DINARSKO GORJE
  • Početna
    • Uvodna riječ
    • Blog
    • Dinarski kolaž
  • Planine
    • O Dinarskom gorju >
      • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
      • Povijesni pregled područja
      • Istraživači i kroničari
      • Interaktivna karta Dinarskog gorja
    • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
      • Geologija Dinarskog gorja >
        • Dinarski krš
      • Vode (hidrografija - hidrologija) >
        • Rijeke >
          • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
            • Primorsko-istarski slivovi
            • Dalmatinski slivovi
            • Hercegovački slivovi
            • Slivovi Skadarskog bazena
          • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
            • Sliv rijeke Save >
              • Sliv rijeke Ljubljanice
              • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
              • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
              • Sliv rijeke Une
              • Sliv rijeke Vrbas
              • Sliv rijeke Ukrine
              • Sliv rijeke Bosne
              • Sliv rijeke Drine
              • Neposredni sliv rijeke Save
              • Sliv rijeke Kolubare
            • Sliv rijeke Dunav
        • Jezera
        • Podzemne vode
        • Jadransko more
      • Klima
      • Priroda >
        • Biljni svijet
        • Životinjski svijet
        • Ekologija i zaštita prirode
    • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
        • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
          • Kras / Carso
          • Ćićarija / Čičarija
          • Učka
        • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
          • Krk
          • Cres
      • A.2. Planine Dalmacije >
        • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
          • Bukovica
          • Promina
          • Svilaja
          • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
          • Moseć
        • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
          • Trtar
          • Boraja
          • Vilaja
          • Kozjak
          • Marjan
          • Poljička planina
          • Mosor
          • Omiška Dinara
          • Biokovo >
            • Rilić
            • Striževo
          • Rujnica
          • Vrgorsko gorje
        • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
          • Žaba
          • Visoki krš zapadnog Zažablja
          • Brdski masiv jugozapadnoga dijela Popova
          • Tmor
          • Neprobić
          • Vlaštica
          • Malaštica
          • Srđ
          • Sniježnica (konavoska)
        • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
          • Brač
          • Mljet
      • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
        • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
          • Orjen
          • Risansko-peraška brda
          • Kotorske strane
          • Lovćen
          • Vrmac
          • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
          • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
          • Rumija
          • Lisinj
          • Možura
          • Taraboš / Tarabosh
          • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
        • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
          • Budoš
          • Garač
          • Pusti Lisac
        • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
          • Njegoš
          • Somina
          • Zla gora
      • A.4. Planine niske Hercegovine >
        • Leotar
        • Bjelasnica
        • Sitnica
        • Viduša
        • Hrgud
    • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
        • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
          • Trnovski gozd
          • Nanos
          • Hrušica
        • B.1.2. Snežničko - gorskokotarska visoravan >
          • Javorniki
          • Snežnik (Notranjski Snežnik)
          • Obruč
          • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
          • Risnjak
        • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
          • Krim (Krimsko hribovje)
          • Slivnica
          • Goteniška gora
          • Stojna
        • B.1.4. Velika Kapela >
          • Klek (Kapela)
          • Bjelolasica
          • Višnjevica
          • Bijele stijene
          • Bitoraj (Burni Bitoraj)
          • Samarske stijene
          • Viševica
          • Ričičko bilo
      • B.2. Planine Like >
        • B.2.1. Velebit, masiv >
          • Velebit - sjeverni >
            • Senjsko bilo
          • Velebit - srednji
          • Velebit - južni
          • Velebit - jugoistočni
        • B.2.2. Mala Kapela
        • B.2.3. Ličko sredogorje
      • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
        • Medvjeđak (Medveđak)
        • Poštak
      • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
        • B.3.1. Dinara, masiv >
          • Ilica / Uilica
          • Dinara, planina
          • Troglav
          • Kamešnica
          • Tovarnica (masiv Dinare)
        • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
          • Vučjak (zapadna Bosna)
          • Bobara
          • Jadovnik (zapadna Bosna)
          • Šator
          • Staretina
          • Velika Golija
        • B.3.3. Grupa Cincara >
          • Vitorog
          • Javorac (zapadna Bosna)
          • Hrbljina
          • Čemernica (zapadna Bosna)
          • Slovinj
          • Kujača
          • Cincar (masiv)
          • Tušnica
          • Jelovača
          • Kovač-planina (zapadna Bosna)
        • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
          • Grmeč
          • Srnetica
          • Bobija (zapadna Bosna)
          • Osječenica
          • Klekovača
          • Lunjevača
          • Šiša planina (Šiša-gora)
        • B.3.5. Planinski niz Raduše >
          • Dimitor
          • Lisina
          • Gorica-Otomalj
          • Ravna gora (zapadna Bosna)
          • Dekala
          • Stražbenica
          • Crni vrh (kod Bugojna)
          • Plazenica
          • Stožer (zapadna Bosna)
          • Siver
          • Raduša
          • Ravašnica
          • Crni vrh (kod Kupresa)
          • Pakline
          • Ljubuša
      • B.4. Planine visoke Hercegovine >
        • B.4.1. Područje Čvrsnice >
          • Čvrsnica (masiv)
          • Vran planina
          • Čabulja
          • Hum (Mostar)
          • Štitar (Štitar-planina)
          • Lib planina
          • Gvozd (zapadna Hercegovina)
          • Grabovička planina
          • Midena
          • Zavelim
          • Baćina planina / Blačina
          • Oklanice
          • Tovarnica (kod Jablanice)
        • B.4.2. Prenj (masiv)
        • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
          • Velež
          • Crna gora (kod Nevesinja)
          • Vjetreno
          • Nekudina
          • Jelovi vrh - Resina
          • Crno osoje
          • Sniježnica (kod Nevesinja)
          • Trusina
          • Magrop (Mangrop)
          • Hum (kod Gackog)
          • Ivica (kod Gackog)
          • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
          • Baba
          • Glog
          • Lipnik
        • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
          • Crvanj
          • Javor (kod Nevesinja)
          • Vilovica
          • Vučevo (kod Gacka)
          • Živanj
          • Doborvor
          • Lebršnik
      • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
        • B.5.1. Grupa Vranice >
          • Radalj
          • Komar
          • Vilenica
          • Kalin
          • Radovan planina
          • Vranica >
            • Dobruška vranica (D. planina)
            • Zec-planina
            • Matorac
          • Pogorelica
          • Bitovnja
          • Ivan-planina
          • Vitreuša
          • Divan
          • Studenska planina
          • Čelinska planina
          • Bokševica
          • Sredogorja Rajana i Jabučice
          • Kruščica
          • Šćit (Štit)
          • Busovačka planina
          • Živčička planina
          • Zahor
          • Citonja
          • Graščica
          • Berberuša
          • Čubren
          • Volujak (kod Kreševa)
          • Meoršje
          • Inač
