---

SREDIŠNJI POJAS >​ PODRUČJE VISOKE HERCEGOVINE > VELEŽ I HERCEGOVAČKE RUDINE > Velež > Fortica
Država: Bosna i Hercegovina
Najviši vrh: Sveta gora (877 m)
Koordinate najvišeg vrha: ​43.3459, 17.8690

Fortica je brdo iznad istočnog dijela Mostara, iznad naselja Mazoljica i Gornjeg Zalika. Jedno od brda koje okružuju Mostarsku kotlinu. Sivo brdo je kamenito i suho.

Fortica je dio pobrđa Veleža i krajnji sjeverozapadni dio visoravni Podveležja. Njezine istaknute kote su Oštri rat (514 m), Stolac (467 m), Lipova glava (689 m), Mali grad (756 m), Vučja glava (693 m), Sveta gora (877 m), Kula (730 m), Srednja glava (766 m), Samac (410 m), Tetivike (572 m), kota 378, kota 168, kota 737 i dr. Ruševine su kod Oštrog rata i Vučje glave, utvrde su na Malom gradu i Svetoj gori.

1834. godine, zadnjih pola stoljeća osmanske okupacije, na donjim padinama brda Srpska pravoslavna crkva sazidala je pravoslavnu crkvu. Uskoro su katolici dobili dopuštenje graditi biskupski dvor u Bogodolu, podalje od čaršije i središta turske uprave.

Mostar je u austrougarskoj BiH imao najviše utvrđenih objekata, pa tako i na Fortici. Koncem 19. stoljeća Austro-Ugarska je izgradila na njemu utvrdu Forticu te još neke. Otad brdo nosi ime Fortica. Austro-Ugarskoj je utvrda služila kao vojarna, skladište i katkada zatvor. 

Austro-Ugarska je sa svojim postojećim stručnim osobljem napravila cestu iz Mostara radi pristupa i obilaska vojnih postaja Fortice, Merdžan glave, Svetigore (877 m) Guberače (624 m) i ostalih. Pritom nisu angažirali lokalno pučanstvo. Cesta je vodila preko Šipovca dalje na vrh Veleži - na Brasinu. Najvjerojatnije je da je Austro-Ugarskoj cesta služila i za izvlačenje šumske građe s Veleža. Cesta je asfaltirana poslije Drugoga svjetskog rata, a govori se da je to zasluga  Džemala Bijedića.

U Drugom svjetskom ratu bila je u dijelu NDH pod talijanskom okupacijom. Talijani su na Fortici gradili svoje bunkere.
​
Između Drugoga svjetskog rata i Rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) utvrda je propadala, izložena snažnim burama i žegama, bez ljudskog održavanja. Više puta se pokušalo u SR BiH pošumiti Forticu namjeravajući stvoriti vjetrozaštitni pojas. Plan pošumljavanja razradio je i djelomično ostvario Osman Pirija. 1970-ih neka je skupina mladeži iz Carine slažući golemo kamenje ispisala poruku Titu. Slovima veličine 8 x 10 metara pisalo "Tito, volimo te" te narisana i štafeta mladosti. Dvadesetak godina poslije uklonjeno je Titovo ime, pa je samo stajalo "volimo te" nakon čega je dodano "BiH".

