DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Struktura i podjela Dinarskog gorja
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
        • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale

Facebook instagram youtube email

SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA > PLANINE SLOVENSKE DOLENJSKE I SREDIŠNJE HRVATSKE > Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
​Država: Hrvatska
Najviši vrh: Trovrh, 940 m
Koordinate najvišeg vrha: 44.9527, 15.5841

O planini

Uvod
Ime planine, etimologija
Geografija/zemljopis planine
Reljef planine
Geologija planine
Vrhovi
Reljefni i ostali oblici u prostoru
Klima
Hidrologija – vode (rijeke i jezera)
Priroda
Prirodna baština
Biljni svijet - flora
Životinjski svijet - fauna
Zaštita prirode i ekologija
Stanovništvo i naselja
Povijesni / historijski pregled
Kulturno-povijesna baština
Tradicionalne aktivnosti i narodna baština
Tradicionalna gastronomija – jela i pića
Turizam
Priče iz planine …
Vodič po planini i kraju
Praktične informacije
Aktivnosti
Kada boraviti u planini?
Pješačenje i planinarenje
Slobodno penjanje i alpinizam
Biciklizam – brdski i klasični
Aktivnosti na vodi
Aktivnosti u zraku
Boravak u planini i kraju
Pristupi planini
Smještaj
Ugostiteljski objekti i usluge
Vremenska situacija / Vremenske prilike
Prometna situacija / Saobraćajne prilike
Upozorenja i sigurnost u planini
Izvori

Uvod


Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
​
  • Sjeverozapadni dio gorsko - brdskog okvira Ogulinsko-plaščanske zavale
    • Veliki Gložac, 699 m - Srednja gora, 607 m - Lipov vrh, 606 m - Cerovača, 524 m - Žujino brdo, 440 m 
    • Veliki vrh, 735 m - Lisina, 641 m - Glavice, 636 m - Tisovac, 465 m - Kota 525 m
    • Kuštrovka, 635 m
    • Veliki Trtor, 621 m - Kučaj, 560 m - Bulića vrh, 475 m - Bruljski vrh, 572 m - Jalvice, 607 m - Kilavac, 519 m - Velika Škupica, 414 m - Lajnik, 496 m - Drenovac, 551 m - Kopanik, 466 m
    • Krpel / u nekim starijim tekstovima naverden kao Krpelj (Bakarni, 515 m - Gojačka glava, 411 m - Zavlaka, 457 m - Palčev vrh, 402 m - Vodica, 440 m - Rasnica - Veliki Gračac, 442 m

  • Središnji dio gorsko - brdskog okvira Ogulinsko-plaščanske zavale
    • Brezovica (Vidrinac, 517 m - Matešićevo brdo, 381 m - Jesenje, 511 m - Glavičurak, 318 m - Vinogradište, 463 m)
    • Babina gora (Bršljenovac, 506 m - Ravidjenica, 397 m -simića brdo, 301 m - Drenovica, 571 m - Kameniti vrh, 448 m - Stara Crkvina, 331 m)
    • Radošić, 605 m - Treskavac, 523 m
    • Srednja Gora (Ceriik, 521 m - Kota 479 m
    • Hum, 860 m - Veliki Humac, 554 m - Mali Humac, 545 m - Bijelo brdo, 572 m - Latin-brdo, 559 m - -LIsac, 491 m - Plasa, 485 m
    • Strmica, 586 m - Kota 564 m - Brkuša, 529 m 
​
  • Sjeverozapadni dio gorsko - brdskog okvira Ogulinsko-plaščanske zavale
    • Veliki Gložac, 699 m - Srednja gora, 607 m - Lipov vrh, 606 m - Cerovača, 524 m - Žujino brdo, 440 m 
    • Veliki vrh, 735 m - Lisina, 641 m - Glavice, 636 m - Tisovac, 465 m - Kota 525 m
    • Kuštrovka, 635 m
    • Veliki Trtor, 621 m - Kučaj, 560 m - Bulića vrh, 475 m - Bruljski vrh, 572 m - Jalvice, 607 m - Kilavac, 519 m - Velika Škupica, 414 m - Lajnik, 496 m - Drenovac, 551 m - Kopanik, 466 m
    • Krpel / u nekim starijim tekstovima naverden kao Krpelj (Bakarni, 515 m - Gojačka glava, 411 m - Zavlaka, 457 m - Palčev vrh, 402 m - Vodica, 440 m - Rasnica - Veliki Gračac, 442 m
 
  • Središnji dio gorsko - brdskog okvira Ogulinsko-plaščanske zavale
    • Brezovica (Vidrinac, 517 m - Matešićevo brdo, 381 m - Jesenje, 511 m - Glavičurak, 318 m - Vinogradište, 463 m)
    • Babina gora (Bršljenovac, 506 m - Ravidjenica, 397 m -simića brdo, 301 m - Drenovica, 571 m - Kameniti vrh, 448 m - Stara Crkvina, 331 m)
    • Radošić, 605 m - Treskavac, 523 m
    • Srednja Gora (Cernik, 521 m - Kota 479 m
    • Hum, 860 m - Veliki Humac, 554 m - Mali Humac, 545 m - Bijelo brdo, 572 m - Latin-brdo, 559 m - Lisac, 491 m - Plasa, 485 m
    • Strmica, 586 m - Kota 564 m - Brkuša, 529 m 
​
  • ​Jugoistočni dio gorsko - brdskog okvira Ogulinsko-plaščanske zavale - Ljupča gora
    • ​Mehanov vrh, 763 m
    • Ravna gora, 662 m
    • Gredoviti vrh, 787 m
    • Ljupča planina, 567 m (S)  - Ljupčica, 512 m
    • Medarički vrh, 784 m (786 TK)
    • Filipov vrh, 785 m
    • Veliki Pištenik, 822 m - Mali Pištenik, 800 m
    • Mala Lisina, 715 m
    • Sivnik, 782 m
    • Crna kosa, 884 m
    • Veliki Stožer, 900 m - Mali Stožer, 730 m
    • Magarčevac, 747 m
    • Crna kosa, 884 m
    • Tisovi vrh, 865 m
    • Veliko bilo, 934 m
    • Trovrh, 940 m
    • Bršljanovica, 865 m
    • Manduševac, Veliki M. 870 m​
LEGENDA
VAH – Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.
S – Turistička karta Saborsko

Uvećaj kartu
ENGLISH SUMMARY: ​​
-
Picture
-
ŠTO VRIJEDI VIDJETI I POSJETITI​​:

Klikom na logo direktno pronađi smještaj na širem području ove planine
Search directly for accommodation in the vicinity of this mountain



Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture

Po planini i po kraju

PROSTOR OGULINSKO-PLAŠČANSKE ZAVALE


Nazivi koji se koriste: ​Ogulinsko–plaščanska zavala, Ogulinsko-plaščanska udolina, odn. Potkapelska udolina. ​
​Ogulinsko-plaščanska udolina