          • Tmor planina
          • Ormanj
        • B.5.2. Bjelašnička grupa >
          • Bjelašnica >
            • Bjelašnica - vodič po planini
            • Bjelašnica - Galerija fotografija
          • Igman
          • Visočica
          • Treskavica
        • B.5.3. Grupa Zelengore >
          • Zelengora
          • Lelija
          • Maluša planina
        • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
          • Maglić
          • Volujak
          • Bioč
      • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
        • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
          • Vojnik planina
          • Dobreljica
          • Ledenica
          • Golija (kod Nikšića)
        • B.6.2. Prekornica, masiv >
          • Prekornica, planina
          • Kamenik
          • Brotnjik
          • Rebrčnik
        • B.6.3. Durmitorsko područje >
          • Durmitor
        • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
        • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
          • Kapa Moračka
          • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
          • Stožac
          • Tali
          • Lukanje Čelo
          • Lola
          • Maganik
        • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
          • Pliješ
          • Ljubišnja planina
          • Radovina
          • Bunetina
          • Lisac (kod Pljevalja)
          • Obzir
          • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
        • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
          • Lisa (Andrijevica)
        • B.6.8. Komovi (masiv) >
          • Komovi (planina)
          • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
        • B.6.9. Grupa Visitora >
          • Visitor
          • Zeletin
          • Greben
          • Lipovica
        • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
          • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
            • Prokletije - Planinske grupe
            • Grupa Popluks (Popluk)
            • Grupa Trojan-Popadija
            • Grupa Radohimes (Radohines)
            • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
            • Grupa Shkelzen
            • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
            • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
            • Čakor
            • Planina Mokra
            • Hajla
            • Mokra gora / Mokna
    • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
      • C.1. Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske >
        • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
          • Kočevski Rog - Uvod >
            • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
            • Kočevski Rog - Praktične informacije
          • Mala gora (Ribniška Mala gora)
          • Mala gora (Kočevska Mala gora)
          • Poljanska gora
          • Spodnjeloška gora
        • Brodmoravička krška zaravan
        • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
          • Žumberačka gora - Gorjanci
          • Samoborsko gorje
      • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
        • C.2.1. Grupa Vlašića >
          • Vlašić
          • Ranče planina
          • Dnolučka planina
          • Vučja planina
          • Manjača
          • Očauš
          • Uzlomac
          • Borja
          • Lisac (kod Zenice)
        • C.2.2. Planine srednje Bosne >
          • Srednjobosansko pobrđe (Hum)
          • Vepar
          • Perun (1472 m)
          • Zvijezda (1349 m)
          • Romanija
        • C.2.3. Grupa Jahorine >
          • Trebević
          • Jahorina (1916 m)
        • C.2.4. Planine istočne Bosne
      • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
        • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
          • Kovač
          • Vučevica
          • Javorje (Priboj)
          • Kamena gora
          • Pobijenik
          • Gajeva planina
        • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
          • Ninaja (Velika Ninaja)
        • C.3.3. Starovlaške planine >
          • Tara, planina
          • Suva gora
          • Varda, Revanje i Bujak
          • Crni vrh (kod Priboja)
          • Zlatibor, masiv
          • Mučanj
          • Čemernica (Stari Vlah)
          • Javor (Stari Vlah)
          • Ovčar
          • Jelica
          • Krstac (Stari Vlah)
          • Troglav (Stari Vlah)
          • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
          • Radočelo
      • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
        • Gučevo
        • Boranja
        • Jagodnja
        • Sokolska planina
        • Gvozdačke stene
        • Bobija (Orovička planina)
        • Medvednik
        • Jablanik
        • Povlen
        • Magleš (Maglješ)
        • Maljen
        • Suvobor i Rajac
        • Subjel
        • Kablar
        • Drmanovina
        • Crnokosa
        • Dobrotinska planina
        • Jelova gora (Užice)
      • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
        • Zrinska gora
        • Hrastovička gora
        • Vukomeričke gorice
        • Kozara
        • Prosara
        • Motajica
        • Krnjin
        • Vučijak (Bosanska Posavna)
        • Trebava (Trebovac)
        • Ratiš
        • Majevica
        • Cer
        • Iverak
        • Vlašić (kod Valjeva)
  • KRAJEVI
  • Ljudi
    • AGENDA 2020. >
      • AGENDA 2019.
    • AKTIVNOSTI >
      • Planinarstvo i izletništvo >
        • Oznake u planini
        • Planinarske staze i transverzale
        • Planinarski domovi, kuće i skloništa
      • Alpinizam i slobodno penjanje
      • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
      • Biciklizam i brdski biciklizam
      • Speleologija
      • Rekreativno jahanje
      • Aktivnosti na vodi
      • Aktivnosti na snijegu
      • Aktivnosti u zraku >
        • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
      • Boravak sa djecom
    • TURIZAM - Praktične informacije >
      • Smještaj
      • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
      • Kampiranje
      • Zdravstveni turizam
      • Gastronomija
      • Minska situacija
    • Kulturna baština
    • Narodna baština (etnološko nasljeđe) >
      • Materijalna baština >
        • Tradicionalno graditeljstvo - kuće i objekti
        • Pokućstvo i predmeti
        • Tradicionalni radovi i privređivanje >
          • Tradicijsko stočarstvo
          • Šume i šumarstvo
        • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
        • Tradicionalna prehrana i gastronomija
      • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
        • Običajno pravo
        • Narodni običaji >
          • Prela i sijela
      • Duhovna baština >
        • Usmena književnost, legende i anegdote
        • Folklor >
          • Tradicionalna glazba i plesovi
          • Narodne pjesme
          • Narodne igre
    • Dječje igre
    • DG u likovnoj umjetnosti
    • DG u pjesništvu
    • Crna strana Dinarskog gorja
  • IZVORI
    • Publikacije i bibliografija >
      • Prikaz publikacija - komercijalne
      • Publikacije - besplatne online
      • Časopisi i periodika
      • Kartografska izdanja
      • Karte - besplatne online
      • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
        • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
        • Po tematskim odrednicama
    • Rječnik & Pojmovnik
    • Arhiva vijesti 2020. >
      • Arhiva vijesti 2019.
      • Arhiva vijesti 2018.
      • Arhiva vijesti 2017.
      • Arhiva vijesti 2016.
      • Arhiva vijesti 2015.
    • Adresar
    • Galerije fotografija >
      • Ljudi dinarskog gorja
      • Blago na planini
      • Tradicijsko graditeljstvo
      • Životinjski svijet
      • Biljni svijet
      • Kamioni i auti oko nas - u planinama
      • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
      • Satelitski snimci gorja
      • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
    • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
  • Kontakt
  • ENGLISH
    • About Dinaric Alps
    • Division of the Dinaric Alps
    • Regional Overview
    • Travel Information
    • Activities
    • Dinaric Bookstore
    • Contact

Velika Kapela

Facebook email email
Print Friendly Version of this pageGet a PDF version of this webpage

SREDIŠNJI POJAS > KRŠKE VISORAVNI (PLANOTE) SLOVENIJE I HRVATSKE > Velika Kapela

Velika Kapela 

Država: Hrvatska
Najviši vrh: Kula, Bjelolasica (1534 m); KOORDINATE: 45.2734, 14.9615​
Picture

Opis planinske grupe

Kapelsko gorje

Planinski masiv Velike Kapele, jedan je od većih gorskih dinarskih lanaca i dio tzv. Kapelskog gorja.

U širem smislu Kapela, odn. Kapelsko gorje planinski je masiv u Gorskom kotaru i Lici u Hrvatskoj. Pruža se dinarskim smjerom (sjeverozapad-jugoistok), južnim dijelom Gorskog kotara, od Mrkopaljskog  i Ravnogorskog polja na sjeverozapadu, sve do Plitvičkih jezera i Koreničkog polja na jugoistoku, gdje započinju masivi Ličke Plješivice (Plješevice) i Ličko sredogorje. Kapela obuhvaća prostranstvom veću i višu Veliku Kapelu (najviši vrh Kula na Bjelolasici 1534 m) i manju Malu Kapelu (najviši vrh Seliški vrh 1279 m) u Lici. 

Veliku i Malu Kapelu razdvaja niže sedlo Vrh Kapele (887 m) sa starim cestovnim prijelazom na Karolinskoj cesti. Kapelsko gorje je uglavnom krško, izgradjeno od mezozojskih vapnenaca i dolomita. 


Osim glavnoga kapelskog lanca u (Velika i Mala Kapela), oko tog lanca se bočno nalaze još 3 manja krška masiva odvojena međuplaninskim dolinama koje neki (npr. geolozi) većinom izdvajaju u posebne gorske masive, dok se u popularno - planinarskim brošurama obično pribrajaju proširenom lancu Kapele: To je na sjeveru stjenoviti Klek iznad Ogulina (1181 m), a na jugozapadu uz Kvarner iznad Vinodola i Bakarskog zaljeva je još izdvojen i strmi primorski lanac Liburnijskog krša (još i Liburnijski kras: Tuhobić, Bitoraj, Viševica i dr).. Dalje prema jugu paralelno s Malom Kapelom još na Kapelsko gorje se nastavlja podjednako visoko Ličko sredogorje  (1268 m) i na sjeveroistoku prema Kordunu još paralelni niži lanac Ljubčagora (938 m). [1] ​
Bjelolasica - Pogled od grebena Bjelolasice prema jugu, području Velike Javornice, 1375 m  (desno, u pozadini) i Bijelim stijenama, 1335 m (desno od V. Javornice)
Bjelolasica
Pogled od grebena Bjelolasice prema jugu, području Velike Javornice, 1375 m (desno, u pozadini) i Bijelim stijenama, 1335 m (desno od V. Javornice)

Velika Kapela

Velika Kapela, odn. Velikokapelski gorski blok je viši, sjeverozapadni dio masiva Kapele. Prostire se južnim dijelom Gorskog kotara u Hrvatskoj, a istočni dio Velike Kapele već je prijelazna zona prema Lici i na krajnem jugoistoku prema masivu Velebita. U Velikoj Kapeli središnji dinarski pojas račva se na dva dijela: 
  • Zapadni dio nastavlja se masivom Velebita
  • Istočni ogranak prelazi u lanac Male Kapele i Ličke Plješivice. 

Područje Velike Kapele nalazi se južno od Mrkopaljskog i Ravnogorskog polja na sjeverozapadu tj. otprilike južno od prometnog pravca Zagreb - prijevoj Vrata (Delnička vrata, 742 m) - Rijeka, sjeverno od prometnog pravca Zagreb - prijevoj Kapela (887 m) - Brinje - prijevoj Vratnik - Senj; zatim od Ogulinske kotline, tj. od Ogulinskog i Oštarijskog polja na sjeveroistoku, dok se na zapadu obronci visoravni Kapele preko vijenca planinskih kosa Liburnijskog krasa i primorskih terasa spuštaju prema moru.

Unutar masiva Velike Kapele, niže se nekoliko planinskih grebena u smjeru sjeverozapad-jugoistok, međusobno razdvojenih krškim depresijama - poljima i dolinama, od kojih je najviši Središnji kapelski lanac s planinom Bjelolasicom (Kula, 1534 m), koja je najviša planina Gorskog kotara u cjelini. Ostali planinski grebeni su Istočni, Južni i Zapadni - na kojega je još zapadnije, na primorskom rubu goranske visoravni, iznad Riječkog zaljeva i Vinodolskog kanala, naslonjen jedan greben Liburnijskog krasa.

Cijelo je područje gotovo u potpunosti prekriveno gustim prirodnim šumama, i jedini su izuzetak neka niže položena polja i doline te neki planinski vrhovi. Područje je vrlo rijetko naseljeno i bez površinskih tokova, usprkos vrlo obilnim padalinama.


Greben Velike Kapele je, kao južni dio Gorskog kotara, najuži planinski prag između kontinentalne Panonije i Jadrana, pa ima važno prometno-strateško značenje.

Ime

Mala i Velika Kapela zajedno s Plješivicom bile su nekoć zarasle gustom šumom te nazivane jednim imenom - Gvozd, što na staroslavenskom jeziku znači šuma. Taj Gvozd dugo je vremena bio međa staroj Hrvatskoj i Slavoniji. [2] Ovdje, u tišini, među gustim stogodišnjim krošnjama jela, bukava i javorova, nalazila se kapela sv. Nikole od čega dolazi kasniji naziv Gluha Kapela [3] (stoji u izvješću ratnog vijeća 1655. godine [4]). 
Dakle. masiv je sadašnje ime dobio prema jednoj (vjerojatno pavlinskoj) kapelici u blizini gorskog prijevoja.
Inače, Gvozdom se nazivao i planinski predio između rijeka Kupe, Korane i Gline koji je prema kralju (za kojega nije dokazano da se zvao Snačić ili Svačić) dobio ime Petrova gora. Također, i samo podrijetlo naziva Gvozd izaziva dvojbe jer jedni tumače da potječe od staroslavenskog naziva za šumu, a drugi su skloniji to povezivati s gvožđem (željezom), na što upućuje i nekadašnji latinski naziv Kapele - Alpae ferrae
.
[5] 
Picture
U SURADNJI S: VIA DINARICA
Picture
Oglašavajte ovdje:
  • lokalnu ponudu,
  • usluge i servise
  • smještaj
  • gastronomsku ponudu
  • lokalne proizvode
  • turističku ponudu
  • aktivnosti na otvorenom i dr.
Picture
Ljuska
Vapnenački šiljci u dijelu Bijelih stijena koji se zove Ljuska, a kojime prolazi i legendarni Vihoraški put, planinarska staza koja povezuje Bijele sa Samarskim stijenama.

ZEMLJOPIS


Planine, grebeni, vrhovi

Glavni su vrhunci Velike Kapele i cijeloga kapelskog lanca: najviša Kula na Bjelolasici (1534 m), Viševica (1428 m) Bitoraj (1385 m), Velika Javôrnica (1375 m). Bjelolasica je ujedno najviša planina Gorskog kotara. 
Planinska grupaNajviši vrh (ime planine)Glavne planine
(vrhovi) u planinskoj grupi
Geografsko/zemljopisno područje:
Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske
Velika Kapela
Kula, 1534 m
(Bjelolasica)
Istočni kapelski lanac:
  • Bijela kosa (1289 m) - Mirkovica (1286 m) - Smolnik (1219 m) - Klek (1181 m)
  • Središnji kapelski lanac:
  • Bjelolasički niz: Višnjevica (1367 m) - Bjelolasica (1534 m) - Debeli vrh (1157 m) - Crni vrh (1102 m)
  • Javornički niz: Čelimbaša (1089 m) - Maj vrh (1269 m) - Crna kosa (1223 m) - Samarske stijene (1302 m) - Bijele stijene (1335 m) - Velika Javornica (1375 m) - Stalak (1129 m) - Mala Javornica (1103 m) - Debeli vrh (1157 m)
  • Zapadni kapelski lanac:
  • Burni Bitoraj (1385 m) - Viševica (1428 m) - Veliki Smolnik (1279 m)
  • Južni kapelski lanac:
  • Ričičko bilo (1286 m) - Kolovratske stijene (1091 m) - Alino bilo (1120 m)
  • Liburnijski niz (Primorski rub):
  • Medviđak (1027 m) - Kobiljak (1119 m) - Kanculova glava (1120 ) - Zagradski vrh (1187 m)
  • Vrh Bijelih stijena;
    Vrh Bijelih stijena
    "Klasičan" pogled na vrh Bijelih stijena (1335 m, u sredini fotografije) i nešto nižih pet vertikalnih kukova popularno nazvanih "prsti" (skroz desno). Bijele stijene, uz obližnje Samarske stijene, manja su planinska grupa i također strogi prirodni rezervat (najviši stupanj zaštite prirode), u središnjem dijelu masiva Velike Kapele u Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji u Hrvatskoj. Rezervatom su proglašene 24.1.1985. godine, na površini od 1175 ha. Reljef Bijelih i Samarskih stijena obuhvaća brojne vapnenačke stijene s mnoštvom različitih oblika, ponekad i vrlo oštre. Na tim stjenovitim vapnenačkim blokovima raste šuma jele, smreke te bukve. Najviši vrh Samarskih stijena je 1302 m, a istočno od njih nalaze se Bijele stijene s najvišim vrhom od 1335 m (na fotografiji).
    BJELOLASICA
    BIJELE STIJENE
    SAMARSKE STIJENE
    Picture
    Tekst o Kleku na stranici Summitpost (na engleskom jeziku)
    Picture
    Tekst o Bjelolasici na stranici Summitpost (na engleskom jeziku)
    Picture
    O Bijelim i Samarskim stijenama na stranici Summitpost (na engleskom)
    Kapelski nocturno
    Autor: lubenovac555
    Kula (1534 m) - Bjelolasica
    Autor: Planinarstvo

    Klima

    Na području Velike Kapele izmjenjuju se tri klimatska tipa. Na sjeveru, na području Ogulinske doline prevladava kontinentalna klima, na prostoru središnjeg planinskog masiva  je planinsko-subalpska klima, a prema jadranskoj obali (potez Klenovica-Senj) na jugu submediteranska klima. Obilnih oborina ima u velikim količinama tijekom cijele godine, a zimi je mnogo snijega i magle.
    Šume Bijelih stijena
    Dinarske bukove šume na krševitom terenu, kroz koje prolazi staza koja se spušta od vrha Bijelih sitjena ka šumskoj cesti Jasenak - Mrkopalj.

    PRIRODA


    Prirodna baština

    Na Velikoj Kapeli nalazi se više zaštićenih prirodnih područja, od kojih su najpoznatiji Strogi prirodni rezervat Bijele i Samarske stijene i Klek iznad grada Ogulina. 

    Biljni svijet

    Raznovrsnost biljnog svijeta ogleda se od primorske vegetacije na jugu (Vinodol), preko alpskog ili visokogorskog bilja u središnjem dijelu (Bjelolasica) do kontinentalnog u sjevernom djelu (Ogulinska dolina). 
    U krškom reljefu se najviše ističu prirodni rezervati Samarske i Bijele stijene s osobitom bogatom florom.

    Životinjski svijet

    Životinjski svijet je raznolik, od grabežljivaca kao vukovi, medvjedi, risovi i orlovi, do divokoza, jelena, srna, tetrijeba i drugih divljih životinja.
    Velika Javornica (1375 m)
    Zapravo je Velika Javornica (vrh u pozadini) najviši vrh planinskog bȉla kojemu pripada i greben Bijelih stijena (1335 m; stijena u prednjem planu). Međutim, zbog svoje atraktivnosti i grupiranosti jasno vidljivih krških oblika, Bijele stijene su obično bile percipirane kao izdvojena cjelina te općenito, znatno popularnije i posjećenije, u usporedbi s njihovom višom "sestrom" Javornicom koja je prekrivena gustom šumom. ​

    STANOVNIŠTVO I NASELJA


    Stanovništvo

    Oko Velike Kapele većinom žive kajkavci i manje čakavaca na jugu, a oko Male Kapele i Ličkog sredogorja su većinom novonaseljeni štokavci - ali su sve do Turaka i tu bili uglavnom čakavci. (1)

    Povijesni pregled

    U povijesti Velika Kapela je bila u posjedu hrvatske plemenite obitelji Frankopana koji su stolovali u Ogulinu podno Kapelskog gorja. 

    19. stoljeće
    1874.
    ​Otvorena je Rudolfina odn. Rudolfova cesta, izgrađena na poticaj hrvatskog bana Ivana Mažuranića. Radi se o o
    dvojku povijesne ceste Jozefine od Josipdola preko Ogulina i Velike Kapele do Novog Vinodolskog u Primorju.

    20. stoljeće
    Početkom 20. stoljeća Bijele stijene istražili su i popularizirali prirodoslovci Dragutin Hirtz i Miroslav Hirtz. Dragutin je bio prvi od svih domaćih i stranih botaničara koji je ovdje boravio - prvi puta bilo je to 28.7.1899. godine.

    1927. 
    27.5.1927. Hrvatsko planinarsko duštvo (HPD) izgradilo je planinarsko sklonište na zaravanku 10 minuta prije vrha Bijelih stijena.


    1928.
    27.5.1928. na poticaj dr. Ivana Krajača, predsjednika HPD-a u Zagrebu,​ podignuta je Hirčeva kuća na Bijelim stijenama. Ona je dobro služila planinarima, ali je par desetljeća kasnije zbog dotrajalosti zamijenjena novim objektom u blizini. U sredini ponikve još uvijek postoji cisterna Hirčeve kuće iz 1928. godine, čijom vodom se i danas služe planinari.


    1934. 
    ​Na Čelimbaši iznad Mrkoplja je 1934. godine izgrađena prva skakaonica u Hrvatskoj «pod Vrhin», gdje je već 1936. održano i međunarodno natjecanje u skijaškim skokovima na kojem je Norvežanin Jahr skočio tada nevjerojatnih 46 m. Nacrt skakaonice izradio je 1933. Ivan Rožman iz Ljubljane.


    1968.
    4.7.1968. izgrađena je nova kuća umjesto porušene Hirčeve na Bijelim stijenama u organizaciji i radnim akcijama PD „Rade Končar" iz Zagreba.

    1973.
    Izgrađeno je planinarsko sklonište na Bijelim stijenama u neposrednoj blizini planinarske kuće zahvaljući radu članova PD „Rade Končar".

    1974.
    U 10. mjesecu 1974. otvoren je „Vihoraški put" kojime su povezane Bijele i Samarske stijene. Radi se o dugogodišnjoj ideji planinara koju su ostvarili Milovan Dlouhi i Želimir Kantura uz pomoć članova PD „Vihor" iz Zagreba.

    1979.
    23.9.1979. otvoren je „Kapelski planinarski put" kojime su obuhvaćeni: Tuk, Matić poljana, Bjelolasica, Samarske stijene, Bijele stijene, Velika Javornica, Duliba, Kolovratske stijene i Klenovica. 

    2005.
    Osuvremenjena je tj. asfaltirana Rudolfina na šumskoj dionici kroz Veliku Kapelu, od Jasenka do primorske terase.

    Turizam

    Ovaj planinski lanac ima određene kapacitete za planinski turizam, međutim je dosta neiskorišten. Nekadašnji "Hrvatski Olimpijski Centar Bjelolasica", još se nije oporavio od požara 2011. godine. Ipak, Postoji više privatnih pansiona od Mrkoplja na zapadu do Ogulina na sjeveroistoku, koji pružaju smještaj planinarima, skijašima, planinarima i turistima željnim mirne prirode. 

    O kraju

    DELNIČKI KRAJ
    FUŽINARSKI KRAJ
    LOKVARSKI KRAJ
    SKRADSKI KRAJ
    RAVNOGORSKI KRAJ
    BRODMORAVIČKI KRAJ
    MORAVIČKI KRAJ
    VRBOVSKI KRAJ
    OGULINSKI KRAJ
    MRKOPALJSKI KRAJ
    DREŽNIČKI KRAJ (KAPELSKI KRAJ)
    BRINJSKI KRAJ
    CRIKVENIČKO PRIMORJE
    VINODOLSKA DOLINA
    VINODOLSKO PRIMORJE
    SENJSKO ZALEĐE

    BIJELE STIJENE from http://tomurh.wix.com/ml on Vimeo.

    Rupa pored stupa... from DDISKF Zagreb.

    Crnačko polje je polje zapadno od Jezerana i nastavak je Jezeranskog i Stajničkog polja na istok. Crnačko polje je polje kroz koje protječe potok Črnac, a polje je površine porječja 34 km². U sastavu je Općine: Brinje, u Ličko-senjskoj županiji.
    VIDEO: Istraživanje Rupe pored stupa i Lucine špajze u Črnačkom polju
    Vihoraškim putem

    Vihoraški put je vjerojatno jedna od najljepših i najzahtjevnijih planinarskih staza u Hrvatskoj. Ova staza povezuje Bijele sa Samarskim stijenama, prolazeći kroz teško prohodan, divlji teren i izuzetno očuvanom prirodom Strogog rezervata Bijele i Samarske stijene.

    Praktično

    AKTIVNOSTI


    KPP - Kapelski planinarski put

    Picture
    KPP je planinarska obilaznica koja počinje u mjestu Tuk, u srcu Gorskog Kotara, prolazi preko Bjelolasice, kroz strogi prirodni rezervat Samarskih i Bijelih stijena te se preko Kolovratskih stijena spušta prema moru u Klenovicu mjesto na obali pokraj Novog Vinodolskog.

    Na KPP-u, čiji obilazak zahtijeva 3 – 4 dana hoda, postoji više planinarskih objekata koji su tako smješteni da osiguravaju odmor i noćenje.

    Detaljan opis KPP-a nalazi se u Putnom vodiču (preuzmi klikom na fotografiju DESNO)
    Picture
    KAPELSKI PLANINARSKI PUT
    Putni vodič i dnevnik (pdf.)
    VII. izdanje, 2011
    (preuzmi klikom na fotografiju)
    Kula
    Vrh Kula (1534 m), najviši vrh Bjelolasice, također je i najviši vrh cijelog Gorskog kotara.

    BORAVAK U PLANINI


    Smještaj

    MRKOPALJ
    Apartman "Šume pjevaju" - Muževski kraj 21 , 51315 Mrkopalj Tel. 00385 (0) 51 833 289 Mob. 00385 91 911 48 20 e-mail : sumepjevaju@gmail.com www.mrkopalj.com
    Studio apartman " Fortica - "Stari kraj 84 , 51315 Mrkopalj Tel. 00385 (0) 51 833 581 ( 099 675 4418 ) email : mihaella.jakovac@gmail.com www.fortica-apartman.com
    Kuća " Štimac - "Topolovac 7, LokveTel/fax: 051 625 433 , Mob 1:098 323 123 , Mob 2: 098 170 8 170 e-mail: info@stimac.com.hr www.stimac.com.hr

    Apartman "Petra" - Razdoljska 18 , 51315 MrkopaljTel. 00385 (0) 51 833 271 (098 507 238 Petar )email : anita.sangut@hotmail.com www.apartman-petra-mrkopalj.com 

    IZVORI I LITERATURA


    Reference

    [1] WIKINFO, Kapelsko gorje
    [2] KLAIĆ, Vjekoslav; Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, Društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1880., str. 20. 
    [3] MAGDIĆ, Mile; Velika Župa Modruš , Union, Zagreb, 1943., str. 30. 
    [4] HORVAT, Rudolf; Lika i Krbava, Povijesne slike, crtice i bilješke, br.II., MH, Zagreb, 1941., str. 147.
    [5]
     NADILO, Branko; Neistražene ruševine modruške utvrde i naseja, časopis Građevinar, 54 (2002) 8, str. 499-505. (PDF)

    Vanjske poveznice - korisni linkovi i adrese

    Hrvatsko planinarsko društvo Kapela 
    Javna ustanova Priroda, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Primorsko-goranske županije
    Gorski kotar, Službena stranica Gorskog kotara
    Katedra čakavskoga sabora Modruše

    Kontaktirajte administratora stranice - Contact the Website administrator


    Imate li bilo kakve komentare, ispravke, mišljenja ili priloge o ovoj stranici?
    Molimo pošajite ih putem slijedećeg obrasca ili direktno na adresu elektroničke pošte: E-MAIL
    Navedite o kojoj se planini ili temi radi. 
    Ovisno o Vašoj želji, Vaš identitet u objavljenom tekstu (prilogu) može biti prikazan ili neobjavljen.
    ODGOVARAM NA SVAKI UPIT!
    Ukoliko ne dobijete odgovor, molim Vas pišite direktno na slijedeću adresu: papaczg@hotmail.com

      Obrazac za upit

    POŠALJI / SEND

    INDIVIDUAL VISITORS SINCE JANUARY 14TH, 2019Flag Counter
    Ova web-stranica se financira samo vlastitim sredstvima. Ako želite malim prilogom financijski pomoći njezin rad i opstanak, molim Vas da to učinite putem usluge Pay Pal. Puno Vam hvala!
    This web-page is financed only by my own personal sources. If you would like to help its functioning with a small donation please be kind to do it over Pay Pal. Thank you a lot!
    Prilažem iznos / I donate (in €):

    Picture
    Svi materijali (tekstualni, kartografski, fotografski, audio i video) kojih je isključivi autor DINARSKO GORJE mogu se slobodno preuzimati, bez ikakvih dodatnih uvjeta. Radi se o materijalima na stranici uz koje nije posebno navedeno tko je njihov izvor ili se iz samog sadržaja to ne vidi. Ukoliko želite koristiti pojedine sadržaje sa stranice, a u dvojbi ste o njihovu porijeklu, molimo da kontaktirate DINARSKO GORJE.

    All materials (textual, cartographic, photographic, audio and video) of which the sole author is DINARSKO GORJE WEBPAGE (Dinaric mountains) can be freely downloaded and used without any additional conditions. These are materials on the site where their source or author is not specifically stated. If you want to use some content from the site, and you are in doubt about its origin, please contact the Website administrator.

    Picture
    PLEASE, KEEP OUR ENVIRONMENT CLEAN!
    • Početna
      • Uvodna riječ
      • Blog
      • Dinarski kolaž
    • Planine
      • O Dinarskom gorju >
        • Države dinarskog prostora i njihova prirodna obilježja
        • Povijesni pregled područja
        • Istraživači i kroničari
        • Interaktivna karta Dinarskog gorja
      • GEOGRAFIJA / ZEMLJOPIS DINARSKOGA GORJA >
        • Geologija Dinarskog gorja >
          • Dinarski krš
        • Vode (hidrografija - hidrologija) >
          • Rijeke >
            • Rijeke jadranskoga sliva (slijeva) >
              • Primorsko-istarski slivovi
              • Dalmatinski slivovi
              • Hercegovački slivovi
              • Slivovi Skadarskog bazena
            • Rijeke crnomorskog sliva (slijeva) >
              • Sliv rijeke Save >
                • Sliv rijeke Ljubljanice
                • Sliv rijeke Krke (dolenjske)
                • Sliv rijeke Kupe (Kolpe)
                • Sliv rijeke Une
                • Sliv rijeke Vrbas
                • Sliv rijeke Ukrine
                • Sliv rijeke Bosne
                • Sliv rijeke Drine
                • Neposredni sliv rijeke Save
                • Sliv rijeke Kolubare
              • Sliv rijeke Dunav
          • Jezera
          • Podzemne vode
          • Jadransko more
        • Klima
        • Priroda >
          • Biljni svijet
          • Životinjski svijet
          • Ekologija i zaštita prirode
      • A. PRIMORSKI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • A.1. Područje sjevernog Jadrana >
          • A.1.1. Planine Istre i poručje Krasa >
            • Kras / Carso
            • Ćićarija / Čičarija
            • Učka
          • A.1.2. Otoci sjevernog Jadrana >
            • Krk
            • Cres
        • A.2. Planine Dalmacije >
          • A.2.1. Središnji dalmatinski planinski niz >
            • Bukovica
            • Promina
            • Svilaja
            • Kijevski Kozjak (Veliki Kozjak)
            • Moseć
          • A.2.2. Obalni dalmatinski planinski niz >
            • Trtar
            • Boraja
            • Vilaja
            • Kozjak
            • Marjan
            • Poljička planina
            • Mosor
            • Omiška Dinara
            • Biokovo >
              • Rilić
              • Striževo
            • Rujnica
            • Vrgorsko gorje
          • A.2.3. Planine južne Dalmacije i mediteranske Hercegovine >
            • Žaba
            • Visoki krš zapadnog Zažablja
            • Brdski masiv jugozapadnoga dijela Popova
            • Tmor
            • Neprobić
            • Vlaštica
            • Malaštica
            • Srđ
            • Sniježnica (konavoska)
          • A.2.4. Otoci srednjeg i južnog Jadrana i Pelješac >
            • Brač
            • Mljet
        • A.3. Planine primorske i središnje Crne Gore >
          • A.3.1. Primorske planine Crne Gore >
            • Orjen
            • Risansko-peraška brda
            • Kotorske strane
            • Lovćen
            • Vrmac
            • Paštrovska gora (Paštrovačka gora)
            • Sutorman (Vrsuta i Sozina)
            • Rumija
            • Lisinj
            • Možura
            • Taraboš / Tarabosh
            • Mali i Rencit i Mali i Kakarriqit
          • A.3.2. Katunska kraška zaravan >
            • Budoš
            • Garač
            • Pusti Lisac
          • A.3.3. Planine crnogorskih Rudina >
            • Njegoš
            • Somina
            • Zla gora
        • A.4. Planine niske Hercegovine >
          • Leotar
          • Bjelasnica
          • Sitnica
          • Viduša
          • Hrgud
      • B. SREDIŠNJI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • B.1. Krške visoravni (planote) Slovenije i Hrvatske >
          • B.1.1. Grupa Trnovskog gozda >
            • Trnovski gozd
            • Nanos
            • Hrušica
          • B.1.2. Snežničko - gorskokotarska visoravan >
            • Javorniki
            • Snežnik (Notranjski Snežnik)
            • Obruč
            • Crni vrh - Jasenovica (kod Platka)
            • Risnjak
          • B.1.3. Notranjsko-dolenjski plato >
            • Krim (Krimsko hribovje)
            • Slivnica
            • Goteniška gora
            • Stojna
          • B.1.4. Velika Kapela >
            • Klek (Kapela)
            • Bjelolasica
            • Višnjevica
            • Bijele stijene
            • Bitoraj (Burni Bitoraj)
            • Samarske stijene
            • Viševica
            • Ričičko bilo
        • B.2. Planine Like >
          • B.2.1. Velebit, masiv >
            • Velebit - sjeverni >
              • Senjsko bilo
            • Velebit - srednji
            • Velebit - južni
            • Velebit - jugoistočni
          • B.2.2. Mala Kapela
          • B.2.3. Ličko sredogorje
        • B.2.4. Lička Plješivica (Plješevica) >
          • Medvjeđak (Medveđak)
          • Poštak
        • B.3. Planine zapadne Bosne i Dinara >
          • B.3.1. Dinara, masiv >
            • Ilica / Uilica
            • Dinara, planina
            • Troglav
            • Kamešnica
            • Tovarnica (masiv Dinare)
          • B.3.2. Šatorsko-golijski niz >
            • Vučjak (zapadna Bosna)
            • Bobara
            • Jadovnik (zapadna Bosna)
            • Šator
            • Staretina
            • Velika Golija
          • B.3.3. Grupa Cincara >
            • Vitorog
            • Javorac (zapadna Bosna)
            • Hrbljina
            • Čemernica (zapadna Bosna)
            • Slovinj
            • Kujača
            • Cincar (masiv)
            • Tušnica
            • Jelovača
            • Kovač-planina (zapadna Bosna)
          • B.3.4. Klekovačko-grmečka grupa >
            • Grmeč
            • Srnetica
            • Bobija (zapadna Bosna)
            • Osječenica
            • Klekovača
            • Lunjevača
            • Šiša planina (Šiša-gora)
          • B.3.5. Planinski niz Raduše >
            • Dimitor
            • Lisina
            • Gorica-Otomalj
            • Ravna gora (zapadna Bosna)
            • Dekala
            • Stražbenica
            • Crni vrh (kod Bugojna)
            • Plazenica
            • Stožer (zapadna Bosna)
            • Siver
            • Raduša
            • Ravašnica
            • Crni vrh (kod Kupresa)
            • Pakline
            • Ljubuša
        • B.4. Planine visoke Hercegovine >
          • B.4.1. Područje Čvrsnice >
            • Čvrsnica (masiv)
            • Vran planina
            • Čabulja
            • Hum (Mostar)
            • Štitar (Štitar-planina)
            • Lib planina
            • Gvozd (zapadna Hercegovina)
            • Grabovička planina
            • Midena
            • Zavelim
            • Baćina planina / Blačina
            • Oklanice
            • Tovarnica (kod Jablanice)
          • B.4.2. Prenj (masiv)
          • B.4.3. Velež i hercegovačke Rudine >
            • Velež
            • Crna gora (kod Nevesinja)
            • Vjetreno
            • Nekudina
            • Jelovi vrh - Resina
            • Crno osoje
            • Sniježnica (kod Nevesinja)
            • Trusina
            • Magrop (Mangrop)
            • Hum (kod Gackog)
            • Ivica (kod Gackog)
            • Bjelasnica / Bjelašnica (Gatačka Bjelašnica)
            • Baba
            • Glog
            • Lipnik
          • B.4.4. Planinski niz Crvanj - Lebršnik >
            • Crvanj
            • Javor (kod Nevesinja)
            • Vilovica
            • Vučevo (kod Gacka)
            • Živanj
            • Doborvor
            • Lebršnik
        • B.5. Središnje bosansko - hercegovačke planine >
          • B.5.1. Grupa Vranice >
            • Radalj
            • Komar
            • Vilenica
            • Kalin
            • Radovan planina
            • Vranica >
              • Dobruška vranica (D. planina)
              • Zec-planina
              • Matorac
            • Pogorelica
            • Bitovnja
            • Ivan-planina
            • Vitreuša
            • Divan
            • Studenska planina
            • Čelinska planina
            • Bokševica
            • Sredogorja Rajana i Jabučice
            • Kruščica
            • Šćit (Štit)
            • Busovačka planina
            • Živčička planina
            • Zahor
            • Citonja
            • Graščica
            • Berberuša
            • Čubren
            • Volujak (kod Kreševa)
            • Meoršje
            • Inač
            • Tmor planina
            • Ormanj
          • B.5.2. Bjelašnička grupa >
            • Bjelašnica >
              • Bjelašnica - vodič po planini
              • Bjelašnica - Galerija fotografija
            • Igman
            • Visočica
            • Treskavica
          • B.5.3. Grupa Zelengore >
            • Zelengora
            • Lelija
            • Maluša planina
          • B.5.4. Grupa Bioč-Maglić-Volujak >
            • Maglić
            • Volujak
            • Bioč
        • B.6. Površi i brda Crne Gore i Prokletije >
          • B.6.1. Planinski niz Golija-Vojnik >
            • Vojnik planina
            • Dobreljica
            • Ledenica
            • Golija (kod Nikšića)
          • B.6.2. Prekornica, masiv >
            • Prekornica, planina
            • Kamenik
            • Brotnjik
            • Rebrčnik
          • B.6.3. Durmitorsko područje >
            • Durmitor
          • B.6.4. Sinjajevina (Sinjavina)
          • B.6.5. Moračke planine i Maganik >
            • Kapa Moračka
            • Žurimi (Mali i Veliki Žurim)
            • Stožac
            • Tali
            • Lukanje Čelo
            • Lola
            • Maganik
          • B.6.6. Grupa Ljubišnje >
            • Pliješ
            • Ljubišnja planina
            • Radovina
            • Bunetina
            • Lisac (kod Pljevalja)
            • Obzir
            • Prošćenjske odn. Prošćenske planine
          • B.6.7. Bjelasica (masiv) >
            • Lisa (Andrijevica)
          • B.6.8. Komovi (masiv) >
            • Komovi (planina)
            • Planinski vijenac Planinica-Mojan-Marlules
          • B.6.9. Grupa Visitora >
            • Visitor
            • Zeletin
            • Greben
            • Lipovica
          • B.6.10. Kučke planine (Žijovo) >
            • B.6.11. Prokletije (Bjeshkët e Nemuna) >
              • Prokletije - Planinske grupe
              • Grupa Popluks (Popluk)
              • Grupa Trojan-Popadija
              • Grupa Radohimes (Radohines)
              • Grupe Krasnićkih planina (Bjeshka e Krasniqes)
              • Grupa Shkelzen
              • Grupa Koprivnik Mali e Koprivnikut
              • Grupa Ljumbardske planine Bjeshka e Lumbardhit
              • Čakor
              • Planina Mokra
              • Hajla
              • Mokra gora / Mokna
      • C. SJEVEROISTOČNI POJAS DINARSKOG GORJA >
        • C.1. Planine slovenske Dolenjske i SZ Hrvatske >
          • C.1.1. Grupa Kočevskog Roga >
            • Kočevski Rog - Uvod >
              • Kočevski Rog - Po planini, i po kraju
              • Kočevski Rog - Praktične informacije
            • Mala gora (Ribniška Mala gora)
            • Mala gora (Kočevska Mala gora)
            • Poljanska gora
            • Spodnjeloška gora
          • Brodmoravička krška zaravan
          • C.1.2. Grupa Žumberak / Gorjanci >
            • Žumberačka gora - Gorjanci
            • Samoborsko gorje
        • C.2. Planine srednje i istočne Bosne >
          • C.2.1. Grupa Vlašića >
            • Vlašić
            • Ranče planina
            • Dnolučka planina
            • Vučja planina
            • Manjača
            • Očauš
            • Uzlomac
            • Borja
            • Lisac (kod Zenice)
          • C.2.2. Planine srednje Bosne >
            • Srednjobosansko pobrđe (Hum)
            • Vepar
            • Perun (1472 m)
            • Zvijezda (1349 m)
            • Romanija
          • C.2.3. Grupa Jahorine >
            • Trebević
            • Jahorina (1916 m)
          • C.2.4. Planine istočne Bosne
        • C.3. Planine Starog Vlaha i Raške (Sandžaka) >
          • C.3.1. Polimsko-podrinjska grupa >
            • Kovač
            • Vučevica
            • Javorje (Priboj)
            • Kamena gora
            • Pobijenik
            • Gajeva planina
          • C.3.2. Zlatarsko-pešterska grupa >
            • Ninaja (Velika Ninaja)
          • C.3.3. Starovlaške planine >
            • Tara, planina
            • Suva gora
            • Varda, Revanje i Bujak
            • Crni vrh (kod Priboja)
            • Zlatibor, masiv
            • Mučanj
            • Čemernica (Stari Vlah)
            • Javor (Stari Vlah)
            • Ovčar
            • Jelica
            • Krstac (Stari Vlah)
            • Troglav (Stari Vlah)
            • Čemerno Čemerna planina (Stari Vlah)
            • Radočelo
        • C.4. Planine sjeverozapadne Srbije >
          • Gučevo
          • Boranja
          • Jagodnja
          • Sokolska planina
          • Gvozdačke stene
          • Bobija (Orovička planina)
          • Medvednik
          • Jablanik
          • Povlen
          • Magleš (Maglješ)
          • Maljen
          • Suvobor i Rajac
          • Subjel
          • Kablar
          • Drmanovina
          • Crnokosa
          • Dobrotinska planina
          • Jelova gora (Užice)
        • C.5. Peripanonske odn. pred-dinarske planine >
          • Zrinska gora
          • Hrastovička gora
          • Vukomeričke gorice
          • Kozara
          • Prosara
          • Motajica
          • Krnjin
          • Vučijak (Bosanska Posavna)
          • Trebava (Trebovac)
          • Ratiš
          • Majevica
          • Cer
          • Iverak
          • Vlašić (kod Valjeva)
    • KRAJEVI
    • Ljudi
      • AGENDA 2020. >
        • AGENDA 2019.
      • AKTIVNOSTI >
        • Planinarstvo i izletništvo >
          • Oznake u planini
          • Planinarske staze i transverzale
          • Planinarski domovi, kuće i skloništa
        • Alpinizam i slobodno penjanje
        • Planinsko trčanje i dr. vrste trčanja u prirodi
        • Biciklizam i brdski biciklizam
        • Speleologija
        • Rekreativno jahanje
        • Aktivnosti na vodi
        • Aktivnosti na snijegu
        • Aktivnosti u zraku >
          • Paragliding (Paraglajding) i zmajarenje
        • Boravak sa djecom
      • TURIZAM - Praktične informacije >
        • Smještaj
        • Smještaj u seoskim domaćinstvima i eko-, etno- smještaj
        • Kampiranje
        • Zdravstveni turizam
        • Gastronomija
        • Minska situacija
      • Kulturna baština
      • Narodna baština (etnološko nasljeđe) >
        • Materijalna baština >
          • Tradicionalno graditeljstvo - kuće i objekti
          • Pokućstvo i predmeti
          • Tradicionalni radovi i privređivanje >
            • Tradicijsko stočarstvo
            • Šume i šumarstvo
          • Tradicionalne nošnje. kostimi i tekstilna radinost
          • Tradicionalna prehrana i gastronomija
        • Socijalna kultura - obitelj i socijalna organizacija >
          • Običajno pravo
          • Narodni običaji >
            • Prela i sijela
        • Duhovna baština >
          • Usmena književnost, legende i anegdote
          • Folklor >
            • Tradicionalna glazba i plesovi
            • Narodne pjesme
            • Narodne igre
      • Dječje igre
      • DG u likovnoj umjetnosti
      • DG u pjesništvu
      • Crna strana Dinarskog gorja
    • IZVORI
      • Publikacije i bibliografija >
        • Prikaz publikacija - komercijalne
        • Publikacije - besplatne online
        • Časopisi i periodika
        • Kartografska izdanja
        • Karte - besplatne online
        • Klasična bibliografija Dinarskog gorja >
          • Po geografskim/zemljopisnim odrednicama
          • Po tematskim odrednicama
      • Rječnik & Pojmovnik
      • Arhiva vijesti 2020. >
        • Arhiva vijesti 2019.
        • Arhiva vijesti 2018.
        • Arhiva vijesti 2017.
        • Arhiva vijesti 2016.
        • Arhiva vijesti 2015.
      • Adresar
      • Galerije fotografija >
        • Ljudi dinarskog gorja
        • Blago na planini
        • Tradicijsko graditeljstvo
        • Životinjski svijet
        • Biljni svijet
        • Kamioni i auti oko nas - u planinama
        • Vodopadi i slapovi, odn. bukovi
        • Satelitski snimci gorja
        • Audiovizualni doživljaj Dinarskog gorja
      • ELEKTRONIČKI IZVORI - Kvalitetne i korisne web-lokacije
    • Kontakt
    • ENGLISH
      • About Dinaric Alps
      • Division of the Dinaric Alps
      • Regional Overview
      • Travel Information
      • Activities
      • Dinaric Bookstore
      • Contact