U posljednjem Ratu u BiH (1992.-1995.) ostatke utvrda koristile su i sve vojne formacije koje su se ovdje nalazile. Tako su se u utvrdu Forticu pred napad na Mostar smjestili rezervisti JNA i u nj su ušli pripadnici srpske vojske. Potom su ju bitci za Mostar zauzeli HV, HVO i HOS 21.6.1992. Nekih pola godine potom, u hrvatsko-muslimanskom sukobu u Mostaru i dolini Neretve, Fortica je bila strateški položaj Armije BiH. U ratu se nije moglo baviti pošumljavanjem. Slijedila je nebriga spram prirode te je tako zaustavljen plan Osmana Pirije. Poslije rata, brdo Fortica, osobito ruševna utvrda služila je kao ilegalno odlagalište otpada, a oko utvrda na brdu Fortici je također često bilo moguće naići na ostatke naoružanja.
​
Danas visoke goleti na Fortici rijetko obilaze ljudi. Dolaze tek tragači za građevinskim materijalom. Jedni dolaze u potrazi za davno obrađenim kamenom koji koriste za gradnju. Razvaljivanje ruševina intenziviralo se nakon posljednjeg rata po ovim kamenitim pustarama po kojima su rasuti vojni ili privatni, a napušteni kameni objekti. Drugi tragaju za crvenom pržinom grubom, vrlo cijenjenoj za nanošenje gruboga izolacijskoga sloja na fasade. Pržina je trag nekadašnjeg mora, čiji se života fosilni ostaci nalaze po najvišim predjelima okolnih planina. S visokih kota bujice nanose pržinu na niže razine i rasprostranjena je svugdje. Ljudi ju neracionalno izvlače sa svih visokih pozicija, zbog čega stanovništvo nižih predjela osjeća posljedice. Nanosi su pokrili vododerine Fortice te su svugdje pržiništa pod plitkom travom ili naslagama sitnijega stijenja ili krupnoga šljunka.

Poslije posljednjeg rata požari su harali Forticom. Unatoč njima, buri i žegama na njoj raste mirisno i ljekovito bilje, pa ju ujesen pohode berači ljekovitog bilja. Na Forticu dolaze planinari kojima brdo nije izazov ali pruža lijep pogled. Biciklisti koji dolaze na Forticu su ljubitelji ekstremnog biciklizma zbog teškog uspona. Ljeti je na Fortici svježije pa stariji Mostarci dolaze noću pobjeći od ljetne žege. Parlament Republike Turske financirao je sadnju sadnica crnog bora, lavande, munike, divljeg šipka te drugog bilja.

IZVOR  ​Fortica (brdo iznad Mostara). Wikipedija (hr)

Brdo Fortica, prostorni pogled; pogled iz smjera zapada
Izvor: Google Earth, 2021.

Fortica
Izvorni opis fotografije: Pogled na grad Mostar i okolno područje sa brda Žovnice. Osim samog grada, na slici su prikazana i zapadna gradska predgrađa: Cim, Ilići i Vihovići. Ističe se i objekt Sveučilišne kliničke bolnice Mosstar (velika siva zgrada), planina Velež (pod snijegom) i njeno pobrđe Fortica. Na slici se naziru i sjeveroistočna pirgradska naselja Kuti, Livač i Vrapčići te jugoistočna predgrađa Kočine i Opine.
Autor Mostarac - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0

​Zipline i Via ferrata Fortica - Mostar (4K video)
Datum objave: 24.6.2020. Autor: Sejo Ivković
Opis: Kamera: Dino Mešukić & Sejo Ivković Edit: Sejo Ivković

MTB: Podvelež, Vedra njiva
Datum objave: 21.4.2020. Autor: Sarafanje
Opis: Istraživanje novih puteva. Vožnja bajkovima Mostar - Fortica - Šipovac - Podvelež, pa uspon makadamskim putem prema Veležu do Vedre njive. Nakon kratkog odmora smo se spustili u selo Polje i preko Buska nazad u Mostar. Detalje rute možete naći na sljedećem linku:

Via Ferata Fortica - Mostar
Datum objave: 20.4.2020. Autor: Planinari svih zemalja
Opis: Prva Via Ferata koja je izgrađena u Mostaru, adrenalinska atrakcija iznad grada na Neretvi

Austrougarske vojne utvrde Mostaru i na Fortici

Nakon aneksije, nova austrougarska vlast u Bosni i Hercegovini primjenjuje nove suvremene načine fortifikacije. Jedna od strategija bila je i gradnja tzv. pojasnih tvrđava - prstena sastavljenog od više samostalnih tvrđava i međupoložaja (tzv. intervala) oko većeg naseljenog mjesta, povezanih cestama. Status pojasnih tvrđava imala su u BiH četiri grada, smještena na dijelovima zemlje prema susjednim državama (Srbiji, Turskoj-Sandžaku i Crnoj Gori), a to su bili: Trebinje, Bileća, Mostar i Sarajevo.

Iz vojno-strateške perspektive, u vrijeme austrougarske vlasti Mostar, kao upravno i vojno središte Hercegovačkog okruga, bio je pozadinsko uporište, a kao pojasna utvrda, grad je imao čak 19 utvrđenih objekata, čime je bio najgušće fortificiran grad u BiH, a neka područja poput Podveležja, te posebice brdo Hum iznad Mostara, čine vjerojatno jednu od najgušćih skupina fortifikacija i u svjetskim okvirima. Od 19 numeriranih utvrda Werk kategoriju s topništvom imalo šest objekata, dok je kategoriju Wachhaus imalo devet objekata. Tri su utvrde bile u kategori­ji Schanze (Šanac) što je predstavljalo veći objekt nepokriven s velikim ro­vom, prilagođen za djelovanje topniš­tvom i lakim naoružanjem. Postojale su također i fortificirane bitnice kao samostalne fortifikacije od kojih se jedna, numerirana, nalazila na sjever­nom ulazu u grad na području izme­đu Vrapčića i Zalika, a ostale četiri na brdu Hum u sklopu središnje utvrde. Utvrde su povezane sa 60 međupolo­žaja u vidu otpornih točaka poveza­nih rovovima u kamenu ili betonu, i opasanih bodljikavom žicom. Neki od položaja imali su i čelične ploče za djelovanje mašinkama a one su težile oko 4,5 tone.
Osim toga izgrađena su i 34 položaja na visovima oko grada u polustalnoj fortifikaciji kao vanj­ski prsten obrane. Unutrašnje jezgro obrane činili su defanzivna vojna kasarna Nordlager (Sjeverni logor), te vojna kasarna Sudlager (Južni logor gdje je bila i vojna bolnica), Westlager (Zapadni logor - danas Sveučilište) i Ostlager (Istočni logor - Konak).
Osim toga kao logistička podrška izgrađena je golema infrastrukturna mreža u vidu cesta, željeznice, skladišta, cisterni za vodu s kolektorima (čatrnje), vo­dovod u urbanom dijelu Mostara, strelišta, bolnice, vojna groblja, zrač­na baza u Jasenici, itd.

Od mnoštva austro-ugarskih vojnih utvrda oko Mostara sačuvano je vrlo malo, a one sačuvane su u vrlo lošem stanju. Istočno od Mostara na obroncima Fortice i na platou Podveležja ostaci su šest utvrda. Do njih se dolazi od Opina a povezuje ih oko 14 kilometara dug put. To su tvrđave: Werk 9, Mali grad, Guberača, Merdžan glava, Sveta gora (Svetigora) i Fortica.

Cestu iz Mostara prema utvrdama na brdu Fortici sagradila je još Austro-Ugarska, sa svojim postojećim stručnim osobljem. Nisu angažirali lokalno pučanstvo. Cesta je vodila preko Šipovca na Brasinu (Velež). Najvjerojatnije je da je Austro-Ugarskoj služio i za izvlačenje šumske građe s Veleža. Put uz Forticu napravila je radi potreba pristupa i obilaska vojnih postaja na Merdžan Glavi, Svetigori (877 m) i Guberači (624 m), ali i radi eksploatiranja drvne građe. Cesta je je asfaltirana poslije Drugoga svjetskog rata, a govori se da je to zasluga Džemala Bijedića.

Plan pojasne utvrde Mostar (Fortica, broj III; Mali grad, IV; Sveta gora, V; Merđan glava, VI; Guberača, VII; Mali grad, VIII)
Izvor: Martinović, Austrougarske utvrde u Hercegovini, 2015.)

---

Tvrđava Fortica

Utvrda Fortica sagrađena je krajem 19. stoljeća u vrijem austrougarske vlasti, a od toga vremena i cijelo brdo nosi naziv po njoj. Utvrda je služila kao vojarna, skladište i katkada zatvor. Na Fortici je golemim kamenim slovima bila ispisana poruka Franji Josipu i njegovoj carevini u znak zahvanosti za sve što je u Mostaru i okolo njega napravila prvih godina dolaska. 
Talijani su u Drugom svjetskom ratu na Fortici gradili svoje bunkere.
​Između Drugoga svjetskog rata i Rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) utvrda je propadala, izložena snažnim burama i žegama, bez ljudskog održavanja. 
U utvrdu su se pred napad na Mostar 1992. godine izmjestili rezervisti JNA i u nj su ušli pripadnici srpske vojske. U bitci za Mostar zauzeli su je HV, HVO i HOS 21.6.1992. Nekih pola godine potom, u hrvatsko-muslimanskom sukobu u Mostaru i dolini Neretve, Fortica je bila strateški položaj Armije BiH. Poslije rata brdo Fortica, osobito ruševna utvrda služila je kao ilegalno odlagalište otpada. Oko utvrde se nalaze mnogobrojni repetitori i satelitske antene. S ovoga položaja se pruža odličan pogled na grad. 

Tvrđava Mali grad (Podveležje)

​Tvrđava Mali grad bila je austro-ugarska utvrđena vojna postaja istočno od Mostara u predjelu Podveležja.
Od utvrde Mali grad pruža se širok pogled na Mostar, pistu Zračne luke Mostar i prostor južno od Mostara. Ova utvrda jedina na Podveležju nije imala status Werka (utvrde s topovima), nego je bila pješadijski međupoložaj između Werka 9 i Guberače.

Tvrđava Guberača

Tvrđava Guberača bila je austro-ugarska utvrđena vojna postaja istočno od Mostara u predjelu Podveležja. Nalazi se na 624 metra nadmorske visine. Jako je oštećena, no vidljivi su njezini osnovni obrisi.

Tvrđava Merdžan glava

​Tvrđava na Merdžan glavi je na 802 metra nadmorske visine. Bila je to najveća austrougarska fortifikacija istočno od Mostara. Podno ove utvrde podignut je vojni logor u Opinama (Lager Opine) kao logistička baza ostalim utvrdama na uzvisini. Pokraj tvrđave danas je telekomunikacijski toranj.
Austrougarska vojna inžinjerija pridavala je veliku važnost kvaliteti tvrđava, i zanimljivo je kako su neke od njih, nakon što su ih izgradili, gađalali svojim topništvom kako bi ispitali kvalitetu gradnje. To se i danas može vidjeti na tvrđavi Merdžan glava, na kojoj se može primijetiti kako su veliki kameni blokovi, najčešće dimenzija 80×40 cm, naknadno stavljani u oštećeni zid.

Tvrđava Sveta gora (Podveležje)​

Tvrđava Sveta gora (Svetigora) nalazi se na 877 metara nadmorske visine. Također je jako oštećena. Oko utvrde je u 21. st. sagrađena vjetroelektrana.

Tvrđava Werk 9

Utvrda Werk 9 najočuvanija je od utvrda na brdu Fortica. Sagrađena je 1888. godine kao posljednja tog tipa u nizu pojasne utvrde Mostar. Ujedno je i jedina sačuvana utvrda toga tipa u okolici Mostara. Imala je dva stubišta, dizalo za streljivo, vitlo za izvlačenje topova na drugu etažu utvrde, a cisterna koja je unutar utvrde i dalje drži čistu vodu. Imala je zadatak kontrolirati južni prilaz Mostaru dolinom rijeke Neretve. Vojska Kraljevine SHS koristila ju je za svoje potrebe. Vojna namjena bila joj je produljena i dalje tijekom JNA, kada je služila kao skladište Vojno-filmskog centra iz Beograda, gdje su se čuvali rekviziti za snimanje filmova o temi Drugog svjetskog rata. Nakon toga je predana zajedno s inventarom poduzeću "Sutjeska film" iz Sarajeva gdje je imala istu svrhu i namjenu. Godine 1990. teško je stradala u požaru, pri čemu su izgorjeli artefakti i rekviziti milijunske vrijednosti. 1990-ih ponovno služi u vojne svrhe. Nakon 2000. počinje njezina devastacija. Prvo nestaje metalna promatračka polukupola s krova, zatim metalna teška dvokrilna ulazna vrata, a počinje i rušenje dijelova utvrde radi kamena. Tako natpis “Werk 9”, koji je krasio utvrdu, više nije iznad ulaza, nego je oboren na zemlju. Utvrda je oštećena na više mjesta dok je pljačkana.

IZVORI
MILIĆEVIĆ, Željko: Strani turisti uživaju u svakom metru ove staze, zastanu snimiti ‘selfie’ s mostarskom panoramom u pozadini. Večernji list (BiH), 25.3.2018.
Mostarski.ba FOTO: Bijeg iz grada – Tvrđava Werk 9

Austrougarski sustav obrane kopnene granice

​Austrougarska inžinjerijska direkci­ja posvetila je veliku pažnju obrani i fortificiranju svojih istočnih grani­ca. Najugroženiji dio istočne granice nalazio se u Hercegovini, te je 90 posto utvrda koje su izgrađene u BiH izgrađene baš na tome području.
Prva utvrđena linija nalazi­la se u području Trebinja i Bileće te Avtovac kao zaprečna oblast, a kao druga linija unutar Hercegovine izgrađena je obrambena linija Kalino­vik, Ulog- Obrnja, Nevesinje, Stolac. Pojasna utvrda Mostar bila je pozadinsko uporište, logistička baza i komandno mjesto za prve dvije linije, te na kraju kao upravno i vojno sjedište Hercegovine.
Status pojasnih utvrda imali su: Trebinje, Bileća, Mostar i Sarajevo kao upravno i vojno središte Monarhije u BiH. Postojalo je i nekoliko drugih utvrđenih gradova koji su činili zasebnu cjelinu koristeći se prirodnim preprekama (rijeka Dri­na na granici sa Srbijom) kao što je Zvornik, Višegrad, Foča i Goražde ili su činili niz kao odbrambena linija. Ove utvrde su bile iz osmanskog perioda, samo ih je austrougarska inžinjerija preuredila i prilagodila svojim vojnim potrebama.
Austrougarska inžinjerijska uprava je kompleks utvrda na jugoistoku Ev­rope označavala kraticom BHD (Bo­snien, Herzegowina und Dalmatien).

​Austro-ugarske vojne utvrde u Mostaru
Datum objave: 16.12.2014. Autor: ENTER Marketing
Opis: Austro-hungarian military forts in Mostar - Documentary movie. HD. Bosnia Herzegovina 2014 HD Directed by Ivo Mikulić Camera by Željko Milićević All rights reserved by Ivo Mikulic & Zeljko Milicevic © 2014

Putujemo do tvrđave Guberača pored Mostara | Driving balkan mountain road
Datum objave: 19.4.2020. Autor: Stil Života M.Delić
Opis: Vožnja u Podveležju od Gostine šume prema austro-ugarskoj staroj tvrđavi. Put je također iz doba austro-ugarske i poprilično je izazovan.

​MTB - Obilazak kula na fortici
Datum objave: 10.3.2020. Autor: Sarafanje
Opis: Vožnja bajkovima po brdu fortica iznad Mostara. Obilazak biciklističkog doma fortica, Vučije glave, Gostine Šume, te kula Merdžan glava, Guberača i Werk 9. (obišli smo i 4. kulu, ali ne znamo joj naziv). Detalje rute možete naći na sljedećem linku: https://www.strava.com/activities/312...

​Kuda Za Vikend Tvrdjava Merdzan Glava Podvelež
Datum objave: 2.11.2020. Autor: Kuda Za Vikend
Opis: Tvrđava Merdžan glava bila je austro-ugarska utvrđena vojna postaja istočno od Mostara.

​Werk 9
Datum objave: 3.5.2020. Autor: toBa

Staza austrougarskih utvrda

Koristeći postojeće ostatke austrougarske baštine na brdu Fortica, turistička ponuda Mostara obogaćena je tzv. "Stazom austrougarskih utvrda", kojom se obilaze ostaci fortifikacija na Fortici. Dio staze austrougarskih utvrda ušao je i u biciklističku rutu koja je duga 42 km i na kojoj su putokazima označene sve utvrde na ovom području.
Obilazak je najbolje započeti iz mostarskog naselja Opine, odakle se prati skoro 14 km duga cesta, uz koju se nanizalo šest austrougarskih utvrđenja: Werk 9, Fortica, Mali grad, Guberača, Merdžan-glava i Sveta gora.
Iznad mostarskog naselja Opine stiže se do prve fortifikacije Werk 9. Četiri kilometara dalje, u nastavku makadamske ceste prema platou Podveležja, nalaze se ostaci utvrde Mali grad. Nastavljajući dalje makadamom, za 15 minuta hoda dolazi se do sljedeće utvrde, Guberače. Pola sata hoda dalje dolazi se do sljedeće utvrde, Merdžan-glave. Od Merdžan-glave vodi dalje austrougarski put dug oko šest kilometara prema mostarskom naselju Zalik, koji je asfaltiran, a koji se na jednom mjestu račva prema preostalim dvjema utvrdama: Svetoj gori i Fortici.

​Fantastičan let iznad Mostara- Zip Line Fortica
Datum objave: 22.6.2019. Autor: FACE HD TV
Opis: Zvanična stranica FACE-a http://face.ba

Zip line Mostar fortica spust
Datum objave: 16.10.2018. Autor: Njobek

Idemo na ZipLine Park Fortica kod Mostara |#bosniaandherzegovina​ #odmoriubih​ #mostar​
Datum objave: 23.6.2020. Autor: Stil Života M.Delić
Opis: Snimak od magistralnog puta M17 za ZipLine na Fortici pored Mostara. Inače prirodni park Fortica je poznato mostarsko izletište. Na vrhu brda Fortica se nalazi cafe bar gdje možete popiti neko osvježavajuće piće i uživati u hercegovačkom suncu i čistom zraku. Na mjestu gdje se nalazi objekat pruža se prekrasan pogled na panoramu grada i visoravan hercegovine. Zip Line je dio projekta Via Dinarika. Prirodni park Fortica je idealan za ljubitelje prirode, rekreaaciju i sport, šetnju, brdski biciklizam, avanturističke sportove, paraglajding itd. Pogledajte snimak do kraja gdje ćete dobiti detaljnije informacije vezano za Zip Line. Video sa vjetrenjačama u Podveležju https://youtu.be/QOhqzUANVAI

IZVORI I LITERATURA

IZVORI
Fortica (brdo iznad Mostara). Wikipedija (hr)
Tvrđava Mali grad (Podveležje). Wikipedija (hr)
​Tvrđava Guberača. Wikipedija (hr)
Tvrđava Merdžan glava. Wikipedija (hr)
Tvrđava Sveta gora (Podveležje)​. Wikipedija.hr
Tvrđava Werk 9. Wikipedija (hr)
​
LITERATURA
MARTINOVIĆ, Manuel: Austrougarske utvrde u Hercegovini. Hercegovina - 1 (26) - 2015., str. 110-146. (PDF)

ELEKTRONIČKI IZVORI
​MARIJANOVIĆ, Dragan: Priče iz Hercegovine: Fortica trune u zaboravu. Hercegovina.info (preneseno iz: Oslobođenje), 3.5.2015. 
MEKIĆ, Mevludin (Foto): Ovako mi brinemo o okolišu: Fortica više nije odlagalište otpada. Start Online, 28.5.2018.
Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska a korištene i u posljednjem ratu. Klix.ba, 6.12.2015.
MILIĆEVIĆ, Željko: Strani turisti uživaju u svakom metru ove staze, zastanu snimiti ‘selfie’ s mostarskom panoramom u pozadini. Večernji list (BiH), 25.3.2018.
FOTO: Bijeg iz grada – Tvrđava Merdžan glava. Mostarski.ba, 27.5.2018.