​Ogulinsko-plaščanska udolina, područje između Gorske i Panonske Hrvatske, točnije između Gorskoga kotara na zapadu, Male Kapele i Like na jugozapadu i jugu te peripanonskoga krša i Korduna na istoku i sjeveroistoku. Površine oko 1100 km2. Ističu se dva krška polja: Ogulinsko i Plaščinsko, oba nastala na jurskoj i krednoj vapnenačkoj i dolomitnoj podlozi. U dnu polja i na njihovim stranama brojne su diluvijalne naplavine, uz tokove aluvijalne. Na rubovima polja u kršu nema očekivanih podova, a uz riječne tokove terasa. Udolinu sačinjavaju široki uravnjeni djelovi i dublja tla koja ju čine pogodnom za poljoprivredu. Na prisojnim padinama humova (Sv. Katarina, Treskavac) u srednjem vijeku uzgajala se vinova loza. Za ovo izrazito agrarno područje tipičan je agrarni pejzaž koji karakteriziraju mali posjedi u često raštrkanim naseljima (zaseocima).Udolina prima vodu s višega kapelskog zaleđa i njome hrani vodene tokove u sjevernom i sjeveroistočnom nižem peripanonskom krškom prostoru. Dio hidrografskih kretanja na ovom prostoru promijenila je hidroelektrana kod vrela Gojak, nedaleko Ogulina. 
Na prostoru udoline nalazi se Metulum, jedna od najvažnijih japodskih tvrđava. Na strmim izdvojenim humovima, u kanjonskim dolinama i ponorskim zonama tijekom prošlosti  nastaju srednjovjekovni burgovi Vitunj, Ogulin i Modruš. Modruš se kao burg spominje već u XIII. st. (vlasništvo Frankapana do XVI. st.). Na prostor je često prodirala osmanska vojska. Dio je Hrvatske vojne krajine (od XVI. st.) i Modruško-riječke županije (od 1881). Unatoč jačem gospodarskom razvitku (od 1881) zbog izbijanja kolere, bolesti stoke te viška agrarnoga stanovništva dolazi do iseljavanja u druge krajeve Hrvatske i u prekooceanske zemlje. Demografsko pražnjenje prostora nastavlja se i tijekom Prvoga svjetskoga rata i velike gospodarske krize (početak 1930-ih). 
Udolina ima važnu prometno-križišnu funkciju. Njome prolaze dva prometna pravca: longitudinalni (Slovenija)–Vrbovsko–Ogulin–Plitvička Jezera–Bihać i tranzverzalni Karlovac–Josipdol–Senj. Unatoč važnoj tranzitnoj i prometno-križišnoj funkciji ovoga kraja on nema jače gravitacijsko središte. Samo je Ogulin grad. Veći gravitacijski centri, Ogulin i Plaški, smješteni su na suprotnim stranama udoline. Preostali prostor slabo je naseljen. Manja naselja su Josipdol (879 st.), Drežnica (516 st.) i Tounj (346 st.) (2011). Prostor je danas još uvijek nedovoljno gospodarski razvijen. Turistički potencijali ovoga kraja njegove su prirodne osobitosti: ponor Dobre (ribolov na Dobri), masiv Kleka, umjetna jezera Bukovnik i Sabljaci, modruška tvrđava, dvokatni most u Tounju te vidikovci vitunjska i plaška Gradina te Modruška Glavica.

IZVOR Proleksis enciklopedija, članak. Pristupljeno 25.1.2021.
Picture
Picture
Picture
​Ogulinsko–plaščanska zavala s okolnim pobrđem

​Ogulinsko–plaščanska zavala je izdužena kršk
​a zavala duljine oko 36 km koja se pruža u pravcu  – jugoistok, a nalazi se između Središnje zaravni (Unsko-koranske zaravni) i gorskog područja Velike i Male Kapele. Najniži se dijelovi zavale nalaze na visinama od 320 m do 360 m, dok je zavala nizom brdskih uzvišenja prema sjeveroistoku odvojena od Središnje zaravni. Veći dio dna zavala izgrađen je od nepropustnih i polupropustnih dolomitnih naslaga dok su okolna uzvišenja izgrađena od propustnih vapnenačkih stijena. Stoga je u većem dijelu zavale relativno dobro razvijena hidrografska mreža, a uz rub zavale nalazi se čitav niz izvora i ponora. Takva građa terena pogodovala je i razvoju dugačkih speleoloških objekata.
BOČIĆ, Neven; PAHERNIK, Mladen; MARADIN, Mladen: Temeljna geomorfološka obilježja Karlovačke županije. Prirodoslovlje, 16 (1-2), 2016. str. 153-172.​ (PDF)

Ogulin

Picture

Picture
Picture
Picture

OŠTARIJSKO - TOUNJSKO PODRUČJE


Geomorfološko-geološki okvir područja 
Oštarijsko-tounjsko područje nalazi se na dodiru dviju mezogeomorfoloških regija (Bognar, 1999): Ogulinsko-plaščanske zavale (2.1.5) i Unsko-koranske zaravni (2.1.6). Ogulinsko-plaščanska zavala zatvorena je krška depresija složene geološke građe i geomorfoloških obilježja. Površine je oko 170 km2 . Izdužena je dinarskim pravcem u duljini od oko 30 km. Ovdje teku površinske tekućice koje poniru uglavnom uz sjeveroistočni rub zavale (Ogulinska Dobra, Zagorska Mrežnica, Munjava i Dretulja) (Bahun, 1970). Unsko-koranska krška zaravan odlikuje se manjom raščlanjenošću i vrlo malim nagibima padina. Mikromorfološko obilježje zaravni je pojava brojnih, i do 50 m duboko usječenih, dolina i kanjona (suhih i aktivnih) te velika gustoća pojave ponikava (i preko 100 ponikava/km2 ) (Bočić i dr., 2010; 2015; Pahernik, 2012). Ove dvije cjeline međusobno su orografski odvojene gorskim nizom (Krpleski prag) dinarskoga pravca pružanja . 
Najniži dio Krpelskoga praga nalazi se između naselja Oštarije i Tounj, tj. između ponorske zone Zagorske Mrežnice i izvorišta Tounjčice i Kukače (sl. 1C). Taj se prostor prema Prelogović i dr. (2001) nalazi između dvaju regionalno značajnih aktivnih rasjeda. Rasjed Čabar-Vrbovsko-Ogulin-Bihać, nastavak je Idrijskoga rasjeda u Sloveniji, pruža se upravo Ogulinsko-plaščanskom zavalom. Na njegovoj trasi se kod Ogulina i Plaškog pojavljuju lokalne ekstenzijske strukture. Rasjed Stari trg-Tounj-Bihać pruža

IZVOR  Neven Bočić, 
Geomorfologija krša na području Oštarije–Tounj i njezin značaj u geomorfološkoj evoluciji šireg područja
IZVOD IZ IZVORNOG ZNANSTVENOG ČLANKA
Geomorfologija krša na području Oštarije–Tounj i njezin značaj u geomorfološkoj evoluciji šireg područja 
Neven Bočić 
Hrvatski geografski glasnik, Vol. 82 No. 2, 2020. (PDF)

Područje Oštarije–Tounj nalazi se na kontaktu dviju velikih geomorfoloških cjelina: Ogulinsko-plaščanske zavale i Unsko-koranske zaravni, uz sjevernu granicu dinarskoga krša u Hrvatskoj. Radi se o izrazito okršenom terenu s brojnim površinskim i podzemnim krškim oblicima. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi značajke krškoga reljefa te uvjete i procese njegova oblikovanja u svrhu sagledavanja interakcije dviju velikih cjelina prilikom njihova geomorfološkoga razvoja. Korištene su metode opće i specifične digitalne morfometrijske analize reljefa te geomorfološko kartiranje. U okviru morfogentskoga pristupa analizirani su morfostrukturni uvjeti okršavanja te prostorni raspored i značajke krških i fluviokrških reljefnih oblika. Utvrđeno je nekoliko suhih dolina koje upućuju na to da je ovaj prostor bio važan koridor površinskoga otjecanja iz područja Ogulinsko-plaščanske zavale prema Unsko-koranskoj zaravni. Tektonskim izdizanjem uske zone između ovih dviju cjelina nastao je orografski prag koji je onemogućio daljnje površinsko otjecanje te stvorio uvjete za razvoj podzemnih krških provodnika. U radu se daje i prijedlog modela morfogeneze Ogulinskoplaščanske zavale sažetoga naziva „zaravnjavanje i zatvaranje”​.

Područje između naselja Oštarije i Tounj najniži je dio orografskog praga između Ogulinsko-plaščanske zavale i prostrane Unsko-koranske zaravni. Obje cjeline imaju svoja specifična geomorfološka obilježja i recentnu kršku hidrografiju, ali je njihov razvoj međusobno povezan. To se posebno ističe u geomorfologiji i hidrografiji krša na širem području Oštarija i Tounja. Među najstarijim poznatim geomorfološkim istraživanjima u širem području su ona Hranilovića (1901), Gorjanović-Krambergera (1914) i Poljaka (1925/1926). Sustavna geološka istraživanja ovog područja koja obuhvaćaju i geomorfološku problematiku proveo je Bahun (1968; 1970). O geološkim i hidrogeološkim obilježjima šireg prostora od Vrbovskog do Slunja Bahun piše 1968. (Bahun, 1968). Među najvažnijim je rezultatima tog rada podjela ovog područja na četiri hidrogeološke zone. Zatim, 1970. Bahun objavljuje rad o geološkoj osnovi i razvoju Ogulinsko-plaščanske zavale (Bahun, 1970). Kao model morfogeneze zavale pretpostavlja pojačanu mehaničku eroziju u tjemenu prostrane antiklinale, sve do dolomitne jezgre. Samo zaravnavanje vapnenačkog dijela dna zavale Bahun povezuje s korozijom u razdoblju čestih inundacija. Ovdje posebno valja istaknuti da već Bahun naglašava da je sjeverni dio Ogulinsko–plaščanske zavale najvjerojatnije nakon pliocena bio površinski odvodnjavan koridorom od ponora Zagorske Mrežnice, preko Skradnika do izvora Kukače (Bahun, 1970). Geološku građu ovog područja za potrebe OGK lista Ogulin detaljno istražuju Velić i Sokač (1981) te Velić i dr. (1982). Geomorfološka istraživanja ovog i okolnih područja obavljaju Pahernik (1998; 2000) na području Velike Kapele i cijelog Gorskog kotara (Pahernik, 2005), Pejić (2013) na širem prostoru Ogulinsko-plaščanske zavale, Bočić i dr. (2015) na području Unsko-koranske zaravni, Pavlić (2017) u dolini Ogulinske Dobre te Kovač Konrad (2018) na području drenažnog bazena izvora Zagorske Mrežnice. O georaznolikosti i krajobrazima Ogulinsko-plaščanske zavale pišu Butorac i Buzjak (2020). 

Prvi detaljni pregled dotad poznatih speleoloških objekata objavio je Josip Poljak (Poljak, 1935). U tom radu, među ostalima, opisuje špilje Tounjčicu i Ambararac (koju naziva Krpeljača ili Mrežnički ponor). O istraživanjima špilje Tounjčice nakon Drugoga svjetskog rata piše Posarić (1961). Špilja u kamenolomu Tounj (ŠKT) otkrivena je 1983. godine zbog urušavanja stropa uslijed rada kamenoloma. Špilju su istraživali članovi SO PDS Velebit i to najintenzivnije u razdoblju od 1986. do 1991. (Barišić, 1989; 1990a; 1990b; Lacković, 1987). Tijekom tih istraživanja članovi SO HPD Željezničar nastavili su istraživanja u špilji Tounjčici ( Jalžić, 1989b). Na jugozapadnoj strani brda Krpel poznata speleološka istraživanja traju od 1955. Prikaz speleoloških istraživanja jame Mandelaje daju Božičević (1955), Lukić (1983; 1987), Jalžić (1989a; 2004) i Novak (2013). O istraživanjima drugih speleoloških objekata u okolici Oštarija piše Bočić (1997). Geospeleološka istraživanja ŠKT provode Lacković (1993) koji piše o geološkim uvjetima njezina nastanka, Babić i dr. (1996) istražuju freatičke speleotheme unutar špilje, a Vračar (2000) prikazuje osnovna geomorfološka obilježja špilje. Bočić (2011) istražuje geomorfologiju špilje i njezine okolice u svrhu njezina vrednovanja i zaštite. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi prevladavajuće oblike krškoga reljefa te uvjete i procese razvoja krša na površini i u podzemlju na području Krpelskoga praga između naselja Oštarije i Tounj, a u svrhu jasnijega sagledavanja interakcije Ogulinsko-plaščanske zavale i Unsko-koranske zaravni u njihovu geomorfološkom razvoju. 



LJUPČA GORA / LJUPČA PLANINA / LJUBČAGORA


Ljubčagora, 940 m

Ljubčagora (Ljubića kosa-Trovura): Ljubčagora je lanac osrednjih gorskih vrhova visine 700-900 m na jugozapadnoj granici Kordunskog krša, paralelan s Malom Kapelom. Taj gorski greben odvaja spram Like južniji niz udolina Ogulin-Josipdol-Plaški-Saborsko što tvore granicu Like i Korduna. Duž toga grebena Ljubčagore su važniji viši vrhunci smjerom jugoistok-sjeverozapad: najviši Trovrh / Trojvrh / Trovura (940 m) između Rakovice i Saborskog, pa zapadnije Velobilo (927 m), Stožer (899 m) i Plaseni Hum (863 m), Medarica (805 m), te još desetak nižih ispod 800 m. Ljubčagora je i povijesno poznata po borbama hajduka protiv Turaka, a osobito iz 19.st. kada je tu austrougarska vojska ugušila kordunski ustanak (Rakovička buna) za samostalnu Hrvatsku pod pravaškim vodstvom Eugena Kvaternika, koji je poginuo na Ljubčagori 11.10.1871.

Za razliku od niske i silikatne Petrove gore, Ljubčagora je tipični dinarski greben karbonatnog krasa s bijelo-kamenim piramidalnim vrhovima, klancima, brojnim špiljama i ponikvama, itd. Greben Kordunskog humlja ima izraženu gorsku klimu s obiljem oborina i dosta zimskog snijega, dok su niže padine umjereno-toplije, a najtopliji dio cijeloga Korduna je istočno kraško podnožje Ljubčagore spram Drežnika i Rakovice gdje zbog fenskog učinka južnih vjetrova postoji čak submediteranska klima s primorskom vegetacijom: južne šume crnograba (Ostrya), pa rjeđi bjelograb (Carpinus orientalis), šestila (Acer marsicum), merala (Sorbus meridionalis), uz niz primorskih zeljanica kao Stachys italica, Marrubium incanum, Sesleria autumnalis, Satureia karstiana, Scolymus hispanicus, Arum italicum, Ceterach itd. Na višim padinama većinom rastu bukove šume i u njima značajno kraško drveće: Acer obtusatum, Tilia argentea, Quercus dalechampii, Oreoherzogia fallax i dr. Na vršnom grebenu su snježne crnogorične šume gorske jele (Abies) i smreke (Picea). Od faune se na Lubčagori ističe dinarska zvjerad i grabljivice kojih nema na Kordunu: medvjedi, vukovi, orlovi i sl.
Sjeverno podnožje Lisine. Na horizontu su Trovrh (940 m) i Veliki Stožer (900 m) u Ljupča-gori.
Sjeverno podnožje Lisine
Na horizontu su Trovrh (940 m) i Veliki Stožer (900 m) u Ljupča-gori.
U prikazima Korduna se često ponavlja podatak kako je najviša "planina" na Kordunu Petrova gora (Petrovac, 512 m). Na Kordunu postoje čak 4 viša vrhunca, a najveći od njih je čak dvostruko viši od Petrovca: Trojvrh na Ljubčagori  iznad Rakovice je visok 938 m. Također i iznad Tounja je više brdo Krpel od 630 m. 

Praktično

IZVORI I LITERATURA


BOČIĆ, Neven: Geomorfologija krša na području Oštarije–Tounj i njezin značaj u geomorfološkoj evoluciji šireg područja. Izvorni znanstveni članak. ​Hrvatski geografski glasnik, Vol. 82 No. 2, 2020. (PDF)
  • Sažetak; Područje Oštarije–Tounj nalazi se na kontaktu dviju velikih geomorfoloških cjelina: Ogulinsko-plaščanske zavale i Unsko-koranske zaravni, uz sjevernu granicu dinarskoga krša u Hrvatskoj. Radi se o izrazito okršenom terenu s brojnim površinskim i podzemnim krškim oblicima. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi značajke krškoga reljefa te uvjete i procese njegova oblikovanja u svrhu sagledavanja interakcije dviju velikih cjelina prilikom njihova geomorfološkoga razvoja. Korištene su metode opće i specifične digitalne morfometrijske analize reljefa te geomorfološko kartiranje. U okviru morfogentskoga pristupa analizirani su morfostrukturni uvjeti okršavanja te prostorni raspored i značajke krških i fluviokrških reljefnih oblika. Utvrđeno je nekoliko suhih dolina koje upućuju na to da je ovaj prostor bio važan koridor površinskoga otjecanja iz područja Ogulinsko-plaščanske zavale prema Unsko-koranskoj zaravni. Tektonskim izdizanjem uske zone između ovih dviju cjelina nastao je orografski prag koji je onemogućio daljnje površinsko otjecanje te stvorio uvjete za razvoj podzemnih krških provodnika. U radu se daje i prijedlog modela morfogeneze Ogulinsko-plaščanske zavale sažetoga naziva „zaravnjavanje i zatvaranje”.
BABIĆ, Lj., LACKOVIĆ, D., HORVATINČIĆ, N.: Meteoric phreatic speleothems and the development of cave stratigraphy: an example from Tounj Cave, Dinarides, Croatia. Quaternary science reviews 15 (10), 1996. 1013-1022.
BAHUN, Stjepan.: Geološka osnova hidrogeoloških odnosa krškog područja između Slunja i Vrbovskog. Geološki vjesnik 21, 19-82. 1968. (PDF)
BAHUN, Stjepan: Geološka osnova krške zavale Ogulin – Plaški. Krš Jugoslavije 7 (1), 1-20. 1970.

BARIŠIĆ, T.: Nastavak istraživanja Spilje u kamenolomu Tounj i spilje Tounjčice. Speleolog 36/37, 75. 1989.
BARIŠIĆ, T.: Nastavak istraživanja u Špilji u kamenolomu Tounj i špilji Tounjčici. Velebiten 1/90, 15-20. 1990.
BARIŠIĆ, T.: Osam kilometara. Velebiten 4/90, 13-19. 1990.
BARIŠIĆ, T. (ur.): Špilja u kamenlomu – Tounj i špilje Tounjčice i Mala Tounjčica. Speleolološki nacrti, KSHPS, SO Velebit, Zagreb, 2011.

​BARUDŽIJA, U.; KORAČ, N.: Geološka podloga špilje u kamenolomu Tounj. Speleološki klub "Ozren Lukić", Elaborat. str. 1-29. Zagreb, 2011. 
​BOČIĆ, Neven: Neke nove jame u okolici Oštarija kraj Ogulina. Speleo'zin 6, str. 13-16. 1997.
BOČIĆ, Neven: Geomorfološka obilježja Špilje u kamenolomu Tounj i špilje Tounjčice s okolnim područjem. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije, Elaborat, str. 1-48. Karlovac, 2011. 
​BOČIĆ, Neven: Geomorfologija krša na području Oštarije–Tounj i njezin značaj u geomorfološkoj evoluciji šireg područja. Hrvatski geografski glasnik, Vol. 82 No. 2, 2020. (PDF)
  • Područje Oštarije–Tounj nalazi se na kontaktu dviju velikih geomorfoloških cjelina: Ogulinsko-plaščanske zavale i Unsko-koranske zaravni, uz sjevernu granicu dinarskoga krša u Hrvatskoj. Radi se o izrazito okršenom terenu s brojnim površinskim i podzemnim krškim oblicima. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi značajke krškoga reljefa te uvjete i procese njegova oblikovanja u svrhu sagledavanja interakcije dviju velikih cjelina prilikom njihova geomorfološkoga razvoja. Korištene su metode opće i specifične digitalne morfometrijske analize reljefa te geomorfološko kartiranje. U okviru morfogentskoga pristupa analizirani su morfostrukturni uvjeti okršavanja te prostorni raspored i značajke krških i fluviokrških reljefnih oblika. Utvrđeno je nekoliko suhih dolina koje upućuju na to da je ovaj prostor bio važan koridor površinskoga otjecanja iz područja Ogulinsko-plaščanske zavale prema Unsko-koranskoj zaravni. Tektonskim izdizanjem uske zone između ovih dviju cjelina nastao je orografski prag koji je onemogućio daljnje površinsko otjecanje te stvorio uvjete za razvoj podzemnih krških provodnika. U radu se daje i prijedlog modela morfogeneze Ogulinsko-plaščanske zavale sažetoga naziva „zaravnjavanje i zatvaranje”.
BOČIĆ, Neven; PAHERNIK, Mladen; MARADIN, Mladen: Temeljna geomorfološka obilježja Karlovačke županije. Prirodoslovlje, 16 (1-2), 2016. str. 153-172.​ (PDF)
BOČIĆ, Neven: Geomorfologija krša na području Oštarije–Tounj i njezin značaj u geomorfološkoj evoluciji šireg područja. Hrvatski geografski glasnik, Vol. 82 No. 2, 2020. (PDF)
BOŽIČEVIĆ, Srećko: Ponor Mandelaja kod Oštarija. Speleolog 1-2, str. 24-27. 1955.
BROZOVIĆ, Marijan: Demogeografska obilježja Ogulinsko-plaščanske zavale. Diplomski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet. Zagreb, 2016. 
  • Sažetak; Ogulinsko-plaščanska zavala je geografska regija na granici Gorske Hrvatske i Peripanonske Hrvatske. Pripada zoni preklapanja Zagrebačke i Riječke makroregije. Ogulinsko-plaščanska zavala ima dobar geoprometni položaj, od 16. st. prolaze prometnice koje povezuju Zagreb sa naseljima u Primorju. Na razmještaj naselja najveći utjecaj ima reljef i društveno povijesni događaji. Na razvoj naselja posebno je značajno razdoblje za vrijeme rata sa Osmanskim Carstvom, jer je predispozicija obrane bila ključni faktor za budući razvoj naselja. U isto vrijeme izmijenjen je narodnosni sastav stanovništva, što je utjecalo na izgled današnjeg narodnosnog sastava. Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća ukupno kretanje stanovništva Ogulinsko-plaščanske zavale ima negativne trendove, zbog negativnog prirodnog priraštaja i emigracije. Takva demografska situacija posljedica je industrijalizacije, deagrarizacije, loše ekonomske situacije, kao i razvoja svijesti o manje djece. U istom razdoblju smanjuje se udio zaposlenih u primarnim djelatnostima, a povećava se udio zaposlenih u tercijarnim djelatnostima.
BUTORAC, Valerija., BUZJAK, Nenad: Geodiversity and Landscape Services in the Region of Ogulinsko-Plašćanska Zavala, Croatia. Ekológia (Bratislava) 39 (2), str. 130-144. 2020.
BUTORAC, Valerija., BUZJAK, Nenad: Geomorfološke značajke u primarnoj strukturi krajobraza Ogulinsko-plaščanske zavale. U: 7. H G G K G Čakovec, 9.-11. listopada 2019. - sažetaka. 2019. (PDF)
GORJANOVIĆ-KRAMBERGER, Dragutin: Nekadanji otvoreni tok Dobre i Krški ravnjak u Ogulinu. Vijesti geološkog povjerenstva 3-4, str. 101-106. 1914.
JALŽIĆ, B.: Nova istraživanja kanala "Aquatorium" u jami Mandelaji kod Oštarija. Naše planine 3-4, 1989.
JALŽIĆ, B.: Nova otkrića u špilji Tounjčici. Naše planine 3-4, 1989.
JALŽIĆ, B.: Aquatorium – novi kanal u jami Mandelaja kod Oštarija. Subterranea Croatica 3, str. 40-43. 2004.

KNEŽEVIĆ, R.: Režim tekućica Ogulinsko-plaščanske zavale, u: PEPEONIK, Z. (ur.): Zbornik 1. Hrvatskog geografskog kongresa, str. 170-180. Zagreb, 1995.
​KOVAČ KONRAD, P.: Speleogentic factors and processes in karst conduits of Zagorska Mrežnica spring cave (Croatia). Dissertation, University of Nova Gorica. 2018. (PDF)
  • Sažetak; Zagorska Mrežnica spring cave is in the Desmerice village, 7.59 km SW from the town of Ogulin. The coordinates of the entrance are X: 399563 m, Y: 5006974 m, and Z: 314 m (HTRS96). The cave system is positioned in the contact zone of Jurassic limestone and the thrust front composed of Triassic Dolomite. The karst drainage system has elements of point recharge through a set of ponors in the hinterland karst poljes and diffuse infiltration through numerous dolines on Velika Kapela Mountain. The karst of Ogulinsko Zagorje area and its epiphreatic and phreatic cave systems have been intensively explored for the last eight years, resulting in the mapping of 1134 m of submerged passages of the Zagorska Mrežnica spring cave. Until 2014 it was the longest mapped submerged system in Croatia explored by cave diving techniques only. Altogether, over 3.5 km of submerged passages in seven caves of Ogulinsko Zagorje (Zagorska Mrežnica spring cave, Spring of Rupečica, Ponor of Rupečica, Cave system Pećine-Veliko vrelo, Spring of Bistrac, Cave Zagorska Peć and Pit Klisura) were explored during 500 hours of diving over a ten-year period. The goal of the research was to determine speleogenetic factors and processes in phreatic conditions. A new methodology for mapping of cave cross-sections, microrelief forms, and structural elements was developed, sediment and petrographic analysis were done, hydrological analysis before and after the building of the accumulation lake Sabljaci, 48 cross-sections of the cave passaged and a 3D model of the cave system was created, water chemistry as well as geomorphological analysis was carried out. In the end, a simplified (modified) vulnerability assessment was also done. The results of my research showed that the distribution of the cave passages is a result of complex tectonic activities that are reflected in the orientation of cave passages. The general orientation of the measured fissures, measured during cave diving, show a dominance of a NWW-SEE direction but also the pattern of cave passages shows a significant dominance of the NE-SW orientation indicating the existence of multiple secondary traverse faults originating from main NW-SE faults. The morphology of the cave passages shows a transition between epiphreatic (possibly vadose) and phreatic phases as well as the presence of paragenetic developments in the ceiling. This indicates the existence of several epiphreatic (possibly vadose) and phreatic speleogenetic phases. The initial shape of the cross-sections was identified by sub-horizontal beds and bedding planes. The mapping of microrelief forms showed that the mechanical erosion was a very intensive process shaping the morphology of the cave passages. The sediment mineralogy coincides with the lithology of the catchment area, and the sub- angular grains reveal relatively short transport distances. Further analysis of the catchment area’s geomorphology and its relevance for the speleogenesis of Zagorska Mrežnica cave show influence of relief structures that have a Dinaric orientation (NW-SE) with cave structures and passage orientations, great relative relief, steep slopes on Velika Kapela, and flat areas of karst poljes dictate the allogenic and autogenic hydrological regime of the cave. A 3D model of the cave system reveals a relationship between the cave system and the landscape, as well as a possible connection with the nearby Zagorska Peć cave. The modified karst vulnerability assessment shows that the catchment area of Zagorska Mrežnica spring cave has a high vulnerability ranking, mainly due to high doline density and the potential large diffuse capacity of infiltration of pollutants.
LACKOVIĆ, D.: Špilja u kamenolomu Tounj. Speleolog 34/35, 27-28. 1987. (PDF)
LACKOVIĆ, D.: Geološki uvjeti postanka Špilje u kamenolomu Tounj. Diplomski rad, PMF i RGNF Sveučilišta u Zagrebu, str. 1-42. 1993.
LINDIĆ, M., LINDIĆ, J.: Špilja Mala Tounjčica. Speleolog 42/43, 1995., str. 35-36.
LUKIĆ, O.: Istraživanje Mandelaje. Naše planine 7-8, 1983., str. 181-182.
LUKIĆ, O.: Iza sifona u Mandelaji. Naše planine 3-4, 1987., str. 93.
NOVAK, R.: Mandelaja u Oštarijama. Speleolog 61, 2013. str. 47-50. 

PAVLIĆ, T.: Geomorfološka obilježja doline Ogulinske Dobre. Diplomski rad. Geografski odsjek PMF-a, str. 1-46. Zagreb, 2017.
  • Sažetak; Dolina Ogulinske Dobre nalazi se u istočnom dijelu Gorskog kotara. Cilj rada bio je istražiti geomorfološka obilježja doline Ogulinske Dobre te izraditi geomorfološku kartu tog područja. Reljef je analiziran korištenjem metoda kabinetskog i terenskog rada te geomorfološkim kartiranjem. Na temelju morfometrijske, morfografske i morfogenetske analize reljefa utvrđeno je da je na oblikovanje doline Ogulinske Dobre znatno utjecala tektonika te fluviodenudacijski, fluvijalni, fluviokrški i krški procesi.
PEJIĆ, N.: Geomorfološke značajke Ogulinsko-plaščanske zavale. Diplomski rad. Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, 2013. str. 1-47.
  • Sažetak; Ogulinsko – plaščanska zavala zatvorena je krška depresija oblikovana u karbonatnim naslaga mezozoika, veliki dio u dolomitima trijasa i jure, dok je područje između Ogulina i Oštarija oblikovano u vapnencima donje krede. Istraživano područje zavale površine je oko 270 km2. Ima dinarski pravac pružanja i duljine je oko 35 km, dok joj širina varira između 5 i 10 km. U izradi ovog diplomskog rada korištene su metode geomorfološke analize i sinteze, metoda terenskog istraživanja te geomorfološkog kartiranja. Na temelju raščlanjenosti dna i oboda, cijela zavala se može podijeliti na sjeverni Ogulinsko-oštarijski dio i južni Modruško-plaški. Krške depresije na dnu zavale ispunjene sedimentima aluvijalnog i proluvijalnog porijekla tvore dva krška polja: Ogulinsko i Plaščansko. Na razvoj reljefa utjecali su krški, fluviokrški, padinski i fluvijalni procesi.
POLJAK, Josip: Geomorfologija i hidrografija okoliša Ogulina i Ogulinskog zagorja. Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva 37/38, 1925/26. str. 111-137.
POLJAK, Josip, 1935: Pećine okolice Ogulina, Velike Paklenice i Zameta. Rasprave geološkog instituta Kraljevine Jugoslavije 5, 1935. str. 2-94.
POSARIĆ, I.: Pećina Tounjčica, Speleolog 9, 1961. str. 10-13.
VELIĆ, I., SOKAČ, B.: Osnovna geološka karta 1:100000, list Ogulin, SGZ Beograd i GZ Zagreb. 1981.
VELIĆ, I., SOKAČ, B., ŠČAVNIĆAR, B.: Osnovna geološka karta 1:100000, tumač za list Ogulin, SGZ Beograd i GZ Zagreb. 1982.
VRAČAR, V., 2000: Geomorfološke karakteristike Špilje u kamenolomu Tounj. Diplomski rad PMF Sveučilišta u Zagrebu, 200. str. 1-42.

​
PRPIĆ, M., 2019: Tounjčica speleoronjenjem spojena sa Špiljom u kamenolomu Tounj, Speleološki odsjek PDS Velebit, 1.4.2019.
Kapelsko gorje. Wikinfo
NEPOZNAT AUTOR: Speleološka istraživanja u NP Plitvička jezera. Osmica, 17.11.2020. dopunjeno 18.11.2020.

Picture
Saborsko - Turističko-panoramska karta
File Size: 66 kb
File Type: jpg
Download File

Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

    Obrazac za upit

POŠALJI / SEND

INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
Prilažem iznos / I donate (in €):

Picture
Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

Picture
PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Struktura i podjela Dinarskog gorja
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • Detaljna tablica planina Dinarskog gorja
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Vodopadi i slapovi u Dinarskom gorju
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso >
            • Senožeški hribi (Vremščica)
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
          • Riječki primorski hrbat
          • Vinodolski primorski hrbat
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Prvić
          • Lošinj
          • Ilovik
          • Plavnik
          • Unije
          • Srakane (Vele i Male)
          • Susak
          • Rab
          • Goli otok
          • Sveti Grgur
          • Pag
          • Maun
        • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Trtar
          • Promina
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Svilaja
          • Visošnica i Visoka
          • Moseć
          • Vrgorsko gorje >
            • Radović (kod Vrgorca)
            • Gradina (kod Vrgorca)
          • Zveč
          • Šubir
          • Pozla gora
          • Humci
          • Dragovija (Dragova)
          • Pobrđe Mitruše i Velike Gradine
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica >
            • Plinska brda
            • Orlovac (kod Komina)
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Podgradinsko-slivanjska brda
          • Šibanica i Predolac
          • Dešenj
          • Popina i Bulutovac
          • Metaljka (Umetaljka)
          • Borut
          • Zvijezdina
          • Rogovi
          • Žaba >
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Pobrđa jugozapadnoga dijela Popova >
            • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Premuda
          • Silba
          • Olib
          • Iž
          • Molat
          • Rava
          • Dugi otok
          • Murter
          • Kornati
          • Pašman
          • Ugljan
          • Škarda
          • Ist
          • Vrgada
          • Šibenski arhipelag >
            • Zlarin
            • Prvić (kod Vodica)
            • Kaprije
          • Brač
          • Hvar
          • Vis
          • Pelješac
          • Korčula
          • Mljet
          • Lastovo
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Volujica
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Pusti Lisac
          • Budoš
          • Garač
          • Komarštnik
          • Velja gora (Lješanska nahija)
          • Velji vrh (kod Podgorice)
          • Oblun
          • Ponarska gora (Ponarsko brdo)
          • Bobija (Riječka nahija)
          • Odrinska gora
          • Velje brdo >
            • Gorica (kod Podgorice)
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
        • Pobrđe Dubravske visoravni
        • Pobrđe Brštanske visoravni
        • Crno brdo (kod Čapljine)
        • Bačnik
        • Žujina gradina
        • Budisavina
        • Magovnik
        • Kosmaj
        • Borajina
        • Ozren (kod Čitluka)
        • Buturovica
        • Crnica
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežniško - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Snježnik i Snježnička skupina
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
          • Tuhobić
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Velika gora
          • Goteniška gora
          • Borovška gora
          • Travljanska gora
          • Racna gora
          • Mošnevec
          • Stojna
          • Kolpsko gričevje
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Samarske stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Petehovac
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
            • Melničko pobrđe
            • Kuterevsko pobrđe
          • Velebit - srednji >
            • Perušićko pobrđe
            • Bužimsko pobrđe
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni >
            • Tulove grede
            • Crnopac
            • Tremzina
            • Paripovac
            • Vrbica
            • Crni vrh (kod Turovca)
            • Kom (kod Ervenika)
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Gola Plješivica
          • Trovrh (Lička Plješivica / Plješevica)
          • Lohovska brda
          • Lisinsko-birovačko predgorje
          • Nebljuško-štrbačko pobrđe
          • Visočica (kod Donjeg Lapca)
          • Lisačko-debeljačko pobrđe
          • Tičevsko-kalinovačko predgorje
          • Javornik (Lička Plješivica)
          • Ozeblin
          • Kremen
          • Mazinska planina
          • Urljaj
          • Veliki Bukovnik
          • Pobrđe Kokirne
          • Pobrđe Šibulje
          • Poštak
          • Pobrđe Bogutovca
          • Panos - Sekulin vrh
          • Orlovac (kod Strmice)
          • Pobrđe Debelog brda
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Kurozeb (kod Mliništa)
          • Smiljevac - Jastrebnjak
          • Vitorog >
            • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Paripovac (Čemernica)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
          • Crna gora (zapadna Bosna)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (kod Jajca)
          • Kriva Jelika
          • Stolovaš
          • Dekale (Dekala)
          • Čučkovine
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Prusca)
          • Šuljaga
          • Vrljevača
          • Plazenica
          • Stožer (kod Kupresa)
          • Siver
          • Raduša
          • Crni vrh (kod Prozora) - Slime
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Kolivret
          • Ljubuša >
            • Proslapska planina
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Vran planina
          • Maglička planina (Rama)
          • Resnica
          • Smolnik (Rama)
          • Baćina planina / Blačina
          • Rogulja
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
          • Čvrsnica (masiv)
          • Lib planina
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Čabulja >
            • Rakitski gvozd
            • Gvozd (kod Bogodola)
            • Voštica
            • Raštegorsko-goranačka visoravan
            • Krstina
            • Jastrebinka (Bile)
            • Hum (Mostar)
            • Brda (kod Širokog Brijega)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Oštrc (Gvozd) (zapadna Hercegovina)
          • Jaram (kod Rakitnog)
          • Oluja
          • Mratnjača
          • Kljenak
          • Starka
          • Radovanj / Radovan (kod Posušja)
          • Plejin vrh
        • B.4.2. Prenj (masiv) >
          • Prenj - Vodič
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež >
            • Fortica
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik (kod Davidovića)
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
          • Vojnik planina
          • Studena
          • Tović
          • Dažnik
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor >
            • Durmitor - Vodič
            • Durmitor - Praktične informacije
          • Pivska planina
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Borovnik
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Ravna gora (kod Kosanice)
          • Bunetina
          • Lisac (kod Gilbaća)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (kod Andrijevice)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 1. dio >
            • Sjenice
          • Kučke planine (Žijovo) - Vodič 2. dio
        • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
          • Prokletije - Planinske grupe
          • Grupa Popluks (Popluk)
          • Grupa Bjeljič (Bjeliq, Bjelič)
          • Grupa Borit Borska grupa
          • Grupa Shkurt-Lagojve-Madhe >
            • Greben Brada-Karanfili
          • Grupa Trojan-Popadija
          • Grupa Golishit
          • Grupa Radohimes (Radohines)
          • Grupa Veleçikut
          • Grupa Hotska brda
          • Grupa Rrabës
          • Grupa Troshanit
          • Grupa Shkrelit
          • Grupa Bishkazit
          • Grupa Maranajt
          • Grupa Cukali / Cukalit
          • Mali i Shoshit
          • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
          • Grupa Kakisë (Kakis)
          • Grupa Gjarpërit-Rupës
          • Grupa Shkelzen
          • Grupa Kofiljača - Horolac
          • Grupa Bogićevica / Bogiçevica
          • Grupa Gjeravica - Đeravička grupa
          • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
          • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
          • Staračko-zavojska grupa
          • Čakor
          • Planina Mokra
          • Cmiljevica (Smiljevica)
          • Bisernica
          • Hajla / Hajlë
          • Štedim / Shtedim
          • Žljeb / Zhlebi - Rusolija / Rusolia
          • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i središnje Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
          • Mirnsko - Raduljsko hribovje
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci >
            • Novomeško Podgorje
            • Radoha
            • Samoborsko gorje
        • C.1.3.Pobrđa i zaravni središnje Hrvatske i zapadne Bosne >
          • C.1.3.1. Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.3.2. Gorsko-brdski okvir Ogulinsko-plaščanske zavale
          • C.1.3.3. Pobrđa Unsko-koranske zaravni s pobrđima JZ Korduna >
            • Ozaljsko pobrđe
            • Dobransko-pokupsko pobrđe
            • Pobrđa Kordunskog krša >
              • Mrežničko-koransko pobrđe
              • Rakovičko pobrđe
              • Pobrđa središnjeg Korduna
          • C.1.3.4.. Jugoistočna rubna pobrđa Unsko-koranske zaravni
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Sansko-vrbaska grupa planina >
          • Unsko-japransko pobrđe
          • Majdanska planina
          • Behremaginica
          • Piskavica (Piskavička planina)
          • Ducipoljska planina
          • Vodički vrh - Kukrika - Strmec
          • Mulež
          • Marića vrh (kod Gornjeg Ratkova)
          • Manjača
          • Otiš
          • Mrežnica (Mriježnica)
          • Gradina (kod Jelašinovaca)
          • Čelić - kosa
          • Ljubinska planina
          • Kuk (kod Čađavice)
          • Gola planina (kod Jajca)
        • C.2.2. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Vučja planina / Meokrnje
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Očauš
          • Trogir
          • Kosovnjak
          • Gorčevica
          • Lisac (kod Zenice)
          • Bjeljavina (Ponir)
          • Uzlomac >
            • Skatavica
          • Borja
          • Bjelobor - Trešnjeva glava
          • Javorova (kod Teslića)
          • Čavka
          • Stražica
          • Osmača
          • Tisovac
          • Čemernica (kod Bočca)
          • Mahnjača (kod Žepča)
          • Crni vrh (kod Tešnja)
        • C.2.3. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum) >
            • Stogić
          • Ravan planina >
            • Vepar
            • Oglavak (Želeć planina)
            • Udrim (Udrin-planina)
            • Ravno javorje
            • Debelo brdo (kod Vareša)
            • Lipnica (Lipničko brdo)
            • Perun (kod Vareša)
            • Čolan (Klopačna)
          • Greben (kod Vareša) >
            • Klek (kod Zavidovića)
            • Velež (kod Zavidovića)
            • Čauševac - Ljeskovac
            • Djedovo brdo
          • Zvijezda (kod Vareša) >
            • Budoželjska planina
            • Selačka planina
            • Čemerska planina
          • Ozren (kod Sarajeva) - osnovna stranica >
            • Bukovik
            • Crepoljsko
            • Ozren-planina (kod Sarajeva)
            • Hum (kod Sarajeva)
        • C.2.4. Jahorinska grupa >
          • Trebević
          • Jahorina (planina)
          • Jahorinski Klek (Klek, bosanski)
          • Borovac
          • Crni vrh (kod Prače)
          • Kacelj
          • Križevac - Rosulje
          • Stolac (kod Ustikoline)
          • Hotka
          • Kolun (Kolunsko brdo)
          • Oštri rat (kod Bujakovine)
          • Igrišta (Igrište)
          • Glasjenica
          • Tjemenik
          • Čalmica
          • Lagum
          • Oštro (kod Goražda)
          • Baba (kod Goražda)
          • Vranovina (kod Goražda)
          • Motka - Melac - Sudić planina
          • Drecun
        • C.2.5. Planine istočne Bosne >
          • Ozren (kod Doboja)
          • Konjuh >
            • Djedinska planina
            • Smolin
            • Mošulj
            • Papala - Buševo
          • Javornik (istočna Bosna) >
            • Bišina
            • Borogovo
            • Lemino brdo
            • Grkinja
            • Velja glava
          • Javor (istočna Bosna)
          • Pobrđe Donjeg Birča
          • Udrč
          • Pobrđe Gornjeg Birča
          • Sljemenska planina (Slemenska planina)
          • Kuštravica
          • Kravarevica
          • Mednik (kod Kruševaca)
          • Glogova planina
          • Pobrđe Ludmera
          • Pobrđe Osata
          • Sušica
          • Žepska planina
          • Devetak
          • Kopito
          • Sjemeć
          • Bokšanica
          • Palež (kod Drapnića)
          • Kratelj
          • Mednik (kod Borika)
          • Raduša (kod Rogatice)
          • Paklenik (kod Rogatice)
          • Crni vrh (kod Stjenica, Rogatica
          • Žitolj
          • Zmijnica
          • Rujnik (kod Borika)
          • Koštica (kod Rogatice)
          • Kom (kod Rogatice)
          • Tmor (kod Rogatice)
          • Goletica
          • Debelo brdo (kod Han Brda)
          • Brdina (Brdine)
          • Rogatička brda
          • Maluš
          • Romanija
          • Gosina planina (Gosinja)
          • Lunj
          • Kuleta
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač (kod Čajniča)
          • Gradina planina
          • Pobrđa bosanskog gornjeg Podrinja (Ćehotinsko-janjinsko)
          • Vučevica
          • Stakorina
          • Vijogor
          • Vjetrenik (kod Strgačine)
          • Gajeva planina
          • Javorje (kod Rudog)
          • Rudina (kod Lukove Glave)
          • Gradina (kod Poblaća)
          • Bić-planina
          • Projić
          • Pobijenik
          • Ožalj
          • Gola brda
          • Brašansko brdo
          • Visovi Jabučke visoravni
          • Kamena gora
          • Kovrenska i Gorička brda
          • Lisa (kod Bijelog Polja)
          • Plavče brdo i Gradina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Pobrđe Ljeskovac
          • Pobrđe Tikva - Kitonja
          • Zlatar
          • Jadovnik (kod Prijepolja)
          • Ozren (kod Sjenice)
          • Kilavac
          • Giljeva
          • Kulina
          • Pobrđe Osječenika
          • Pobrđe Crnoglava
          • Žilindar
          • Moravac
          • Krstača
          • Vlahovi
          • Gospođin vrh
          • Vranjača (Pešter)
          • Hum (kod Tutina)
          • Jarut
          • Vračevac
          • Velika Ninaja (Ninaja)
          • Hodževo (Odževo)
          • Borovnjak
          • Kamine
          • Crni vrh (kod Tutina)
          • Rogozna
          • Turjak (Turijak)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Zvijezda (Stari Vlah)
          • Tara, planina
          • Suva gora (kod Višegrada)
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Golubac
          • Dragačevska brda
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
          • Golija (Stari Vlah)
          • Ponikvanska površ
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (kod Užica)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Petrova gora
        • Zrinska gora
        • Pobrđa šireg prostora Zrinske gore >
          • Hrastovička gora
          • Trgovska gora (Bužimska gora)
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Ljubić
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavina)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2023.
    • Istraživači i kroničari
    • Povijesni pregled područja
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Planinarski vodiči - Mountain guides
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturno - povijesna baština >
      • Gradine, utvrde. stari gradovi i dvorci
      • Naselja (ruralne i urbane cjeline)
    • Narodna baština (etnografsko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicijsko graditeljstvo i stanovanje >
          • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Narodna i tradicijska medicina
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo >
          • Kanun
      • Duhovna baština >
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
        • Narodne igre odraslih
        • Dječje igre
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Usmena književnost, legende i anegdote
    • Svjetska baština na području Dinarskog gorja
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Dinarsko gorje u filmskoj umjetnosti
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2023. >
      • Arhiva vijesti 2022. >
        • Arhiva vijesti 2021.
        • Arhiva vijesti 2020.
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact