice kroz sistematski popis organizama koji uključuje carstva bakterija, protista, gljiva i životinja – od najjednostavnijih virnjaka, puževa, pijavica, preko rakova, paučnjaka i kukaca, do kralježnjaka.
Picture
U okviru institucionalno-razvojnog projekta “Inventarizacija, kartiranje i praćenje stanja populacija Natura vrsta čovječja ribica (Proteus anguinus) i kongerija (Congeria kusceri) te Natura staništa 8310 (Špilje i jame zatvorene za javnost) na budućem zaštićenom području Popovo polje-Vjetrenica” kojeg su uz podršku Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, kroz 2019. i 2020. godinu, proveli Javno poduzeće Vjetrenica iz Ravnog te ADIPA: Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, uz brojne druge aktivnosti izrađena je i početkom 2021. objavljena monografija VJETRENICA: Centar špiljske bioraznolikosti Dinarida (Cave Biodiversity hotspot of the Dinarides). Dvojezična hrvatsko-engleska monografija, položenog je formata, tiskana na vrhunskom papiru, vakumirana u prozirnu foliju, pri čemu 356 stranica obuhvaćaju tvrde korice, oblog hrbta. Uz tekst monografiju krasi 323 fotografija, 20 crteža, 27 preslika, 27 Karti i nacrta, 32 tablice i 2 grafa.

Monografija počinje poglavljem PREDGOVORI (PREFACES) kojeg čine Predgovor izdavača (Publisher’s preface) kojeg je napisao direktor JP Vjetrenica Nikša Vuletić te Predgovor urednika (Editor’s foreword), kojeg potpisuje glavni urednik monografije Roman Ozimec.

Slijedi 2. poglavlje UVOD (INTRODUCTION), u kojem predstavljamo temeljni okvir Vjetrenice, najprije fascinantni geotektonski sustav Dinarida, zatim elemente dinarskog krša, te Popovo polje i njegovi fantastični speleološki objekti. Slijedi sažeto predstavljen, vrlo interesantan povijesni pregled istraživača i istraživanja Vjetrenice, te u konačnici, njena osobna karta.

U okviru 3. poglavlja, OPĆI DIO (GENERAL PART) definirana je geografska situacija Vjetrenice te opsežno predstavljena njena speleogeneza, speleomorfologija i hidrologija, s najnovijim topografskim nacrtom Vjetrenice, koji je vrlo elegantno tehnički uklopljen u knjigu. Opisana je mikroklima i ekologija Vjetrenice, sa svim utvrđenim staništima, od kojih su neka ovdje po prvi puta objavljena i predložena za buduće klasifikacije. Završno, istaknuta je prethodno poznata paleontološka vrijednost Vjetrenice, ali i novootkriveni arheološki nalazi, koji ukazuju na važnost i potencijal koji čeka daljnje istraživače.

Centralno, 4. poglavlje SPECIJALNI DIO (SPECIAL PART) daje uvid u najveće skriveno blago Vjetrenice, njeno iznimno biološko bogatstvo. Poglavlje započinje sistematskim pregledom bioraznolikosti Vjetrenice a potom slijede vrlo zanimljiva specijalistička poglavlja u kojima se obrađuju bakterijske / mikrobne zajednice Vjetrenice te, po prvi puta, njeni protisti i gljive. Najopsežnije potpoglavlje monografije - životinje Vjetrenice, obrađuje čak 40 taksonomskih skupina faune (T.3.).

U 5. poglavlju SINTEZE (SYNTHESIS) sintetizirana je speleološka i biospeleološka valorizacija Vjetrenice i područja Popovo polje-Vjetrenica, za koje je izrađen Speleološki i Biospeleološki katastar, proširen na cijelu općinu Ravno. Analizirana je ugroženost i zaštita Vjetrenice te njene ekološke i genetičke bioraznolikosti. Slijedi zanimljiv pregled ostvarenih razvojnih projekata Vjetrenice, pri čemu moramo istaknuti uspostavljen prvi svjetski Biospeleološki muzej Vjetrenica, dok poglavlje zaključuje vrlo zanimljiva i moguća futuristička Vizija budućnosti Vjetrenice.

U 6. poglavlju DODATAK (ADDITION) dat je detaljan taksonomski popis cjelokupne trenutno prepoznate bioraznolikosti Vjetrenice, koja obuhvaća čak 230 vrsta od kojih je 96 obligatnih špiljskih vrsta stigobionata i troglobionata. Monografiju zaključuje 7. poglavlje LITERATURA (REFERENCES) za koju je prikupljeno čak više od 530 bibliografskih jedinica vezanih uz Vjetrenicu, a dio njih, uz brojne druge specijalističke reference, predstavljen je u ovom poglavlju, koje obuhvaća oko 400 referenci.

Zaključno, treba istaknuti kako su većinom periodičkim, ali upornim i stručnim multidisciplinarnim istraživanjem, kojeg veliki broj istraživača, većinom i autora monografije, provodi u zadnjih 20-tak godina, ostvarene brojne nove spoznaje o jedinstvenom špiljskom sustavu Vjetrenice, a koje su pretočene u ovu jedinstvenu i opsežnu monografiju. S zadovoljstvom ističemo da je uz glavnog urednika, i autora većeg broja tekstova, svoj trud i znanje u Monografiju ugradilo i 7 drugih članova ADIPA-e. Konačno, nadamo se da će objavljena monografija biti daljnji poticaj za nastavak istraživanja i otkrivanja čudesne kraljice Dinarida - Vjetrenice, speleološkog Eldorada - Popova polja, ali i svih ostalih dijelova Dinarida - tog Međuzemlja Europe.

VJETRENICA – NAJVEĆA I NAJPOZNATIJA PEĆINA U BIH
Autor: Muski Portal
Pećina Vjetrenica, Ravno
Autor: Udruzenje Mi

Dubljani

Dubljani su selo u općini Trebinje, uz magistralnu cestu M6 na dionici između Ljubinja i Trebinja. Smjestili su se na sjeveroistočnome obodu Popova polja. Sa sjeverne ga strane zatvara visoki brdski vapnenački masiv (u kojemu je najviši vrh Kičin, 980 m), a s juga rijeka Trebišnjica. Selo je na gotovo idealnome položaju: zaštićeno je od sjevernih vjetrova, zbog svojega je prisojnoga položaja izloženo suncu tijekom čitave godine, a šljunkovita tla idealna su za vinogradarstvo. K tome je okružje sela, zahvaljujući siparima, pogodno za ispašu. Naziv sela Dubljani je nastao od riječi dub (hrast)

Selo se prvi puta spominje u zapisima iz godine 1422., u vrijeme kada pripada župi Popovo. Prema jednom tadašnjem zapisu, koji se čuva u Držvnom arhivu u Dubrovniku, 29.3.1422. izvjesni Stipko Gerljutović iz Dubljana (Stipchus Gerglutouich de Dubglane) obavezao se na višegodišnju službu kod dubrovačkog suknara Petra Pantele (pogledaj citat).

Citat: „Stipchus Gerglutouich de Dubglane locauit se et opera sua pro annis quatuor in mediate ad standum cum Petro Pantella magistro artis lane ad dictam artem, ibidem presenti, stipulanti et recipienti, promittens idem Stipchus stare toto et continuato dicto tempore annorum quatuor cum dicto Petro et ab eo non recedere nec sibi furari nec furari volenti consentire, scilicet, res et bona eiusdem bene et diligenter custodire et sibi obedire tanquam bonus et legalis famulus. Et hoc quia dictus Petrus promisit idem Stipchum tenere secum per dictum tempus sanum et egrum et eundem alere, calciare et vestire et in fine dicti temporis dare ipsi Stipcho pro suo salario et mercede pro toto tempore yperperos duodecim, promittentes partes predicte omnia et singula supradicta attendere et obseruare. Renuntiando. Hoc autem etc. Ser Marinus Sy. de Restis judex et Ruschus magistri Christofori testis” (29. mart 1422. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Notariae, Svezak: XIII, Folija: 258.


Nakon pada pod Osmansku vlast, islamizacija nikad nije oživjela u ovome selu. Tu su i dalje ostali većinski Hrvati katolici, te mali broj Srba pravoslavaca. Godine 1867. godine pod vlašću je Austro-Ugarske. Od godine 1918. godine u sastavu je Kraljevine SHS.

Početkom Drugog svjetskog rata u ovim krajevima, godine 1941. Dubljani ulaze u sastav tzv. NDH. Već na samome početku ovoga rata započinje ciklus događaja koji će dovesti gotovo do nestanka ovoga sela i njegovih stanovnika. Tako je već samo dva mjeseca od početa Drugog svjetskog rata 24. i 24.6.1941. kod jame Ržani dol (Veličani) počinjen ratni zločin nad muškim stanovništvom sela u Popovom polju srpskoga, pravoslavnog porijekla (Veličani, Dubljani, Dračevo,  Drijenjani, Mrkonjić, Tulje). Ubojstvo su organizirali ljubinjski ustaše na čelu s Vidom Žutcem i Leonom Togonalom. Od ukupno 168 stanovnika ovih sela sela, koji su 23.6. pohvatani i dotjerani na jamu u Ržani do, uspjela su pobjeći samo trojica. Ostali su pobijeni ili su živi bačeni u jamu gdje su skončali. Poznati su poimenični podaci o stradalima. Sutradan je ista grupa ustaša izvršila hvatanje stanovnika ostalih sela iz Popova (Zavala, Grmljani, Sedlari i Poljice) - ukupno 47 (ili 32 po drugim izvorima) poimenice poznata stradala stanovnika.

​U rujnu/septembru 1941. godine, selo napadaju četnici i Hrvati su izbjegli u obližnje mjesto Ravno, pa onda uglavnom u okolicu Dubrovnika. Na kraju krata, 3.5.1945. godine šestorica uglednih Hrvata iz Dubljana i jedan iz Prhinja javno su obješeni, radi zastrašivanja stanovnika, kako se ne bi pokušali vratiti. Prema prvom poslijeratnom popisu stanovništva u Jugoslaviji, u Dubljanima je 1948. živjelo samo 80 stanovnika (samo jedan se izjasnio kao Hrvat).
Nakon rata 1946. i 1947 prognani ovdašnji Hrvati su počeli obnavljati svoja u ratu spaljena i opljačkana imanja, no već početkom 1948. "nepoznati počinitelji" ih pljačkaju i ruše. Umjesto istrage i kažnjavanja počinitelja, u roku od samo tri mjeseca, travnja/aprila 1948., nova vlast je proglasila uništena imanja "napuštenim" te bez ikakve naknade mjesnim Hrvatima oduzela (eksproprijacija na temelju tadašnjeg Zakona o agrarnoj reformi) sve zemljište, kuće i gospodarske zgrade a u korist državnog zemljišnog fonda agrarne reforme.  Oteta imovina knjižena je u korist Seljačke radne zadruge ‘Prvoborac’ iz Veličana, pa u korist Poljoprivredne stanice ‘Dubljani’, pa RO ‘Popovo polje’ Trebinje, pa DP ‘Popovo polje’ Trebinje, te konačno u korist AD ‘Popovo polje’ Trebinje, u većinskom vlasništvu Manastira Tvrdoš iz Trebinja, odnosno Srpske pravoslavne crkve u Trebinju. Do 1958. sve su kuće Hrvata porušene do temelja. Ostale su gustjerne koje koriste njihovi bivši susjedi Srbi. S porušenih kuća u Dubljanima fasadni kamen poslužio je za izgradnju zgrade zadružnog doma i osnovne škole u susjednom selu Veličanima. Stotinjak dubrovačkih obiteji potomaka Dubljana i dalje potražuje ove nekretnine. Navodno je zagubljena imovinsko-pravna, katastarska i druga dokumentacija općine, katastra, suda, javnog pravobraniteljstva, tužilaštva i arhiva u Trebinju, o tome da su do 1948. godine u Dubljanima, Popovo polje, Općina Trebinje, živjeli i imali svoja imanja i Hrvati katolici. Evidencije postoje samo još u katastarskim evidencijama i arhivima Austrijskog državnog arhiva za razdoblje do 1918.g., te u crkvenim evidencijama i arhivima Biskupije Trebinjsko-mrkanske.

Selo je također oštećeno i u Ratu u BiH 1992.-1995. godine. Godine 1995. godine Daytonskim sporazumom Dubljani pripadaju entitetu R. Srpska.

Prema podacima popisa 2013. godine u selu živi 14 stanovnika srpske narodnosti. Stanovnici se nazivaju Dubljani. Kretanje broja stanovnika u prošlosti: Godina 1961 - 69 stanovnika; 1971. - 86; 1981. - 41; 1991. - 29 stanovnika (28 Srba, 1 Hrvat).

​
IZVORI
Dubljani. Wikipedija (hr)
Dubrovčanin traži pomoć od gradonačelnika Trebinja i episkopa Grigorija. Dubrovnik.net.hr, 21.2.2017.
Picture
Katolička crkva Sv Jurja u Dubljanima u Popovu polju
Autor fotografije: Ante Tomić, Panoramio.com
Picture
Katolička crkva Gospe od Karmela u Dubljanima
Crkva je sagrađena 1897. Porušena je u rujnu/septembru 1941., a temeljito je obnovljena 2006. godine.
Autor fotografije: Ante Tomić, Panoramio.com
Popovo polje, panorama Dubljani
Autor videa: Goran Tijosavljevic
Razno
Stanovništvo se u prošlosti bavilo građevinskim poslovima.

U vrijeme poplava u Popovom polju lovljena je riba  gaovica.
Dubljani su poznati po sušenim smokvama.
Zapis o selu Dračevo
Izvor: RTRS
Dračevo, Ognjišta
Autor: RTRS

Drijenjani

Picture
Crkva Uspenija presvete Bogorodice, Drijenjani​
Autor fotografije: Mišo Kovačević; Panoramio.com

Mrkonjići

Selo Mrkonjići nalazi se u Popovom polju, na obroncima planine Bjelasnice, u općini Trebinje, dvadesetak kilometara udaljeno od Trebinja. 
​
U ovom selu se 28.12., u obitelji Jovanovića, rodio svetac (svetitelj) Vasilije Ostroški. Godine 1998. (12.5.) na blagdan Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog Čudotvorca, u selu je blagoslovljen (osvećen) novosagrađeni hram posvećen Svetom Vasiliju. Hram je podignut na temeljima pretpostavljene (jer se ne zna sa sigurnošću gdje je kuća bila) Vasilijeve rodne kuće i nalazi se na desnoj strani magistralne ceste kada se dolazi iz pravca Trebinja u smjeru Ljubinja. Na lijevoj strani iste ceste nalazi se hram Sv. Nikolaja (Sv. Nikole) u kome je svetitelj kršten. Pored hrama je groblje u kome počiva i Sveta Ana, majka Svetog Vasilija.

U vrijeme rođenja Vasilija Otroškog selo je dva puta iseljavano. Prvi puta bilo je to u Kandijskom ratu – kada je dio stanovništva izbjegao na područje Zadra i Ravnih Kotara, a drugi dio u okolicu Herceg Novog. U drugoj selidbi, Mrkonjićani su, bježeći prd Turcima otišli u zaleđe Ravnog i tamo su (sve do Gabele), bili su pod vlašću Mletaka.


Kretanje broja stanovnika Mrkonjića u prošlosti: 1948. godine - 138 stanovnika; 1953. - 141; 1961. - 142;  1971. - 105; 1981. - 89; 1991.- 51; 2013. godine - 14 stanovnika. Svi stanovnici su po narodnosti Srbi.

IZVOR  Mrkonjići. Wikipedija (sr)
Zanimljivosti
U Mrkonjićima, u kojima se nalaze dvije crkve, živi samo 14 stalnih stanovnika! Pored sveca Vasilija Ostroškog, u selu su rođena i tri hercegovačka mitropolita.
Iskra duhovnosti: Mrkonjići- sveta zemlja i rodno mjesto Svetog Vasilija
Autor: Herceg Televizija Datum objave: 2.6.2024.
Opis. Selo Mrkonjići sa svega nekoliko stanovnika i dvadesetak kamenih kuća smještenih u vrletima Popovog polja nadomak Trebinja posljednjih godina opravdano stiče epitet hercegovačke "svete zemlje". Mrkonjići su rijetko mjesto gde su u razmaku od nekoliko stotina metara dvije crkve. Litija sa moštima Svetoga Vasilija Ostroškog 10. i 11. maja 1996. godine kroz Crnu Goru u Hercegovinu, od Ostroga do rodnom mjesta Mrkonjića i nazad pratila je čudesne događaje.
Sveti Vasilije Ostroški 
​(
Mrkonjići, Popovo polje 1610 - Ostrog 1671), poznat i kao Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac, je episkop zahumski i općepravoslavni svetac
Picture
Rođen je kao Stojan Jovanović u selu  Mrkonjići,  od majke Ane-Anastasije i oca Petra Jovanovića, po predaji 28.12.1610.  godine, u obitelji  hercegovačkih  težaka. U strahu od danka u krvi, roditelji su Stojana već u dvanaestoj godini poslali u skroviti manastir Zavalu, u kojem je već tada igumanovao njegov stric, iguman Serafim. Tamo se učio crkvenoj pismenosti. Poslije nekoliko godina, Stojan prelazi u trebinjski manastir Tvrdoš, gdje nakon pohađanja manastirske škole, naposlijetku prima i monaški postrig i  svećenički  čin, postavši paroh popovopoljski. Pogoršanje situacije u manastiru, naročito zbog unijatskih pritisaka iz  Dubrovačke nadbiskupije, samovolje turskih vlasti i želje za dubljim podvigom odvode ga kao arhimandrita u Pećku Patrijaršiju i, po blagoslovu patrijarha Pajsija Janjevca, dalje na  Svetu Goru, a zatim u Vlašku i Rusiju. Otuda se vraća s darovima tamošnjih vladara stradalnom narodu u Hercegovini. Godine 1638. arhimandrit  Vasilije je rukopoložen u Peći odlukom Svetog sinoda  za mitropolita  hercegovačkog, s obnovljenom svetosavskom titulom - mitropolit Zahumski. Kasnije će dodati i titulu i Skenderijski. Njegov život bio je u stalnoj opasnosti od Turaka. Bio je proganjan i klevetan i od militantnih rimokatoličkih misionara i prelata. Bio je svrgavan s mitropolitskog prijestolja u Trebinju od strane lažnog episkopa unijate Savatija 1641. godine. Izlagan je bahatostima plemenskih knezova i neposlušnih uskočkih četovođa. Ipak, stizao je gdje god su ga vodili zadaće njegove arhiepiskopske službe, od Mostara, Trebinja, Bileće i Herceg Novog  do Pljevalja, Morače, Onogošta i  Bjelopavlića.
Kao arhijerej živio je u manastiru Tvrdoš i odatle utvrđivao u pravoslavlju svoje vjernike, čuvajući ih od turskih svireposti i latinskog lukavstva. Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog (u blizini današnjeg Danilovgrada u Crnoj Gori) gde je nastavio svoj strogi podvižnički život.
Umro je 1671. godine. Njegove mošti (relikvije) i njegov grob čuvaju se u manastiru u Ostrogu do današnjeg dana. Pred najezdom Turaka, dva puta su Crnogorci relikvije Svetoga Vasilija Ostroškog sklanjali na Cetinje. U njihovu moć iscjeljenja i utjehe vjeruju podjednako i kršćani i muslimani. U Ostrogu se svake godine na Trojičine dane održava veliki Narodni sabor. Manastir Svetog Vasilija Ostroškog je upravo njemu posvećen.
Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Vasilija Ostroškog 12.5., po gregorijanskom kalendaru (29.4. po julijanskom). O njemu je Željko Pržulj  napisao povijesni roman „Vladika - slava mu i milost“ 2016. godine.


IZVORI
Vasilije Ostroški. Wikipedija (sr)
""Свети Василије Острошки, чудотворац и исцелитељ" (Вечерње новости, фељтон, 2-9. мај 2009)

Sveti Vasilije još uvijek živi u ovom narodu
Autor: Trebinje Jadran Datum objave: 1.4.2022.
Opis. U februaru 2019. godine počela je izgradnja "Duhovnog centra Mrkonjići". Duhovni centar, čiju izgradnju zajednički finansiraju Vlade Srbije i Republike Srpske, doprinijeće ne samo razvoju vjerskog turizma, nego i drugih oblasti.
Манастир Острог (Цео филм)
Kuda i kako je išao Stojan Jovanović, da bi postao sveti Vasilije Ostroški i Tvrdoški?
Autor: N1 BiH Datum objave: 30.10.2022.
Opis. Milioni vjernika svake godine krenu put Ostroga, i jednog od najpoštovanijih svetaca Srpske Pravoslavne Crkve- Svetog Vasilija Ostroškog, uz šta u trebinjskom manastiru Tvrdoš dodaju, i Tvrdoškog. U istom smjeru, ali putem njegovog života krenuli smo i mi. Od Mrkonjića gdje se rodio, preko Zavale, manastira u koji je prvo otišao, Tvrdoša gdje se zamonašio, do Ostroga gdje i danas njegove netruležne mošti počivaju. Na mjestu njegovog rođenje i danas lista stablo-košćela stara skoro 500 godina, vjeruje se da se ispod tog stabla i mali dječak Stojan Jovanović igrao, dječak koji će kasnije, monašenjem dobiti ime Vasilije. Pored stabla podignuta je crkva, na mjestu gdje se nalazila kuća porodice Jovanović, na imanju je izgrađen duhovni centar. Cijeli kompleks je metoh, tj. imanje Petropavlovog manastira iz Trebinja. U zavalu stižemo nakon Mrkonjića, tu nas dočekuje jeromonah Marko. "Zamonašio se u Tvrdošu, ovdje je svoje dječašvo proveo. Rođen je 1610. godine, a sa 12 godina je došao u Zavalu. Ovdje je prema predanju bio njegov stric iguman Serafim. Ovo je bilo isposničko mješto. Okolina s apećinom, bilo je skrovito mjesto. Tu nije moglo da bude do nekoliko kelija. Ovdje je za nekoga tako u malom uzrastu bilo mnogo strogo", priča monah. Sa ivice Popova polja, gdje je sa stijenama srastao manastir Zavala, tada mladi Stojan uputio se ka većem i mnogoljudnijem manastiru Tvrdošu, manastiru koji danas privlači veliki broj vjernika. Vjeruje se da su ga još u IV vijeku podigli car Konstantin i Carica Jelena. Nakon što je porušen iz nova ga je sazidao kralj Milutin. Upravo u Tvrdošu Stojan Jovanović prima čin monaha, i dobija ime Vasilije. "Sveti Vasilije je ovdje zaštitni znak i manastira i uopšte Hercegovine poslije Svetog Save gdje je njegova djedovina. Njegovo se prisustvo ovdje osjeća, on je ovdje zamonašen. Ovdje je došao kao mladić između 1630. i 1635. znamo da je 1638 Hijetonisan za episkopa i ovdje je živio 12 godina. U vrijeme tusko-mletačkog rata ispod manastira je bila granica. Njegov period koji je proveo ovdje je zlatni period manastira, ali i velikog stradanja. Mnogo je imao problema sa Turcima", priča nam jeromonah Porfirije dok nam pokazuje šta je to ostalo sačuvano iz tog perioda u manastiru. U Trebinju, kada pomenu svetog Vasilija Ostroškog naglase i Tvrdoški. Tvrdoš je poslije Ostroga najposjećeniji manastir u SPC. Ostrog je jedan od najposjećenih u cijelom pravoslavnom svijetu. Posjećuju ga pravoslavci, ali i katolici i muslimani. U Ostrogu kažu ljudi dobrih namjera. "Ako je rođen 1610. Upokojio se 1671. godine na mjestu gdje je sada loza, zna se da je prošlo sedam godina od 1671. godine, kada se javio igumanu manastira župe, i javio da je Božija volja da se stave na raspolaganje Crkvi. Znam razmišljanje bratije, i mitropolita i moje da one dolaze nakon sklanjanaj moštiju Svetoga Save, Bog projavljuje mošti svetoga Vasilija, one nastavljaju krepljenje bića srpskoga naroda i svih ljudi koji žele dobro", počinje priču iguman Ostroga, arhimandrit Sergije. Kolona vjernika neprestano teče do ostroške isposnice gdje i danas leži netruležno tijelo Vasilija Ostroškog, koji već više od 400 godina prkosi zakonima prirode. Na platou ispred gornjeg manastira, zatekli smo stotine vjernika, koji tokom ljetnih dana odluče da spavaju pod vedrim nebom. Neopisiv je kontrast, velika gužva i još veći mir među okupljenim. Pratite nas: Facebook N1 Bosna i Hercegovina   / n1bih   Facebook N1 BiH magazin   / n1bihmagazin   Twitter @N1infoSA   / n1infosa   Instagram n1bih   / n1bih   TiTok n1bih https://www.tiktok.com/@n1bih?lang=en...
ZAPIS - Sveti Vasilije Ostroški
Autor: RTCG - Zvanični kanal Datum objave: 14.5.2022.
Opis. "Zapis” je emisija koja dvije decenije istražujući kulturni, geografski i etnografski identitet Crne Gore zapisuje tradiciju, naš narodni život i nematerijalna kulturna dobra svih regija, nacija i vjera, dočarava zaboravljene i malo poznate krajeve i ljude, te zanimljive životne priče i stvaraoce nepoznate široj javnosti. Vremenom je postala aktuelno – dokumentarni žanr, koji svježinom izraza u autorskom i vizuelnom pristupu, izaziva interesovanje šireg gledališta i svjedoči o jednoj epohi.
Crkva sv. Nikole
Picture
Crkva sv. Nikole Mrkonjići (Popovo Polje)
U prednjem planu se vidi spomenik Ani Jovanović, majci sv. Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog. Autor fotografije: Milovan Bokić; Izvor: Wikipedija
Zapis o selu Mrkonjići
​Produkcija: RTRS

Crkva sv. Vasilija Ostroškog
Picture
Crkva Vasilija Ostroškog u Mrkonjićima
Terasa uz crkvu odličan je vidikovac na Popovo polje. ​Autor: Teodora Miljanović; Izvor: Wikipedija
Stara košćela. Crkva Vasilija Ostroškog izgrađena je hladu stare košćele, za koju se, po predaji, tvrdi da je stara više od četiri stojeća i da potječe iz vremena dok je Sveti Vasilije još bio dječak po imenu Stojan i da je na njoj Ana Jovanović njihala kolijevku svoga maloga Stojana.
Košćela u Mrkonjićima staro je drvo, iznutra potpuno šuplje (promjer šupljine oko 130 cm), a grane su vezane za stablo čeličnim lancima i užadima kako ne bi pale. Košćela inače slovi za dugovječno i tvrdo drvo i po tome ga uspoređuju s maslinom.

Picture
Košćela kod crkve u Mrkonjićima

Košćela (košćela crna) ili obični koprivić (lat. Celtis australis L.) je bjelogorićno drvo koje raste na području  Mediterana i može narasti 20-25 metara visine.

Lišće: Jednostavno, izmjenično, oštro nazubljeno, grubo na vršcima, ima dlačice s donje strane, 5 do 15 cm dužine i tamnosivo/zeleno tijekom sezone, blijedi do svijetložute boje prije nego što otpadne ujesen.

Cvjetovi: cvjetovi su hermafroditski (imaju muške i ženske organe), mali, zeleni, bez latica, pojedinačni ili u malim nakupinama. Nisu zanimljivi kao ukras.

Plodovi: Male, tamnoljubičaste bobice (koštunice), 1 cm promjera, nakon sazrijavanja smeđe ili tamno ljubičaste, vise u kratkim grozdovima. Slatke u i jestive, izuzetno su popularne među pticama i drugim životinjama.
​
Kora: Glatka, siva kora razvija slikovite plutaste bradavice i kvrge u starijoj dobi.
Ima veliki broj narodnih naziva: beprima, gangulić, glangolić, kastanjuole, kopriva, koprivec, koprivnik, koprivić, koprivka, koprivnjak, koprivovec, koprivovc, koprivček, koprina, kopriuc, kostanjula, kostela, košćela, košćelica, kršanac, ladonja, pokriva, raketa, stup-kopriva, turski čatlambuk, fanfarika, fafarinka.
Picture
Picture
Lišće i plodovi košćele
OD TULJA DO GRBIĆA

Tulje

Tulje je istočnohercegovačko selo u Popovu polju, na samoj granici Trebinjske šume. 
U Tulju žive obitelji Masleša, Kolak, Cice, Crnogorac, Matić, Kovačević, Radulović, Salata.
U ovom selu je 1835. rođen mitropolit hercegovačko-zahumski Leontije Radulović (1835-1888).
Kretanje broja stanovnika Tulja u prošlosti: 103 (1971.); 94 (1981.); 55 (1991.); 37 (2013.). Svi stanovnici su po narodnosti Srbi.

​
IZVOR  Tulje. Wikipedija (sh)
Leontije Radulović 
Tulje, 1835 - 12.10.1888. Mitropolit hercegovačko-zahumski 1888. godine.
Picture
Leonitije Radulović rođen je u selu Tulje u Popovu polju  u 1835. godine, kršten je pod imenom Luka. Školu je učio kod svog ujaka  Joanikija Pamučine  u Mostaru  1844-49, a potom u manastiru Dužima. Započeo je bogosloviju u Beogradu, ali ju je morao zbog bolesti napustiti.
Zamonašio se 1856. godine pod imenom Leontije i iste godine rukopoložen je za  jerođakona i jeromonaha. Tijekom ustanka Srba u Hercegovini pod vodstvom Luke Vukalovića bio mu je pisar, a kad je Luka došao u sukob s Cetinjskim dvorom, Leontije je tada otišao u Dubrovnik, a zatim je u  Zadru dopunio svoje školovanje. Poslije smirivanja Hercegovačkog ustanka postao je paroh u Mostaru, ali su ga 1870. uhitile turske vlasti i poslale u zatočeništvo u Afriku. U zarobljeništvu dugom šest godina bio je zajedno s arhimandritom Serafimom Perovićem, kasnijim mitropolitom. Kada se vratio iz zatočeništva 1876. godine, prebjegao je u Dubrovnik i ostao tamo tri godine. U Mostar se vratio 1879. i postao arhimandrit i sekretar mitropolita Ignjatija, ali je 1882. godine ponovo uhižen, ovoga puta od austrijskih vlasti. Za mitropolita hercegovačko-zahumskog izabran je 16.2.1888. i posvećen 1.5.1888. godine u Mostaru. Posvetili su ga mitropolit dabrobosanski Georgije Nikolajević, zvornički Dionisije i umirovljeni bivši mitropolit hercegovački Ignjatije. Prethodni mitropolit Ignjatije bio je porijeklom Grk, umirovljen je 15.2.1888. i otputovao iz Mostara za Carigrad 2.5.1888. O mitropolitu Leontiju biograf je zapisao „Ceo život mu je bio pun borbe, nemira i napora, koji su mu, vrlo rano, skršili zdravlje, koje posle nikada nije mogao oporaviti“ (Izv; Đoko Slijepčević; Humsko-hercegovačka eparhija i episkopi (mitropoliti) od 1219 do kraja XIX veka, Beograd, 1940. godine, pp. 41.). Umro je od tuberkuloze 12.10.1888. i sahranjen u Sabornoj crkvi u Mostaru. Opelo je izvršio mitropolit dabrobosanski Georgije Nikolajević. Prilikom postavljenja novog mitropolita, „Dabro-bosanski glasnik“ je na naslovnoj strani napisao „Nakon toliko tuge i žalosti za preminulim, opšteljubljenim i neprežaljenim našim pastirom Leontijem Radulovićem, dočekasmo...“

​Saborna crkva u Mostaru je minirana 1992. godine. Njezina obnova počela 2009. godine, prilikom priprema eshumiran je grob mitropolita Leontija u petak 13.11.2009. Tada je utvrđeno da je tIJelo mitropolita Leontija u potpunosti sačuvano kao netruležno i s počastima je prenijeto u staru crkvu Rođenja presvete Bogorodice gde se čuvalo do obnove Sabornog hrama.

IZVOR Leontije Radulović. Wikipedija (sr)

Picture
Mošti (relikvije) mitropolita Leontija
U Sabornoj crkvi u Mostaru nad njegovim grobom je stajao spomenik s natpisom:
„Stopama mučenika za vjeru i slobodu
Stupaše hrabrom dušom pregorev zemna blaga
Spasenje i blaženstvo iskaše Srpskom rodu
Golgotu za se primi, ona mu bješe draga.
Patničkom prahu spomen, a vječnost svojoj duši
Sljedbenik Spasa steče i ovo hladno stijenje
Strošiće ljuto vrijeme, al' Srpstvo dok ustraje
Njegovo ime svijetlo slaviće Vaskrsenje
BLAGODARNA HERCEGOVINA“
Picture
Pogled na Tulje s vrha Motka
Autor fotografije: Mišo Kovačević, Panoramio.com

Žakovo

Žakovo je naseljeno mjesto u u općini Trebinje. U srednjem vijeku je pripadalo župi Popovo. Spominje se u jednog bilješci iz kolovoza/augusta 1415. godine: izvjesni Gojak Stipojević iz Žakova u Popovu primio je veći broj svinja na čuvanje i uzgoj od dubrovačkog vlastelina Mihaila Menčetića. Svinje će držati prema običaju u Popovu uz dobijanje polovice prihoda od uzgoja životinja.

Stanovništvo. Kretanje broja stanovnika Žakova u prošlosti: 1971. godina - 138 stanovnika; 1981. - 113; 1991 - 84; 2013. - 57 stanovnika. Svi stanovnici su po narodnosti Srbi.


​IZVOR  Žakovo (Trebinje). Wikipedija (bs)
Picture
Pravoslavna crkva s. Jovana u Žakovu
Autor fotografije: Milovan Bokic, Wikipedija
Picture
Pogled na Žakovo s Bjelasnice
Autor fotografije: Mišo Kovačević, Panoramio.com
OD GRBIĆA DO DONJEG SLANOG
Picture

Lug

KOORDINATE 42.7758, 18.2178  NADMORSKA VISINA 508 m  BROJ STANOVNIKA 27 (2013.)  WIKIPEDIJA Lug (Trebinje)
Selo u Hercegovini, u općini Trebinje. Nalazi se na desnoj obali Trebišnjice, pored ceste  Trebinje - Ljubinje.

Pravoslavna Crkva Uspenja Bogorodice u selu Lugu, po broju pisanih povijesnih podataka koji se na nju odnose, spada među najznačajnije male grobljanske hramove sagrađene u srednjem vijeku. Crkva se nalazi u seoskom groblju sa stećcima i većim brojem starih kamenih krstača. Proglašena je nacionalnin spomenikom kulture.
​Na području stare Hercegovine, u 15., 16. i 17. stoljeću, grade se jednobrodne crkve, za čiju gradnju se angažiraju dubrovački majstori. Tip jednobrodne crkve se u primorskoj arhitekturi javlja dosta rano, još u razdoblju preromanike i njegov razvoj se može pratiti kroz čitav srednji vijek. Dubrovački majstori su od davnina bili graditelji na tlu Bosne i Hercegovine.
Dva graditeljska ugovora iz Dubrovačkog arhiva iz tog perioda imaju poseban značaj jer su sačuvane i crkve na teritoriji stare Hercegovine koje su prema njima bile izgrađene. Prvi ugovor je iz 1499. godine i odnosi se na izgradnju crkve svetog Nikole u Grahovu, a drugi je sačinjen u veljači/februaru 1503. godine i odnosi se na izgradnju crkve u Lugu u blizini Trebinja. Ktitor crkve u Lugu je bio monah Roman, koji je bio iz trebinjskog manastira Tvrdoš. Graditelj crkve je bio poznati dubrovački zidar Mihoč Radojević porijeklom iz Trebinja.

Povijesne osobe iz s. Lug:
  • Nićifor Dučić, srpski povjesničar, ustanički zapovjednik i arhimandrit SPC
  • Jevstatije Dučić, arhimandrit, iguman Srpske pravoslavne crkve
​Nićifor Dučić
Lug, Trebinje, 21.11.1832 - Beograd, 21.2/5.3.1900.
PictureNićifor Dučić
Slikar: Steva Todorović,
ulje na platnu, 1874. g.
Srpski povjesničar, zapovjednik dragovoljaca, kaluđer i arhimandrit Srpske pravoslavne crkve. Bio je dobrotvor i redovan član  Srpske kraljevske akademije, te predsjednik Srpskog učenog društva.

Prvo obrazovanje je stekao u manastiru Duži, kod svog strica arhimandrita Jestatija Dučića. Zakaluđerio se sa sedamnaest godina 1849. Sarajevski mitropolit  Georgije Nikolajević ga preporučuje u Beograd gdje pohađa Seminariju i predavanja Đure Daničića iz slovenske filologije u Velikoj školi. Nakon Beograda se vraća u  manastir Duži gdje 1857. sa Serafimom Perovićem  otvara manastirsku školu, a 1858. duhovnu školu za svećenike u  manastiru Žitomislić, gdje je bio upravitelj. Godine 1861. u dogovoru sa Lukom Vukalovićem  zapovijeda jednim od srpskih ustaničkih odreda u Istočnoj Hercegovini. Godinu dana kasnije kada je Knjaževina Crna Gora objavila rat Turskoj, sudjeluje u borbama protiv Turaka zajedno s vojvodom Petrom S. Vukotićem  po  Staroj Hercegovini. Ovaj srpski ustanak je ugušen na  Petrovdan 1862. godine, a Nićifor Dučić se uz dozvolu knjaza Nikole Petrovića premješta na Cetinje gdje je proglašen za arhimandrita 1863. godine.

U kneževini Crnoj Gori je otvorio 10 škola i Bogosloviju na Cetinju 1864. godine. Za knjaza Nikolu obavljao je važne diplomatske poslove u Beogradu i Beču. S  knezom Mihajlom Obrenovićem se 1866. sastaje u Beogradu, nakon čega dva kneza potpisuju ugovor o zajedničkoj akciji i ujedinjenju srpskog naroda. Nakon atentata na kneza Mihajla 1868, Nićifor Dučić na poziv Ilije Garašanina dolazi u Beograd. U Beogradu je počeo pisati povijesna djela gdje je opisivao vlastit iskustva i događaje iz prve ruke. Tiskao je i je zbirke narodnih pripovjteki, zagonetki, poskočica i umotvorina iz Istočne Hercegovine.  U razdoblju između 1868. i 1876. je bio predsjednik Odbora za škole u srpskim oblastima izvan Srbije, predsjednik Odbora za Narodnu biblioteku i muzej, te predsjednik Komisije za zidanje crkava u bizantskom stilu u Srbiji. Godine 1876. odlazi u Srpsko-turski rat, a knez Milan Obrenović ga postavlja za komandanta svih dobrovoljačkih divizija Ibarske armije. 25.6.-7.7.1876. sudjeluje u borbama oko Nove Varoši, a 12.7. zauzimaju tursku kulu i šanac na  Vasiljevićima. U borbama s Turcima je bio ranjen, pa se povukao u Ivanjicu na liječenje. Knez Milan Obrenović ga je unaprijedio u čin pukovnika za sudjelovanje u ratu 1876,. ali je Nićifor Dučić odbio čin. Godinu dana kasnije u  srpsko-turskom ratu 1877-1878. je bio komandant dobrovoljaca i ustanika Javorske armije, a u operaciji oslobađanja Starog Vlaha na pravcu Uvac  -  Nova Varoš je zapovjedao trima dobrovoljačkim bataljunima. U ovoj akciji su oslobođena četiri okruga: niški, pirotski, vranjski i toplički. Bio je zastupnik Narodne skupštine u sazivu 1877-1880. godine. Početkom 1886. gubi državnu službu jer je u Skupštini, poslije Slivničke bitke, glasao za prijedlog opozicije, ali se ubrzo ponovo vraća u službu, a potom odlazi u penziju radi lošeg zdravlja. 
Bio je upravnik Narodne biblioteke Srbije od 1880. do 1886. godine. Godine 1886. odlazi na Sorbonu u Pariz, gdje boravi godinu dana i sluša predavanja o istoriji, geografiji, filozofiji i književnosti. U Parizu osniva Srpsku čitaonicu i postaje član Société d'histoire diplomatique.
Nakon Pariza obilazi južnu Francusku, Španjolsku i posjećuje London. Po povratku u Beograd je bio profesor povijesti Srpske pravoslavne crkve tadašnjem kralju Aleksandru Obrenoviću. Kratko je upravljao  Žičkom eparhijom kada je u manastiru Žiča  miropomazan kralj Srbije Aleksandar Obrenović.  Godinama je bio potpredsednik  Velikog duhovnog suda. Arhijerejski sabor mu je 1886. godine dozvolio da nosi episkopsku mitru pri bogosluženju. Za redovnog člana Srpske kraljevske akademije je izabran 15.11.1891. godine. Osnivač je dvije zadužbine pri Srpskoj kraljevskoj akademiji, današnjoj Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, a to su Fond arhimandrita Nićifora Dučića i Fond za održavanje grobnice arhimandrita Nićifora Dučića. Bio je u više navrata predsednik Srpskog učenog društva i inicijator spajanja Srpskog učenog društva sa Srpskom kraljevskom akademijom 15.11.1892.
Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu uz vojne, crkvene i počasti. Svoju imovinu je ostavio Srpskoj kraljevskoj akademiji, knjige Bogosloviji u Beogradu, ordenje i privatne predmete Srpskom Narodnom Muzeju u Beogradu, ikone crkvi Sv. Save na Savincu, zatim 500 dinara u zlatu manastiru Duži, te po 100 dinara u zlatu srpskom pjevačkom društvu Gusle u Mostaru, pjevačkom društvu Srpska sloga u Dubrovniku, srpskom pjevačkom društvu Sloga u Sarajevu, manastiru Žitomislić, crkvi Male Gospođe u Lugu na Trebišnjici itd.

Jedno od njegovih djela je:
  • Dučić, Nićifor: Raško-prizrenska mitropolija i nacionalno-kulturna misija Kraljevine Srbije u Staroj Srbiji i Maćedoniji, Beograd, 1896.

IZVOR Nićifor Dučić. Wikipedija (sr)

Picture

TREBINJSKA BRDA (ZAGORA TREBINJSKA)

BRDSKO PODRUČJE IZMEĐU LEOTARA I BJELASNICE

Picture

Janjač

ZAPIS O SELU

Janjač – selo iz kojeg korijene "vuku" braća Aleksandar i Dražen Petrović
IZVOR Rajko Tanasijević. TrebinjeLive,  25.2.2015.

Janjač, selo na Zagori trebinjskoj, udaljeno je 19 kilometara sjeverozapadno od Trebinja, a nalazi se u zapadnom podnožju Velike Stražnice, na 730 – 740 m n.v.
Seoski atar od 2,5 km2 prostire se većinom na bezvodnoj, krševitoj i pošumljenoj površi sa manjim komadićima obradive zemlje. Pored Janjča prolazi djelimično asfaltirani uzani put koji povezuje Trebinje sa Ljubinjem, a  od Zagore do Janjača nedavno je probijen makadamski put. U selu nije uvedena struja.
Nema tačnih dokumenata kada je selo nastalo. A naziv je dobilo iz zoonima, tj. naziva životinjske vrste janje. Najvjerovatnije je nastalo kada su stanovnici iz obližnjih sela izgonili stoku na ispašu. U pisanim dokumentima selo se pominje iz popisa iz 1885. godine.
Selo koristi vodu iz lokvi i čatrnja u kojima je voda kišnica. Na Vladin dolu se nalazi čatrnja koja je napravljena za vrijeme Turske. Mještani kazuju da je tu čatrnju pravila Aska Šaran. Čatrnja je držala preko 100 kubika vode, a danas su od ove čatrnje ostale samo omeđine.
U selu se nalaze i dvije velike kamenice: Grljeva i Kravlja. Obje zajedno drže oko 1.000 litara vode. Iz ovih kamenica ljudi nisu vodu koristili za piće.
Svaka porodica u Janjču je imala staje izvan sela, gdje su izgonili stoku u ljeto i jesen. Od tih staja ili torina danas su ostale samo omeđine. Od podzemnih oblika reljefa u selu se nalaze jame i pećine.
Selo okružuju brda: Ilijino osoje (876 mnv), Velika i mala Stražnica, Dubovac, Javorak (936 m), Ilijino osoje, Vladino brdo, Vosnik, radoš, Petkova glavica i druga.
U Janjaču su živjele srpske porodice: Kovač, Mumalo i Petrović.
Janjču pripadaju mjesta: Brijeg, Zaboj, Javorov do i Košeni Do.
Na Brijegu ima 4-5 kuća. Tu je nekada živjela porodica Tanasijević. U Zaboju i Javorovom dolu je živjela porodica Petrović, dok u Košenom Dolu ima jedna kuća u kojoj je nekada živjela, takođe, porodica Petrović koja danas samo povremeno dolazi i održava imanje.
​Broj stanovnika u selu po godinama je iznosio: 1885. godine – 15; 1926. godine – 83; 1948. godine – 46; 1971. godine – 25; 1991. godine –7; 2015. godine – 2.
Iz Janjča korijene „vuku“ poznati i slavni košarkaši braća Aleksandar i Dražen Petrović i Dejan Bodiroga.

Jovo (Niko) Petrović rođen je u selu Janjač. Žena Jovova se zvala Cvijeta rodom iz sela Trebijovi. Cvijeta se djevojački prezivala Jokanović. Sa njom je Jovo dobio tri sina – Rista, Milana i Jola, i dvije kćerke – Vuku i Bojanu. Jovo se sa svojom porodicom iz Janjča preselio u selo Zagora (Donje selo), gdje mu je otac Niko dao dio imanja. Godine 1946. Jovo se sa svojom porodicom kao kolonista seli u Zemun, gdje kao dobrovoljac dobija gardista imanje. I danas Petrovića ima u Zemunu. Jole se iz Zemuna preselio u Šibenik gdje je oženio Biserku i sa njom dobio dva sina – Aleksandra i Dražena, koji su se bavili košarkom. Nažalost, Dražen je poginuo u saobraćajnoj nesreći u Njemačkom gradu Denkendorf 7. juna 1993. godine.

Nekoliko kilometara istočno od područja Zagore nalazi se područje Bodiroge iz kojeg korijene „vuče“ poznati i slavni srpski košarkaš Dejan Bodiroga. Dejanova baba koja se zvala Gospava je rođena u Košenom dolu, Janjač. Djevojački se prezivala Petrović. Gospava i Niko Petrović su rođeni brat i sestra. Ona je rođena tetka Jole Petrovića, oca Aleksandra i Dražena. Gospava se udala za Mića Bodirogu koji je rođen u Bodirogama. Oni su 1945. godine kao kolonisti odselili u Klek – Zrenjanin i danas im potomci tamo žive. Sa gospavom Mićo je imao četiri sina: Čeda, Toma, Vasa i Gojka i tri ćerke: Bosu, Cvijetu i Ljubu.
Picture
Dražen Petrović
Picture
Dejan Bodiroga

Ljubinjsko polje

Ljubinje
Autor: Via Dinarica Blue Trail

Ljubomirsko polje

Picture
Ljubomirsko polje, pogled s obronaka Leotara
Picture

Praktične informacije

AKTIVNOSTI


Pješačenje i planinarenje

Usponi (oni uobičajeni, južni) na Bjelasnicu izloženi su suncu i preporučuje se poduzimati ih što ranije tijekom dana. Planina je atraktivna (zbog bistrih vidika, posebno nakon bure) i u ostala godišnja doba: jesen, proljeće i zimi.
Iz sela Žakovo vodi obilježena staza ka najvišem vrhu Motki, Visinska razlika iznosi 1075 metra i za uspon je potrebno oko 3 sata.
Planinarsko društvo "Vučji zub": Opis staze Žakovo - Motka
Picture
Dio staze prema vrhu Motka
Autor fotografije: Rade Stojaković, Panoramio.com
​
Powered by Wikiloc
BJELASNICA Uspon na vrh Motka
​Autor: Slobodan Stefanović
Opis videa: U nedelju 03. maja 2015. , Planinarsko društvo ,,Vučji zub,, iz Trebinja je organizovao uspon na vrh Motka (1395 m.n.v.), najviši vrh planine Bjelasnice. Uspon je izveden od sela Žakovo. Na vrhu su domaćini postavili kutiju sa upisnom sveskom. Nakon uspona je posećeno selo Mrkonjić, rodno mesto Svetog Vasilija Ostroškog.
Picture
Picture
Powered by Wikiloc

Aktivnosti na vodi

​Kajakom po Trebišnjici - donji tok / Kayaking Trebišnjica - Lower Course
Autor: Via Dinarica Blue Trail
Datum objavljivanja: 28.11.2016.
Opis videa: Ova
 kajak tura kreće od manastira Tvrdoš i vesla se sve do Hutova. U svom donjem toku Trebišnjica ovdje teče vještačkim betonskim koritom pa nije toliko atraktivna, bar što se tiče prirode, kao u gornjem i srednjem toku. I pored toga usput ima dosta zanimljivosti: stari kameni mlinovi na jamama kod kojih voda koja okreće vodenički točak otiče u podzemlje, živopisna sela uz obalu i nešto dalje od rijeke, stare žičare za prevoz drveta preko rijeke, bezbroj mostova različitih konstrukcija, zanimljivi brzaci, pećina Vjetrenica u neposrednoj blizini itd. Inače ovo je najduži dio toka Trebišnjice i prolazi kroz ogromna područja Trebinjske šume i Popovog polja koja su sama za sebe vrlo interesantna. Pri kraju ture, riječno korito se znatno širi i rijeka usporava i poprima velike razmjere. Avantura se završava u Hutovu, gdje rijeka najprije kratko ponire i potom puni vještačku akumulaciju - jezero Vrutak. U ekspediciji tokom koje je je pređen cijeli nekadašnji tok Trebišnjice u dužini 100 km učestvovali su: Isidor Stankov, Miloš Vlatković, Miloš Milošević i Slavenko Vukasović.

BORAVAK


Smještaj

Apartments Zavala
Zavala bb, 88730 Zavala, Bosna i Hercegovina

​
Apartmani Zavala nalaze se u Zavali, na 25 km od Dubrovnika, a nude opremu za roštilj. Međugorje je udaljeno 46 km. U cijelom objektu moguće je besplatno koristiti WiFi. Smještajne jedinice imaju TV ravnog ekrana sa satelitskim programima. Vlastita kupaonica u svakoj jedinici opremljena je sušilom za kosu. U jedinicama se nalazi i posteljina. Gosti mogu posjetiti restoran u sklopu objekta. Apartmani.
 
Holiday Home Baba Mara's
​Dobromani Bb, 89104 Dobromani, Bosna i Hercegovina

​Baba Mara's je kuća za odmor; besplatan WiFi. Nalazi se u selu Dobromani, 32 km od Dubrovnika u brdskom području, s pogledom na planine. Besplatan privatni parking. Kuća ima prostor za boravak i blagovanje, kuhinju sa štednjakom. Na imanju su na raspolaganju besplatni bicikli. Vikendica za 8 osoba.
Picture

Ugostiteljski objekti i usluge

Dobromani 
Restoran Zlatni volan - Restoran se nalazi na Magistralnoj cesti 6, između Ljubinja i Trebinja u selu Dobromani, ​Facebook
Dračevo 
Poodrum obitelji Anđušić - Nalazi se na sredini Popovog Polja, 30 kilometara od Trebinja na putu za Mostar, i 12 kilometara od manastira Zavala i pećine Vjetrenica. U ambijentu tipičnog hercegovačkog sela Dračeva ovaj podrum istog imena nudi vrhunska vina Žilavku i Vranac proizvedenu od grožđa iz vinograda u koje gledate dok uživate u ovim vinima. Kako biste na pravi način osjetili tradiciju uzgoja vinove loze u ovom dijelu Hercegovine i doživljeli  ruralnu Hercegovinu ovaj podrum nudi i sir i pršut iz vlastite proizvodnje.Prenoseći i usavršavajući znanje o grožđu i vinu sa koljena na koljeno obitelj Anđušić došla je do zavidnog znanja i kvaliteta u proizvodnji vina tako da danas iz ovog podruma izlaze vrhunske hercegovačke sorte vina. (Izvor: Vinska cesta Hercegovine)
Ime vinara: Davor i Mladen Anđušić; Površina vinograda: 30 000 m2; Restoran: Kapaciteta 50 osoba; Kušaonica:  Kapacitet 30 osoba.
Ulica i broj: Dračevo bb; Grad: Trebinje; Telefon: +387 (0)65 597 925; Email: [email protected]
Picture

Vremenska situacija / Vremenske prilike

Žakovo, Bosna i Hercegovina Bjelasnica, Popovo polje

IZVORI I LITERATURA


​VIDOVIĆ, Domagoj; Pregled toponimije jugozapadnog dijela Popova; Folia Onomastica Croatica 19, Zagreb, 2010. (PDF)
VIDOVIĆ, Domagoj. Toponimija sela Dubljani u Popovu. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34, br. 1 (2008): 431-448. (PDF)
  • Sažetak. U ovome se radu na temelju terenskog istraživanja obrađuje toponimija danas gotovo posve napuštenoga sela Dubljani u Popovu u istočnoj Hercegovini. U mjesnoj su toponimiji najzastupljeniji toponimi antroponimnoga postanja s pomoću kojih se upoznajemo s negdašnjim i današnjim imovinsko- -pravnim ustrojem srednjovjekovnog Huma, toponim Satùlija (‘Sanctus Elias’) spomen je na davne romansko-hrvatske dodire, a na primjeru toponima Sačìvišće upoznajemo se s veoma složenom dijalektnom slikom istočne Hercegovine.

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: [email protected]

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.
INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica je neprofitna i financira se samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is non-profit and is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
1. KLIKNI NA LOGO / CLICK ON LOGO
Picture
ILI / OR  2. SKENIRAJ KOD / SCAN THE CODE
Picture

ILI/OR  3. POVEZNICA / DIRECT LINK:
​DONATE TO DINARSKO GORJE WEB-PAGE (Paypal)

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!

Click to set custom HTML
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
    • Planine >
      • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
        • O Dinarskom gorju >
          • Dinarsko gorje - Enciklopedijski članci i definicije
          • Struktura i podjela Dinarskog gorja
          • Interaktivna karta Dinarskog gorja
          • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
          • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
        • Reljef >
          • Dinarski krš
          • Polja u dinarskom kršu >
            • Polja u kršu - Sjeverni Jadran
            • Polja u kršu - Dalmacija
            • Polja u kršu - Primorska i središnja Crna Gora
            • Polja u kršu - Niska Hercegovina
            • Polja u kršu - Krške visoravi Slovenije i Hrvatske
            • Polja u kršu - Lika
            • Polja u kršu - Zapadna Bosna i Dinara
            • Polja u kršu - Visoka Hercegovina
            • Polja u kršu - Dolenjska i središnja Hrvatska
            • Polja u kršu - Srednja i istočna Bosna
            • Polja u kršu - Stari Vlah i Raška (Sandžak)
        • Geologija Dinarskog gorja
        • Vode (hidrografija - hidrologija) >
          • Rijeke >
            • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
              • Primorsko-istarski slivovi
              • Dalmatinski slivovi
              • Hercegovački slivovi
              • Slivovi Skadarskog bazena
            • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
              • Sliv rijeke Save >
                • Sliv rijeke Ljubljanice
                • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
                • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
                • Sliv rijeke Une
                • Sliv rijeke Vrbas
                • Sliv rijeke Ukrine
                • Sliv rijeke Bosne
                • Sliv rijeke Drine
                • Neposredni sliv rijeke Save
                • Sliv rijeke Kolubare
              • Sliv rijeke Dunav
          • Jezera >
            • Jezera sjevernog Jadrana
            • Jezera Dalmacije
            • Jezera niske Hercegovine
            • Jezera primorske i središnje Crne Gore
            • Jezera krških visoravni (planota) Slovenije i Hrvatske
            • Jezera Like
            • Jezera zapadne Bosne
            • Jezera visoke Hercegovine
            • Jezera središnjeg bosansko-hercegovačkog planinskog područja
            • Jezera crnogorskih Brda i površi i Prokletija
            • Jezera slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske
            • Jezera sjeverozapadne, srednje i istočne Bosne
            • Jezera Starog Vlaha i Raško-sandžačkog područja
            • Jezera peripanonskog, odn. preddinarskog područja
          • Podzemne vode
          • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
          • Jadransko more
        • Klima
        • Priroda >
          • Biljni svijet
          • Životinjski svijet
          • Ekologija i zaštita prirode
      • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
          • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
            • Kras / Carso >
              • Senožeški hribi (Vremščica)
              • Vrhpoljska brda
            • Šavrinsko pobrežje
            • Ćićarija / Čičarija
            • Učka
            • Riječko primorsko bilo
            • Vinodolsko primorsko blio
          • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
            • Krk
            • Prvić
            • Cres
            • Lošinj
            • Ilovik
            • Plavnik
            • Unije
            • Srakane (Vele i Male)
            • Susak
            • Rab
            • Goli otok
            • Sveti Grgur
            • Pag
            • Maun
        • A.2. Planine Dalmacije >
          • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
            • Pobrđe Bukovice
            • Trtar
            • Promina
            • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
            • Svilaja
            • Visošnica i Visoka
            • Moseć
            • Vrgorsko gorje >
              • Radović (kod Vrgorca)
              • Gradina (kod Vrgorca)
            • Zveč
            • Šubir
            • Pozla gora
            • Humci
            • Dragovija (Dragova)
            • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
          • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
            • Boraja
            • Vilaja
            • Jelinak (kod Segeta)
            • Prača
            • Labinštica
            • Trećanica
            • Opor
            • Kozjak
            • Marjan
            • Poljička planina
            • Mosor
            • Omiška Dinara
            • Biokovo >
              • Sutvid (Susvid)
              • Rilić
              • Šapašnik - Viter
              • Grabovica / Sveti Ilija kod Gradca
              • Striževo
            • Rujnica >
              • Plinska brda
              • Orlovac (kod Komina)
          • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
            • Podgradinsko-slivanjska brda
            • Šibanica i Predolac
            • Dešenj
            • Popina i Bulutovac
            • Metaljka (Umetaljka)
            • Borut
            • Zvijezdina
            • Rogovi
            • Žrnjevo
            • Pobrđa Hrašanjske visoravni
            • Marin vijenac (kod Neuma)
            • Žaba >
              • Gradina (kod Hutova)
              • Visoki krš zapadnog Zažablja
            • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
              • Tmor
            • Neprobić
            • Vlaštica
            • Srđ
            • Malaštica
            • Stražišće
            • Sniježnica (konavoska)
            • Zubačka brda
          • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
            • Premuda
            • Silba
            • Olib
            • Sestrunj
            • Iž
            • Molat
            • Rava
            • Dugi otok
            • Murter
            • Kornati
            • Pašman
            • Ugljan
            • Škarda
            • Ist
            • Vrgada
            • Šibenski arhipelag >
              • Zlarin
              • Prvić (kod Vodica)
              • Kaprije
              • Žirje
            • Drvenik (Drvenik veli i Drvenik mali)
            • Čiovo
            • Brač
            • Hvar
            • Vis
            • Pelješac
            • Korčula
            • Lastovo
            • Mljet
            • Elafitski otoci
            • Lokrum
        • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
          • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
            • Orjen
            • Risansko-peraška brda
            • Kotorske strane
            • Lovćen
            • Vrmac
            • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
            • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
            • Rumija
            • Lisinj
            • Volujica
            • Možura
            • Taraboš / Tarabosh
            • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
          • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
            • Skorča gora
            • Babljak - ilijino brdo
            • Pusti Lisac
            • Budoš
            • Garač
            • Busovnik
            • Komarštnik
            • Velja gora (Lješanska nahija)
            • Velji vrh (kod Podgorice)
            • Oblun
            • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
            • Bobija (Riječka nahija)
            • Odrinska gora
            • Dajbabska gora i Ljubović
            • Velje brdo >
              • Gorica (kod Podgorice)
            • Vranjina
          • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
            • Njegoš
            • Somina
            • Zla gora
        • A.4. Planine niske Hercegovine >
          • Hrgud
          • Bregavsko-sitničko pobrđe
          • Kubaš
          • Crno osoje (kod Berkovića)
          • Oblo brdo - Kukun
          • Sitnica
          • Bukov vrh i Resna
          • Viduša
          • Bjelasnica
          • Trebinjska brda (Zagora trebinjska)
          • Leotar
          • Pobrđe Dubravske visoravni
          • Pobrđe Brštanske visoravni
          • Crno brdo (kod Čapljine)
          • Bačnik
          • Žujina gradina
          • Budisavina
          • Magovnik
          • Kosmaj
          • Borajina
          • Ozren (kod Čitluka)
          • Buturovica
          • Crnica
      • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
          • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
            • Trnovski gozd
            • Nanos
            • Hrušica
            • Idrijsko hribovje
          • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
            • Javorniki
            • Snežnik (Notranjski Snežnik)
            • Snježnik i Snježnička skupina
            • Obruč
            • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
            • Kamenjak
            • Turnić
            • Risnjak
            • Tuhobić
            • Drgomalj
            • Rogozno i Brloško
            • Petehovac
            • Skradski vrh
          • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
            • Krim (Krimsko hribovje)
            • Slivnica
            • Bloško hribovje
            • Velika gora
            • Goteniška gora
            • Borovška gora
            • Travljanska gora
            • Racna gora
            • Mošnevec
            • Stojna
            • Kolpsko gričevje
          • B.1.4. Velika Kapela >
            • Klek (Kapela)
            • Stožac (Kapela)
            • Bijela kosa - Mirkovica
            • Višnjevica
            • Bjelolasica
            • Samarske stijene
            • Bijele stijene
            • Velika Javornica
            • Bitoraj (Burni Bitoraj)
            • Viševica
            • Zagradski vrh
            • Smolnik (kod Breza)
            • Ričičko bilo >
              • Kolovratske stijene (Kolevratske stijene)
            • Bilo (kod Krmpota)
            • Alino bilo
            • Crni vrh (kod Krivog Puta)
            • Vrnčev vrh - Bijac
        • B.2. Planine Like >
          • B.2.1. Velebit, masiv >
            • Velebit - sjeverni >
              • Gorski blok Jezera – Bok (s Rajincima i Apatišanom)
              • Zavižanska skupina
              • Rožanski kukovi
              • Hajdučki kukovi
              • Senjsko bilo
              • Melničko pobrđe
              • Kuterevsko pobrđe
            • Velebit - srednji >
              • Dabarski kukovi
              • Skupina Metle
              • Velinac - Razvršje
              • Perušićko pobrđe
              • Bužimsko pobrđe
            • Velebit - južni
            • Velebit - jugoistočni >
              • Tulove grede
              • Crnopac
              • Tremzina
              • Gostuša
              • Paripovac
              • Vrbica
              • Crni vrh (kod Turovca)
              • Kom (kod Zrmanje)
          • B.2.2. Mala Kapela
          • B.2.3. Ličko sredogorje
          • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
            • Medvjeđak (Medveđak)
            • Gola Plješivica
            • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
            • Lohovska brda
            • Lisinsko-birovačko predgorje
            • Nebljuško-štrbačko pobrđe
            • Visočica (kod Donjeg Lapca)
            • Lisačko-debeljačko pobrđe
            • Tičevsko-kalinovačko predgorje
            • Javornik (Lička Plješivica)
            • Ozeblin
            • Kremen
            • Mazinska planina
            • Urljaj
            • Veliki Bukovnik
            • Pobrđe Kokirne
            • Pobrđe Šibulje
            • Poštak >
              • Panos - Sekulin vrh
              • Gologlav
              • Orlovac (kod Strmice)
            • Pobrđe Bogutovca
            • Pobrđe Debelog brda
        • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
          • B.3.1. Dinara, masiv >
            • Ilica / Uilica
            • Dinara, planina
            • Troglav
            • Kamešnica
            • Tovarnica (masiv Dinare)
          • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
            • Vučjak (zapadna Bosna)
            • Bobara
            • Jadovnik (zapadna Bosna)
            • Šator
            • Staretina
            • Velika Golija
          • B.3.3. Grupa Cincara >
            • Kurozeb (kod Mliništa)
            • Smiljevac - Jastrebnjak
            • Vitorog >
              • Javorac (zapadna Bosna)
            • Hrbljina
            • Paripovac (Čemernica)
            • Slovinj
            • Kujača
            • Cincar (masiv)
            • Tribunj
            • Tušnica
            • Jelovača
            • Kovač-planina (zapadna Bosna)
          • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
            • Grmeč
            • Srnetica
            • Bobija (zapadna Bosna)
            • Ljutoč
            • Lupina i Krš
            • Čava
            • Osječenica
            • Klekovača
            • Lunjevača
            • Šiša planina (Šiša-gora)
            • Crna gora (zapadna Bosna)
          • B.3.5. Planinski niz Raduše >
            • Dimitor
            • Lisina
            • Gorica-Otomalj
            • Ravna gora (kod Jajca)
            • Kriva Jelika
            • Stolovaš
            • Dekale (Dekala)
            • Čučkovine
            • Stražbenica
            • Crni vrh (kod Prusca)
            • Šuljaga
            • Vrljevača
            • Plazenica
            • Stožer (kod Kupresa)
            • Siver
            • Raduša
            • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
            • Ravašnica
            • Crni vrh (kod Kupresa)
            • Pakline
            • Kolivret
            • Ljubuša >
              • Proslapska planina
        • B.4. Planine visoke Hercegovine >
          • B.4.1. Područje Čvrsnice >
            • Vran planina
            • Maglička planina (Rama)
            • Resnica
            • Smojnik (Rama)
            • Baćina planina / Blačina
            • Rogulja
            • Oklanice
            • Tovarnica (kod Jablanice)
            • Čvrsnica (masiv)
            • Lib planina
            • Štitar (Štitar-planina)
            • Čabulja >
              • Rakitski gvozd
              • Gvozd (kod Bogodola)
              • Voštica
              • Raštegorsko-goranačka visoravan
              • Krstina
              • Jastrebinka (Bile)
              • Hum (Mostar)
              • Brda (kod Širokog Brijega)
            • Grabovička planina (Grabovica planina)
            • Midena
            • Zavelim
            • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
            • Jaram (kod Rakitnog)
            • Oluja
            • Mratnjača
            • Kljenak
            • Starka
            • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
            • Plejin vrh
            • Orlov kuk (Gradina)
            • Bukovac
            • Pliševica
            • Triskavac
            • Košutija glava
            • Greda (kod Tribistova)
            • Rujan (Kušanovac-Snigutina)
          • B.4.2. Prenj (masiv) >
            • Prenj - Vodič >
              • Sjeverna podgorina Prenja
              • Istočna podgorina Prenja
          • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
            • Velež >
              • Fortica
            • Crna gora (kod Nevesinja)
            • Vjetreno
            • Nekudina
            • Jelovi vrh - Resina
            • Crno osoje
            • Sniježnica (kod Nevesinja)
            • Trusina
            • Lipnik (kod Davidovića)
            • Magrop (Mangrop)
            • Hum (kod Gackog)
            • Ivica (kod Gackog)
            • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
            • Baba
            • Glog
          • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
            • Crvanj
            • Javor (kod Nevesinja)
            • Vilovica
            • Vučevo (kod Gacka)
            • Živanj
            • Doborvor
            • Lebršnik
        • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
          • B.5.1. Grupa Vranice >
            • Radalj
            • Komar
            • Vilenica
            • Kalin
            • Radovan planina
            • Vranica >
              • Dobruška vranica (D. planina)
              • Zec-planina
              • Matorac
            • Pogorelica
            • Bitovnja
            • Ivan-planina
            • Vitreuša
            • Divan
            • Studenska planina
            • Čelinska planina
            • Bokševica
            • Sredogorja Rajana i Jabučice
            • Kruščica
            • Šćit (Štit)
            • Busovačka planina
            • Živčička planina
            • Zahor
            • Citonja
            • Graščica
            • Berberuša
            • Čubren
            • Volujak (kod Kreševa)
            • Meoršje
            • Inač
            • Tmor planina
            • Ormanj
          • B.5.2. Bjelašnička grupa >
            • Bjelašnica >
              • Bjelašnica - vodič po planini
              • Bjelašnica - Galerija fotografija
            • Igman
            • Visočica >
              • Kanjonima Rakitnice i Ljute
              • Južno predgorje Visočice
            • Treskavica
          • B.5.3. Grupa Zelengore >
            • Zelengora >
              • Istočni dio Zelengore
              • Središnji vršni dio Zelengore
              • Zapadni i jugozapadni dijelovi Zelengore
              • Uz rijeku Sutjesku
            • Lelija
            • Maluša planina
          • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
            • Maglić
            • Volujak
            • Bioč
        • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
          • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
            • Dobreljica
            • Ledenica
            • Golija (kod Nikšića)
            • Vojnik planina
            • Studena
            • Tović
          • B.6.2. Prekornica, masiv >
            • Prekornica, planina
            • Miljevac
            • Kamenik
            • Brotnjik
            • Rebrčnik
          • B.6.3. Durmitorsko područje >
            • Durmitor >
              • Durmitor - Vodič >
                • Kanjon rijeke Tare - Od Đurđevića Tare do Šćepan-Polja
                • Južno durmitorsko podgorje
              • Durmitor - Praktične informacije
            • Pivska planina
          • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
          • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
            • Kapa Moračka
            • Ilijin vrh i Mali Žurim
            • Gackove grede i Veliki Žurim
            • Lola
            • Ostrvica i Krnovska glavica
            • Borovnik
            • Dažnik
            • Stožac
            • Tali
            • Lukanje čelo (Plani)
            • Maganik
          • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
            • Pliješ
            • Ljubišnja planina
            • Radovina
            • Ravna gora (kod Kosanice)
            • Bunetina
            • Lisac (kod Gilbaća)
            • Obzir
            • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
          • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
            • Lisa (kod Andrijevice)
          • B.6.8. Komovi (masiv) >
            • Komovi (planina)
            • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
          • B.6.9. Grupa Visitora >
            • Visitor
            • Zeletin
            • Greben
            • Lipovica
          • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
            • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio
            • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio >
              • Sjenice
              • Brdsko-planinsko područje između Morače i Lijeve Rijeke (Vjeternik-Ostrvica)
          • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
            • Prokletije - Planinske grupe
            • Grupa Popluks (Popluk)
            • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
            • Grupa Borit Borska grupa
            • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
              • Greben Brada-Karanfili
            • Grupa Trojan-Popadija
            • Grupa Radohimes (Radohines)
            • Grupa Golishit
            • Grupa Veleçikut
            • Grupa Hotska brda
            • Grupa Rrabës
            • Grupa Troshanit
            • Grupa Shkrelit
            • Grupa Bishkazit
            • Grupa Maranajt
            • Grupa Cukali / Cukalit
            • Mali i Shoshit
            • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
            • Grupa Kakisë (Kakis)
            • Grupa Gjarpërit-Rupës
            • Grupa Shkelzen
            • Grupa Kofiljača - Horolac
            • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
            • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
            • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
            • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
            • Staračko-zavojska grupa
            • Čakor
            • Planina Mokra
            • Divljak
            • Cmiljevica (Smiljevica)
            • Bisernica
            • Hajla / Hajlë
            • Štedim / Shtedim
            • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
            • Mokra gora / Mokna
            • Čičavica
      • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
          • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
            • Kočevski Rog - Uvod >
              • Kočevski Rog - Po planini i po kraju
              • Kočevski Rog - Praktične informacije
            • Mala gora (Kočevska Mala gora)
            • Mala gora (Ribniška Mala gora)
            • Poljanska gora
            • Spodnjeloška gora
            • Mirnsko - Raduljsko hribovje
            • Niski Dolenjski kras (Istočno pobrđe Suhe krajine)
            • Zapadno pobrđe Suhe krajine
            • Škocjansko pobrđe (Škocjanski hribi)
            • Ilova gora
          • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
            • Žumberačka gora - Gorjanci >
              • Gorjanci - istočni dio - vodič
              • Gorjanci - središnji dio - vodič
              • Gorjanci - jugozapadni dio - vodič
              • Žumberačka gora - vodič
              • Samoborsko gorje
              • Novomeško Podgorje
              • Radoha
              • Ljuben
          • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
            • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
            • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
            • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
              • Ozaljsko pobrđe
              • Dobransko-pokupsko pobrđe
              • Pobrđa Kordunskog krša >
                • Mrežničko-koransko pobrđe
                • Rakovičko pobrđe
                • Pobrđa središnjeg Korduna
              • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
        • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
          • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
            • Unsko-japransko pobrđe
            • Majdanska planina
            • Behremaginica
            • Piskavica (Piskavička planina)
            • Ducipoljska planina
            • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
            • Mulež
            • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
            • Manjača
            • Lisac (kod Bosanskog Milanovca)
            • Dolac i Rujan
            • Otiš
            • Mrežnica (Mriježnica)
            • Gradina (kod Jelašinovaca)
            • Čelić - kosa
            • Ošljak
            • Breščica
            • Ljubinska planina
            • Kuk (kod Čađavice)
            • Gola planina (kod Jajca)
          • C.2.2. Grupa Vlašića >
            • Vlašić
            • Vučja planina / Meokrnje
            • Ranče planina
            • Dnolučka planina
            • Očauš
            • Trogir
            • Kosovnjak
            • Gorčevica
            • Lisac (kod Zenice)
            • Bjeljavina (Ponir)
            • Uzlomac >
              • Skatavica
            • Borja
            • Bjelobor - Trešnjeva glava
            • Javorova (kod Teslića)
            • Čavka
            • Stražica
            • Osmača
            • Tisovac
            • Čemernica (kod Bočca)
            • Mahnjača (kod Žepča)
            • Crni vrh (kod Tešnja)
          • C.2.3. Planine srednje Bosne >
            • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
              • Stogić
            • Ravan planina >
              • Vepar
              • Oglavak (Želeć planina)
              • Udrim (Udrin-planina)
              • Ravno javorje
              • Lipnica (Lipničko brdo)
              • Perun (kod Vareša)
              • Čolan (Klopačna)
            • Greben (kod Vareša) >
              • Klek (kod Zavidovića)
              • Velež (kod Zavidovića)
              • Čauševac - Ljeskovac
              • Djedovo brdo
            • Zvijezda (kod Vareša) >
              • Debelo brdo (kod Vareša)
              • Budoželjska planina
              • Selačka planina
              • Čemerska planina
            • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
              • Bukovik
              • Crepoljsko
              • Ozren-planina (kod Sarajeva)
              • Hum (kod Sarajeva)
          • C.2.4. Jahorinska grupa >
            • Trebević
            • Jahorina (planina)
            • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
            • Borovac
            • Crni vrh (kod Prače)
            • Kacelj
            • Križevac - Rosulje
            • Hotka
            • Kolun (Kolunsko brdo)
            • Oštri rat (kod Bujakovine)
            • Igrišta (Igrište)
            • Glasjenica
            • Tjemenik
            • Čalmica
            • Lagum
            • Oštro (kod Goražda)
            • Baba (kod Goražda)
            • Vranovina (kod Goražda)
            • Motka - Melac - Sudić planina
            • Drecun
            • Stolac (kod Ustikoline)
          • C.2.5. Planine istočne Bosne >
            • Ozren (kod Doboja)
            • Konjuh >
              • Djedinska planina
              • Smolin
              • Mošulj
              • Papala - Buševo
            • Javornik (istočna Bosna) >
              • Bišina
              • Borogovo
              • Lemino brdo
              • Grkinja
              • Velja glava
            • Javor (istočna Bosna)
            • Pobrđe Donjeg Birča
            • Udrč
            • Pobrđe Gornjeg Birča
            • Sljemenska planina (Slemenska planina)
            • Kuštravica
            • Kravarevica
            • Mednik (kod Kruševaca)
            • Glogova planina
            • Pobrđe Ludmera
            • Pobrđe Osata
            • Sušica
            • Žepska planina
            • Devetak
            • Kopito
            • Sjemeć
            • Bokšanica
            • Palež (kod Drapnića)
            • Kratelj
            • Mednik (kod Borika)
            • Raduša (kod Rogatice)
            • Paklenik (kod Rogatice)
            • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
            • Žitolj
            • Zmijnica
            • Rujnik (kod Borika)
            • Koštica (kod Rogatice)
            • Kom (kod Rogatice)
            • Tmor (kod Rogatice)
            • Goletica
            • Debelo brdo (kod Han Brda)
            • Brdina (Brdine)
            • Rogatička brda
            • Maluš
            • Romanija
            • Gosina planina (Gosinja)
            • Lunj
            • Kuleta
        • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
          • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
            • Kovač (kod Čajniča)
            • Gradina planina
            • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
            • Vučevica
            • Stakorina
            • Vijogor (Viogor)
            • Vjetrenik (kod Strgačine)
            • Gajeva planina
            • Javorje (kod Rudog)
            • Rudina (kod Lukove Glave)
            • Gradina (kod Poblaća)
            • Bić-planina
            • Projić
            • Pobijenik
            • Ožalj
            • Gola brda
            • Brašansko brdo
            • Visovi Jabučke visoravni
            • Kamena gora
            • Kovrenska i Gorička brda
            • Lisa (kod Bijelog Polja)
            • Plavče brdo i Gradina
          • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
            • Pobrđe Ljeskovac
            • Pobrđe Tikva - Kitonja
            • Zlatar
            • Jadovnik (kod Prijepolja)
            • Ozren (kod Sjenice)
            • Kilavac
            • Giljeva
            • Kulina
            • Pobrđe Osječenika
            • Pobrđe Crnoglava
            • Žilindar
            • Moravac
            • Krstača
            • Vlahovi
            • Gospođin vrh
            • Vranjača (Pešter)
            • Hum (kod Tutina)
            • Jarut
            • Vračevac
            • Velika Ninaja (Ninaja)
            • Hodževo (Odževo)
            • Borovnjak
            • Kamine
            • Crni vrh (kod Tutina)
            • Rogozna
            • Turjak (Turijak)
          • C.3.3. Starovlaške planine >
            • Zvijezda (Stari Vlah)
            • Tara, planina
            • Suva gora (kod Višegrada)
            • Varda, Revanje i Bujak
            • Crni vrh (kod Priboja)
            • Zlatibor, masiv >
              • Sjeverni dio zlatiborske visoravni (Mačkatska površ)
              • Čigota i središnji dio Zlatibora
              • Tornik
              • Murtenica
              • Sjeveroistočni dio Zlatibora
              • Semegnjevska gora
              • Sjeverozapadno podgorje Zlatibora (Mokra Gora)
              • Zapadno predgorje Zlatibora
            • Mučanj
            • Čemernica (Stari Vlah)
            • Javor (Stari Vlah)
            • Ovčar
            • Jelica
            • Krstac (Stari Vlah)
            • Golubac
            • Dragačevska brda
            • Troglav (Stari Vlah)
            • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
            • Radočelo
            • Golija (Stari Vlah)
            • Ponikvanska površ
        • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
          • Gučevo
          • Boranja
          • Jagodnja
          • Sokolska planina
          • Gvozdačke stene
          • Bobija (Orovička planina)
          • Medvednik
          • Jablanik
          • Povlen
          • Magleš (Maglješ)
          • Maljen
          • Suvobor i Rajac
          • Subjel
          • Kablar
          • Drmanovina
          • Crnokosa
          • Dobrotinska planina
          • Jelova gora (kod Užica)
        • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
          • Petrova gora
          • Hrastovička gora
          • Zrinska gora
          • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
            • Trgovska gora (Bužimska gora)
          • Vukomeričke gorice
          • Kozara
          • Prosara
          • Motajica
          • Ljubić
          • Krnjin
          • Vučijak (Bosanska Posavina)
          • Trebava (Trebovac)
          • Ratiš
          • Majevica
          • Cer
          • Iverak
          • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2025.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Baština >
      • Spomenička baština >
        • Graditeljska baština >
          • Gradine, utvrde, stari gradovi i dvorci
          • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
        • Arheološka baština
        • Materijalna pokretna baština
      • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
        • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
          • Običajno pravo >
            • Kanun
        • Narodna materijalna kultura >
          • Tradicionalni radovi, umijeća, vještine i obrti >
            • Tradicijsko stočarstvo
            • Šume i šumarstvo
          • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje
          • Tradicionalne nošnje. kostimi i nakit
          • Tradicionalna prehrana i gastronomija
          • Tradicijski obrti (zanati) i rukotvorstvo >
            • Pokućstvo i predmeti
        • Duhovna kultura >
          • Folklorno stvaralaštvo i baština >
            • Tradicionalni plesovi
            • Narodna glazba >
              • Glazbala i svirala
            • Narodna likovna umjetnost
            • Narodna književnost
          • Narodni običaji >
            • Prela i sijela
          • Narodne igre odraslih
          • Dječje igre
          • Jezik, govor i dijalekti
          • Predodžbe o životu i svijetu
          • Narodna i tradicijska medicina
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Dinarsko "naj"
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2025. >
      • Arhiva vijesti 2024. >
        • Arhiva vijesti 2023.
        • Arhiva vijesti 2022.
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Albumi arhivskih fotografija
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Naslovnice
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • Dinarsko gorje u crno-bijeloj boji
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact